Home Blog Page 1070

FRANCUSKA: Total planira veća ulaganja u obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najveća francuska naftna kompanija Total objavila je planove za povećanje kapaciteta u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.

Total je u iskorišćenje sunčeve energije počeo da ulaže još 2011, ali je sada odlučio da ubrza razvoj i uloži približno 285 miliona dolara za kupovinu 23 odsto akcija kompanije EREN RE, koja se bavi proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Kompanija sada širom sveta proizvodi 1 GW energije iz obnovljivih izvora, a planira da do 2023. poveća proizvodnju na 3 GW. Zbog toga Total želi da kroz pet godina postepeno preuzme ovu kompaniju.

Cilj Totala je da u roku od pet godina dostigne proizvodnju od 5 GW iz obnovljivih izvora, javlja novinska agencija UPI. Planove Totala za orijentaciju na iskorišćenje sunčeve energije i snažan ulazak u područje proizvodnje energije iz vetra, saopštio je Philippe Sauquet, predsednik Totala, zadužen za gas, obnovljivu i električnu energiju.

Izvor: energetika-net.com

EBRD želi da uđe u rumunski projekat ekspolatacije rezervi gasa

Foto-ilustracija: Pixabay

U toku su pregovori Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa naftnom kompanijom Black Sea Oil and Gas (BSOG), čiji je vlasnik američka kompanija Carlyle Group, o preuzimanju udela u njihovom istraživačkom projektu u Crnom moru, objavio je zamenik direktora EBRD-a, Mihnea Craciun.

Navedeni projekt još uvek je u istraživačkoj fazi i nije odobrena faza proizvodnje. BSOG je u rumunskim vodama u Crnom moru do sada otkrio rezervu između 10 i 20 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Investicija bi do početka proizvodnje gasa mogla da dostigne 500 miliona dolara. U BSOG-u procenjuju da će taj projekat proizvoditi gas u vrednosti od oko 10% potrošnje gasa u Rumuniji tokom pet godina. Ako BSOG dobije dozvolu za razvoj projekta do kraja godine, proizvodnja prirodnog gasa mogla bi početi 2019. godine, javlja rumunski portal Energy World Magazine.

Izvor: energetika-net.com

U toku prijave za evropsku nagradu Natura 2000

Foto: azo.hr
Foto: azo.hr

Evropska nagrada Natura 2000, koja nagrađuje vodeća dostignuća u području zaštite prirode, četvrtu je godinu zaredom otvorena za prijave.

Svi subjekti uključeni u aktivnosti vezane uz mrežu Natura 2000 mogu se prijaviti u jednoj od pet kategorija nagrade. Nagrada Natura 2000 priznanje je za izvrsnost u upravljanju i unapređenju mreže, podizanju svesti o mreži Natura 2000 i njenom doprinosu građanima Evrope. Takođe, prijave sa najvišim brojem nominacija putem javnog on-line glasanja na internet stranicama nagrade, uručuje se visokoprofilna „Nagrada građana EU-a“.

Poziv za prijave otvoren je do 29. septembra 2017. godine.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

STRUČNJACI ZABRINUTI: Ogromni ledeni breg koji se otcepio od Antarktika sad je počeo i da se kreće (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/RT
PrintScreen: YouTube/RT

Ledeni breg četiri puta veći od Londona, koji se pre dva meseca odlomio od Antarktika, počeo je da se kreće, pokazuju najnoviji satelitski snimci.

Kada se ledeni breg A68 odlomio od ledenog grebena Larsen C bilo je nejasno šta će se dogoditi.

Ledene ploče nakon odvajanja mogu da ostanu na istom mestu decenijama, u zavisnosti od morskih struja i topografije morskog dna. Međutim, čini se da je ledena ploča počela da se kreće.

Veličine oko 5.800 kilometara kvadratnih i težine hiljadu milijardi tona, ploča A68 je jedan od najvećih ledenih bregova ikada poznatih, iako je njegova polovina upola manja od Posove ledene ploče, piše Independent, prenosi B92.

– Nakon odvajanja od Larsena C, čini se da se breg A68 kreće – napisao je na svom Tviteru profesor Stef Lermit sa Univerziteta Delft u Holandiji.

On je uporedio poslednje satelitske snimke sa prvim nakon odvajanja.

Postoji zabrinutost da će se ledeni breg cepati na manje delove koji bi mogli da se nađu na nekoj od transportnih ruta. Ukoliko budu toliko usitnjeni da bi se pratili satelitom, biće rizični po brodove.

Naučnici veruju da globalno zagrevanje nema uticaja na “cepkanje” ploče. Ipak, ima i onih koji tvrde baš suprotno.

Profesorka Nensi Bertler sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu ističe da globalno zagrevanje i rupa u ozonskom omotaču dovode do iznenadnog raspada brojnih ledenih ploča od kojih neki postoje više od 10.000 godina.

Potpisan sporazum između naftnih kompanija Eni iz Italije i CNPC iz Kine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska naftna kompanija Eni potpisala je sporazum o saradnji sa kineskom naftnom kompanijom CNPC.

Na osnovu spomenutog sporazuma, Eni će sa CNPC-om zajedno raditi na području istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, a posebno tečnog prirodnog gasa (LNG), kao i u trgovini i preradi petrohemijskih proizvoda.

Sporazum se odnosi na aktivnosti u Kini, ali u drugim delovima sveta, pri čemu će CNPC koristiti iskustva italijanskih stručnjaka za razvoj projekata, izveštava američki naftni portal „Rigzone“.

Izvor: energetika.ba

Poseta predstavnika Delegacije Evropske unije Agenciji za zaštitu životne sredine

Foto: zlatibor.tv
Foto: zlatibor.tv

U četvrtak 21. septembra 2017. godine Agenciju za zaštitu životne sredine Srbije posetio je predstavnik Delegacije EU u oblasti životne sredine gospodin Antoine Avignon.

Pomoćnik direktora gospodin Dejan Lekić zajedno sa predstavnicima Odeljenja upoznao ga je sa aktivnostima u radu i budućim planovima Agencije.

Gospodin Avignon je istakao da je dosadašnja saradnja Agencije i Delegacije EU bila uspešna i da takvu saradnju treba nastaviti. On je naglasio i da je jačanje kapaciteta Agencije neophodno u narednom periodu

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Dodeljene nagrade za ekološke projekte na Jahorina film festivalu

Foto: rtrs.tv
Foto: rtrs.tv

Јahorina film festival u saradnji sa fondovima za zaštitu životne sredine Republike Srpske i Federacije BiH u Sarajevu je dodelio godišnje nagrade za najbolji ekološki projekat u BiH.

U konkurenciji 12 nominovanih projekata tročlani žiri izabrao je šest najboljih. Nagrađeni su Supermarket iz Sarajeva za projekat Nekstbajk – sistem gradskih bicikala, preduzeće Komunalac iz Dervente za projekat razvrstavanja otpada na mestu nastanka, opština Gradačac za projekat rekonstrukcije i dogradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradačcu. Nagrade su dobili i komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Istočno Sarajevo za projekat Rekonstrukcija i proširenje vodovodnog sistema sela Tvrdimići, Institut za generičke resurse Univerziteta u Banjaluci za projekat Uspostavljanje sistema integralnog upravljanja otpadom u zaštićenom području Univerzitetski grad i Prvi iz Mostara za projekat Јavna nabavka – podsticanje javnih tela FBiH putem dokumentarnog filma na kupovinu zelenih proizvoda.

Priznanja predstavnicima nagrađenih projekata uručio je direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović, koji je izrazio zadovoljstvo što je Fond učestvovao u ovoj manifestaciji.

Nagrađenima je u ime Fonda za zaštitu životne sredine FBiH čestitala Aida Kapetanović, ukazujući na značaj ekoloških projekata za očuvanje životne sredine.

izvor: rtrs.tv

Sandra Jovićević

Solarni paneli na krovovima sirijskih bolnica

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre početka rata 2011. godine, Sirija je bila potpuno elektrifikovana, sa 95% domaćinstava priključenih na elektrodistributivnu mrežu. Ova zemlja nekada je bila energetski centar, sa mrežom od 15 elektrana uključujući TE Aleppo i tri hidroakumulacije.

Međutim, nakon šest godina rata, ovo se u potpunosti promenilo jer su elektrane i elektrodistributivna mreža slučajno i taktički uništene, a šteta na elektroenergetskom sistemu procenjuje se na pet milijardi američkih dolara. Distributivna mreža je uništena, elektrane nestaju, mnoge transformatorske stanice su srušene, kao i neke ključne linije.

U delu zemlje koji je držao ISIS infrastruktura delimično radi, ali smanjenim kapacitetom. Ova situacija učinila je Sirijce zavisnim od upotrebe visoko zagađujućih i skupih dizel generatora koji proizvode električnu energiju i tako pokrivaju osam procenata potreba države. Nedostatak električne energije ima drastičan uticaj na život ljudi, a najurgentnije stanje je u bolnicama. Iz tog razloga, humanitarna organizacija Unija za zdravstvenu zaštitu (UOSSM) pokrenula je projekat postavljanja fotonaponskih panela na krovove bolnica, krajem 2016. godine. To je hibridni sistem koji je sada izgrađen na krovu jedne bolnice i uključuje 480 panela, svaki 265 W ili ukupno 127 kW, bateriju i dizel generator u paralelnom radu, a instalirano je i 18 invertera.

Očekuje se da će ovaj sistem u toku godine zadovoljiti 30 do 40% ukupne potrošnje električne energije u bolnici, a ključna je električna energija za operacione sale. UOSSM sada radi na pet novih projekata sa fotonaponskim panelima u sirijskim bolnicama, te se procenjuje da bi za Siriju optimalno obnovljivo rešenje za budućnost bile mikromreže, posebno u selima, koja na taj način zajedno mogu ostvariti benefite.

Izvor: energetika-net.com

Počela izgradnja nuklearne elektrane u Turskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska nuklearnoenergetska kompanija Rosatom započela je građevinske radove na lokaciji gradnje NE Akkuyu, na obali Crnog mora.

Očekuje se da će konačna građevinska dozvola za prvu tursku nuklearnu elektranu stići do kraja 2017. godine, do kada će se graditi prateći objekti.

Projekat je vredan 20 milijardi dolara, a elektrana će imati četiri reaktora tipa VVER-1200 i ukupnu snagu 4800 MW. Prema planu, trebala bi početi sa radom 2023. godine, javlja ruska novinska agencija TASS.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Obeležen početak prekograničnog IRENE projekta

Foto: redah.ba
Foto: redah.ba

U sklopu prvoga poziva na dostavu projektnih predloga iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. odobren je projekt IRENE čija je realizacija počela 1. jula 2017. godine i traje do 31. decembra 2019. godine.

Povodom obeležavanja projekta, 19. septembra u Zadru održana je konferencija na kojoj su učestvovali predstavnici partnerskih institucija koji su izrazili zadovoljstvo partnerstvom tri susedne države u podsticanju obnovljivih izvora energije.

Svrha projekta IRENE je zaštita i očuvanje životne sredine i podtsicanje održivog korišćenja prirodnih resursa u pograničnim područjima kroz zajednički razvoj i umrežavanje lokalnih sistema upravljanja energijom u CBA za podsticanje energetske efikasnosti i korišćenja sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.

Projektom je planirano ulaganje u infrastrukturu u vidu 11 svetlosnih sistema i jednog solarnog sistema na lokacijama u Zadru, Mostaru, Tivtu, Neumu, Smilčiću, Korlatu, Lisičiću, Bibinjama, Vinjercu, Gajinama, Galovcu, Privlaci i Jablanici. Dodatnu prekograničnu vrednost ovog projekta predstavlja razvoj zajedničke baze podataka projekata i omogućavanje razvoja novih inicijativa. Ukupna vrednost projekta iznosi 1,91 milion evra, od čega 1,62 miliona predstavlja programsko sufinansiranje.

Osim REDAH-a, partner na ovom projektu iz BiH je i Grad Mostar, dok su ostali partneri Zadarska županija iz Hrvatske, Eko centar DELFIN i Opština Tivat iz Crne Gore, a vodeći partner Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Miodrag Mesarović i Ilija Plećaš odgovaraju na pitanje da li su Srbiji potrebne nuklearke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je okružena nuklearkama, a iako mnogi veruju da su one ipak budućnost u snabdevanju energijom, u našoj zemlji ih nema. Hoće li nuklearke pored vetrogeneratora i solarnih panela biti izvor energije koji će zameniti termoelektrane, bila je tema emisije „Energija Sputnjika“ u kojoj su gosti Jelice Putniković bili Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije Svetskog saveta za energetiku, i Ilija Plećaš, predsednik Nadzornog odbora Nuklearnih objekata Srbije.

 – Nove nuklearke četvrte generacije su daleko sigurnije nego što su nekad bile – objasnio je Plećaš.

On je podsetio da je moratorijum zaustavio eventualnu gradnju nuklearnih elektrana u Jugoslaviji, ocenjujući da bismo, da se to nije desilo, sada verovatno imali jednu ili dve i lakše podnosili energetsku krizu.

 – Takođe su prestale da se studiraju nuklearne tehnologije na beogradskim i drugim fakultetima u Srbiji, tako da mi danas nemamo nuklearne stručnjake. Sigurno nećemo graditi skoro nuklearnu elektranu, jer ona košta najmanje šest, sedam milijardi dolara – navodi Plećaš.

Uz konstataciju da Srbija u toj oblasti dosta zaostaje, Plećaš je izneo očekivanje da će u narednih 50 do 100 godina biti sve manje uglja i nafte, pa će jedina budućnost biti nuklearna energija.

 – Zemlje kao što su Kina, Koreja, Indija uopšte ne razmišljaju da li će forsirati nuklearnu energiju. A Francuska je nuklearno najrazvijenija zemlja: ona ima skoro 80 odsto struje od nuklearne energije – kaže on.

Istovremeno, prema rečima Mesarovića, postoji stalni trend usavršavanja nuklearne tehnologije, tehnologije koja je zasnovana na cepanju atoma, fisiji, pa se razvija lančana reakcija fuzije koja je nešto sigurnija tehnologija.

Mesarović, sa druge strane, naglašava da, što se tiče bezbednosti, u svim dosadašnjim ozbiljnijim akcidentima glavni krivac je bio čovek, a ne tehnika.

 – Indirektno je izazvana nesreća u japanskoj Fukušimi. Projektant je dobio zadatak da projektuje zid prema moru od 11 metara, a on se oglušio o to, pa je napravio zid od 6 metara, a zaboravio je i da dizel generator treba da obezbedi energiju za održavanje sistema u vreme kad prestane napajanje iz električne mreže – navodi naš sagovornik.

Mesarović podseća da se u bivšoj Jugoslaviji svojevremeno pominjala mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na Dunavu. Prema rečima Plećaša, jedna je trebalo da bude kod Dalja, između Hrvatske i Srbije, a druga nizvodno od Beograda, kod Smedereva.

– Pričalo se i o tome da Srbija možda uđe u projekat izgradnje nekog procenta nuklearke Belene u Bugarskoj, ne samo da bismo imali obezbeđen deo energije, nego i da ima ljude koji se postepeno pripremaju – dodaje Mesarović.

Sagovornici Sputnjika su se osvrnuli i na pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Kako ističe Plećaš, 2009. godine formirano je javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, koje je od Instituta Vinča praktično preuzelo „sve što je nuklearno — veliki rektor RA, manji reaktor RB i „groblje“ sa radioaktivnim otpadom“.

Foto-ilustarcija: Pixabay

 – Naša zemlja je formirala ekipu i radila na tome da se formira treći hangar koji bi trebao da bude taj koji će da preuzme prepakovano gorivo iz H1 i H2, ali to se još nije desilo i ono što je najgore mi još ne planiramo konačno odlaganje radioaktivnog otpada, jer ako prepakujemo radioaktivni otpad iz ta dva stara hangaru u novi, taj otpad će biti 12 kilometara od centra grada. Skoro smo napisali knjigu koja opisuje našu tehnologiju, naše mogućnosti da se radioaktivni otpad iz Vinče, iz Beograda, odnese na neku trajnu lokaciju tipa plitko ukopanih betonskih ženskih tranšeja kako se radi u celom svetu – objašnjava Plećaš.

Prema rečima Mesarovića, reaktor u Vinči nije u funkciji od 1984. godine, a ostao je sa komponentama koje su ozračene i „prljave iznutra“.

 – Taj reaktor je pored nultog bio predviđen za eksperimentalne potrebe, da se tu obučavaju operatori nuklearnih elektrana – dodaje sagovornik Sputnjika.

Srbija, veruje Mesarović, treba da obezbedi bazu stručnih ljudi koji će moći da donose odgovorne i dugoročne odluke.

 – Mi u Savetu za energiju insistiramo na tome da nijedna od energetskih tehnologija ne treba da bude izopštena. Svaka zemlja treba da odabere optimalnu mešavinu tih tehnologija za određenu situaciju. Nuklearna energija je i dalje neophodna i u usponu je: svaki četvrti kilovat-sat struje u Evropi je na iz nuklearne elektrane – zaključuje Mesarović.

Izvor: rs.sputniknews.com

SKYLINE BELGRADE: Nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu

Foto: AFI-Europe
Foto: AFI-Europe

Obaveštava se javnost i zainteresovani organi i organizacije da je doneto Rešenje da nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovno-stambenog kompleksa SKYLINE BELGRADE na teritoriji grada Beograda, dana 11.09.2017. godine, na zahtev nosioca projekta, preduzeća “ORCHID GROUP iz Beograda.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, kancelarija 428, kao i na službenom sajtu Ministarstva, svakog radnog dana od 11-14 časova, u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu izjaviti žalbu Vladi Srbije na predmetno Rešenje, putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

Fondacija Leonarda Di Kaprija donira 20 miliona dolara za borbu protiv klimatskih promena (VIDEO)

Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity
Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity

Leonardo Di Kaprio je mnogo više od vodećeg glumca u popularnim holivudskim blokbasterima. On je i scenarista i producent, ali i glasnogovornik i aktivista, koji se intenzivno bori protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja. Kao dugogodišnji zagovornik ekologije, Di Kaprio se nalazi u odboru mnogih istaknutih internacionalnih organizacija, uključujući Svetsku organizaciju za zaštitu prirode (WWF), Savet za odbranu prirodnih bogatstava (NRDC) i Međunarodni fond za dobrobit životinja.

Takođe, Di Kaprio je neko vreme putovao svetom držeći predavanja o klimatskim promenama, a trenutno je ambasador UN-a za mir. Čak je i u svom govoru nakon dodele prošlogodišnjeg Oskara upozorio na dešavanja vezana za porast globalne temperature i katastrofe koje ona izaziva širom sveta.

Na dvodnevnoj konferenciji, koja je u utorak, 19. septembra, završena na Univerzitetu Jejl, on je najavio da je Fondacija Leonardo Di Kaprio ulaže 20 miliona dolara u grantove za 100 neprofitnih organizacija koje se bore protiv klimatskih promena. Fondacija ima šest programa. To su: zaštita životne sredine i predela od izuzetnog značaja, klimatske promene, prava domorodaca, inovativna rešenja, zaštita mora i okeana i transformacija Kalifornije. Do sada je fondacija donirala više od 80 miliona dolara, što je maltene u celosti finansirao Di Kaprio.

Domaćin događaja na Jejlu bila je Inicijativa Keri. Ovo je program koji su stvorili Džon Keri, bivši državni sekretar, kandidat za predsednika, senator Masačusetsa i diplomirani student Jejla. Pored Di Kaprija, na konferenciji su učestvovali i kalifornijski guverner, Džeri Braun, gradonačelnik Pariza, En Hidalgo, bivši državni sekretar, Džejms Bejker i predsednik kompanije Dženeral Elektrik, Džefri Imelt.

Sekretar Keri i Di Kaprio zatvorili su konferenciju panelom pod nazivom „Zatvaranje plenuma: angažman građana i aktivizam“. Njihova izlaganja izazvala su uzbuđenja među prisutnima i gromoglasne aplauze.

Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity

Keri je najavio Di Kaprija, povezujući ga sa njegovom ulogom u filmu Titanik, rekavši:  „Ko je adekvatniji da priča o klimatskim promenama od čoveka koji je bio svedok udarca u ledeni breg usred okeana?“

U sali se osećala napetost jer je publika, koju su uglavnom činili aktuelni studenti Jejla, sa nestrpljenjem isčekivala da čuje Di Kapria.

Keri je pozvao studente da postanu pokretači promena i naglasio da je svetu potrebna nova generacija revolucionara i predvodnika borbe da se porast temperature zadrži u željenim granicama.

 – Mi trenutno stojimo i čekamo da se dogode sve pesimistične projekcije, umesto toga, trebalo bi da počnemo da tražimo način kako da spasimo sebe, od nas samih – rekao je Džon Keri.

Di Kaprio je govorio neposredno nakon projekcije njegovog dokumentarnog filma o klimatskim promenama „Pre poplava“, koji je izašao prošle godine.

Glumac je podsetio na to da sve više biljnih i životinjskih vrsta izumire, a požari i oluje postaju globalna pojava.

 – Naučnici alarmiraju i upozoravaju još od devedesetih godina. Ipak, iznenađujuće malo toga je učinjeno. Ekonomska krize biće intenzivirane ekološkim katastrofama u budućnosti – rekao je Di Kaprio.

Prema podacima njegove fondacije, u svetu je trenutno na raspolaganju 100 biliona dolara bespovratnih sredstava za ulaganje u zaštitu okoline.

 – Činjenice se prezentuju iz godine u godinu, a mi svesno činimo sami sebi loše, kao i našoj celoj planeti, rizikujući tako našu budućnost – izjavio je Di Kaprio.

On je napomenuo i da su intenzivne oluje koje udaraju na Karibe i zalivsku obalu, zajedno sa strašnim poplavama u Južnoj Aziji, rezultati našeg nemara i neaktivnosti. Ipak, ono što najviše zapanjuje jeste nezainteresovanost i neznanje ljudi, čija je odgovornost da rade za dobrobit i zaštitu svakog živog bića na planeti.

Di Kaprio i čelni ljudi iz njegove fondacije sastali su se u decembru prošle godine sa predsednikom SAD, Donaldom Trampom, ponudivši mu podršku u sprovođenju strategije borbe protiv klimatskih promena, kao i podsticanje razvoja ekonomije kroz podršku zelenim poslovima.

 – Pričali smo o tome kako SAD imaju potencijal da budu lideri u proizvodnji, istraživanju i razvoju zelene energije – rekao je Di Kaprio.

On je naglasio da su istraživanja, razvoj i inženjerstvo obnovljivih izvora energije, kao i većina ostalih zelenih poslova jedna od najprespektivnijih razvojnih šansi u modernoj istoriji Amerike. U međuvremenu je Trampova administracija odlučila da se povuče iz Klimatskog sporazuma u Parizu, čije je potpisivanje Keri, kao tadašnji sekretar značajno potpomogao 2015. godine.

 – Ono što nedostaje u nekim zemljama jesu dobre politike koje postavljaju hrabre ciljeve i rukovodstvo koje ima radno iskustvo i u privatnom sektoru, da se posvete i preuzmu ogromnu šansu da budu pokretači inovacija, da investiraju u ove čiste poslove i da razumeju ekonomske potencijal za budućnost „, rekao je Di Kaprio.

 – Ponosni smo što možemo podržati rad više od 100 organizacija u zemlji i inostranstvu. Ovi ljudi su aktivni na terenu, štiteći naše okeane, šume i ugrožene vrste za buduće generacije. Oni se bave hitnim, egzistencijalnim izazovima klimatskih promena – rekao je Di Kaprio, najavivši grantove.

Izvor: bigthink.com

Modeli izveštaja za povlašćene proizvođače

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilјu lakšeg izveštavanja Ministarstva rudarstva i energetike od strane povlašćenih proizvođača, u skladu sa članom 27. Uredbe o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije, privremenog povlašćenog proizvođača i proizvođača električne energije iz obnovlјivih izvora, resorno Ministarstvo je pripremilo model izveštaja za povlašćene proizvođače. Primer popunjenog izveštaja nalazi se na linku.

Priprema modela izveštaja je urađena u saradnji sa UNDP kroz realizaciju projekta Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Procena ekosistemskih usluga močvarnih ekosistema u prekograničnom području Hrvatska – Srbija

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Projekat EcoWet je prirodni nastavak ativnosti realizovanih u okviru pojekta Živi Dunav koji je u fokusu imao jačanje partnerstva za zaštitu vrednih prirodnih područja srednjeg Podunavlja, i kao takav predstavljao jedan od mnogobrojnih koraka koje treba napraviti na putu ka održivom razvoju prekograničnog područja Hrvatska – Srbija. Oslanjajući se na uspostavljeno i učvršćeno partnerstvo organizacija civilnog društva i javnih preduzeća koja se bave zaštitom prirode, projekat EcoWet je jedan korak dalje ka održivom razvoju prekograničnog područja Srbije i Hrvatske.

Pokret gorana Sremske Mitrovice, Organizacija za zaštitu prirode i okoliša „Zeleni Osijek“, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrednostima na području Osiječko-baranjske županije su organizacije koje će, od juna 2017. do juna 2019. godine, aktivno učestvovati u implementaciji projekta EcoWet – Procena ekosistemskih usluga močvarnih ekosistema u prekograničnom području Hrvatske i Srbije.

Projekat ima za cilj da približi vrednosti i važnost zaštite močvarnih ekosistema stanovništvu kroz funkcije ekosistema koje koristi čovek – ekosistemske usluge. Osim toga, biće uspostavljen zajednički metodološki pristup za ocenu stanja ovih ekosistema u prekograničnoj regiji kroz procenu ekosistemskih usluga, i ojača kapacitet zainteresovanih strana za njegovo korišćenje. Nova metodologija, koja će se bazirati na pozitivnim evropskim iskustvima, biće testirana na 6 pilot područja, a rezultati će poslužiti za izradu plana aktivnosti zaštite, očuvnja i održivog korišćenje močvarnih ekosistema. Sve faze izrade metodološkog okvira, kao i njegovo testiranje na terenu biće pretočeno u dokumetarni film koji će posližiti za promociju ali i inspiraciju za generisanje sličnih aktivnosti u drugim regionima.

Kao demonstracioni primer uloge močvarnih ekosistema u procesu prećišćavanja voda biće konstruisan ekosistemski procesor – biljni prečistač otpadnih voda – u po jednom pilot području sa obe strane granice. Biljni prečistač će imati konkretan doprinos prečišćavanju otpadnih voda koje se generišu na vizitorskom centru zaštićenog pilot područja, ali će biti i poligon za edukaciju i podizanje javne svesti o značaju močvarnih ekosistema, doprinoseći tako i održivosti rezultata projekta.

Projekat EcoWet finansira Evropska unija u okviru INTEREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 koji ima za cilj jačanje društvenog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Razvoj održivog sistema otpada prioritet Ministarstva zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je 5. konferenciju Nacionalne asocijacije čistoće Srbije (ASWA) koja se održava na Srebrnom jezeru. Ovom prilikom ministar Trivan je naglasio da će upravo jedan od najvažnijih prioriteta novormiranog ministarstva biti izgradnja i razvoj održivog sistema upravljanja otpadom u našoj zemlji i da je saradnja svih aktera na ovim pitanjima od presudnog značaja.

Komunalna preduzeća koja se bave sakupljanjem, transportom i preradom otpada imaće punu podršku ministarstva u podizanju znanja o savremenim tehnologijama prerade otpada na viši nivo kao i pomoć u rešavanju svakodnevnih problema sa kojima se susreću u svom poslovanju, rekao je ministar Trivan i dodao da će ministarstvo na čijem je čelu izgraditi čvršće i tešnje veze sa komunalnim preduzećima i Nacionalnom asocijacijom čistoća Srbije.

Srbija u narednom periodu mora značajno da unapredi oblast upravljanja otpadom i na ostvarivanju tog cilja Ministarstvo će zajedničkim snagama raditi sa Nacionalnom asocijacijom i preduzećima koja posluju u ovoj oblasti. Svi zajedno moramo podići svest naših građana o značaju zdrave životne sredine, istakao je ministar Trivan.

Konferencija je okupila veliki broj predstavnika komunalnih preduzeća iz naše zemlje koja se bave održavanjem higijene i uklanjanjem otpada.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević