SZO: Najmanje 15.000 umrlih u Evropi zbog vrućina ove godine

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)

Leto 2022. godine biće zapamćeno kao jedno od najtoplijih. Rekordne temperature beležene su tokom avgusta i bile su praćene šumskim požarima širom kontinenta. Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije smrt 15.000 ljudi u Evropi direktno je povezana sa velikim toplotnim talasima.

„Na osnovu već objavljenih nacionalnih podataka, procenjuje se da je 15.000 ljudi umrlo direktno zbog vrućine u 2022. godini“, rekao je Hans Kluge, direktor evropskog ogranka SZO, navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno u Nemačkoj je preminulo 4.500 ljudi, gotovo 4.000 u Španiji, više od 3.200 u Velikoj Britaniji i oko 1.000 u Portugalu. Nažalost, kako nisu sve zemlje dostavile izveštaje o broju preminulih usled vrućina, očekuje se da ih je mnogo više od 15.000.

Prema podacima SZO ekstremne temperature odgovorne su za 148.000 smrti u Evropi u poslednjih 50 godina. Sa 15.000 umrlih, verovatno i više, u jednoj godini, samo 2022. godina bi predstavljala 10 odsto od tog ukupnog broja.

U 2021. godini, vremenski i klimatski događaji sa velikim uticajem prouzrokovali su stotine smrtnih slučajeva i direktno uticali na više od pola miliona ljudi.

Ekstremne temperature mogu da pogoršaju hronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebrovaskularne bolesti, i stanja povezana sa dijabetesom.

Prema izveštaju UN objavljenom prošle nedelje Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, beležeći porast temperatura više od dva puta veći od proseka na planeti tokom poslednjih 30 godina.

Već godinama se priča o promenama, na sreću još uvek ima nade, ali neophodno je da svi zajedno delamo. U narednim decenijama toplotni talasi i druge ekstremne vremenske prilike uticaće na zdravlje ljudi i zato je potrebno preduzeti drastične mere prilagođavanja i ublažavanje uticaja klimatskih promena.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti