Home Blog Page 974

Objavljeni Planovi inspekcijskog nadzora za 2019. godinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na osnovu člana 10. stav 5. i člana 12. stav 2. tačka 1) podtačka (1) Zakona o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik” RS. broj 36/15) i člana 19. stav1. tačka 1) Poslovnika o radu Koordinacione komisije, Koordinaciona komisija na sednici održanoj dana 23.11.2018. godine je donela Odluku o davanju pozitivnog mišljenja na Predloge Godišnjih planova inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za: Inspekciju za zaštitu životne sredine, Inspekciju za ribarstvo i Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja, broj: 06-00-00355/6/2018-18 dana 23.11.2018.godine.

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, saglasno članu 10. stav 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru („Sl. gl. RS“ br. 36/15, 44/18-dr.zakon i 95/18), objavljuje planove inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za:

Inspekciju za zaštitu životne sredine
Inspekciju za ribarstvo
Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja *

Planove može te preuzeti ovde.

* Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti  („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 95/18) od 08.12.2018. godine, je stupio na snagu narednog dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 36/09 i 93/12). Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije koja je osnovana Odlukom Vlade nastavlja sa radom kao Direktorat. Direktorat preuzima iz Ministarstva zaštite životne sredine zaposlene koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite od jonizujućeg zračenja, kao i predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu koji su potrebni za vršenje inspekcijskih poslova.

Milisav Pajević

Biljni “biftek” proizveden tehnologijom 3D štampe – rešenje svetskog problema gladi?

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Sve veći broj preduzeća na tržište izbacuje “odštampanu” hranu. Nekada je za pravljenje malog, osnovnog oblika uz pomoć 3D štampe bilo neophodno nekoliko sati. Napredak štampača pružio je mogućnost masovne proizvodnje 3D hrane.

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Italijanski bioinženjer Đuzepe Šonti izumeo je zamenu za meso na bazi biljaka koja se proizvodi pomoću visokorazvijene tehnologije štampanja. Kako bi svoje revolucionarno dostignuće učinio dostupnim na svim svetskim tržištima, osnovao je kompaniju Novameat.

Za razliku od konkurenata, Novameat se koncentriše na imitiranje vlaknaste teksture mesa. Šonti ju je postigao koristeći znanja iz oblasti tkivnog inženjeringa i bioštampe.

Za pravljenje trodimenzionalnog “mesa bez mesa” upotrebljava se pasta od prirodnih biljnih sastojaka. Ona se propušta kroz štampač kako bi se dobio krajnji proizvod. U toku jednog sata moguća je proizvodnja 200 grama mesa po ceni od 4 evra. Pored govedine, tehnologijom 3D štampe može da se pravi i piletina, kao i druge vrste mesa.

Inspiracija za nastanak Novameat bila je dvojaka. Šonti je prvenstveno bio zabrinut za održivost planete. Stočarstvo u ogromnoj meri crpi ograničene vodne i zemljišne resurse i stoga je, zarad opstanka čovečanstva, potrebno pronaći alternativu za govedinu. Potrošnja crvenog mesa svakako je odranije dovedena u vezu sa povećanom stopom smrtnosti uzrokovanom hroničnim bolestima.

Pored toga, “odštampano” meso moglo bi da bude rešenje za svetski problem gladi i nestašice hrane. Novameat može da bude sterilisana i upakovana i da “prelazi” dugačak put. Dodatna prednost ove vrste hrane je i to što za svoje čuvanje ne zahteva niske temperature.

Ukoliko do sada i niste povezivali ovo dostignuće sa naučnom fantastikom, sada hoćete! U Šontijeve “bifteke” moguće je ubrizgavanje lekova što bi pomoglo obolelim ljudima na udaljenim lokacijama.

Način na koji funkcioniše štampanje hrane možete da pogledate na sledećem linku:

https://www.youtube.com/watch?v=lwCr3hhTG54

Jelena Kozbašić

Seminar o invazivnim vrstama za inspektore zaštite životne sredine iz Vojvodine

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U okviru projekta „Zaštita prirode od invazivnih biljnih vrsta“ koji se realizuje preko Intereg – IPA programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija, održan je seminar za inspektore zaštite životne sredine sa teritorije AP Vojvodine.

Prema rečima projekt menadzera, pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanje Ercega seminar ima za cilj upoznavanje sa problemom invazivnih biljnih vrsta u zaštićenim područjima, ekološkim pritiscima i rešavanju problema u cilju sprečavanju njihovog širenja.

Kako je rečeno, poseban akcenat je na zakonskoj regulativi i primeni propisa u praksi u cilju obezbeđenja boljeg ekološkog statusa zaštićenih područja i boljih uslova za život stanovništva i ekonomiju.

Vodeći partner na ovom IPA projektu je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a partner iz Mađarske je Univerzitet John von Neumann (Neumann Janos Egietem).

Vrednost projekta koji je počeo januara ove godine iznosi gotovo 290 hiljada evra, od čega sa 85 odsto sredstava učestvuje EU fond, a planiran završetak realizacije očekuje se krajem septembara 2019. godine.

Osnovni cilj projekta je smanjenje rizika po životnu sredinu i sprečavanje negativnih efekata klimatskih promena u zaštićenim područjima u graničnom regionu Mađarske-Srbija sprovođenjem zajedničkih akcija u praćenju i mapiranju invazivnih biljnih vrsta i suzbijanju ambrozije.

U Vojvodini su obuhvaćena četiri zaštićena područja u pograničnom regionu: Selevenjske pustare, Ludaško jezero, Subotička peščara, i park prirode Palić, a u Mađarskoj Nacionalni park Kiškunšag kod Kečkemeta.

Realizacijom projekta očekuju se: uspostavljen sistem monitoringa kao osnova analize distribucije invazivnih biljnih vrsta, utvrđivanje banke semena invazivnih vrsta u zemljištu u projektnom području, praćenja koncentracije polena invazivnih biljnih vrsta i njegove interakcije sa zagađenjem vazduha, zatim suzbijanje ambrozije različitim vrstama tretmana u projektnim oblastima, te podignuta svest relevantnih aktera i institucija u vezi sa invazivnim biljnim vrstama, kao i uspostavljanje EKO mreže znanja i iskustava.

Milisav Pajević

„Zelenilo-Beograd” apeluje da se kupuju jelke sa busenom

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo-Beograd” za novogodišnje i božićne praznike prodaje jelke sa busenom u rasadnicima u ulicama Vojvode Stepe 405 i Marije Bursać bb u Zemunu, kao i u svojoj cvećari na Kanarevom brdu, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U zavisnosti od visine (1,4 -2,5 metara) jelka se može kupiti po ceni od 1.300 i 2.500 dinara.

JKP „Zelenilo-Beograd“ će takođe u cvećari na Kanarevom brdu praviti posebne stone novogodišnje aranžmane po želji i afinitetima kupca.

Iz ovog preduzeća savetuju da prilikom ukrašavanja jelke sa busenom posebno treba voditi računa o kićenju njenog vrha, kako se ne bi polomio ili oštetio. Jedno od mogućih načina da se sačuva vrh, jeste da se uz vrh postavi olovka, pa tek onda ukras. Jelku takođe ne treba postaviti blizu grejnog tela.

Tokom praznika potrebno je da se busen jelke zaliva vodom sobne temperature.

Posle praznika jelka sa busenom može se vratiti prirodi. Drvo ne treba odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno obezbediti period prilagođavanja. Najbolje bi bilo da se jelka ostavi nekoliko dana u hodniku, a potom da se posadi u odgovarajućim uslovima – kada zemlja nije zamrznuta, odnosno kada spoljna temperatura nije ispod nule.

Ukoliko nemate adekvatno mesto za sadnju, jelku možete doneti u rasadnike „Zelenila”, kako bi je radnici posadili na unapred planiranim površinama u gradu.

JKP „Zelenilo Beograd“ apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanju seče mladih stabala četinara.

Milisav Pajević

Omogućiti tranziciju sa linearnog ekonomskog modela na cirkularni model

Wuppertal Institute, RWTH Aachen, Delft University of Technology, Western Balkans Consulting Global (WBCG) i Privredna komora Srbije održali su nedavno Кonferenciju sa temom: „Na putu ka cirkularnoj ekonomiji u Srbiji – prednosti saradnja evropske i srpske reciklažne industrije“.

Moto konferencije bio je “Da napravimo nešto što nemamo, od nečega što već imamo i sačuvamo svet u kome živimo”.

Кonferencija je bila završni događaj projekta koje je finansirala EU preko svog instituta za inovativne tehnologije (EIT), sa ciljem da ukaže na prednosti duboke digitalizacije u industriji, da poveća konkuretnost, rast i privlačnost sektora reciklaže kroz korenite promene u oblasti privrede, na novi obrazovni pristup i vođeno preduzetništvo, što može omogućiti srpskoj privredi da stekne partnere iz Evrope iz oblasti reciklaže otpada i korišćenja obnovljivih izvora energije kao i da se upozna sa iskustvima iz prakse.

Preporuke Кonferencije su: Omogućiti tranziciju sa linearnog ekonomskog modela (proizvedi, potroši, baci) na cirkularni model (proizvedi, potroši, repariraj, recikliraj/vrati u proizvodnju) i to tako što je neophodno: obezbediti tržišne uslove za poslovanje privrede po poslovnom modelu cirkularne ekonomije; reformisati javni komunalni sektor; rešiti problem deponija i smetlišta; promovisati dubinsku digitalizaciju, reciklažnu industriju i energetsku efikasnost uz upotrebu obnovljivih izvora energije; uspostaviti sistem edukacije i obrazovanja; usvojiti moderan informacioni sistem za prikupljanje podataka i njihovo upravljanje; kreirati sistem za transparentno, odgovorno i pouzdano upravljanje resursima (sistem javnih nabavki, prećenja, nadzora i kontrole).

Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine intenzivira saradnju sa EBRD-om

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima sastao se juče sa direktorkom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju i region Zapadnog Balkana Žužanom Hargitaj, kako bi utvrdili moguće konkretnije oblike saradnje u narednoj godini.

Ministar Trivan je izrazio veliku zainteresovanost za produbljivanje postojeće saradnje sa EBRD koja doprinosi snaženju procesa na uspostavljanju zdravije i čistije Srbije, i standarda životne sredine kakvi postoje u razvijenim evropskim zemljama.

Poseban izazov u obavljanju ogromnog posla koji čeka Srbiju u oblasti zaštite životne sredine jeste nedostatak materijalnih i ljudskih resursa i kapaciteta, ukazao je Trivan.

– Postajemo spremni da uđemo u najozbiljniji posao investicija u oblasti zaštite životne sredine, pre svega u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kako bi u narednih deset godina ušli u realizaciju 350 sistema za preradu otpadnih voda i ostvarivanje drugih projekata od velikog značaja za život građana, u potpunoj tehnologiji i bez polovičnih rešenja. U tom smislu, značajna je pomoć institucija koje podržavaju ono što hoćemo, naglasio je Trivan.

Direktorka Hargitaj je izrazila spremnost EBRD da podrži konkretne projekte iz oblasti zaštite životne sredine, prepoznajući potrebe lokalnih zajednica za uređenom životnom sredinom. Unapređenje životne sredine, međutim, mora biti praćeno jačanjem svesti o njenoj ulozi i značaju za bezbednost i zdravlje građana.

– Građani moraju biti svesni dobrobiti koje donose mere na zaštiti životne sredine, i da im pružaju punu podršku, istakla je Žužana Hargitaj.

Na sastanku je zaključeno da će u narednom periodu biti nastavljeno razvijanje saradnje na ostvarivanju projekata u oblasti zaštite životne sredinee, i pružiti podrška naročito u oblasti upravljanja otpadom i prerade otpadnih voda, pošumljavanja i uspostavljanja funkcionalnog „zelenog“ fonda.

Milisav Pajević

Crna Gora donela Uredbu o podsticaju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je donela Uredbu o načinu ostvarivanja i visini podsticajnih cena za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije.

Donošenje ovog akta, u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o energetici, upotpunjuje se pravni okvir i definišu uslovi za investiranje u izgradnju i rekonstrukciju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije.

Uredbom se utvrđuju podsticajne cene za električnu energiju proizvedenu u objektima koji koriste obnovljive izvore energije i objektima za visokoefikasnu kogeneraciju, odnosno način njihovog utvrđivanja.

Definiše se i umanjenje podsticajne cene od početka 2020. godine, što će imati pozitivni uticaj na sve kupce električne energije.

Milisav Pajević

Obuka o CITES Konvenciji u Carinskoj laboratoriji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Grupa za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zaštite životne sredine je 19. decembra 2018. godine zaposlenima u Carinskoj laboratoriji održala osnovnu teorijsku i praktičnu obuku vezanu za CITES Konvenciju i identifikaciju divljih vrsta, odnosno njihovih delova, derivata i proizvoda od istih.

U sklopu predmetne obuke prikazane su metode koje se koriste za utvrđivanje, da li delovi ili derivati pripadaju ugroženim divljim vrstama, odnosno da li određeni proizvodi sadrže ugrožene divlje vrste.

Demonstrirane su metode za detekciju pravog i veštačkog krzna divljih mačaka, vidri, vukova, medveda, primata, lisica i drugih vrsta sisara, kao i metode za detekciju prave i veštačke zmijske i krokodilske, šatuš šalova, slonovače i drugo.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U sklopu praktičnog dela obuke korišćeni su primerci ugroženih divljih vrsta koji su bili predmet zaplena, poput krzna i koža ugroženih divljih životinja, ali istovremeno i eksponata iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Carinska laboratorija je ovom prilikom dobila referentni materijal za buduće analize u vidu digitalnih snimaka primeraka koji su fizički prikazani tokom obuke, ali i mnogobrojne dodatne referentne materijale poput digitalnih fotografija delova, derivata i proizvoda velikog broja ugroženih divljih vrsta, ključeva za identifikaciju i priručnika za vršenje određenih analiza vezanih za CITES vrste koji se koriste od strane nadležnih CITES organa u velikom broju država koje efikasno sprovode odredbe CITES Konvencije.

Milisav Pajević

Javne ustanove u Vojvodini dobile sredstava za izradu elaborata energetske efikasnosti

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić uručio je 33 ugovora predstavnicima javnih ustanova u Vojvodini, koje su dobile ukupno osam miliona dinara bespovratnih sredstava za izradu elaborata energetske efikasnosti.

Prema rečima sekretara Grbića, sredstva su opredeljena u okviru Programa energetske efikasnosti Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

On je naveo da je izrada elaborata energetske efikasnosti – prvi i osnovni korak ka sprovođenju mera energetske efikasnosti na objektima javnih ustanova – škola, predškolskih ustanova, domova zdravlja, biblioteka. Istovremeno, elaborat je neophodan korak, koji ustanovama omogućava da apliciraju za podsticajna sredstva iz fondova Evropske unije.

– Imajući u vidu značaj energenata za razvoj jednog društva i privrede, a s druge strane i direktive i projekcije Evropske unije, da se do 2050. godine potrošnja energenata smanji za 41 odsto, u 2019. godini smo za izradu elaborata predvideli povećanje sredstva na 9,5 miliona dinara, kazao je Grbić.

On je naveo podatak da su vrata i prozori na 55 odsto zgrada javnih ustanova, prosečne starosti 20-30 godina, fluo rasveta je sprovedena u 88 odsto zgrada, dok LED rasveta postoji u svega tri odsto zgrada.

Grbić je još dodao da trenutno u Vojvodini svega 12 odsto zgrada ima energetski pasoš, a kao nepovoljnu, istakao je činjenicu da 89 odsto zgrada uopšte nije pregledano.

Što se tiče krovova, na svega tri odsto zgrada su sprovedene mere energetske efikasnosti, dok 62 odsto krovova nije pregledano.

– Ovi podaci ukazuju na potrebu da svi zajedno treba da uložimo mnogo napora da u ovoj oblasti rezultati budu bolji. Zbog toga nam je namera da formiramo budzetski fond, koji bi se pre svega bavio sprovođenjem mera energetske efikasnosti za javne ustanove i za fizička lica, kazao je Grbić i dodao da je cilj da se smanji potrošnja energenata, zagađenje životne sredine, ali i da se rastereti budzet ustanova i domaćinstava.

Milisav Pajević

Puštena voda iz novoizgrađenog postrojenja za prečišćavanje u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U vodovodnu mrežu u Zrenjaninu puštena je voda iz novoizgrađenog postrojenja za prečišćavanje.

Voda u ovom gradu zvanično je zabranjena za piće još 2004. godine, a više od četiri decenije problem postoji.

Iako je postrojenje završeno pre više od četrnaest meseci, zbog administrativnih problema ono nije pušteno u rad.

U narednom periodu vodosnabdevanje celog grada ići će upravo iz postrojenja a sve će kontrolisati JKP “Vodovod i kanalizacija”.

Po rečima gradonačelnika Zrenjanina Čedomira Janjića, u režimu probnog rada prečistač će biti 30 dana. Očekuje se od investitora da pokaže sve parametre iz ugovora i tendera, količinu, kvalitet, u međuvremenu radiće se svakodnevne analize.

Dnevno se u gradu Zrenjaninu trošilo blizu 20 hiljada evra na kupovinu flaširane vode. Građani još uvek u neverici da je problem rešen, ali kažu da će im to doneti velike uštede.

Odmah nakon završetka izgradnje, investitor, grupa Zilio, već je puštala vodu u mrežu, od tada su vršene redovne laboratorijske kontrole koje su pokazivale da su postignuti svi pravilnikom predviđeni standardi.

Iako se dugo čekalo da iz slavina potekne čista voda, u pitanju je još uvek tehnička voda dok analize tokom probnog rada ne pokažu da su zadovoljeni svi standardi definisani ugovorom, o čemu će javnost biti zvanično obaveštena.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Suzdržati se od upotrebe pirotehničkih sredstava

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na građane da se tokom predstojećih praznika suzdrže od upotrebe pirotehničkih sredstava i da ih ne kupuju na neovlašćenim mestima poput uličnih tezgi i pijaca.

– Upotreba takvih pirotehničkih sredstava nosi sa sobom velike rizike koji se ogledaju u trajnim posledicima po zdravlje, uznemirenje građana, narušavanje javnog reda i mira, kao i moguće izazivanje požara i eksplozija, poručio je Momčilo Sovilj iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je naglasio da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova svakodnevno preduzimaju mere i radnje iz svoje nadležnosti radi kontrole prometa pirotehničkih sredstava i suzbijanja nelegalne prodaje.

– Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova nastaviće sa radom u cilju suzbijanja ovakvih pojava i napominjemo da će svako ko se bude ponašao suprotno zakonu biti sankcionisan, istakao je Sovilj.

Milisav Pajević

Raste interesovanje za poljoprivredu – gde su mladi, tu je i napredak

Foto: Fondacija Ane i Vlade Divac
Foto: Fondacija Ane i Vlade Divac

Prema zvaničnim statističkim podacima iz 2017. godine u našoj zemlji ima 18,2 odsto mladih, a trećina živi u ruralnim sredinama. Veliki broj mladih ljudi u selima želi da se bavi preduzetništvom u sektoru poljoprivrede. Ovi podaci poslužili su samo kao uvod u temu o mladima i poljoprivredi na nedavno organizovanom okruglom stolu povodom sprovedenog projekta „Osnaživanje mladih preduzetnika u sektoru poljoprivrede“.

Tokom 2018. godine, u saradnji fondacije Ana i Vlade Divac, uz finansijsku podršku projekta nemačke razvojne saradnje Podsticanje zapošljavanja mladih, realizovan je ovaj pilot projekat koji je za cilj imao podršku učenicima završnih godina srednjih poljoprivrednih škola. Sredstva za donacije učenicima su obezbedili individualni donatori Fondacije Ana i Vlade Divac, kao i opštine Požega i Ruma.

Na skupu su predstavljeni primeri dobre prakse a među njima su i aktivnosti pčelara iz Medveđe koji su dobili opremu zahvaljujući Nemačkoj organizaciji za međunarodnu saradnju GIZ. Njihovih 35 članova danas zajednički koriste tu opremu. Ministarstvo omladine i sporta im je dodelilo sredstva za ogledni pčelinjak u kom uče početnike o pčelarenju. Da bi promovisali svoje proizvode organizovali su i prvi Festival meda u Medveđi.

Sredstva iz budžeta koje je dobilo Udruženje građana „Grupa Kobra“ iskorišćena su za otvaranje međunarodnih volonterskih kampova, otvaranje parka na mestu sa kog su prethodno uklonili deponiju kao i na pravljenje organske bašte u kojoj se odvija projektna školska nastava.

Vlasnici poljoprivrednog gazdinstva na Fruškoj gori koji se bave uzgojem koza istakli su značaj podrške koja stiže od GIZ-a, Ministarstava i Fondacije Ana i Vlade Divac. Međutim, nakon dodele sredstava i kad se jednom krene sa proizvodnjom, mali proizvođači se suočavaju sa konkurencijom jer strani proizvodi po nižoj ceni prodiru na domaća tržišta organskih i drugih prirodnih proizvoda. Jedno od mogućih rešenja bilo bi obeležavanje domaćih proizvoda u svakom supermarketu po ugledu na ruski model i za to se traži sva moguća podrška a naročito resornih ministarstava.

Da se jedino podsticajna sredstva za mlade ljude koji žele da se bave poljoprivredom isplaćuju avansno, potvrdio je Slobodan Živanović, predstavnik Sektora za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede. Interesovanje je mahom za primarnu stočarsku i primarno biljnu proizvodnju, a još jedna specifičnost vezano za godišnje konkurse ovog ministarstva odnosi se na raspon godina budućih mladih poljoprivrednika. Naime za sredstva iz ovog ministarstva, izjavio je Slobodan Živanović, mogu se prijaviti osobe od 18 do 40 godina. Važno je znati da se za konkurisanje kod ovog ministarstva i dalje ne traži izrada biznis plana, premda sam prijavni formular sadrži slične elemente.

Istraživanje o zapošljavanju mladih koje su sproveli u Ministarstvu omladine i sporta ukazuje na to da su tri najperspektivnije oblasti za zapošljavanje kreativne industrije, IT i usluge u poljoprivredi. Imajući u vidu da su mladi u seoskim sredinama ugroženiji od svojih vršnjaka iz gradova, shodno Nacionalnoj strategiji za mlade do 2020. godine realizuju se mere za podršku preduzetništva mladih ljudi na selu, izjavila je Zorica Lutovac ispred Ministarstva omladine i sporta Vlade Republike Srbije.

Na panelu o značaju budžetske podrške mladima koji se bave poljoprivredom, Mladen Petković iz Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu Vojvodine objasnio je da oni isplaćuju sredstva tako što se 75 odsto dobija unapred, dok se za ostatak čeka da projekat bude realizovan. Garancija koju mladi investitor u poljoprivredu mora da obezbedi jeste ručna zaloga ili lična menica. „Mladi moraju da se udružuju, jer to je jedini način da opstanu na tržištu“, izjavio je Mladen Petković dodavši da je 90 odsto zadruga koje su se prijavile na konkurs za budžetska sredstva dobilo podršku za svoje investicije. Podsećamo da je Zakon o zadrugarstvu usvojen je 2016. godine, a nastao je po ugledu na nemački zakon u koji je utkana višedecenijska uspešna praksa zadrugarstva.

O zajedničkom projektu sa GIZ-om, Uroš Delić iz Fondacije Ana i Vlade Divac je rekao da su uspešno završili pilot projekat. „Naročito smo srećni što najavljujemo nastavak projekta u 2019. godini uz nove partnere koji će nam omogućiti da podržimo još više mladih koji žele da se bave poljoprivredom“, rekao je Uroš i istakao plan za sledeću godinu – projekat se nastavlja u saradnji sa gradovima Požarevac i Prokuplje, kao i opštinama Požega, Gornji Milanovac i Arilje.

Za više informacija posetite: https://www.divac.com/poljoprivreda

Kazna za lov na jelene: Zatvor i gledanje “Bambija”

Foto: Youtube (screenshot)

“Bambi” je već dvadesetak godina moj omiljeni crtani film.

Ipak, cenjeni “Dizni”, poštovani Felikse Saltene i draga mama, stvarno nije bilo u redu s vaše strane da jednoj petogodišnjakinji slomite srce tamo negde 1999. godine. Gledajući potresnu priču o odrastanju laneta-siročeta vrlo verovatno sam prvi put osetila istinsku bol i tugu. Istinkom boli i tugom ne smatram sve one prethodno prolivene suze kada su roditelji odbili da mi kupe trideset i sedmu lutku u kolekciji ili me nisu pustili da se igram napolju zato što sam bila prehlađena.

Foto: Youtube (screenshot)

U Diznijevom filmu iz 1942, snimljenom prema knjizi Feliksa Saltena, Bambijevo detinjstvo je bilo srećno, ispunjeno i bezbrižno sve dok mu lovci nisu ustrelili majku.

Kako bi naučio koliko je štete naneo prirodi, prateći sebične porive, i u nadi da će iskazati kajanje za svoje postupke, lovac Dejvid Beri iz američke savezne države Misuri, 6. decembra 2018. godine, osuđen je na godinu dana zatvora. Tokom izdržavanja kazne, barem jednom mesečno, Beri će morati da pogleda “Bambija”.

Lovac je jelene najčešće ubijao u gluvo noćno doba. Svrha njegovog krvavog pira nad životinjama bila je prodaja njihovih glava kao lovačkih trofeja. Njih bi odnosio sa sobom, a ostatak tela ostavljao da istrune u šumi. Veruje se da je glave koštao na stotine jelena. Aktivisti za očuvanje životne sredine smatraju da je ovo jednom od najvećih lovokrađa u istoriji Misurija.

Sudija Robert Džordž se nada da će gledanje “Bambija” da probudi osećanja osuđenika. “Ovo je neobična presuda za neobičan slučaj”, izjavio je javni tužilac Don Troter. “Sudija je pokušao da dopre do tog mladića i izazove emotivnu reakciju na težinu njegovih nedela.” Iz tog razloga, kazna je trebalo da bude “veća od dvanaestomesečnog sedenja u zatvoru”.

Prva projekcija “Bambija” za Dejvida Berija zakazana je za 23. decembar, a ukoliko i vi želite da se prisetite dirljive priče o lanetu krupnih smeđih očiju, pogledajte film na sledećem linku: https://youtu.be/h_lmrnyTRbU.

Jelena Kozbašić

Karić: Možemo da pomognemo kvalitetu životne sredine i građanima Srbije

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U okviru plana konsultacija Ministarstva zaštite životne sredine 18. decembra održan je skup u Privrednoj komori Srbije u vezi sa obavezama industrije u okviru Poglavlja 27.

Time je završen krug konsultacija sa svim zainteresovanim stranama, pre slanja Pregovaračke pozicije na druge, neformalne konsultacije sa Evropskom komisijom.

Na skupu u PKS su razmatrane sleće teme aktuelne za industrijski sektor: Specifični plan implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, implementacija Direktive o otpadu kao i status Pregovaračke pozicije za hemikalije i biocidne proizvode.

Prisutnima se obratio direktor Sektora industrije Privredne komore Srbije Miroslav Lutovac, koji je istakao da je shvatanje problema industrije ozbiljno i da nas kao društvo i državu čeka veliki posao.

– Dobijamo dobre informacije i od kolega koji su u sličnoj situaciji. Svako od industrijskih preduzeća ima svoju specifičnu priču. Imajući u vidu teške godine koje smo prošli, ta priča je vezana i za tehnološko zaostajanje, i za formalno-pravne probleme i sve to zajedno čini jedan konglomerat iz koga se čini da je nemoguće izaći. S druge strane, jako je bitno da znamo da u zajedničkom radu možemo da damo dovoljno informacija onima koji zakonodavni okvir kreiraju, rekao je Lutovac, naglašavajući veliko interesovanje privrednika za ovaj događaj.

Prof dr Mirjana Drenovak Ivanović, članica Pregovaračkog tima Republike Srbije za Poglavlje 27, naglasila je da nas očekuje finalizacija specifičnih planova implementacije, kao i da su tokom skupa predstavnici industrije mogli od eksperata koji rade na pripremi specifičnog plana implementacije da saznaju nove podatke i da dobiju odgovore na pitanja sa kojima se svakodnevno susreću.

– Vrlo često se zaštita životne sredine shvatala kao „druga strana reke“ u odnosu na industriju ili na privredu, ali ekonomija 21. veka jeste ekonomija novih tehnologija, zelena ekonomija, i mora da ide ruku pod ruku sa industrijom i privredom i samo tako možemo da pomognemo kvalitetu životne sredine, ali i građanima i građankama Srbije, rekao je Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine i šef Pregovaračke grupe 27.

Milisav Pajević

Zelena ekonomija za razvoj regiona

Foto: SMART kolektiv

Predstavnici zelenih organizacija iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine učestovali su na dvodnevnom treningu u Beogradu, koji je organizovao Smart kolektiv u okviru projekta GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona.

Foto: SMART kolektiv

Trening je bio prilika da se učesnici upoznaju sa mehanizmima učestvovanja u donošenju zakonskih i drugih akata i odluka.

Pored diskusije o kontekstu u kojem se dešava proces donošenja odluka, učesnici su osmišljavali i primere javnih kampanja za izmenu zakona u oblasti zaštite životne sredine.

Neven Marinović, direktor Smart kolektiva, na otvaranju treninga istakao je važnost osnaživanja i umrežavanja organizacija koje se bave zaštitom životne sredine, ali i pokretanja konkretnih inicijativa, dok je trening održao Dr Dragan Golubović, profesor i međunarodni ekspert u oblasti lobiranja i donošenja odluka.

Obuka je deo projekta GEAR – Green Economy for Advanced Region (Zelena ekonomija za razvoj regiona), koji ima za cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, BiH, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje zelene ekonomije.

Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017, a realizuje FORS Montenegro u partnerstvu sa organizacijama Smart kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz BJR Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske.

Naredni trening, sa temom Praćenje javnih politika, biće takođe održan u Beogradu, u aprilu 2019. godine, dok predstoje i obuke iz oblasti Istraživanja i analize javnih politika i Unapređenja saradnje sa državnom i lokalnim upravama.

Osim treninga, projekat uključuje i razne druge aktivnosti usmerene ka daljem jačanju organizacija civilnog društva iz regiona i njihovog uticaja u oblasti zaštite životne sredine kao i promovisanju koncepta zelene ekonomije kao što su: dodela grantova lokalnim organizacijama, studijska poseta Hrvatskoj i upoznavanje sa primerima dobre prakse u zelenoj ekonomiji i zelenom preduzetništvu, prezentacije primera dobre prakse u ciljnim zemljama, kampanja promovisanja zelene ekonomije, izrada Studije mogućnosti razvoja zelene ekonomije u regionu, publikacije na ove teme itd.

Milisav Pajević

Obeleženo 50 godina od početka proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo

Foto: NIS

Kompanija NIS svečano je obeležila značajan jubilej – 50 godina od početka proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo, jednoj od najmodernijih rafinerija u ovom delu Evrope.

Foto: NIS

Svečanosti koja je održana u zgradi Geozavoda u Beogradu prisustvovali su predstavnici Vlade Republlike Srbije, top menadžmenta NIS-a, poslovni partneri kompanije i druge javne ličnosti, saopštila je kompanija NIS.

Prisutnima na skupu je predstavljen razvoj fabrike u Pančevu u proteklih pet decenija koji, kako je navedeno, svedoči o neprestanoj težnji zaposlenih da se doprinese tehnološkom napretku Rafinerije, modernizaciji naftnog sektora Srbije i ekonomskom razvoju naše zemlje.

Posebno je značajno što se od te vizije nije odustalo ni u najtežim trenucima za Rafineriju u Pančevu – za vreme bombardovanja NATO 1999. godine kada su poginula trojica, a ranjena četvorica radnika i kada je na postrojenjima načinjena materijalna šteta od nekoliko stotina miliona dolara.

– Ovo je godina jubileja i veoma sam zadovoljan što i ovog puta možemo da podelimo nove dobre rezultate. Prema svim pokazateljima, ove godine ćemo imati apsolutno rekordnu preradu u Rafineriji, a u odnosu na prošlu godinu i veći promet i izvoz derivata. Investicije u poslovne projekte i u lokalnu zajednicu, u ovoj godini su više nego u prošloj. Sve ovo ne bi bilo moguće bez jako dobre saradnje sa našim akcionarima, pre svega sa Vladom Republike Srbije i Gasprom njeftom, kao i sa našim poslovnim partnerima. Naš strateški cilj je stvaranje novih vrednosti za naše akcionare, za zajednicu i za naše zaposlene. Dalja modernizacija rafinerije, digitalna transformacija i povećanje efikasnosti, modernizacija prometa, izgradnja novih postrojenja u skladu sa principima zelene energije, kao i nastavak ulaganja u zajednicu – samo su neke od njih, izjavio je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a.

Foto: NIS

U ime Vlade Srbije, prisutnima se obratio Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, koji je kazao da je Naftna industrija Srbije jedan od najznačajnijih segmenata naše privrede i ekonomije i jedan od najvažnijih stubova našeg energetskog sistema.

– Želim da se zahvalim na današnji dan svim ljudima zaposlenima u NIS-u, kao i našim partnerima iz Gasprom njefta na stabilnoj poslovnoj politici. NIS je bez sumnje jedan od ključnih zamajaca naše ekonomije i privrede, ali i ključni segment našeg daljeg razvoja. Kompanija koja se pokazala kao stabilan partner i ozbiljan segment našeg ukupnog industrijskog razvoja, koja zajedno sa Vladom Republike Srbije vodi uspešnu politiku energetske stabilnosti i sigurnosti građana u oblasti snabdevanja energentima. Svih ovih godina, NIS je lider u oblasti kvaliteta i na ponos cele Srbije se razvija, ostvaruje nove vrednosti, definiše nove standarde. Ponosan sam na NIS, mislim da cela Srbije treba da bude ponosna na NIS i sve one stotine hiljada ljudi koji su prošli kroz ovaj sistem i na taj način učestvovali u ekonomskom razvoju Srbije. Naftna industrija Srbije predstavlja lidera u svojoj oblasti, lidera u regionu, koji nameće nove kvalitete, kako po pitanju ostvarivanja poslovnih rezultata, tako i u oblasti zaštite životne sredine, efikasnosti i svega onog što nosi 21. vek. Sa ponosom gledamo kako se NIS razvija kao deo našeg zajedničkog aranžmana sa Gasprom njeftom, u kome je Srbija značajan akcionar i mi zajedno razvijamo tu kompaniju po najvišim standardima, rekao je Aleksandar Antić

Takođe, javnosti su na skupu predstavljena dostignuća tokom ubrzane modernizacije Rafinerije koja je započela 2009. godine, nakon što je Gasprom njeft preuzeo većinski paket akcija NIS-a. U ovoj fazi je najpre početkom rada kompleksa MHC/DHT (kompleks za blagi hidrokreking i hidroobradu) u novembru 2012. godine u Rafineriji omogućena proizvodnja goriva evropskog kvaliteta što je doprinelo unapređenju energetske stabilnosti Srbije, a NIS-u omogućilo ulogu lidera na regionalnom tržištu naftnih derivata.

Sada je u Rafineriji nafte u Pančevu u toku druga faza modernizacije čiji je kapitalni projekat izgradnja postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja, investicija vredna više od 300 miliona evra.

Planirano je da novo postrojenje počne da radi u trećem kvartalu 2019. godine kada će biti proizvedene veće količine najkvalitetnijih naftnih derivata, pre svega dizela, a počeće i domaća proizvodnja koksa, proizvoda koji se sada uvozi u Srbiju.

Milisav Pajević