Home Blog Page 1070

Država za primer: Irska se prva povlači iz finansiranja naftne industrije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Republika Irska postaće prva zemlja sveta koja će rasprodati svoje investicije u fosilnu industriju. Predlog je naišao na podršku svih partija donjeg doma Parlamenta.

Očekuje se da će do kraja godine dobiti snagu zakona nakon što odobrenje dobije i od gornjeg doma i vlade.

Prema podacima iz juna prošle godine, 418 miliona evra iz državnog investicionog fonda, teškog 8 milijardi, Ircima je odlazilo na ugalj, naftu, gas i treset, raspoređujući se između 150 različitih preduzeća.

Ukoliko se ozakoni, predlog će obavezati fond da svoje investicije u prljave delatnosti rasproda “što je pre moguće”. Smatra se da je vremenski period koji stoji iza odrednice “što je pre moguće” dugačak pet godina.

Put ka povlačenju iz finansiranja naftnih kompanija Irskoj su već utabali brojni penzioni fondovi, osiguravajuće kuće, gradovi poput Njujorka, crkve i univerziteti, koji su proizvođače fosilnih goriva lišili na bilione evra. Ipak, ono što je posebno pohvalno u irskom slučaju je to da je ovo prva država sveta koja se odvažila na okretanje leđa naftnim gigantima.

Pristalice ideje odbacivanja zagađujućih goriva tvrde kako su njihovi postojeći kapaciteti toliko veliki da bi sagorevanje neizbežno dovelo do katastrofalnog scenarija po klimu planete. Svoj stav argumentuju i činjenicom da se istraživanje i proizvodnja nafte i gasa “kosi sa moralnim aršinima” i da je “ekonomski riskantno”. Međutim, neki kritičari tvrde kako bi ostanak u statusu akcionara u ovim kompanijama mogao da bude efikasniji – zato što bi na taj način i dalje bili u ulozi donosioca odluka i svojim “ucenjivačkim potencijalom” mogli bi da primoraju naftnu industriju da se “pročisti” i manje zagađuje.

Nacrt zakona definiše fosilnu kompaniju kao kompaniju koja ostvaruje 20 ili više odsto svog profita – istraživanjem, vađenjem i preradom fosilnih goriva. Nije u potpunosti isključiv prema investicijama u ovaj sektor – omogućava ulaganje u ova preduzeća kada sredstva usmeravaju ka otklonu od izrabljivanja neobnovljivih izvora energije.

“Vlade neće biti u mogućnosti da ispune svoje obaveze koje su preuzele potpisivanje Pariskog sporazuma o klimatskim promenama, ukoliko i dalje finansijski budu podržavale industriju fosilnih goriva. Zemlje širom sveta moraju da prate korake Irske”, izjavio je Geri Liston iz Globalne mreže za pravnu akciju, koja je i izradila predlog.

Jelena Kozbašić

Proces reformi je važan zbog nas, građana, a ne Evropske unije

 

Foto: Nacionalna koalicija za decentralizaciju
Foto: Nacionalna koalicija za decentralizaciju

Građani Kragujevca, Kruševca, Valjeva, Pirota i Niša će u naredna dva meseca imati mogućnost da se uključe u izradu preporuka za rešavanje problema upravljanja ili primene javnih politika na nivou gradova i opština i to u oblasti zaštite životne sredine, zaštite ljudskih prava i prevencije diskriminacije kao i u procesu donošenja strateških odluka i učešću građana u tim procesima.

Građani Valjeva i Pirota imaće priliku da iznesu svoje stavove i predloge za rešavanje problema iz oblasti zaštite životne sredine koji se odnose na nedostatke u procesu upravljanja otpadom i zaštićenim prirodnim dobrima u njihovom okruženju, priliku da se upoznaju sa ključnim nalazima Alternativnih izveštaja koji ukazuju na neke od problema u zakonskom okviru i primeni, ali i priliku da čuju kako su neki od tih problema rešeni u zemljama Evropske unije.

– Građani ne znaju, niti ih zanima koji su zahtevi poglavlja 27 u pregovorima sa Evropskom unijom, ali ih i te kako zanima da li žive pored divlje deponije. Ne zanima nas, kao građane, ni vladavina prava kao nekakav apstraktan pojam, već nam je važno da imamo načina da zaštitimo svoja prava u nekom postupku ili da dobijemo istinite informacije o tome šta se dešava u našem okruženju. Proces reformi je važan zbog nas, građana, a ne Evropske unije, kaže Jovana Strahinić, koordinatorka projekta Provera EU stvarnosti iz Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD).

Ove aktivnosti realizuju se u okviru programa za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za doprinos procesu integracija Srbije koji, uz podršku Švedske NKD realizuje u partnerstvu sa Beogradskom otvorenom školom (BOŠ) i više od 20 organizacija i udruženja širom Srbije, među kojima je i šest organizacija članica koalicije.

Milisav Pajević

Jedina zemlja sa negativnim ekološkim otiskom na svetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Butan, zemlja smeštena između Indije i Kine. Ova malena zemlja apsorbuje tri puta više ugljen dioksida nego što proizvodi. Tajna ekološkog uspeha ove zemlje je u tome što je 72% njene teritorije prekriveno šumom. Godine 2015. organizovana je akcija sadnje drveća gde je posađeno  49672 sadnice u roku od sat vremena, što je Ginisov rekord.

Takođe 100% električne energije Butana dobija se iz hidroelektrana.

„Važna stvar je ulagati napore ka postizanju našeg krajnjeg cilja, a to je da skladištimo obnovljivu energiju i koristimo je da napajamo sopstvenu zemlju a sa viškovima da napajamo industriju i energetske potrebe naših suseda,“ izjavio je Tšering Tobgej, premijer Butana. Butan već proizvodi toliko električne energije pomoću svojih rečnih resursa da 70% energije izvozi Indiji.

Vlada Butana odlučila je da ode korak dalje u borbi protiv klimatskih promena, oni žele da postanu lideri i uzor ostatku sveta u oblasti elektroindustrije. Kako bi ohrabrili svoje građane da koriste ekološka vozila ukinuli su porez na električne automobile. „Smatramo da bi većom upotrebom električnih vozila smanjili uvoz goriva. Butan proizvodi dovoljno električne energije koju takođe može da iskoristi u ovoj oblasti što će biti dobro za našu životnu sredinu. Upotreba vozila dosta zavisi od njihove cene i same tehnologije,“ rekao je Tenzing Lamsang, glavni urednik lokalnih novina The Bhutanese.

Još jedan od ciljeva ove zemlje jeste da 100% proizvodnje hrane postane organska do 2020. godine. Prema državnim zvaničnicima već je 80% farmi ove zemlje organsko.

Zelene inicijative su uvede u školsko obrazovanje gde su određeni dani koji su posvećeni važnosti zaštite životne sredine. Na taj način predaju odgovornost mlađim generacijama na najbolji mogući način.

„Ekonomski razvoj je bitan ali on mora da se uskladi sa drugim važnim aspektima života a kao što su kultura, spiritualnost, nasleđe i životna sredina. Mi smo uvek stavljali akcenat na dobrobit životne sredine i održivi razvoj jer to nije samo faza koja je prolazna već nešto što će uvek biti bitno,“ rekao je premijer.

Milan Zlatanović

Izvor: Brutnature

 

Postavljene ekološke info- table na pešačkoj stazi ka Crvenskom jezeru

Foto: Centar za održivu budućnost „Zelena zona“
Foto: Centar za održivu budućnost „Zelena zona“

Udruženje Centar za održivu budućnost „Zelena zona“ prošlog vikenda uspešno je sprovelo prvi deo akcije „Edukativna staza“.

U saradni sa Mesnom zajednicom „Crvenje“ u opštini Knjaževac, duž pešačke staze koja vodi od Crvenskog jezera do mesta Sladunica postavljene su ekološke info- table.

Volonteri i volonterke udruženja Centra za održivu budućnost „Zelena zona“, zajedno sa žiteljima Crvenja, akciju nastavljaju ovog vikenda, kada planiraju da postave dodatne putokaze duž staze, kao i klupe i sto na odmorištu u Sladunici. Organizovaće se i pešačka tura, a za sve učesnike i učesnice na kraju će biti pripremljen i zajednički ručak u selu.

Akciji u nedelju priključiće se i članovi i članice planinarskog društva koje redovno održava celu pešačku stazu Crvensko jezero – Grnčar.

Akcija „Edukativna staza“ se realizuje uz podršku Programa podrške civilnom društvu u oblasti životne sredine (CSOnnect) koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC) uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Hercegnovski deo Orjena dobio status parka prirode

Foto: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Foto: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

Hercegnovski deo planinskog masiva Orjen upisan je u registar zaštićenih područja Crne Gore čime je zvanično dobio status parka prirode, više od pet decenija nakon pokretanja prve inicijative da se prirodno bogatstvo te planine zaštiti.

To je prva državna odluka o zaštiti Orjena, 52 godine nakon što je pokrenuta prva inicijativa za proglašenje jednog nacionalnog parka na području Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Direktorka Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Milja Vitorović kazala je da je zaštićeno više od 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dela planine Orjen.

– Odluka o zaštiti područja formalni je temelj za očuvanje prirode i sve dalje aktivnosti u cilju održivog razvoja Orjena i hercegnovskog zaleđa, rekla je Vitorović.

Ona je pojasnila da je Agencija sprovela neophodne aktivnosti da Orjen bude upisan u registar zaštićenih područja, a ono što sledi je izbor upravljača zaštićenim područjem, obuke stručnih nadzornika koji treba da imaju licence planinskih vodiča i svi koraci koji su u skladu sa regulativama.

Vitorović je dodala da će nastojati da podstiču i partnere iz Bosne i Hercegovine da zaštite pripadajući deo masiva, kako bi zajednički ostvarili zaštitu celog planinskog prostora Orjena.

Milisav Pajević

Održana EIONET radionica biodiverziteta

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije

Na nedavno održanoj EIONET radionici biodiverzitetaKopenhagenu razmatrani su postojeći statusi informacionih sistema biodiverziteta u zemljama članicama i pridruženim članicama Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

Posebno su razmatrane mogućnosti za izveštavanje u okviru projekta “Zeleni i plavi koridori biodiverziteta“.

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije predstavila je razvoj baze podataka biodiverziteta za potrebe izrade indikatora na nacionalnom nivou, kako za potrebe izveštavanja na nacionalnom nivou, tako i za potrebe izveštavanja prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu (EEA) i pripreme 6. nacionaknog izveštaja Konvencije o biološkom diverzitetu.

Milisav Pajević

Nagrađeni najbolji u 16. akciji „Za zeleniji Beograd”

http://www.beograd.rs
http://www.beograd.rs

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić prisustvovao je juče završnoj svečanosti povodom 16. akcije „Za zeleniji Beograd” koja je održana u JKP „Zelenilo – Beograd” na Malom Kalemegdanu.

Tom prilikom gradonačelnik je dodelio nagrade i zahvalnice pojedincima koji su uređenjem balkona, dvorišta i zelenih površina dali doprinos zdravijem, zelenijem i lepšem Beogradu.

Gradonačelnik Radojičić je istakao da je dodela priznanja za najlepše zelene površine dobra prilika da se društvena svest o značaju očuvanja životne sredine što više proširi.

– U Beogradu postoji sjajna energija i y njemu žive divni ljudi, a oni koje danas nagrađujemo su doprineli svojim veštinama da za sve nas grad bude još lepši. Hvala vam što od vaših dvorišta i balkona pravite divne zelene oaze u kojima svi uživamo. Moja je vizija da Beograd bude još zeleniji i čistiji tako da će Grad Beograd i njegovo rukovodstvo insistirati na tome, ali i dati svoj puni doprinos da taj cilj bude dostignut. „Zelenilo – Beograd” je značajno doprinelo da Beograd danas izgleda lepše, oni su nosioci novih inicijativa i mi ćemo zajedno raditi na tome da njihove ideje budu realizovane u skoroj budućnosti, rekao je gradonačelnik Zoran Radojičić.

Generalni direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević podsetio je da je za ovo gradsko preduzeće protekla godina bila najuspešnija godina do sada, što se najbolje vidi na primeru parka Ušće.

– Ušće je najveći park u ovom delu Evrope i ima zaista mnogo sadržaja i mnogo korisnika. Tu su sportski i rekreativni tereni, atletska i biciklistička staza, dečja igrališta, avantura parkovi i svi su ti sadržaji veoma dobro posećeni. Ponosni smo i na akciju „Za zeleniji Beograd”, koja je pre 16 godina počela u jednoj opštini i sa nekoliko učesnika, a danas je došla do deset opština sa više od 500 učesnika. Širimo ideju o neophodnosti očuvanja životne sredine i to će biti naša misija i ubuduće, kazao je Stanojević.

U kategoriji najlepše zelene površine oko stambenog objekta, prvo mesto osvojila je stambena zajednica Karađorđeva 11, opština Zemun, a u kategoriji najlepši balkon prvo mesto je osvojila Jasmina Tošović, Milutina Glavičkog 3, opština Palilula.

U kategoriji najlepša zelena površina ugostiteljskog objekta, prvo mesto osvojio je restoran „Franš” na opštini Savski venac, a za najlepšu zelenu površinu oko poslovnog prostora žiri je nagradio kompaniju „ Energogroup” d.o.o., Neznanog junaka br. 7 sa Savskg venca. U kategoriji najlepše uređeno školsko dvorište, prvo mesto je osvojila Poljoprivredna škola PKB, Pančevački put 39 sa Palilule, a za najlepše uređeno dvorište predškolske ustanove nagrađen je čukarički vrtić „Gorica”. U kategoriji najlepša okućnica, prvo mesto osvojila je Gordana Lukić, Vojvode Putnika 20, sa Savskog venca.

Specijalne nagrade osvojili su: Siniša Stefanović, Pančićeva 8 za krovnu terasu na teritoriji Starog grada, a za unutrašnje dvorište zgrade je nagrađena stambena zajednica Molerova 17 na opštini Vračar.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore prihvatila tekst Ugovora ADRION za period 2014-2020

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je juče na održanoj 85. sednici usvojila Informaciju o predlogu Višegodišnjeg ugovora o sprovođenju projekta tehničke podrške između Regije Emilija Romanja u Italiji i Kancelarije za evropske integracije, u okviru Interreg V-B Jadransko- jonskog transnacionalnog programa (ADRION) za period 2014–2020 i prihvatila tekst Ugovora.

Interreg V-B Jadransko- jonski program ima za cilj da deluje kao pokretač politika i inovator upravljanja, kroz podsticanje evropske integracije između partnerskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija, Slovenija), efikasniju upotrebu prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa priobalnih područja Jadranskog i Jonskog mora i unapređenje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u programskom području.

Konkretno, program je usredsređen na podsticanje inovacija, očuvanje životne sredine, unapređenje povezanosti i podršku upravljanju Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR).

Milisav Pajević

Srbija upućuje Japanu pola miliona evra pomoći

 

Foto: VOA
Foto: VOA

Članovi Vlade Republike Srbije još jednom su na jučerašnjoj sednici izrazili žaljenje povodom gubitka gotovo dve stotine ljudskih života u Japanu i ogromne materijalne štete nastale usled poplava, i doneli odluku da se uputi jednokratna pomoć u iznosu od 500.000 evra.

Imajući u vidu dosadašnju pomoć koju je Japan pružao Srbiji za vreme poplava 2014. godine, kada je Vlada Japana uputila pet miliona evra pomoći, a građani više od dva miliona evra, kao i razne donacije koje su usledile, Vlada Srbije odlučila je da u skladu sa svojim mogućnostima da doprinos saniranju štete koja je pogodila narod nama prijateljske zemlje.

Milisav Pajević

Trgovina ugroženim vrstama: Slonovača pronađena na bilijarskim stolovima u 10 država Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da su dirke na pojedinim klavirima i bilijarske kugle izrađene od slonovače?

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa Avaaz kupila je, u periodu od 4 meseca, ukupno 109 predmeta od slonove kosti koje je podvrgla radio-karbonskim testovima da bi utvrdila datum njihovog nastanka. Avaaz se bavi aktivizmom na poljima klimatskih promena, prava ljudi i životinja, korupcije, siromaštva i sukoba.

Uprkos zabrani trgovine kljovama slonova koja je na snazi od 1989. godine, istraživači ovog globalnog udruženja, sa sedištem u Njujorku, došli su do saznanja da je čak jedna petina kupljenih dobara proizvedena od slonova nezakonito ubijenih nakon 1990.

Tri četvrtine objekata datiraju iz perioda pre 1947. i za njih zabrana ne važi. Retroaktivno važenje nedozvoljene trgovanja kljovama nemoguće je sprovesti u delo zato što su u prošlosti mnogi klaviri, bilijarski setovi i umetničke skulpture bile napravljene od nje, te su ti predmeti našli svoje mesto na policama mnogih antikvarnica i bilo bi zaista teško iskoreniti ih.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, aktivisti se zalažu za strožu primenu postojećih restrikcija na prodaju i kupovinu slonove kosti kako bi se osiguralo da današnje lovokradice ne zarađuju novac od ubijanja životinja, a posledično i da ih ne ubijaju. Princu Vilijamu, s druge strane, to nije dovoljno – on teži potpunom “brisanju” tržišta kljovama slonova i rogovima nosoroga, zato što smatra da krivolovci antikvitete zloupotrebljavanju kao paravan za svoje nezakonite radnje i nezakonito oduzimanje života.

Direktor Avaaz-a, Bert Vander, izjavio je da krvavoj trgovini treba stati na kraj. “Svaki naredni dan tokom kojeg se prodaju tričarije od slonovače dan je bliže nestanku ovih neverovatnih stvorenja – zauvek”, istakao je Vander.

Predmete su, zahvaljujući malim donacijama 50 hiljada svojih pristalica, testirali u laboratorijama Univerziteta u Oksfordu kako bi se utvrdila njihova starost. Dobavili su ih iz Belgije, BugarskeNemačka, Francuske, Irske, Italije, Portugala, Španije i Velike Britanije.

Istraživači iz Međunarodnog fonda za blagostanje životinja proveli su, pak, šest nedelja kako bi ušli u trag internet tržištu ugroženim životinjskim vrstama u četiri evropske zemlje – Nemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Rusiji. Otkrili su više od 5 hiljada oglasa za gotovo 12 hiljada komada u vrednosti od 3 i po miliona evra. Sve vrste pod zaštitom su Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa za zaštitu divljih životinja sarađivala je sa internet prodavcima poput eBay, Gumtree i Preloved, a nalazi su se u odnosu na njihov prethodni izveštaj poboljšali. Tome je možda doprineo i savez dvadeset i jedne kompanije iz polja tehnologije, poput Google, Facebook i Instagram, Globalna koalicija za okončanje trgovine životinjama na internetu. Cilj tehnoloških giganata je da se do 2020. godine smanje za 80 odsto.

Dvadeset odsto otkrivenih oglašivača prodavalo je slonovaču, a posebnu zabrinutost budi činjenica da prodavci razvijaju šifrovani jezik koji je teško odgonetnuti.

Posebno zastupljena grupa u oglasima bili su gmizavci (37 odsto), koji su uglavnom nuđeni kao kućni ljubimci. Akcenat je stavljen na kornjačama. Ugrožene vrste ptica su takođe bile čest predmet prodaje (31 odsto). Najčešće bi to bili papagaji, ali su istraživači u nemačkim, francuskim, engleskim i ruskim oglasima pronašli i 500 sova i 350 ptica grabljivica.

Većina velikih živih životinja prodaje se i kupuje u Rusiji gde velike mačke ili medvedi predstavljaju statusne simbole. Ruski zločinci prema prirodnom svetu nude leoparde, geparde, jaguare, orangutane, lemure i gibone.

U Ujedinjenom Kraljevstvu najčešći predmet trgovine su kože velikih mačaka, poput lavova i tigrova, kao i polarnih medveda.

Pojedinim ugroženim vrstama može da se trguje u granicama zakona ako se uzgajaju u zatočeništvu, što dodatno usložnjava situaciju. Oglasi nude nedovoljno informacija pa je lako napraviti lažni privid da je određena prodaja zakonita i kada nije.

Jelena Kozbašić

SEPEN započeo izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji

Foto: Pixabay

 

Foto: Foto- ilustracija: Pixabay
Foto: Foto- ilustracija: Pixabay

Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine – SEPEN započelo je izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji.

Upravni Odbor Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine SEPEN, doneo je odluku o izradi “Studije trenutnog stanja sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji i preporuka za njegovo unapređenje”.

Očekuje se da ova studija ponudi informacije o rezultatima i funkcionalnosti postojeće šeme produžene odgovornosti proizvođača, kao i uvid u probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo.

Takođe, studija će se baviti i identifikacijom i verifikacijom količine ambalaže koja se proizvodi u Srbiji, identifikacijom i verifikacijom količine ambalažnog otpada koji se generiše, utvrđivanjem osnovnih trendova u narednom periodu, kao i opredeljivanjem mogućih mera za unapređenje postojećeg sistema.

SEPEN samostalno finansira izradu ovog dokumenta, a sprovodi je kompanija Deloitte Advisory Sp. koja je odabrana na međunarodnom tenderu.

SEPEN je organizacija koja okuplja industrije iz lanca snabdevanja u oblasti ambalaže u Srbiji i bavi se temama koje se tiču pakovanja i zaštite životne sredine, bez favorizovanja bilo kog specifičnog materijala za pakovanje ili sistema upravljanja ambalažnim otpadom.

SEPEN je član organizacije EUROPEN sa preko 40 najvećih evropskih kompanija koje predstavljaju skoro sve segmente lanca vrednosti iz oblasti pakovanja, kao i osam nacionalnih industrijskih asocijacija koje se bave ambalažom i životnom sredinom.

Milisav Pajević

Škoda najavila električni RS model

 

Foto: http://www.skoda-auto.de
Foto: http://www.skoda-auto.de

Škodinu RS ponudu zasad samo čini Oscatvia RS, ali će se to uskoro promeniti jer će se pojaviti i Kodiaq RS.

Najbrži SUV sa sedam sedišta na Nurburgringu neće biti kraj proširenja RS ponude češke kompanije, jer je u planu i treći model koji neće imati motor sa unutrašnjim sagorevanjem nego će dobiti električni pogon.

Škodin direktor prodaje i marketinga Alain Favey je rekao da će kompanija proizvesti električni RS model, ali prioritet neće nužno biti performanse, nego izgled i iskustvo vožnje uprkos tome što će automobil nositi RS oznaku. Imaće oblik SUV-a baziranog na standardnom modelu koji će se pojaviti 2020. godine i to nakon Vision E koncepta na fotografiji u prilogu. RS model će stići 2022. godine i neće biti Škodin prvi “čisti električni automobil” jer ta uloga pripada modelu Citigo-e.

Ima još dobrih vesti, jer je iz Škode nagovšten povratak Fabije RS. Trenutna generacija superminija nije dobila RS verziju zbog zabrinutosti da bi se slabo prodavala. Ipak, Favey misli da su se stvari promenile kao i da danas postoji tržište za supermini fokusiran na performanse.

Čak iako dobije “zeleno svetlo” za proizvodnju, Fabiju RS ne treba očekivati uskoro. To je zbog toga što je planirano da bude spremna za sledeću generaciju Fabije, koja će stići nakon 2020. godine, a to znači da Fabija RS neće biti na tržištu pre 2021. ili 2022. godine.

Milisav Pajević

Energetika.ba / Klix.ba

Održana 8. Međunarodna konferencija “Biomonitoring atmosferskog zagađenja”

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije

Na 8. Međunarodnoj konferenciji “Biomonitoring atmosferskog zagađenja” (BIOMAP 8) održanom u Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni, Ruska Federacija učestvovalo je preko 50 predstavnika iz 30. zemalja, koji se bave biomonitoringom aerozagađenja.

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije predstavila je razvoj Oracle relacione baze podataka koja obuhvata četiri vrste podataka (klimatski podaci, depozicija zagađenja, zdravstveno stanje šuma i kvalitet zemljišta) kojima se mogu pratiti efekti zagađenja na vegetaciju i zemljište.

Tokom konferencije razmatrane su i mogućnosti produbljivanja saradnje sa Institutom za nuklearna istraživanja Dubna, kako za potrebe analiza uzoraka, tako i za razvoj baza podataka. Knjigu apstrakata možete videti ovde.

Milisav Pajević

U Paraćinu uskoro proizvodnja električnih sistema za specijalna vozila

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Švedska kompanija “Rimaster AB”, u saradnji sa GI grupom, sa kojom je sprovela istraživanja o svim mogućnostima i povoljnostima, pre donošenja odluke da investira u opštini Paraćin, odmah započinje proces zapošljavanja, za početnu fazu proizvodnje.

Pošto se radi o električnim sistemima za specijalna vozila, velikog miksa asortimana, manjeg kapaciteta specifične proizvodnje, u okviru takozvane ulazne faze, prema rečima investitora, planirano je zapošljavanje od 50 do 75 radnika, za koje će organizovati obuku u Švedskoj.

Fazom 1, koja podrazumeva širenje kapaciteta, najverovatnije u objektu budućeg industrijskog parka u “Zoni Zmič”, koji opština Paraćin, namerava da izgradi, predviđeno je zapošljavanje oko 300 radnika, u narednom trogodišnjem periodu.

U okviru dugoročnijih planova, kompletiranja proizvodnog procesa u celini u Paraćinu, namera kompanije je otvaranje ukupno od 700 do 1000 radnih mesta.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Utvrđen Predlog zakona o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta u FBiH

 

Foto: Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Predlog zakona o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta na nivou FBiH, kojim je u jednom članu detaljnije propisan postupak izdavanja odobrenja iz nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja za građenje za magistralnog puta i železničke pruge i objekte.

Dopuna Zakona je utvrđena i upućena u parlamentarnu proceduru nakon što je Federalna vlada podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona eura, uključujući ukupno 103,38 miliona evra od Svetske banke i Evropske investicione banke, za finansiranje projekata modernizacije drumskog sektora FBiH.

Projekat se sastoji od nekoliko malih i srednje velikih investicija.

Reč je o završetku izgradnje magistralnog puta M 17.3 Neum – Stolac (ukupne dužine 32,9 km), izgradnji trećih traka za spora vozila (ukupne dužine 40 km na osam deonica magistralnih puteva), rekonstrukciji putne konstrukcije i korekciji osovine (ukupno 18 km na pet deonica magistralnih puteva), rekonstrukciji tri tunela (ukupne dužine 1,86 km) i sedam mostova (ukupne dužine 0,55 km), kao i devet raskrsnica na magistralnim putevima klasifikovanih kao „crne tačke“.

Milisav Pajević

XV izdanje „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“

 

Foto: Ekološki pokret Odžaka
Foto: Ekološki pokret Odžaka

Ekološki pokret Odžaka je završio XV izdanje „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“ sa delimičnim ili potpunim podacima za 5810 organizacija.

Excell verzija „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“ objavljena je na sajtu Ekološkog pokreta Odžaka www.epodzaci.org i može se slobodno koristiti i preuzeti.

Ekološki pokret Odžaka se obraća ekološkim NVO da izvrše proveru unetih podataka i u slučaju da neki podaci nisu uneti ili se radi o pogrešnim i zastarelim podacima, da dostave dopune i/ili izmene podataka preko online formulara na naslovnoj strani sajta ili putem cirkularnog pisma koje se može preuzeti sa dela sajta preuzmite.
Milisav Pajević