Venecija uvodi porez za turiste kako bi smanjila negativni uticaj masovnih poseta

Procenjuje se da u toku jedne godine čuveni grad mostova i kanala u severoistočnoj Italiji, Veneciju, poseti oko 24 miliona ljudi. Iako se lokalna ekonomija zasniva na turizmu, ova privredna grana istovremeno i narušava lepotu neveste mora.

Foto-ilustracija: Unsplash/Tom Podmore

Otpad, gužva na ulicama, pritisak na gradsku infrastrukturu i zagađivanje venecijanske lagune su ključni problemi koje turisti prave. Uprkos tome što Italijani već sada skupo naplaćuju uživanje u Veneciji, pa cena šolje kafe dostiže i neverovatnih 9 evra, smatraju da je to nedovoljno.

Visoki troškovi posete dodatno će da se povećaju – i to kroz porez na ulazak u grad za sve putnike bez obzira koliko vremena provode u njemu. Porez će iznositi od 2 i po do 10 evra i zavisiće od doba godine.

Uvođenje boravišne takse stanovnici Venecije objašnjavaju time da otprilike 15 miliona turista u grad dolazi tek na dan, a neretko nose i svoju hranu i piće, te na taj način kasama lokalnih restorana, prodavnica, barova i kafeterija uopšte ne doprinose, a za sobom ostavljaju smeće.

Venecija se prostire na 118 ostrva koja su međusobno povezana mrežom kanala i mostova i pod zaštitom je Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje nauku i kulturu (Unesko). Njeno čišćenje i održavanje, zbog specifičnog položaja i rasporeda, zahteva velika novčana sredstva, koja su u prošlosti izdvajali jedino njeni građani.

Novac naplaćen od novog poreza, koji se uvodi u okviru italijanskog zakona o finansijama, prema tvrdnjama gradonačelnika Luiđija Brunjara, biće usmeren upravo u svrhe upravljanja otpadom, ali i u obnovu građevina od istorijskog značaja, kako bi se „omogućilo da stanovnici Venecije žive s više pristojnosti“. Do sada su određenu sumu u budžet odvajali jedino turisti koji su boravili u gradskim hotelima.

Boravišna taksa će verovatno da bude uračunata u cene karte za autobuse, vozove i brodove, te prosleđena gradskim vlastima. Očekuje se da će na godišnjem nivou novi porez Veneciji da donese desetine miliona evra.

Turizam predstavlja mač sa dve oštrice za jadranski arhitektonski biser – s jedne strane nalazi se ekonomska dobit, s druge strane pretnja normalnom funkcionisanju grada. Italijani su i u prošlosti donosili propise čija je uloga bila da „zauzdaju“ negativni uticaj turizma na Veneciju. Tokom majskih praznika prošle godine pristup gradskim turističkim obeležjima bio je ograničen i postavljene su barijere.

Broj posetilaca Italiji je u porastu zbog političke nestabilnosti, terorističkih napada i građanskih sukoba kojim su pogođene druge mediteranske destinacije poput Egipta, Tunisa i Turske.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti