Sadnjom drveća obeležen Međunarodni dan šuma

Foto-ilustracija: Pixabay

Na zasedanju Generalne skupštine Evropske konfederacije za Poljoprivredu 1971. godine ustanovljen je Međunarodni dan šuma. Generalna skupština Ujedinjenih Nacija je 2012. godine donela odluku da će se obeležavanje Međunarodnog dana šuma organizovati 21. marta svake godine, na dan prolećne ravnodnevnice na severnoj hemisferi, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj hemisferi.

Na ovaj dan posebna pažnja posvećuje se očuvanju šuma i šumskih ekosistema. 

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma je “Održivo korišćenje drveta za ljude i planetu”. Radionicama i akcijama pošumljavanje širom Srbije juče je obeležen ovaj veoma važan dan.

Javno preduzeće “Vojvodinašume” najviše pažnje posvetilo je deci u predškolskim i školskim ustanovama. Sa njima su razgovaralo o šumama, sadnji drveća, o flori u fauni, šumarstvu. Ujedno su, zajedničkim snagama sa decom, u dvorištima škola koje su posetili, posadili po jedno drvo.

Javno preduzeće “Srbijašume” Međunarodni dan šuma obeležilo je pošumljavanjem u svojih 17 gazdinstava širom Srbije. Zaposleni iz ovog preduzeća održali su i predavanja u brojnim osnovnim i srednjim školama.

Širom Srbije ekološka udruženja i organizacije, takođe su obeležile ovaj dan i to na najlepši i najkorisniji način. Oni su iskoristili priliku i sadali su drveće u svom okruženju.

Šume su u biološkom smislu najraznovrsniji ekosistemi na Zemlji i faktor koji utiče na stabilnost svih ostalih ekosistema. One predstavljaju stanište za mnoge biljne i životinjske vrste, regulišu vodni režim i imaju značajnu zaštitnu ulogu u sprečavanju poplava, erozija i klizišta. U odnosu na ljude, šume imaju izražen socio-ekonomski karakter, kao i uticaj na povećanje kvaliteta životne sredine i života stanovništva. Dobro su od opšteg interesa, svojevrsni čuvari biodiverziteta i genofonda, odnosno jedan od glavnih centara ukupne biološke raznovrsnosti.

Srbija trenutno ima oko 30 odsto površine pod šumom, a nacionalnom strategijom pošumljavanja teži se da se ovaj procenat podigne na oko 42 odsto do 2050. godine. Prema podacima nacionalne inventure šuma, Srbija spada u srednje šumovite zemlje sa prosečnom pokrivenošću šumskom vegetacijom. Ukupna površina pod šumama u Srbiji iznosi 2.254.000 hektara, a od ove površine, državne šume zauzimaju 53 odsto, dok privatne šume zauzimaju površinu od 47 odsto. U šumama Srbije prisutno je 49 vrsta drveća, od čega je 40 lišćarskih, a devet četinarskih, navodi Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Očuvanje šuma je veoma važno, kako zbog unapređenja životne sredine, ekosistema i biodiverziteta, tako i zbog ublažavanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali i proizvodnje kiseonika i biomase.

Najbolje što svi mi možemo da uradimo, već danas, jeste da posadimo bar jedno drvo, za nas, našu decu i našu planetu.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti