Home Blog Page 1135

Povećanje geotermalnih elektrana u svetu za 30 odsto do 2026. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki portal Power Engineering International je saopštio kako se u periodu od 2016. do 2026. očekuje porast instalirane snage svetskih geotermalnih elektrana za 30 odsto.

U skladu sa tim, ukupna snaga geotermalnih elektrana na svetu bi sa 12,5 GW u 2016. godini trebalo da bude povećana na 16 GW u 2026. godini.

Do kraja 2017. godine bi u pogon trebala biti puštena nova geotermalna postrojenja ukupne snage veće od 200 MW, a ukupna snaga svih takvih elektrana u Indoneziji bi do 2026. godine trebala premašiti 3 GW. Na Bliskom istoku i u Africi se očekuje porast primene geotermalne energije za čak 60 odsto, pri čemu se najveći udeo odnosi na Keniju.

Istovremeno se zbog nepovoljnog političkog okruženja razvoj primene geotermalne energije usporava u SAD-u i na Filipinima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Saradnja Srbije i Italije u oblasti održivog razvoja

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine gospodin Vladimir Galić i savetnica gospođa Olivia Tešić, posetili su italijansku regiju Lombardija, u periodu od 23. do 25. aprila 2017. godine, gde su učestvovali na svečanom otvaranju sajma „Agronatura“ i posetili su regionalni park „Parco Valle Lambro“.

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata su učestvovali na svečanom otvaranju sajma „Agronatura“, najpoznatije manifestacije o prirodnoj i ruralnoj baštini koja se održavala u opštini Komo sa ciljem povezivanje institucija na polju zaštite i unapređenja stanja životne sredine i održivog razvoja, kao i promovisanje zaštićenih prirodnih područja Vojvodine.

Pokrajinski sekretar je ovom prilikom prezentovao rad pokrajinskog sekretarijata, stanje zaštićenih prirodnih područja u AP Vojvodini i ukazao na velike potencijale prirodnih vrednosti i mogućnosti zajedničke saradnje na međunarodnim projektima sa italijanskim partnerima.

Prema protokolu domaćina, organizovan je radni sastanak pokrajinskog sekretara Vladimira Galića i predstavnika opština Komo i Bosisio Parini, na kojem su razmenjena mišljenja o mogućim aspektima saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Posebna pažnja je bila usmerena na sagledavanju zajedničkih projekata u oblasti zaštite i unapređenja stanja vodenih akumulacija na području nacionalnog parka Fruška Gora. Nakon sastanka, organizovan je obilazak jezera Alzeria, koje se nalazi u okviru evropske ekološke mreže Natura 2000.

Drugog dana zvanične posete organizovan je obilazak renovirane vodne ustave na reci Lambra koja se uliva u jezero Pusiano, zatim obilazak eko-turističkih sadržaja u regionalnom parku „Parco Valle Lambro“ i centra za posetioce.

Nakon obilaska zaštićenog jezera Pusiano, pokrajinski sekretar Vladimir Galić je razgovarao sa Mauriziom Gallenda, predstavnikom opštine Bosisio Parini, pri čemu je posebna pažnja bila posvećena o proširenju saradnje u oblasti zaštite i unapređenja stanja životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Izveštavanje o biodiverzitetu u Jugoistočnoj Evropi

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Agencija za zaštitu životne sredine učestvovala je na drugom sastanaku Regionalne mreže za upravljanje informacijama i izveštavanje o biodiverzitetu (BIMR) koji je održan od 25. do 26. aprila 2017. godine u Banja Luci.

Sastanak je organizovala nemačka razvojna organizacija (GIZ) u ime nemačke vlade, a u saradnji sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, uz prisustvo predstavnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije (BJR) i Srbije.

Fokus sastanka članova regionalne BIMR mreže, koji su ujedno predstavnici ministarstava i agencija iz Jugoistočne Evrope (JIE) odgovornih za zaštitu životne sredine i prirode, bio je na pregledu i odobravanju ključnih zaključaka proiziašlih iz nacionalnih i regionalnih istraživanja koja se odnose na politički, pravni i institucionalni okvir partnerskih zemalja JIE, trenutnu situaciju relevantnih aktera, te uspostavljanje funkcionalnog informacionog sistema. Ovo je prvi korak u pružanju podrške regionalnim akterima, bitnim za sektor biodiverziteta, u cilju poboljšanja institucionalnih procesa važnih za efikasno i efektivno upravljanje informacijama i izveštavanje o biodiverzitetu.

Uloga mreže je dvostruka, s jedne strane ona pruža podršku u implementaciji relevantnih aktivnosti, dok sa druge strane vrši evaluaciju i odobravanje raznih BIMR proizvoda poput rezultata istraživanja, izveštaja, smernica, zaključaka i preporuka.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Uskoro prvi Tesla punjači za vozila u Srbiji

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Kompanija Tesla motors, američki gigant u ovoj oblasti, planira da ugradi svoje prve superpunjače u Srbiji. Pored naše zemlje, biće instalirani punjači za e-vozila u šest zemalja na jugoistoku Evrope.

Tesla ima nameru da se po tri stanice sa sada postave u Rumuniji i Srbiji, a po jedna u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Moldaviji.

Punjači u Srbiji, prema mapi na Teslinom sajtu, nalaziće se u blizini Beograda, Požege i Niša. Tesla planira i da doda četiri nove stanice na svoje već postojeće dve u Hrvatskoj.

Izvor: b92.net

RENEXPO WATER & ENERGY: Saznajte ko je bio i o čemu se pričalo (FOTO)

Foto: Renexpo
Foto: Renexpo

U Beogradu je od 25. do 27. aprila četvrti put održan jedan od najvećih internacionalnih sajmova, pod nazivom Renexpo, sa tematikom iz oblasti obnovljivih izvora energije, zaštite životne sredine, vodoprivrede i inovacija. Sajam organizuje kompanija Reeco, jedan od lidera u organizovanju događaja iz oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Foto: Renexpo

Ministar rudarstva i energetike, gospodin Aleksandar Antić, otvorio je ovogodišnji sajam. Tom prilikom, Antić je prisutnima poručio da se u narednim godinama u resoru energetike očekuje mnogo reformi i ulaganje velikih napora, koji bi Srbiji do 2020. godine obezbedili 27% energije iz obnovljivih izvora.

Foto: Renexpo

Tokom trajanja sajma organizovane su brojne panel diskusije, konferencije i okrugli stolovi posvećeni određenoj tematskoj celini.

Foto: Renexpo

Na konferencijama, prisutni su mogli čuti informacije o zakonskim okvirima u oblasti poslovanja, eventualnim dozvolama za realizaciju projekata u Srbiji, ekspertize od strane kompetentnih predavača iz istraživačkih i obrazovnih institucija, kao i predstavnike kompanija koje uspešno posluju u navedenoj oblasti.

Foto: Renexpo

Cilj ovako koncipiranih programa je transfer dobre prakse iz zemalja Evrope na privredno tržište Srbije, ali i afirmacija i razmena iskustava kompanija koje već uspešno posluju na domaćem tržištu.

Foto: Renexpo

Zemlja – partner ovogodišnjeg sajma je Holandija. U prostorijama sajma nalazi se i više izlagača iz Holandije, Mađarske, Češke i drugih evropskih zemalja, a već prvog dana sajma upriličena je Panel diskusija na temu odbrane od poplava, na kojoj su gosti sajma mogli da čuju informacije o dobroj praksi u upravljanju vodama i odbrani od poplava koja se primenjuje u Holandiji.

Foto: Renexpo

Ambasada Holandije takođe je, na jednoj od konferencija, predstavila ESCO (Energy Service Company) ugovore – pravni model na osnovu koga bi lokalne samouprave u Srbiji mogle da poboljšaju energetsku efikasnost u javnim zgradama (obrazovnim ustanovama, domovima zdravlja itd.)

Foto: Renexpo

Takođe je značajan deo programa tokom prvog dana bio usmeren na temu otpadnih voda i vode za piće. Gospođa Dragana Milovanović iz Republičke direkcije za vode, predstavila je podsetiocima ove konferencije stanje vodotokova u Srbiji, ali i mnogobrojne razvojne mogućnosti ovog sektora.

Foto: Renexpo

Kakve sve šanse postoje za Srbiju, za koje EU fondove naša zemlja može da aplicira, koliki su proceduralni i projektni troškovi  i druge beneficije, izložili su gospodin Karoly Kovacs, Predsednik Evropskog udruženja voda, i Brankica Dajić iz KfW, Nemačke razvojne banke u Srbiji.

Foto: Renexpo

Drugog dana sajma fokus je bio usmeren na potencijale biomase i hidroenergije, a različita rešenja i praktične primere prezentovali su sjajni predavači – predstavnici Nacionalne asocijacije za biomasu, Environmental Control Solutions-a i mnogi drugi.

Foto: Renexpo

Trećeg dana sajma, ispraćene su aktuelne teme eko-mobilnosti. Kroz EVIM Meet-up, okupljanje koje je bilo usmereno ka ujedinjenju široke publike koja je pasionirano posvećena električnim vozilima, a govornici su razmenili iskustva i upoznali se sa planovima razvoja tržišta eko-mobilnosti kao i infrastukture u zemljama regiona.

Foto: EP

Takođe je upriličena prva međunarodna konferencija o fotonaponu u Srbiji, a prezentovani su operativni uslovi u kojima sektor fotonapona participira. Konferencija je omogućila uvid u razvoj tržišta Fotonapona u Evropi i širom sveta.

Foto: Renexpo

Ukoliko niste posetili RENEXPO WATER & ENERGY sajam, propustili ste jedno izuzetno iskustvo.

 

Počinje projekat Ekološka karta Zagreba

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Hrvatska je pokrenula projekat Ekološka karta Zagreba u cilju unapređenja zdravlja ljudi i upravljanja životnom zajednicom.

Kako je saopšteno, stvaranje Ekološke karte Zagreba u potpunosti finansira grad Zagreb, a u okviru projekta sistem senzora i mernih stanica kontinuirano će beležiti zagađenje vazduha, vode i zemljišta u gradu. Rezultate ispitivanja koristiće nadležni uredi grada u svojim područjima rada, a biće dostupni i svim građanima.

Projekat će realizovati Državni hidrometeorološki zavod, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Agronomski fakultet. U prvoj godini projekat će koštati gotovo 4 miliona kuna, a tokom tri godine njegova cena bi trebala biti oko 10 miliona kuna.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Rijeka dobila još 10 ekoloških autobusa

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Hrvatski grad Rijeka saopštio je da je gradski javni prevoznik „Autotrolej“ nabavio još 10 novih autobusa s pogonom na komprimovani prirodni gas (CNG), odnosno metan.

Kako se ističe, time se broj vozila koji koriste ekološka goriva u voznom parku „Autotroleja“ povećao na 40 i time će istovremeno emisije ugljen dioksida iz javnog gradskog prevoza biti smanjene za oko 1400 tona godišnje.

Reč je o četiri solo, dva midi i četiri zglobna autobusa ukupne vrednosti 25,4 miliona kuna. Autobusi su marke Iveco Urbanway i MAN Lions’s City G i opremljeni su motorima prema normi Euro VI.

Najavljeno je da će „Autotrolej“ nastaviti s nabavkom novih ekoloških autobusa kao što su oni na električni i hibridni pogon.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Puštena u rad trafostanica Turnić u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Hrvatskoj je u rad puštena novoizgrađena transformatorska stanica 110/10(20) kV Turnić, koja će značajno doprineti povećanju kapaciteta mreže, pouzdanosti i kvalitetu napajanja električnom energijom grada Rijeke.

Reč je o velikoj infrastrukturnoj investiciji, koja omogućava povećanje kapaciteta mreže, pouzdanosti i kvaliteta napajanja, kao i osigurava preduslove za prelaz na naponski nivo od 20kV na području šireg područja grada Rijeke. Puštanjem u rad, transformatorska stanica TS Turnić preuzima snabdevanje električnom energijom oko 50.000 kupaca na području grada Rijeke, kao i napajanje područja koje su pokrivale trafostanice 35/10 kV Turnić i Centar, ali i dela područja koje su napajale TS 35/10 kV Škurinje, Industrija i Zamet.

Vrednost izgradnje same trafostanice Turnić iznosi 88,7 miliona kuna, a ukupna vrednost ulaganja u TS Turnić i pripadajuću mrežu iznosi oko 165 miliona kuna.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

BiH u februaru proizvela 1.368 GWh električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bruto proizvodnja električne energije u BiH u februaru je iznosila 1.368 GWh, što je za 6,2 odsto više u odnosu na februar 2016. godine.

U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 22,7 odsto, a termoelektrane sa 77,3 odsto.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je bruto proizvodnja hidroelektrana u februaru iznosila 310 GWh, što je manje za 15,2 odsto u odnosu na januar, kada je bruto proizvodnja iznosila 366 GWh, prenosi Fena.

Što se tiče bruto proizvodnje termoelektrana, u februaru je ona iznosila 1.058 GWh, što je manje za 9,7 odsto u odnosu na januar, kada je bruto proizvodnja iznosila 1.171 GWh.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Međunarodni dan podizanja svesti o štetnom uticaju buke na zdravlje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pre 22 godine 26. aprila prvi put je obeležen dan podizanja svesti o štetnom uticaju buke na zdravlje. Ovu kampanju započeo je Centar za sluh i komunikaciju (Center for Hearing and communication), ali je prihvaćena na globalnom nivou.

Buka u životnoj sredini jeste neželjeni ili štetan zvuk. Štetni efekti su definisani kao negativan uticaj buke na zdravlje ljudi. Iako ne izaziva trenutna oštećelja, permanentna buka može izazvati ozbiljne posledice i uticati na kvalitet života. Dugotrajno izlaganje buci koja je nastala usled drumskog, železničkog ili avio saobraćaja može da dovede do poremećaja sna, kao i do ozbiljnih kardivaskularnih oboljenja. U Evropskoj uniji više od 120 miliona osoba izloženo je buci koja ima nivoe sa negativnim uticajem na zdravlje.

Svetska zdravstvena organizacija vidi saobraćaj kao glavni izvor buke. Tim povodom održavaju se različite tribine i radionica koje edukuju stanovništvo. Evropska komisija održava tribine koje se bave analizom uticaja buke na zdravlje, a imaju za cilj pravljenja balansa između transporta (saobraćaja) od koga smo svi zavisni i zdravog života na koji svi imamo pravo.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Data saglasnost za izgradnju deponije Kalenić

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, dalo je saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje regionalne deponije komunalnog (neopasnog) otpada Kalenić.

Nosilac projekta Regionalni centar za upravljanje otpadom EKO – TAMNAVA Ub, podneo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje regionalne deponije komunalnog (neopasnog) otpada Kalenić na teritoriji SO Ub 2015. godine.

Nosilac projekta je dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Na odluku o saglasnosti na predmetnu studiju nije dozvoljena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog obaveštenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za izgradnju MHE „Crnče 2“

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray
Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Laniru hydro“ iz Zemuna podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu izgradnje MHE „Crnče 2“ na reci Nišavi, teritorija opštine Bela Palanka.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Potpisani ugovori za „Severni tok 2“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projektna kompanija „Nord Stream 2“ koja bi trebala graditi gasovod „Severni tok 2“ potpisala je ugovore za zapadnoevropskim energetskim firmama, partnerima na tom projektu o njegovom finansiranju.

Nemačke firme „Uniper“ i „Wintershall“, kompanija „Shell“, francuska kompanija „Engie“ i austrijski OMV osiguraće 50 odsto troškova za projekat koji se ukupno procjenjuju na 9,5 milijardi evra.

Svaka firma će uplatiti po 950 miliona evra, dok će preostalih 50 odsto obezbediti ruska kompanija „Gasprom“ koji će i dalje ostati jedini deoničar firme „Nord Stream 2“.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu izgradnja MHE „Crnče 1“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Laniru hydro“ iz Zemuna podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu izgradnje MHE „Crnče 1“ na reci Nišavi, teritorija opštine Pirot, na prostoru Parka prirode „Stara planina“.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

DUBRAVKA NEGRE: Do sada je u Srbiji uloženo oko 150 miliona evra

Prema svim pokazateljima 2015. godina bila je rekordna po investicijama EIB u klimatske projekte, a ukupan iznos premašuje 20 milijardi evra. U svim dokumentima ili na interaktivnim portalima institucija Evropske unije fraza da su klimatske promene najveći izazov čovečanstva je nezaobilazna. Zabrinutost svi priznaju, posledice su dalekosežne i vanvremenske, a odgovornost sadašnje generacije političara i donosioca odluka je izuzetna. Takođe se može naići na termin da je 2015. godina bila milenijumska jer su pokrenute globalne akcije koje moraju dati rezultate. Alternative nema.

Ovog puta smo razgovarali sa gospođom Dubravkom Negre koje je od nedavno direktorka predstavništva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan. Ovo je institucija koja na najdirektniji mogući način učestvuje u borbi protiv klimatskih promena i finansira konkretne projekte. EIB je investiciona institucija koja je formirana 1958. godine i koju su osnovale članice Evropske unije. Kao takva blisko sarađuje sa svim institucijama Evropske unije – Evropskim parlamentom, Evropskom komisijom i Evropskim savetom. Sedište se nalazi u Luksemburgu, banka ima oko 2900 zaposlenih i pored projekata u okviru EU sarađuje i sa blizu 150 zemalja koje nisu članice EU. Te države dobijaju oko 10 odsto ukupnog fonda EIB.

EP: U Maroku je održana zanimljiva konferencija 8. septembra 2016. godine, samo dva meseca pre konferencije COP 22. EIB je bio organizator, a naši čitaoci mogu pogledati link ako žele da saznaju više detalja: http://www.eib.org/infocentre/events/all/med-conference-2016.htm. Možete li nam reći nešto više o učesnicima, rezultatima i ciljevima konferencije?

Dubravka Negre: Konferencija u Rabatu je bila posvećena klimatskim pitanjima u Mediteranskom regionu, a organizovana je u partnerstvu sa Vladom Maroka i Unijom za Mediteran (UfM). Klimatska akcija promoviše ekonomski rast, napredak, kao i kreiranje novih radnih mesta. Zbog toga je, kao najveći međunarodni finansijer klimatskih aktivnosti EIB mobilisao svoje resurse, veštine i stručnjake da bi finansijski podržao konkretne projekte u Maroku, ali i mnogim drugim državama.

Konferencija je pružila mogućnost da se istraže ozbiljne posledice klimatskih promena u Mediteranskom regionu – posebno erozija i suše koje imaju ozbiljan uticaj na proizvodnju u poljoprivredi, bezbednost hrane koju treba obezbediti u koncentrisanim urbanim oblastima na obali. Pored toga na konferenciji smo mogli da naučimo više o prilagođavanju na klimatske promene, o mitigaciji, posebno u delu o finansijskim zahtevima, a i da razgovaramo o specifičnim metodama za finansiranje projekata iz oblasti klimatskih promena u Mediteranskom regionu.

EP: Posle konferencije COP 21 i Pariskog sporazuma sve strane u javnom sektoru su uključene u projekte u želji da obezbede smanjenje nivoa CO2 koji dolazi iz industrijskog i javnog sektora. Šta je strategija EIB? Na koji način podržavate ove napore i kakve proizvode ima EIB na ovu temu? Kako EIB sarađuje sa komercijalnim bankama, institucijama i slično?

Dubravka Negre: EIB podržava tranziciju ka ekonomiji koja je prijateljski nastrojena prema životnoj sredini, koja ima nizak nivo CO2 i vodi računa o klimi. Kao banka Evropske unije mi shvatamo potrebu da promovišemo ciljeve u oblasti zaštite životne sredine i u razvijenim zemljama, ali i u onima koje se tek razvijaju, sa ciljem da pružimo podršku održivom razvoju širom planete. Kao jedan od najvećih investitora na svetu kada govorimo o klimatskim promenama, mi opredeljujemo najmanje 25 odsto našeg portfolia na nisko-karbonične i klimatski povoljne aktivnosti.

Naše investicije podržavaju održive projekte u više od 160 zemalja, a potpomažemo i privatno finansiranje za klimatske aktivnosti. Tako ohrabrujemo druge da budu uključeni u naše dugoročne investicije. U 2015. godini smo imali najveće investicije ikada kada je u pitanju investiranje u klimatske promene. Reč je o 27 odsto od ukupnog kreditiranja ili preciznije 20,7 milijardi evra. Mi uzimamo u obzir klimatske uslove kada procenjujemo nove projekte i prilikom praćenja postojećih investicija. Mi to zovemo integrisanje!

U periodu priprema posmatramo sledeće:

– Kada procenimo ekonomski aspekt za projekat koji dovodi do značajne promene emisije gasova staklene bašte (GHG) ugradimo ekonomsku cenu ugljen dioksida.

– Procena emisije gasova staklene bašte projekata u koje investiramo vrši se na osnovu metodologije specifične za sektor.

– Za sve projekte generacije fosilnih goriva primenjuje se poseban Emission Performance Standard da bi se uradio skrining investicija čija emisije ugljen dioksida prelazi prag.

– Za projekte, sektore i oblasti posebno ranjive na uticaj klimatskih promena, zahtevamo sledeće – da promoter razmotri klimatske rizike i da obuhvati mere adaptacije u dizajnu projekta i radu. Procenjuje se potencijal projekta za generisanje karbon kredita. Tehničku pomoć mogu da dobiju promoteri i na taj način da im se pomogne da iskoriste navedeni potencijal.

EIB je rado prihvatio globalni sporazum o klimatskim promenama koji se odigrao u Parizu. Banka koja već pruža najveću finansijsku podršku za klimatske projekte sada će odigrati ključnu ulogu u mobilisanju dodatnih resursa, uglavnom u privatnom sektoru. U narednih 5 godina EIB očekuje da plasira oko 100 milijardi evra u projekte posvećene klimatskim promenama širom sveta.

Mi sarađujemo i sa drugima kako bismo pomogli dalje investicije u klimatske projekte i projekte o zaštiti životne sredine. Naši tradicionalni proizvodi za finansiranje su srednjeročni i dugoročni krediti sa fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom u evrima ili drugoj valuti. Mi finansiramo velike projekte sa direktnim kreditima za projekte, ali podržavamo i manje projekte indirektno. Njih kreditiramo kroz kreditne linije lokalnih banaka ili zajedno sa drugim posrednicima. Dopunjujemo naše tradicionalno kreditiranje sa drugim proizvodima kao što su investicioni fondovi.

EP: Obnovljivi izvori energije su deo strategije protiv klimatskih promena, možete li da nam opišete kakve aktivnosti vi imate na tržištu? Ko može da aplicira za vaše kredite, ko može da pohađa vaše konferencije?

Dubravka Negre: Promocija održivih, kompetitivnih i sigurnih izvora energije je ključ politike Evropske unije i ujedno za EIB predstavlja važan sektor za finansiranje. EIB primenjuje stroge kriterijume za energetske kredite uspostavljene na osnovu sveobuhvatnog pregleda. Tako osiguravamo da naše kreditiranje u energetskom sektoru podražava EU politiku kada su u pitanju energetika i klimatske politike.

Fokusiramo se na energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, energetske mreže, kao i istraživanja i inovacije. Podržavamo razvoj i ekspanziju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije da bi snabdevače energijom učinili održivijim, kompetitivnijim i bezbednijim.

Investiranjem u obnovljive izvore energije mi podržavamo politiku Evropske unije o klimatskim promenama. Pomoći ćemo u postizanju cilja prema kome bi trebalo da se 20 odsto energije koristi iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Ne samo da finansiramo sigurne obnovljive tehnologije kao što su vetroparkovi, hidroelektrane, projekte iz oblasti geotermalne energije i biomase, već snažno ohrabrujemo i razvoj tek započetih ovakvih projekata. Zahtevamo da se najbolja moguća tehnologija koja je dostupna koristi u projektima koje finansiramo.

Krediti su glavni proizvod za projekte iz oblasti energetike. Takođe, nudimo struktuirane finansijke mogućnosti. Naši klijenti su države, lokalne samouprave, privatni investitori, mala i srednja preduzeća, komercijalne banke, korporacije. Velike projekte finansiramo, a za male ulazimo u partnerstvo sa posrednicima na tržištu.

EP:Recite nam nešto više o Srbiji i ovom regionu u pogledu klimatskih promena i projekata? Koliko ste do sada investirali na ovim prostorima? Koji su vaši planovi za sledeću, ili sledećih nekoliko godina?

Dubravka Negre: Do sada je u Srbiji EIB investirao oko 80 miliona evra kroz GGF (Green for Growth Fund) čiji je cilj da podrži male projekte u oblasti OIE poput hidrocentrala ili vetroparkove jačine manje od 30 MW. Podržavamo projekte u vezi sa solarnom energijom, biogasom, biomasom, geotermalnom energijom i to sve preko finansijskih posrednika. Osim kroz GGF, u energetski sektor u Srbiji smo uložili ukupno oko 150 miliona evra u poslednjih nekoliko godina.

Na Zapadnom Balkanu podržali smo u poslednjih nekoliko godina rehabilitaciju nekoliko hidroelektrana u Bosni, sa kreditom od 90 miliona evra. Sada učestvujemo i u konstruisanju nove hidroelektrane od 20 MW. Takođe, obezbeđujemo tehničku pomoć putem Western Balkan Investment Framework radi pripreme irigacionog projekta u bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji, a takođe i za dva vetroparka u Bosni i Hercegovini.

Zainteresovani smo da i dalje budemo uključeni u projekte o klimatskim promenama u Srbiji, uključujući i OIE. U prilog projektima iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i borbi protiv povišenih vrednosti ugljen dioksida, EIB želi da doprinese obnovi postojećih distributivnih i prenosnih mreža.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Velikoj Plani

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine objavilo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje neopasnog i opasnog otpada na lokaciji transfer stanice u Velikoj Plani, podnetog od strane privrednog društva „PWW“ d.o.o. Niš.

Operater obavlja delatnost skladištenja neopasnog i opasnog otpada na lokaciji transfer stanice u Velikoj Plani. Aktivnosti koje operater preduzima u toku obavljanja delatnosti skladištenja otpada jesu postupak prijema otpada i sortiranje otpadnih materijala, merenje i evidentiranje otpada, skladištenje otpada, priprema otpada za tranasport, prateći tehnološki postupci i otprema materijala.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je mesec dana od dana objavljivanja oglasa, a uvid u podneti zahtev može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević