Home Blog Page 1069

Još dva trgovinska lanca u Srbiji počela sa naplatom kesa

Foto-ilustracija: Pixabay

U akciju naplate plastičnih kesa od danas su se uključila još dva trgovinska lanca, Merkator S i Delez Srbija sa svojim Maxi i Tempo prodajnim objektima, a ministar zaštite životne sredine Goran Trivan kaže da je dosadašnja akcija već dala efekat jer je upotreba kesa prepolovljena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je prošle godine napravilo dogovor sa dva trgovinska lanca tako da se plastične kese u njihovim trgovinama već naplaćuju, a Trivan navodi da je prvih dana od naplate kesa koje koštaju dva dinara smanjena njihova potrošnja i korišćenje za 50%.

– U ovom trenutku podatak je još bolji, čak 60% manje kesa koristimo samo zahvaljujući tome što ih sada naplaćujemo – rekao je Trivan za RTS.

Na kraju godine će se sumurati rezultati i postignuti efekti, a ako ne budu zadovoljavajući, resorno ministarstvo ne isključuje mogućnost da trajno zabrani upotrebu plastičnih kesa.

Upotreba plastičnih kesa potpuno je zabranjena u 35 država, a u zemljama Evropske unije sve se manje koriste.

Izvor: eKapija

Poznati proizvođač ruma i usamljeni kit udruženi protiv plastičnih slamčica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poznati svetski proizvođač žestokih pića “Bakardi” i inovativna, neprofitna organizacija za zaštitu okeana “Lonely Whale” (usamljeni kit) objavili su da će zajedničkim snagama nastojati da, kroz svoje aktivnosti, do 2020. godine iz prometa odstrane jednu milijardu plastičnih slamčica.

Početni korak njihove kampanje pod sloganom #thefuturedoesntsuck biće “proterivanje” pedeset miliona cevki od plastike iz prestonice Ujedinjenog Kraljevstva, Londona, ovog leta. “Bakardi” će težiti da u toku svih događaja koje organizuje, kao i u Rum kamionu, ne budu korištene slamčice. Promovisaće i upotrebu biorazgradivih čaša, a zaradu od prodaje ulaznica za muzičke nastupe u Londonu, Mančesteru i Birgingemu proslediće inicijativi “usamljenog kita” za okean bez cevki.

Foto: The Future Doesn’t Suck

Delovanje će se geografski proširiti na mnoge druge krajeve sveta. Na jesen, “Bakardi” i kit “preplivaće” Atlantski okean i, s istom misijom, zasukati rukave i u Severnoj Americi – u Sjedinjenim Američkim Državama, svojim poslovnim partnerima, proizvođač ruma predstaviće ekološki osveštenije alternative koktel slamčicama. Istu praksu primeniće i u deset kineskih kompanija.

Na Bermudskim ostrvima, gde se nalazi sedište korporacije, ovaj eko-tim podučavaće distributere o zamenama za plastiku.

Zašto su “Bakardi” i “Lonely Whale” u fokus svoje inicijative stavili upravo plastične slamčice?

Zato što su, zbog svoje lakoće, nepodobne za reciklažu i jedan su od deset predmeta koji najviše zagađuju plaže širom sveta.

Zato što se procenjuje da u telima 71 odsto morskih ptica i 30 odsto kornjača može pronaći plastika – i zato što se, njenim sitnjenjem, dobija mikroplastika, još veći neprijatelj vodenih stvorenja.

Zato što zamene postoje.

Jelena Kozbašić

Pokret gorana Novog Sada održao kampove “Pticoljub” i “Buboljub”

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada
Foto: Pokret gorana Novog Sada

Pokret gorana Novog Sada organizovao je za decu uzrasta od šest do 12 godina kampove “Pticoljub” i “Buboljub“.

– Bilo nam je genijalno i goranski, edukativno i ekološki, kreativno i kul. Naši mali istraživači, edukatori, kamp lideri su zadovoljno otišli kući, bogatiji za još jedno nezaboravno iskustvo.

Mobilni telefoni su bili zamenjeni dvogledima i kečerima, a terenske beležnice pune naučnih činjenica, popisanih ptica koje preleću Koviljsko-petrovaradinski rit i insekata koje se kriju na Fruškoj gori, kažu iz Pokreta gorana Novog Sada.

Program kampa “Pticoljub” vodila je stručna saradnica Pokreta gorana za oblast ornitologije Magdalena Grahovac, dok je “Buboljub” vodio stručni saradnik Pokreta gorana za oblast entomologije Saša Rajkov, a kamp liderke su bile dugogodišnje saradnice Pokreta gorana koje imaju iskustva u radu sa decom navedenog uzrasta – Ljiljana Jovanović, Nina Dimitrijević i Ivana Dragin.

Milisav Pajević

Održani “Dani borovnice” u Crnoj Travi

 

Foto: Opština Crna Trava
Foto: Opština Crna Trava

Na trgu u Crnoj Travi prošlog petka održana je manifestacija “Dani borovnice“.

Ova manifestacija je imala dva cilja, prvi promocija proizvodnje i proizvođača borovnice i drugog voća na teritoriji Opštine Crna Trava, a drugi je bio promovisanje ove proizvodnje kao turističkog potencijala Opštine.

Na postavljenim štandovima posetioci su mogli da degustiraju raznolike proizvode poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Crne Trave.

U popodnevnim satima održan je kulturno- umetnički program, uz gostovanje folklornog ansambla iz Vlasotinca.

Milisav Pajević

SAD optužile Severnu Koreju da krijumčari naftu

Foto: pixabay

 

Foto: pixabay

Sjedinjene Američke Države (SAD) su optužile Severnu Koreju da krijumčari proizvode od rafinisane nafte iznad kvote od 500.000 barela godišnje, koliko je dozvoljeno sankcijama Ujedinjenih nacija (UN).

U američkim dokumentima koji su poslati komisiji Saveta bezbednosti UN, koja nadgleda sankcije uvedene Pjongjangu, navodi se 89 slučajeva ilegalne prodaje rafinisane nafte.

Dokumenti pokazuju da čak i u slučaju da je svaki od tankera isporučio samo trećinu svog navedenog kapaciteta, ukupna količina bi i dalje prešla dozvoljenu kvotu od 500.000 barela godišnje, javio je AP.

Sjedinjene Američke Države su od komisije zatražile da hitno obaveste sve članice UN, kao i uopšte javnost, da Severna Koreja krši predviđenu kvotu.

Milisav Pajević

Trećina ulovljene ribe nikada ne stigne na tanjire potrošača

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Samo dve trećine ulovljene ribe zapravo stigne u tanjire, kaže izveštaj o svetskim ribarnicama.

Prema dvogodišnjem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) osnovane od strane Ujedinjenih nacija, 35% sve ulovljene ribe ili se vrati u more zbog neodgovarajuće veličine ili vrste, ili istruli pre nego što stigne da bude pojedena.

Stručnjaci takođe upozoravaju na gubitak biodiverziteta usled izlovljavanja ribe svuda u svetu. „Od 1961. godine broj pojedene ribe se udvostručio zbog rasta poulacije, a FAO je ključan faktor u regulaciji ribolovnog sektora i u borbi protiv gladi,“ rekao je Hose Graziano da Silva, direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Kako se na milijarde ljudi oslanja na ribu kako bi se prehranili, trebalo bi uložiti veće napore da se ovi gubici hrane spreče. Pretpostavlja se da oko 60 miliona ljudi koji rade u sektoru proizvodnje hrane nema adekvatno znanje, opremu i trening kako bi održali ribu svežom dok ona ne stigne do potrošača.
“Rasipanje hranom u gladnom svetu je neprihvatljivo! Činjenica da jedna trećina ulovljene ribe propadne je veliki problem za svetsku populaciju i oprskbljenost hranom.”

Analiza FAO pokazala je da je trećina vrsta izlovljena do te mere da se njihov opstanak dovodi u pitanje. FAO nudi pomoć zemljama u razvoju kako bi smanjile broj riba koje se gubi u procesu a pokazali su da upotreba instalacija za sušenje riba dovodi do 50% smanjenja ribe koja se pokvari pre nego što bude pojedena, na primeru jezera Tanganjika u Africi. Uz njihovu pomoć ljudi koji se bave lovom na krabe smanjili su gubitak 40% ulovljene krabe u Indijskom okeanu.

„Pritisak na morske resurse je ogroman i mi moramo da se obavežemo da poboljšamo tu situaciju, svi, od nivoa vlade pa do kompanija koje se bave ribolovom,“ rekao je Manuel Baranž, direktor odseka za ribolov i poljoprivredu. „Predviđamo da će Afrika uskoro morati da uvozi ribu a nedostatak proizvoda mogao bi da dovede do skakanja cena što će znatno uticati na siromašnije slojeve.“

Kriza izlovljavanja ribe je teška za rešiti i stoga je neophodno ostvariti saradnju između deoničara kako bi se smanjili negativni trendovi.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

FCA Srbija nagradila najbolje na konkursu “Automobil tvoje budućnosti”

Kompanija Fijat Krajsler automobili Srbija nagradila je studente čije su ideje o automobilu budućnosti ocenjene kao najbolje na konkursu “Automobil tvoje budućnosti“- “I AM FCA – Innovation Award for Millennials”.

Kompanija FCA Srbija organizovala je konkurs za milenijalce, za originalne ideje na temu “Automobil tvoje budućnosti“.

Konkurs je bio namenjen studentima osnovnih i master studija Ekonomskog fakulteta i Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Ideje karakteriše upotreba modernih tehnologija, smart računara, umrežavanje, od bežične mreže i selfija u kolima do predloga za bezbednost i zaštitu životne sredine. Kompanija Fijat Krajsler automobili Srbija nagradila je šestoro najupešnijih. Dvojica prvonagrađenih dobila su šestomesečnu praksu u kompaniji.

Drugoplasirani studenti će dobiti po nedelju dana vozilo fijat 500 l na korišćenje sa pokrivenim troškom goriva, a trećeplasirani učešće na manifestaciji “Džip of roud” u Srbiji.

Tročlani žiri odgledao je stotinak video-prezentacija u okviru kojih su mladi pretočili svoje ideje. Sve ih, kažu karakteriše originalnost i savremen pristup.

KonkursAutomobil tvoje budućnosti” – “I AM FCA – Innovation Award for Millennials” dvostruko je koristan: za kompaniju posvećenu održivom razvoju to je način da sazna kako mladi vide auto budućnosti, a za mlade da iskažu svoje ideje i da se kroz ovakve projekte još tokom studiranja uključe u poslovanje multinacionalnih korporacija.

Milisav Pajević

Kompanija Yamaha pripremila nove modele e-bicikli

 

Foto: https://www.yamaha-motor.co.jp
Foto: https://www.yamaha-motor.co.jp

Kompanija Yamaha pripremila je nove modele e-bicikli, odnosno, električnih bicikli za svaki način života.

Trenutno su dostupna četiri modela, a prvi je CrossCore hibridni drumski performansi bicikl s triangularnim ramom i ravnim ručkama. Bicikl CrossConnect je opremljen korpom na zadnjem delu namenjenom prevozu prljaga, dok je UrbanRush savršen urbani bicikl s tankim gumama koji je praktičan za gradske gužva.

Što se tiče model YDX Torc, to je planinski bicikl s debljim gumama koji je spreman za izazove na offroad terenima,
Sva četiri modela imaju PW series drive jedinicu uparenu sa 500 Wh litijum-jonskom baterijom. Tri gradska bicikla su dobila PWSeries SE električni motor, a planinski model je dobio PW-X mator, lakšu jedinicu s dodatnom asistencijom. Podešavanje asistencije omogućavaju korisniku da izabere koliku pomoć želi od motora, prenosi Klix.ba.

S obzirom da su bicikli delimično električna vozila, Yamahini e-bicikli imaju i integrisani senzor za brzinu koja se prikazuje na LCD ekranu, kao i broj pređenih kilometara kao i stanje baterije. Baterija se može ostaviti na biciklu ili se skinuti i puniti pomoću Yamahinog brzog punjača. Korišćenjem standardne utičnice vreme punjenja baterije iznosi četiri sata.

Iz Yamahe naglašavaju da se radi o biciklima, a ne skuterima, tako da se ne možete kretati bez okretanja pedala.
Model CrossCore košta 2.399 dolara, a cena raste do 3.499 dolara za YDX Torc model.

Milisav Pajević

Izvor: Energetika.ba

Ispitan kvalitet površinskih voda u Pančevu

 

Foto: Zavod za javno zdravlje Pančevo
Foto: Zavod za javno zdravlje Pančevo

Na osnovu Ugovora o vršenju usluge ispitivanja kvaliteta površinskih voda između Gradske uprave grada Pančeva i Zavoda za javno zdravlje Pančevo u letnjoj sezoni vrši se redovno ispitivanje kvaliteta voda koje se koriste za kupanje i rekreaciju u VI kampanja na sledećim lokacijama: reka Tamiš – kupalište u Pančevu, Glogonju i Jabuci; reka Dunav – kupalište „Bela Stena“ (levo i desno od špica); Ponjavica – kupalište u Omoljici i Banatskom Brestovcu; kupalište u Ivanovu i jezero u Kačarevu.

Poslednje uzorkovanje površinskih voda izvršeno je 4. jula ove godine i u Izveštaju o ispitivanju kvaliteta površinskih voda Tamiš, Dunav, Ponjavica, kupalište u Ivanovu, jezero u Kačarevu, a na osnovu rezultata obavljenih laboratorijskih ispitivanja i stručnog razmatranja, utvrđeno je sledeće: kupališta na reci Tamiš (kupalište u Pančevu, Jabuci i Glogonju), kupalište na reci Dunav (kupalište „Bela Stena“ – levo i desno od špica), kupalište na reci Ponjavica (kupalište u Omoljici i Banatskom Brestovcu) i jezero u Kačarevu mogu se koristiti u svrhu kupanja i rekreacije.

Kupalište u Ivanovu ne može se koristiti u svrhu kupanja i rekreacije.

Naredno uzorkovanje površinskih voda predviđeno je za 18. jul ove godine.

Milisav Pajević

Ekološki pokret “Ozon” aplikacijom do podizanja ekološke svesti

 

Foto: Ekološki pokret Ozon
Foto: Ekološki pokret Ozon

Ekološki pokret “Ozon” je u cilju povećanja interakcije i komunikacije sa javnošću, naročito sa mlađom populacijom, a u saradnji sa partnerima Amplitudo d.o.o. razvio modernu aplikaciju za android uređaje  koja je dostupna na  Google play – u.

Aplikacija se sastoji od informativno- edukativnog segmenta, koji prati vesti i saopštenja i interaktivnih opcija koje omogućavaju građanima da prijave ekološke probleme za koje smatraju da im Ozon može pomoći, odnosno da se učlane u organizaciju ili prijave kao volonteri za neku od akcija koje će se realizovati.

Posebno je zanimljiv splash screen ekran na kom se prilikom očitavanja aplikacije pojavljuju poruke namenjene podizanju ekološke svesti, čime se želi uticati i na veće intersovanje građana ne samo za rad organizacije već i za učešće u procesu donošenja odluka iz oblasti životne sredine.

Ozonova aplikacija će biti na Amplitudovoj referentnoj listi zajedno sa aplikacijama popularne emisije 24 minuta, eTenderi i drugima koje je razvila ova uspešna IT kompanija iz Crne Gore, što je posebna vrednost partnerske saradnje.

Ekološki pokret “Ozon” kontinuirano koristi savremene tehnologije i unapređuje komunikaciju i interakciju sa zainteresovanima, a aplikacija je razvijena u cilju donošenja nove moderne komunikacione strategije koja će biti urađena u skladu sa strateškim planom organizacije i aktuelnim trendovima, kakve su i društvene mreže.

Izrada mobilne aplikacije  je deo projekta jačanja kapaciteta Ekološkog pokreta “Ozon” ,  jednog od četiri koji su dobili finansijsku podršku kroz program “De Facto razvoj – Podrška rastu i liderstvu organizacija civilnog društva” kojeg realizuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT) a finansira Evropska Unija u okviru IPA programa za razvoj civilnog društva 2016 (Civil Society Facility Montenegro Programme).

Milisav Pajević

Prepuni kontejneri u Batočini

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Meštanima Batočine danima su prepuni kontejneri i sa razlogom se pitaju zašto je to tako i zbog čega kompanija FCC Vrbak d.o.o. Lapovo ne odvozi smeće iako redovno plaćaju račune za sakupljanje otpada.

Slika koju smo snimili danas je u ulici Svetozara Markovića, odmah preko puta zgrade Opštine u Batočini i govori više od hiljadu reči.

Pošto je vikend i nismo uspeli da dobijemo nadležne iz FCC Vrbak d.o.o. Lapovo očekujemo da će već od ponedeljka njihove ekipe raditi i ovih vrelih letnjih dana sakupiti otpad i sprečiti širenje nesnosnog smrada i eventualnu pojavu zaraze.

Milisav Pajević

Čak 1000 sati bez sagorevanja uglja u energetskoj mreži Ujedinjenog Kraljevstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od januara 2018. godine do danas, energetska mreža Ujedinjenog Kraljevstva se nije oslanjala na ugalj više od 1000 sati, čime je već, na početku druge polovine godine, premašilo rezultate postignute u 2016. – 210 časova – i 2017. – 624 časa.

Tokom 2012. godine, čak 40 odsto potrošene električne energije u ovoj ostrvskoj zemlji poticalo je od sagorevanja uglja. Ove godine udeo ovog zagađujućeg energenta u proizvodnji struje pao je na 6 odsto.

Prva javna elektrana na ugalj otvorena je upravo u prestonici UK, Londonu, davne 1882. godine. Do nedavno, osnova snabdevanja britanskih domova, institucija i preduzeća električnom energijom bile su njene naslednice. Novouvedeni zakoni i porezi, kao i zabrinutost zbog klimatskih promena, učinili su da Britanci prigrle obnovljive izvore energije.

Odlučni u težnjama da se oslobode energetske zavisnosti od uglja, ostrvljani planiraju da do 2025. godine „stave katanac“ ili preorijentišu proizvodnju svih svojih elektrana na ovaj sediment. Očekuje se da bi TE Draks, nekada najveća evropska termoelektrana na ugalj, mogla da prestane da koristi prljavi energent i pre zacrtanog roka. Jedinice na biomasu i jedinice na prirodni gas, u kombinaciji sa baterijskom pohranom energije u celosti, godinama su postupno zamenjivale pogone na ugalj, a kraj procesa prognozira se i pre 2025. godine.

Ove godine, Britanci su postavili još jedan rekord koji se odnosi na ugalj. Tri dana za ispunjavanje svojih energetskih potreba nisu sagorevali ovaj energent – prvi put u proteklih 136 godina.

Jelena Kozbašić

Apple ulaže 300 miliona dolara u čistu energiju

Photo-ilustration: Pixabay

Cilj ovog projekta je da se pospeši upotreba obnovljivih izvora energije u njihovom nabavnom lancu.

Kompanija Apple najavila je budžet od 300 miliona $ za promovisanje projekata čiste energije u Kini.

Apple će uložiti novac sa još 10 svojih nabavljača u narednih nekoliko godina u kineski fond za čistu energiju kako bi pospešili upotrebu obnovljive energije u svom nabavnom lancu.

Ovaj fond, kojim upravlja treće lice, tj. kompanija DWS Group, uložiće u razvijanje 1 GW zelene energije, to je dovoljno da se milion domaćinstava opskrbi električnom energijom.

Lisa Džekson, zamenik direktora odseka za Zaštitu životne sredine, politike i socijalne inicijative izjavila je:“Oduševljeni smo što je toliko nabavljača odlučilo da se priključi projektu i doprinesu fondu. Nadamo se da će ovaj model poslovanja biti usvojen svuda u svetu kako bi pomogao preduzećima svih veličina da naprave pozitivnu promenu za našu planetu.„

Apple je pokrenuo svoj Program čiste nabavne energije još 2015. godine. Od tada, 23 partnera u proizvodnji koji posluju u više od 10 zemalja obavezalo se da napajaju proizvodnju svih Apple proizvoda pomoću obnovljivih izvora energije, bez izuzetka.

Njihov cilj je da generišu  više od 4 GW čiste energije širom sveta do 2020. godine.

Apple je kao kompanija poznat po tome da vodi računa o ekologiji i po principu društveno odgovornog poslovanja organizator je raznih akcija i projekata vezanih za zaštitu životne sredine. Ranije ove godine Apple je izdao saopštenje da njegove glavne fabrike koriste 100% čiste energije u proizvodnji.

Milan Zlatanović

Izvor: liveenergynews

 

Drugi internacionalni festival turističko- ekološko dokumentarnog filma Vrmdža Fest 2018

 

Foto: Vrmdža Fest
Foto: Vrmdža Fest

Drugi internacionalni festival turističko- ekološko dokumentarnog filma Vrmdža Fest 2018 održava se danas u selu Vrmdža 13 kilometara od Sokobanje u samom podnožju Rtnja.

Organizacioni odbor Festivala Vrmdža Festa 2018 je doneo odluku o ustanovljavanju memorijalne nagrade „Petar Lalović“ kao priznanja za naročiti doprinos podizanju ekološke svesti na filmu. Nagrada nosi ime jednog od najvećih evropskih i svetskih snimatelja, scenarista i reditelja filmova o prirodi.

Nagrada „Petar Lalović“ dodeljivaće se svake godine kao sećanje na Petra Lalovića, velikana srpskog, jugoslovenskog ali i svetskog filma, koji je pola veka posvetio prirodi i snimio više od 200 filmova.

Prvi dobitnik ove nagrade biće glumac i novinar Dejan Đurović, koji se posebno dokazao kao narator u filmovima i televizijskim emisijama o prirodi. Šira publika pamti ga po sinhronizaciji čuvene naučno- obrazovne serije „Opstanak“.

Milisav Pajević

Manifestacija “Dani planinskog cvijeća”

 

Foto: Opština Žabljak

Izložbom buketa i venaca od planinskog cveća, izložbom mlečnih proizvoda i durmitorskih specijaliteta i narodnih rukotvorina na Žabljaku su otvorene 28. Petrovdanske svečanosti.

Manifestacija je u čast raskošnog biljnog sveta Durmitora koji čini 1.640 do sada otkrivenih vrsta, gotovo polovina celokupne crnogorske vegetacije, među kojima je 150 lekovitih trava.

Program “Dana planinskog cvijeća” ima za cilj da sačuva tradiciju, podstakne razvoj sela i povratak ljudi na svoja ognjišta i istovremeno obogati turističku ponudu Žabljaka, rekla je otvarajući manifestaciju sekretarka Sekretarijata za društvene delatnosti Slađana Knežević.

Program “Dana planinskog cvijeća” počeo je tradicionalnim druženjem pesnika iz Crne Gore i okruženja “Petrovdanski pjesnički vijenac”.

Dani planinskog cvijeća” nastavljeni su Njegovuđkom polju kod Žabljaka gde je u čast 13. jula održano takmičenje u narodnim sportovima i uvek atraktivne konjičke trke.

Organizator manifestacije je Opština Žabljak.

Milisav Pajević

Debata “Promocija održive ekonomije za budućnost kroz studije slučaja iz Vojvodine”

 

Foto. Una Mijović/@UnaMijovic
Foto. Una Mijović/@UnaMijovic

Arhus centar Novi Sad  juče je u Beogradu organizovao javnu debatu u sklopu projekta “Promocija održive ekonomije za budućnost kroz studije slučaja iz Vojvodine”, koji se realizuje uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije.

Cilj javne debate bio je da se učesnici bolje upoznaju sa konceptom cirkularne ekonomije i doprinosom koji Arhus centri mogu da daju u procesu tranzicije ka održivom razvoju, kao  i jačanje svesti  relevantnih aktera, donosioca odluka i šire javnosti o značaju cirkularne ekonomije kao ključne poluge u dostizanju ciljeva održivog razvoja i smanjenju pritisaka na životnu sredinu.

Jedan od najvažnijih problema sa kojima se suočava demokratija danas je da motiviše članove lokalne zajednice da postanu aktivni učesnici, kroz njihovo uključivanje u procese donošenja odluka koje se odnose na zaštitu životne sredine. Javne debate se pojavljuju kao važan alat u ovom procesu.

Aktivno učešće putem javnih debata će formirati plodno tle za dublje razumevanje važnosti prelaska na cirkularnu ekonomiju, koja zahteva blisko angažovanje svih članova lokalne zajednice.

Glavne teme o kojima su učesnici juče raspravljali bile su: energetska efikasnost, “pametne kuće”, upravljanje otpadom i reciklaža, odnosno prefabrikacija postojećih objekata kao najpovoljniji način reciklaže u ovom trenutku u Srbiji, s obzirom na nedovoljno razvijenu industriju reciklaže čvrstog otpada u građevinarstvu i „rušilačkoj“ industriji i trenutna ekonomska situacija u celini.

Tokom prezentacija, učesnici su upoznati sa postojećim pravilima i propisima, standardima i najboljim domaćim i međunarodnim praksama. Takođe, učesnici su videli izložbu Arhus centra Novi Sad o dostignućima projekta “Napredak ka cirkularnoj/održivoj ekonomiji u Vojvodini– Pokretači i ometači eko-inicijativa/pregledna studija“.

Milisav Pajević