Home Blog Page 1069

Kina smanjila emisiju sumpor oksida za 11 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U periodu između 2006. i 2010. godine, prema novom izveštaju britanskog instituta Grantham, Kina je smanjila emisije sumporovog oksida za 11 odsto.

Tokom korišćenja nezavisnih satelitskih podataka NASA za merenje emisije gasova sa efektom staklene bašte primećeno je da postoji jaka veza između nivoa sumporovog dioksida u Kini i koliko je ova zemlja ispoštovala svoje ciljeve u različitim razdobljima. Naime, Kina je ispoštovala nacionalni cilj redukcije emisija od 10 odsto. Glavni razlozi odličnog rezultata su zatvaranje neefikasnih i malih termoelektrana, korišćenje velikih količina uglja sa niskim sadržajem sumpora i instalacija opreme za odsumporavanje u dimnjacima termoelektrana.

Izveštaj sugeriše i da bi sistem trgovanja emisijama mogao pomoći da se emisije redukuju za još polovinu.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Kovačica dobija vetropark

Foto: EP
Foto: EP

Jedan od najvećih vetroparkova u Srbiji, sa 38 turbina, instaliranog proizvodnog kapaciteta 104,5 MW, biće izgrađen u Kovačici.

Ceo projekat će koštati 189 miliona evra, a vlasnik projekta je Enlight Renewable Energies, izraelska kompanija koja se bavi izgradnjom postrojenja za obnovljivu energiju.

Vetropark u Kovačici će smanjiti godišnju emisiju ugljen-dioksida u Srbiji za oko 247.000 tona i doprineti ambicioznom cilju Srbije da podigne udeo potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 odsto u 2020. godini, navedeno je u saopštenju banke koja učestvuje u finansiranju projekta, a prenosi RTS.

Generalni direktor Enlight Renewable Energies Gilad Javec rekao je da će vetropark u Kovačici obezbediti ekološku održivost proizvodnjom čiste električne energije bez emisija za više od 65.000 domaćinstava u Srbiji, otvoriti nova radna mesta i doprineti rastu ekonomije Srbije.

izvor: rts.rs

Sandra Jovićević

JAN LUNDIN: Dobra ekonomska situacija je neizostavan uslov za veću elektromobilnost

Photo: Švedska Ambasada
Foto: Švedska ambasada

Kraljevina Švedska uživa veliki ugled u svetu kao država koja polaže značajnu pažnju na očuvanje životne sredine. Širom ove skandinavske zemlje neprestano se rađaju inovativna i kvalitetna rešenja za zaštitu životne sredine, a švedska vlada se trudi da, kroz niz ulaganja, transfer tehnologija i deljenje primera dobre prakse, podrži i zemlje u razvoju u njihovom nastojanju da poboljšaju kvalitet života. Kraljevina Švedska godišnje donira čak 11 miliona evra Srbiji, od čega se 4 miliona uloži u oblast zaštite životne sredine.

S obzirom na činjenicu da je Švedska napravila značajne pomake kada je u pitanju elektrifikacija saobraćaja, odlučili smo da saznamo više o rezultatima primenjenih metoda od Jana Lundina, ambasadora Švedske u Srbiji.

EP: U Srbiji i širom sveta, Švedska se uzima za primer zemlje sa izuzetno razvijenom ekološkom svešću. Da li je spoznaja o važnosti očuvanja i zaštite okoline deo tradicije i kulture vaše zemlje? Na koji način se ta svest razvija?

Jan Lundin: Ne bih voleo da nagađam, ali činjenica je da su Šveđani navikli da žive u skladu sa prirodom. Imamo mnogo šuma, veliki broj jezera i generalno smo bogati vodama, a volimo da provodimo vreme u prirodi. Mislim da se u tom pogledu Švedska ne razlikuje mnogo od Srbije, jer i ovde ima mnogo zaljubljenika u prirodu. Trenutno je u srpskim medijima aktuelna kampanja ,,Ne prljaj, nemaš izgovor!”, a ja se sećam da je u Švedskoj bilo sličnih akcija početkom sedamdesetih i da se velika pažnja poklanjala problemu otpada. Ali, medijska kampanja je jedno, iako nema sumnje da ona doprinosi jačanju svesti o tome da ne bi trebalo ostavljati smeće za sobom, a sasvim druga stvar je nivo razvijenosti infrastrukture za odlaganje otpada. Ukoliko infrastruktura ne postoji, onda kampanja nema smisla. Ne postoje jednostavna rešenja, a pravi rezultat se postiže kombinacijom jačanja svesti i dobre organizacije.

EP: Jedna od karakteristika za sve skandinavske zemlje, uključujući i vašu, jeste svakodnevno korišćenje bicikla kao prevoznog sredstva. Zašto je bicikl tako popularan širom Švedske?

Jan Lundin: Šveđani su oduvek vozili bicikle. Moj deka je svakodnevno, punih trideset godina, prelazio biciklom 20 kilometara do posla i još toliko nazad, a on nije bio jedini. Možda je jedan od razloga za popularnost bicikala u gradovima i selima u Švedskoj zapravo činjenica da su naša naselja dosta razuđena. Ako posetite neko srpsko selo, posebno u Vojvodini, videćete da mahom svi žive u centru, dok se imanja nalaze u okolini. Nasuprot tome, u švedskim selima kuće su daleko jedna od druge i nalaze se u sredini pojedinačnog imanja, pa je bicikl bio neophodno i uobičajeno prevozno sredstvo sve do duboke zime. U to vreme se smatralo da je zaista bolje i zdravije voziti bicikl. Zahvaljujući ovakvom stavu, bicikli su i danas u masovnoj upotrebi širom zemlje, a i u Stokholmu gde postoji razvijena infrastruktura. Veoma me raduju pomaci koje Beograd polako pravi na planu razvoja infrastrukture za bicikle, premda je ovde brdovitost terena zaista otežavajući faktor.

EP: Da li švedske fabrike automobila proizvode elektromobile? Na koji način se podstiče kupovina električnog vozila?

Jan Lundin: Bilo je pokušaja proizvodnje električnih automobila u Švedskoj, kao i u Norveškoj, ali nijedna fabrika nije uspela dugo da se održi na tržištu. Smatram da je danas teško zaraditi novac na elektromobilima i da to mogu samo veliki proizvođači. Čak ni kompanija Tesla nije ostvarila značajan profit tokom više od deset godina postojanja. Još uvek se čeka na pravi proboj električnih vozila, premda prodaja ovih automobila raste, pre svega u Norveškoj, a donekle i u Švedskoj. Od ukupnog broja automobila u Švedskoj trenutno je oko 3,4 odsto na električni pogon i taj procenat se konstantno uvećava. Država prilikom kupovine elektromobila daje subvenciju od oko 40.000 švedskih kruna, što je nešto više od 4.000 evra. Iako postoje podsticaji za kupovinu električnih vozila, ljudi retko odlučuju da ih kupe jer su ona i dalje veoma skupa i nemaju domet koji može da parira automobilima na benzin ili dizel. Osim toga, dodatni faktor koji može da utiče na efikasnost baterija čine niske temperature u Švedskoj.

EP: Norveška je takođe veoma hladna zemlja, pa je uprkos svemu apsolutni lider u Evropi po udelu električnih automobila u odnosu na ukupan broj vozila. Čime objašnjavate uspeh Norvežana da u tako kratkom vremenskom periodu uspostave potrebnu infrastrukturu za električna vozila?

Jan Lundin: Norveška je donekle toplija od Švedske, ali na severu ove zemlje takođe je izuzetno hladno. I kod njih postoje subvencije za kupovinu vozila na električni pogon, ali ne znam da li su veće od onih koje mi dajemo. Ne bi trebalo zanemariti činjenicu da u Norveškoj bruto nacionalni dohodak iznosi oko 75.000 evra godišnje, a u Švedskoj oko 50.000. Ni jedna od ove dve zemlje nije siromašna, ali je Norveška zaista znatno bogatija. Dobra ekonomska situacija predstavlja neizostavan uslov za kupovinu Tesle, čiji modeli koštaju oko 100 hiljada evra.

Foto: Švedska ambasada

EP: Tokom 2014. godine nekoliko švedskih kompanija uspešno je sprovelo testove za električne trajekte. Da li se oni danas upotrebljavaju u javnom prevozu duž kanala i jezera Stokholma?

Jan Lundin: To je bio probni projekat, započet delimično zbog neospornih prednosti električnog pomorskog prevoza kao što su tišina, nulta emisija gasova saklene bašte, čist vazduh i mirnija vožnja. Ekološki prihvatljivi trajekti mogu nam pomoći da imamo čistije gradova i vodu, zdraviji morski ekosistema, zadovoljne putnike i niže cene. Odabrano je nekoliko proizvođaća, čiji su brodovi imali kapacitet od 70 do 100 putnika i mogućnost smanjenja emisije štetnih gasova. To je doprinelo umanjenju operativnih troškova za 30 odsto. Projekat je podržala Švedska agencija za energetiku i on je uspešno realizovan, pa sada postoje planovi za postepeno povećanje broja linija na kojima će putnike prevoziti ovakvi trajekti.

EP: Prošle godine Švedska je najavila izgradnju električnog autoputa – da li znate dokle se stiglo sa ovim projektom?

Jan Lundin: Autoput je u eksperimentalnoj fazi što znači da je izgrađena samo jedna deonica duga 2 km na severu Švedske, između Jevle i Sandvikena. Planirano je da pilot projekat traje dve godine, nakon ćega će se napraviti analiza dobijenih rezultata. Projekat je proistekao iz višegodišnje saradnje Vlade Švedske sa domaćim proizvođačem kamiona Scania i nemačkom kompanijom Siemens. Kamioni sa baterijama koje su danas u upotrebi ne mogu da ostvare velike domete, pa je na kamionima Scania, koji su inače hibridna vozila na biodizel, ugrađena trola pomoću koje se direktno povezuju na elektrodistributivnu mrežu. U Švedskoj inače autobusi i kamioni masovno koriste biodizel. Ovo je samo jedan u nizu pionirskih poduhvata u našoj zemlji u kojima se isprobavaju različita tehnološka rešenja. Postoji ideja i da se distributivna mreža, nalik šinama, ugradi u asfalt.

EP: U Švedskoj su nedavno otpočeli projekti zamene konvencionalnih vozila električnim modelima u javnim preduzećima, pa se sada ovaj tip vozila koristi i u policiji. Kakva je situacija sa ostalim javnim službama i sa gradskim prevozom?

Jan Lundin: U velikom broju opština u Švedskoj koriste se vozila na električni pogon. Naš cilj je da do 2030. godine potpuno prestanemo sa upotrebom fosilnih goriva, i za sada smo na dobrom putu. Švedska policija trenutno isprobava električna kola za gradsku vožnju. Značajan udeo u ukupnom broju električnih automobila (3,4 odsto od ukupnog broja vozila) čine upravo ovakva vozila u javnim službama, verovatno zato što one imaju više resursa nego privatna lica za njihovu nabavku. Šteta je što mi nemamo trolejbuse – to je jednostavna tehnologija, stara, ali funkcionalna. Bilo bi dobro da i kod vas trole i tramvaji ostanu na šinama, ali da struja koju koriste ne dolazi iz fosilnih goriva. Dugoročno gledano, moraju se promeniti planovi u vezi sa upotrebom uglja. Hidroelektrane poput Đerdapa ne predstavljaju problem, kao ni solarna tehnologija. Oduvek me je čudilo što se ovi izvori ne koriste u većoj meri. Ipak, lepa vest je da Srbija ima nekoliko solarnih elektrana i da je u planu izgradnja  novih postrojenja na solarnu energiju.

Kratka biografija Ambasadora Švedske, Jana Lundina: Gospodin Lundin stekao je master diplomu iz pravnih nauka pri Univerzitetu u Stokholmu 1996. godine. Prethodno je diplomirao na Univerzitetu u Upsali, na katedri za slovenske jezike, istočnoevropske  studije i ekonomiju. Pored svog maternjeg jezika, tečno govori deset jezika u koje spadaju srpski, engleski, nemački, ruski, francuski i italijanski. Od 28. jula 2016. godine, gospodin Jan Lundin je (novi) ambasador Švedske u Srbiji, što je njegova treća diplomatska funkcija u našoj zemlji. Pre stupanja na dužnost ambasadora, bio je na poziciji generalnog direktora Saveta baltičkih država (CBSS) i Stalnog međunarodnog sekretarijata.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju sa Švedskim Ambasadorom, Janom Lundinom, prvobitno je objavljen u osmom broju biltena Energetskog portala, pod nazivom EKO-MOBILNOST.

U Baču održani „Dani Bača – dani evropske baštine“

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Manifestacija „Dani Bača – dani evropske baštine“, koja je u Baču održana od 22. do 24. septembra 2017, bila je iskorišćena ove godine za detaljniju diskusiju o prožimanju prirodne i kulturne baštine ovog drevnog prostora.

Susret građana opštine Bač, proučavaoca i zaštitara prirode i kulturnog nasleđa, opštinskih i pokrajinskih vlasti, započeo je okruglim stolom u Edukativnom centru „Vekovi Bača“a a tema okruglog stola bila je „Kulturno i prirodno nasleđe – vrednosti i upravljanje“. Predstavnici svih nivoa vlasti na pozitivan način ocenili su proglašenje Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ i izrazili očekivanja da će i nominacija Bača i okoline za baštinu pod zaštitom UNESCO-a, koja sledi, biti uspešna.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić, rekao je da su Srbija i Vojvodina ponosne što imaju „Bačko Podunavlje“, naglasivši šanse koje ovo područje pruža za održiv suživot sa prirodom i za održivo poslovanje.

Sekretarka Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO gospođa Jasmina Tatarac dodelila je original povelje direktorki Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Biljani Panjković, a kopije upravljačima zaštićenih područja, SRP „Gornje Podunavlje„ i PP „Tikvara“, kao i čelnicima jedinica lokalne samouprave: Sombora, Apatina, Odžaka, Bača i Bačke Palanke.

U povelji je navedeno da je odlukom Međunarodnog koordinacionog saveta Programa „Čovek i biosfera“, Bačko Podunavlje u Srbiji uključeno u Svetsku listu rezervata biosfere. U ovoj mreži se nalaze globalno najvažniji tipovi ekosistema i predela, a ona je posvećena zaštiti biodiverziteta, promociji istraživanja i monitoringa, kao i traženju da se obezbede modeli za održivi razvoj u službi čovečanstva. Učešće u Svetskoj mreži pomaže zaštiti i razmeni na regionalnom i međunarodnom nivou.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

STIGAO JE I PRVI ELEKTRIČNI HUMMER: Predstavio ga je Arnold Švarceneger (VIDEO)

Legendarni holivudski glumac Arnold Švarceneger predstavio je prototip električnog Hummera H1. Njegov  san o električnom Hummeru H1 ispunila je austrijska kompanija Kreisel Electric, čija električna verzija ogromnog SUV-a razvija 483 konjskih snaga (KS).

Napaja ga baterija od 100 kWh, a domet Hummera iznosi 300 km.

– Kompanija Kreisel Electric je elektrificirala moju G-Klasu prošle zime. Sada je došao na red Hummer, tako da Kreisel održava svoj tempo. Uskoro ću moći da odletim u Los Anđeles u električnom avionu – izjavio je Švarceneger na otvaranju novog Kreiselovog istraživačkog i razvojnog centra u Rajnbahu gde je predstavljen električni SUV, prenosi kliX.

Kreiselov Hummer je zasad samo prototip na kojem je kompanija radila dva meseca. Električni motori se nalaze napred i pozadi, a ogromni SUV je težak 3.300 kg. Njegova maksimalna brzina iznosi 120 km/h.

Kreisel je pre lansiranja Hummera imao nekoliko veoma interesantnih projekata. Na Sajmu automobila u Frankfurtu je predstavio električni Brabus Ultimate E Concept sa 201 KS, koji ima domet od 160 km. Na sajmu je izložena i replika električnog Porschea 910 od 483 KS.

ALEKSANDAR ANTIĆ: Unapređujemo sistem energetske efikasnosti u Srbiji u saradnji s međunarodnim partnerima (FOTO)

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i zamenik direktora GIZ za Srbiju, Hajnc Diter Harbers, potpisali su sporazum o doniranju softvera kojim se unapređuje sistem energetske efikasnosti.

Fond je, uz pomoć eksperata iz oblasti energetske efikasnosti, razvio softver „Platforma za praćenje i proveru sprovođenja Akcionog plana za energetsku efikasnost“, za merenje, nadzor i bolju kontrolu koja će doprineti racionalizaciji i objedinjavanju mera uštede energije.

Sredstva za izradu softvera obezbedilo je Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) Savezne Republike Nemačke u saradnji sa Ministarstvom rudarastva i energetike Republike Srbije.

Ministar Antić ovom prilikom izjavio je da su mehanizmi kontrole i praćenja mera energetske efikasnosti od izuzetnog značaja, naročito za Srbiju koja je, gotovo po svim indikatorima za merenje energetske efikasnosti, na začelju evropskih zemalja.

Naša dužnost je da se ponašamo odgovorno u pogledu trošenja energije i jedan od prioriteta u radu Ministarstva je podizanje svesti kod građana Srbije o neophodnosti racionalne upotrebe energije. Zahvalni smo Saveznoj Republici Nemačkoj, koja je jedan od lidera u energetskoj efikasnosti i proizvodnji iz obnovljivih izvora energije , na ovakvim projektima kojima brže usvajamo najbolje prakse i mehanizme kako bismo racionalizovali potrošnju energije u Srbiji.

Potpisivanju je prisustvovao državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski, pomoćnik ministra prof. dr Miloš Banjac, kao i predstavnici nemačke ambasade i GIZ-a u Srbiji.

Održan trening tehnike obrade i upravljanja podacima o biodiverzitetu

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

U organizaciji GIZ-a (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) održan je višednevni GIS trening Tehnike obrade i upravljanja podacima o biodiverzitetu radi efikasnog prikazivanja i izveštavanja.

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine uspešno su savladali obuku, što je potvrdjeno odgovarajućim sertifikatima. Osim upoznavanja sa osnovnim karakteristikama QGIS softvera, posebna pažnja posvećena je analizi prostornih podataka o biodiverzitetu i GIS kartografiji.

Trening je održan u okviru projekta Regionalna mreža za upravljanje podacima o biodiverzitetu i izveštavanje (BIMR), a prisustvovali su mu predstavnici svih zemalja zapadnog Balkana.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

U Kragujevcu održan Eco Street Party

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

U okviru obeležavanja Međunarodnog dana bez automobila 22. septembra 2017. godine je u Kragujevcu održan Eco Street Party.

Eco Street Party projekat je koji promoviše razvoj biciklizma i ostalih nemotorizovanih kretanja na gradskim i vangradskim deonicama. To jedan u nizu pokušaja da se smanji korišćenje automobila na gradskim deonicama i time doprinese razvoju ekoloških uslova života. Najmlađi su imali priliku da nauče da bez čistijeg vazduha nema zdravog života, da se u gradu može i pešačiti, koristiti bicikl i javni prevoz, kao i da se tako stvara zdrava životna sredina sa manje zagađenja i buke.

Međunarodni dan bez automobila obeležava se u Evropi u više od 2.000 gradova, kao i u velikom broju gradova u Srbiji, uz apel vozačima da tokom cele godine što manje koriste svoje automobile u saobraćajno najopterećenijim delovima grada.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

NAJBOLJI EKOLOŠKI PROJEKAT U BIH: U sredu se pušta u pogon novo postrojenje za prečićavanje otpadnih voda

Foto: RTV Slon

U sredu, 27. septembra u Gradačcu će službeno biti pušteno u rad novoobnovljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje bi svojim kapacitetom trebalo da zadovolji potrebe ove opštine u narednih trideset godina

Vrednost projekta je oko tri miliona konvertibilnih maraka, od čega je Vlada Republike Češke putem Češke razvojne agencije donirala opremu u vrednosti od oko milion evra, a preostala sredstva osigurali su Federalni fond, kantonalno Ministarstvo za zaštitu životne sredine i Opština Gradačac.

Projekat “Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradačcu” je odabran kao jedan od najboljih ekoloških projekata u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu.

Nagrađeni projekat rešava jedan od krucijalnih problema ove opštine. Osim rekonstrukcije starog prečistača otpadnih voda vrši se i proširenje postojećih kapaciteta.

Samim tim će biti poboljšan kvalitet prečišćenih otpadnih voda koji će biti po standardima EU. Realizacijom projekta će doći do sniženja zagađenja površinskih voda reke Gradašnice industrijskim i komunalnim otpadnim vodama.

(izvor: RTV Slon)

Proterra Catalyst E2: Električni autobus rekorder (VIDEO)

Foto: You Tube / Print Screen / Energy Live News
Foto: You Tube / Print Screen / Energy Live News

Električni autobus kompanije Proterra pod nazivom Catalyst E2 postavio je novi rekord za domet samo jednim punjenjem baterije.

Autobus Catalyst E2 napaja baterija od 660 kWh koju je proizvela kompanija LG Chem. Tokom vožnje obavljene u Nju Karlajlu elektrobus je jednim punjenjem baterije prešao 1.772 km, što je novi svetski rekord.

Istini za volju, ova kilometraža nije realna za uslove u saobraćaju, ali čak i polovina od ovog rekorda u realnim uslovima je sasvim dovoljna da autobus može prevaliti impozantne relacije u gradskoj i vangradskoj vožnji.

Zatvoren Twinning light projekat energetske efikasnosti u Hrvatskoj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar građevinarstva i prostornoga uređenja Hrvatske učestvovao je u petak na svečanosti zatvaranja Twinning light projekta Jačanje kapaciteta za energetsku efikasnost u zgradarstvu u Hrvatskoj finansiranog u sklopu IPA 2012. programa Evropske unije za Hrvatsku.

Cilj ovog projekta vrednog 220.000 evra bio je jačanje kapaciteta za energetsku efikasnost u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i pomoć pri razvijanju temelja za povećanje broja zgrada gotovo nulte energije (G0EZ).

Projekat ima veliku važnost za Republiku Hrvatsku jer su oba partnera blisko sarađivala na izradi potrebnih preporuka za ažuriranje Plana zgrada gotovo nulte energije i izradi plana za njegovu realizaciju, uz navođenje tačnog vremenskog toka i uključenih institucija, kao i procene njegove izvodljivosti. Nemačko Savezno ministarstvo privrede i energetike (BMWi) pomoglo je resornom Hrvatskom ministarstvu pri uspostavljanju odgovarajućih sadržajnih podloga u vidu skupova podataka, analiza i simulacionih pristupa. Pored toga, jedan od prioriteta projekta sastojao se od jačanja institucionalnih i administrativnih kapaciteta vezanih uz zgrade gotovo nulte energije.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Elektroenergetski sistem Srbije u potpunosti stabilan

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je za TV Pink da je sve spremno za grejnu sezonu, istakavši da su sve toplane izvršile remonte i da sa energentima nema nikakvih problema. Antić je objasnio da će vrlo brzo krenuti tople probe, dok će u slučaju da temperatura padne ispod 12 stepeni toplane krenuti sa grejanjem i pre 15. oktobra.

Kako je naveo, prioriteti resornog ministarstva su okretanje obnovljivim izvorima energije i ušteda energije, a jedan broj toplana prebacuje se na biomasu, pre svega one koje ne rade na gas. Prema njegovim rečima, biomase imamo u velikoj meri u istočnoj i južnoj Srbiji i to se uklapa u ciljeve o obnovljivim izvorima energije i prelasku sa fosilnih goriva na obnovljive izvore.

Ministar je ukazao na to da su postavljeni ambiciozni ciljevi kada je u pitanju energetska efikasnost, pri čemu je plan da do 2018. godine potrošnja finalne energije bude manja za približno 9 odsto, dok je sada na nekih 5 odsto. Jedan od naših kapitalnih partnera na ovom polju je Vlada Nemačke, koja je preko GIZ-a Srbiji donirala softver koji sve te mere stavlja u program, definiše efikasnost i šta smo do sada uradili, precizirao je on. Antić je preneo da je sa kolegama iz Ministarstva za evropske integracije i Ministarstva finansija razgovarao o formiranju jednog velikog fonda za energetsku efikasnost, koji bi bio podržan iz IPA predpristupnih sredstava.

Obnovljivi izvori energije su, kako je objasnio, vetar, solar, biomasa, geotermal i hidro energija, pri čemu ne treba insistirati na solarnim i vetro parkovima, već treba koristiti prednosti koje kao zemlja već imamo. Biomasa čini približno 60 odsto naših potencijalnih obnovljivih potencijala, od čega je 50 odsto iz poljoprivredne proizvodnje, a deo iz sanitarne seče šuma, naveo je ministar.

Istovremeno, on je saopštio da radovi na izgradnji TE Kostolac teku dobro i da će po ugovoru ovo postrojenje biti na mreži 2020. godine. Antić je naveo da se u Srbiji novih 600 megavata struje dobija iz obnovljivih izvora, a 350 iz termoelektrana, što već sada pokazuje značajnu promenu, uz napomenu da naši termo kapaciteti moraju da se prilagode ekološkim standarima i najvišim evropskim kriterijumima. Moramo da učinimo sve kako termoelektrane ne bi emitovale praškaste materije, okside sumpora i okside nitrata. Na svim našim termo blokovima postavljeni su elektro filteri, a sada se radi odsumporavanje i denitrifikacija, precizrao je ministar. Prema njegovim rečima, do sada je uloženo više od 200 miliona evra u ekološke projekte, dok do 2025. godine treba da bude uloženo još dodatnih 900 miliona evra da bi sve termoelektrane mogle da rade u skladu sa standardima.

On je najavio da će za nekoliko dana učestvovati na skupu EU i 16 država centralne i jugoistočne Evrope, gde će biti potpisani novi sporazumi za povezivanje svih zemalja i tržišta.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećana proizvodnja uglja u Rumuniji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Rumuniji je ove godine povećana proizvodnja uglja.

Kako je saopšteno, proizvodnja uglja u Rumuniji dostigla je u prvih sedam meseci 2017. godine 2,667 miliona tona ekvivalenta nafte, što je za 14,4 odsto više nego u istom razdoblju 2016. godine, pokazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku (INS).

U promatranom razdoblju Rumunija je uvezla 249.900 tona ekvivalenta nafte, što je za 26.000 tona ili za 9,7 odsto manje nego u istom razdoblju 2016. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Crna Gora na dobrom putu za uspostavljanje Natura 2000 mreže

Foto: epa.org.me
Foto: epa.org.me

Prošle nedelje je u prostorijama Ministarstva održivog razvoja i turizma u Crnoj Gori održana radionica „Biogeografski seminar“ za procenu adekvatnosti predloženih pSCI (predloga područja od interesa za zajednicu) u procesu Nature 2000. Radionica je jedna u nizu treninga u sklopu projekta „Uspostavljanje Natura 2000“ u Crnoj Gori i podržana od strane Evropske komisije.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore gospodin Nikola Medenica izjavio je da je Natura 2000 zahtevan proces koji ima niz koraka, koji će institucije u Crnoj Gori morati da nastave i nakon projekta na putu EU integracija. Istakao je da je važno koristiti projekat i obuke koje se organizuju u sklopu projekta kao vrednu i neponovljivu mogućnost izgradnje kapaciteta od eksperata koji su već prošli navedene korake. Tema biogeografskog seminara je posebno važna u smislu sagledavanja šireg konteksta predloga područja shodno Direktivi o staništima da bi se već sada u fazi inventarizacije prostora shvatilo koji kriterijumi i način igra ulogu u kasnijoj evaluaciji predloga i na koja pitanja Evropskog tematskog centra treba imati odgovore, dodao je gospodin Medenica.

Natura 2000 mreža temelji se na Habitat Direktivi (Direktiva o staništima) i Ptičjoj direktivi, koje čine temelj evropske politike očuvanja prirode. Pomenuta dva propisa zajedno postavljaju ambiciozni visoki standard očuvanja prirode za sve države članice EU i one koje teže da to postanu. Pomenute direktive integrisane u pravni sistem Crne Gore kroz nedavno usvojeni Zakon o zaštiti prirode.

Kao jedan od preduslova za uspešnu realizaciju projekta, Crna Gora već ima dobru osnovu, budući da su u prethodnom periodu sprovedeni brojni projekti koji su značajno doprineli uspostavljanju Natura 2000 mreže. Rezultat toga je da je u Crnoj Gori skoro 13 odsto teritorije već pod zaštitom, čime je premašen postavljeni cilj iz strateških dokumenata da 10 odsto kopnene teritorije bude pod nacionalnom zaštitom. Danas, Crna Gora ima 5 nacionalnih parkova, regionalni park, nekoliko područja koja su pod međunarodnom zaštitom. Ovim projektom će se nastaviti i intenzivirati dosadašnji terenski rad i istraživanja.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Održana konferencija o zaštiti životne sredine u Somboru

Foto: sec.org.rs
Foto: sec.org.rs

Sredinom prošle nedelje u Somboru je održana konferencija „Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promene u kontekstu lokalnih zajednica“ koju je organizovao Somborski edukativni centar i Savez udruženja „EKONET“.

Cilj konferencije bio je umrežavanje i podsticanje svih aktera u lokalnim zajednicama Zapadnobačkog okruga na dijalog o perspektivi saradnje građana, stručne javnosti i donosilaca odluka, te zajedničkog doprinosa unapređenju stanja u pogledu zaštite životne sredine putem diskusije, analize stanja, izlistavanja izazova i predlaganjem potencijalnih preporuka aktivnosti i mera za njihovo prevazilaženje.

U okviru konferencije održane su tri tematske grupe – Upravljanje otpadom i zakonodavni okvir, Primarna selekcija otpada-reciklaža, i Arhuska konvencija i sudska praksa (Pravo na pravnu zaštitu). U okviru tematskih grupa učesnici su razgovarali o izazovima sa kojima se susrećemo u lokalnim zajednicama i navodili preporuke aktivnosti i mera njihovo prevazilaženje.

Konferenciji je prisustvovalo oko 40 predstavnika javno-komunalnih preduzeća, lokalnih samouprava, institucija, obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva, kao i učenika i zainteresovanih građana iz Zapadnobačkog okruga.

izvor: sec.org.rs

Sandra Jovićević

ČILE: Proradila geotermalna elektrana na visini od 4.500 metara (VIDEO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Italijanski ENEL i čileanski ENAP nedavno su stavili u pogon „Sero Pabeljon“, geotermalnu elektranu od 48 MW kapaciteta na 4.500 m nadmorske visine.

Elektrana je predstavljala veliki tehnički i ljudski izazov. Inače to je prva je geotermalna elektrana u Južnoj Americi, a definitivno drži svetski rekord kao geotermalno postrojenje izgrađeno na najvišoj nadmorskoj visini.

Sastoji se od dve jedinice kapaciteta od po 24 MW koje rade po principu binarnog ciklusa visoke entalpije. Inače, ovo područje pored vrtoglave visine, karakterišu i velike promene u temperaturi.