Globalno zagrevanje: Tundre prete da oslobode uskladišteni CO2?

Foto-ilustracija: Unsplash (hans-jurgen)

Tundre su hladni krajevi sveta, biomi sa kratkom vegetacijom, nižim drvećem, izuzetno niskim temperaturama, koje pokrivaju velike delove severne Rusije, Skandinavije, Kanade, Aljaske, kao i obale Grenlanda.

Takođe se mogu naći i na visokim planinama poput Alpa, Kordiljera i Himalaja, gde se nazivaju alpske tundre. Najveći kontinuirani prostor tundre na svetu jeste ipak na teritoriji Rusije, prostirući se od zapadnog dela Sibira do obale Pacifika.

Tundre iako često slabije naseljeni prostori, sa drugačijim pejzažima, zapravo igraju ključnu ulogu u klimatskim promenama jer njihovo tlo sadrži velike količine ugljenika u obliku organskog materijala, kao što je treset.

Zbog niskih temperatura i permafrosta – zaleđenog tla čija je temperatura stalno ispod nule,  dolazi do vrlo sporog razlaganja, što omogućava tundrama da funkcionišu kao velika skladišta ugljenika, sprečavajući njegovo oslobađanje u atmosferu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (buchsammy)

Međutim, sa globalnim zagrevanjem, ovaj permafrost počinje da se topi, što može dovesti do oslobađanja velikih količina metana i CO2, čime se pogoršava efekat staklene bašte. Promene osim što su opasne za planetu i ljude, takođe utiču na životinje koje migriraju kroz tundre, kao i na lokalne zajednice koje zavise od ovih ekosistema.

Da bi bolje razumeli kako se tundre menjaju sa globalnim zagrevanjem, grupa naučnika sa Univerziteta Umea u Švedskoj, koristila je otvorene komore – male staklenike postavljene direktno na tundru. Ove komore blokiraju vetar i zadržavaju toplotu, imitirajući efekte zagrevanja. Rezultati pokazuju da se, pod uticajem zagrevanja, temperatura povećava za oko 1,4 stepena Celzijusa, a temperatura tla za 0,4 stepena, uz smanjenje vlage u tlu. Ove promene uzrokuju da tundra oslobađa više ugljenika iz tla zbog povećane aktivnosti mikroba koji razgrađuju organski materijal. 

Eksperimenti su otkrili i da su efekti zagrevanja dugotrajni i mogu se nastaviti i nakon što se promene temperature stabilizuju. Ono što je tim naučnika saznao jeste i da je ovom procesu potrebno manje vremena da se odigra od očekivanog.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti