Ograničenje cene gasa u EU na čekanju, EP traži da trošak plate oni koji su u krizi profitirali

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Evropska komisija predložila je paket novih mera s ciljem da smanji cenu gasa i obezbedi sigurno snadbevanje. Među merama nema ograničenja cena, što je tražilo 15 država članica. Evropski parlament zahteva hitno zajedničko rešavanje energetskih problema na nivou Unije. Trošak krize, kažu, treba da plate oni koji su u krizi profitirali, a najsiromašniji da budu zaštićeni.

Evropska unija je u septembru uspela da uštedi zacrtanih 15 odsto gasa. U novom paketu, Evropska komisija predlaže zajedničku nabavku, solidarnost među članicama i smanjenje potrošnje. Ali u paketu nema najavljivanog predloga – da se ograniči maksimalna cena gasa. Ta odluka sačekaće novi model za trgovanje, koji Unija sprema, a koji će uključiti i tečni – LNG gas.

„Ove zime uvešćemo privremeni mehanizam za ograničavanje previsokih cena, dok razvijamo nove referentne, kako bi se LNG-om trgovalo po pravednijoj ceni. Smanjujemo potražnju. Punili smo svoja skladišta gasa – mi smo sada na 92 odsto“, kaže predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Evropski parlament podržao je raniji predlog da se oporezuje ekstradobit koju su energetske kompanije stekle tokom krize. Od članica traže da se na samitu u četvrtak saglase oko svih mera.

„Prošlo je osam meseci otkako je počela ova energetska kriza. I još uvek nisam video koherentan plan Evropske komisije. Smatram da je to veoma razočaravajuće. Govorite o ograničenjima cena, u redu. Govorite o porezu na neočekivane prihode, ali kakva je cela slika? Šta ćete učiniti da se uhvatite ukoštac sa ovom energetskom krizom?“, upitao je član Evropskog parlamenta Gaj Verhofštat.

Predstavnica socijaldemokrata u EP Irathe Garsija Perez smatra da je od Evropske unije, pre svega, potreban paket solidarnosti za zimu.

„Ne možemo više da čekamo, jer ne možemo da dozvolimo ljudima da biraju između grejanja i hrane“, ističe Garsija Perez.

U međuvremenu, države same traže rešenje za krizu. Nakon što je produžila rad termoelektrana, Nemačka produžava i rad preostale tri nuklearke. Zbog nedostaka uglja, u Sloveniji su isključili jednu termoelektranu.

Prvi rezultati istrage havarije na „Severnom toku“

Danska je objavila i snimke mesta eksplozije na gasovodima „Severni tok 1 i 2“ uz saopštenje – prvi rezultati istrage pokazuju da je na cevima na dnu Baltičkog mora naneta znatna šteta snažnim eksplozijama.

Formiran je zajednički dansko-norveški tim koji nastavlja istragu o oštećenju gasovoda „Severni tok“. Moskva poručuje da je prva utvrdila da je reč o sabotaži.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da to nije novost, ali da se može izraziti samo žaljenje što se ceo proces istrage odvija iza zatvorenih vrata bez ruske saradnje, iako je Rusija suvlasnik.

„Nemamo mogućnost da na licu mesta faktički obavimo sopstveni uviđaj. I što je najvažnije, prema izjavama koje čujemo iz Nemačke, Francuske, Danske, ova istraga je a priori prilagođena da odgovornost svali na Rusiju. Ovo je apsurdno, podaci koje naša obaveštajna služba ima potpuno su suprotni“, ističe Peskov.

Ankara je potvrdila da su posle diverzije na gasovodu „Turski tok“ – predsednici Rusije i Turske dogovorili saradnju na bezbednosti tog gasovoda.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti