Home Blog Page 973

ProCredit banka prvi veliki kupac zelene struje u Srbiji

Foto: ProCredit banka

Zahvaljujući ugovoru koji je potpisala sa Elektroprivredom Srbije, ProCredit banka je postala prvi veliki kupac „zelene“ električne energije u Srbiji, kao i prva domaća kompanija koja će ubuduće dobijati garanciju porekla EPS-a da je struja koju je Banka potrošila proizvedena isključivo iz obnovljivih izvora energije.

Foto: ProCredit banka

Na ovaj način, ističe član Izvršnog odbora ProCredit banke Ivan Smiljković, Banka je samo nastavila sa odgovornim i ekološki opravdanim poslovanjem, a sve u želji da svojim primerom podstakne i druge kompanije u Srbiji da menjaju svoj stav prema potrošnji elektične energije, ali i svih drugih prirodnih resursa.

Zahvaljujući brojnim inovacijama koje smo uveli, ProCredit banka je samo u svojoj centrali i ekspoziturama smanjila potrošnju elektične energije za oko 25 odsto, dok je potrošnja toplotne energije umanjena za gotovo 30 odsto. Značajno smo smanjili upotrebu papira u svom poslovanju, dok polovinu našeg voznog parka danas čine električna i hibridna vozila, odnosno automobili čiji je uticaj na životnu sredinu minimalan. Nastavljajući sa takvim pristupom, odlučili smo se za poseban ugovor sa EPS-om, a sve u želji da ubuduće u svom radu i svojim poslovnicama koristimo isključivo električnu energiju sa garancijom porekla iz obnovljivih izvora energije”, objasnio je Smiljković.

Po njegovim rečima, ProCredit banka već godinama prednjači i predstavlja jedna od vodećih kompanija u Srbiji, kada je reč o ulaganjima u zaštitu životne sredine. Uz sve to, Banka je dosad svojim klijentima isplatila više od 200 miliona evra za projekte koji doprinose uštedama energije, efikasnijoj proizvodnji, ali i izgradnji postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije.

“ProCredit banka se intenzivno bavi zaštitom životne sredine i to kako promenama u svom poslovanju, tako i kroz finansiranje brojnih projekata koji su posvećeni uštedi energije i smanjenju negativnog uticaja na prirodu. Važan deo toga je i promocija ulaganja u solarne i biogasne elektrane, što su projekti kojima naša banka pruža snažnu podršku. Sa druge strane, ProCredit banka se odlučno protivi izgradnji i realizaciji bilo kakvih projekata koji negativno utiču na prirodno okruženje, kao i na sredinu u kojoj svi živimo i radimo. Trenutno pripremamo izgradnju mini solarne elektrane, kapaciteta 42kW, na krovu naše banke na Novom Beogradu, ali i nove investicije koje će dodatno umanjiti našu potrošnju. Time ćemo svoj uticaj na emisiju štetnog CO2 smanjiti za više od 80 odsto u odnosu na 2016. godinu”, naglasio je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Evropska unija donirala 150 miliona evra za poljoprivredu i bezbednost hrane u Srbiji

Od 2000. godine Evropska unija je donirala 150 miliona evra za poljoprivredu i bezbednost hrane u Srbiji.

Danas, 50 posto izvoza poljoprivrednih proizvoda odlazi u zemlje Evropske unije.

Samo u 2017, vrednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u EU bila je 1,3 milijarde evra.

Pogledajte podatke o pomoći Evropske unije srpskoj poljoprivredi i infografici:

Milisav Pajević

Vodni resursi Republike Srbije – stanje i perspektive

Foto: CEKOR

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 27 sastala se prošlog petka u Beogradu u Zelenom salonu Narodne Skupštine na temu Vodni resursi Republike Srbije.

Foto: CEKOR

Sastanak su zajednički organizovali Centar za ekologiju i održivi razvoj – (CEKOR), OAZA, Evropski pokret u Srbiji na kome je prisustvovalo više od 40 učesnika.

Diskutovalo se o upravljanju vodama i stanju vodnih resursa u Srbiji, odlikama vodonosnih sredina, izvorištima podzemnih voda, pracenju kvaliteta i kvantiteta voda, poslednjim izmenama i dopunama Zakona o vodama.

Takođe, diskutovalo se o predlogu novih odredbi učešća javnosti u skladu sa preporukama Okvirne direktive o vodama da bi bile uključene u novi nacrt Zakona o vodama koji je započet sa izradom sredinom septembra 2018, a čije se usvajanje očekuje sredinom 2019. godine.

Sastanak je vodila Nataša Đereg, Centar za ekologiju i održivi razvoj – (CEKOR, koordinator radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 27, a stručnu analizu stanja u oblasti vodnih resursa predstavili su eksperti prof. dr. Miomir Komatina (hidrogeologije) i Gordana Grujić (M.Sc gohemije).

Profesor Komatina je na početku svog izlaganja izneo da je obezbeđenje čiste pijaće vode i njene zaštita od zagađenja ali i njene neracionalna upotreba, deo najaktuelnijih problema čitavog čovečanstva, a voda je dobila na značaju kao primarni strateški resurs današnjice.

U Srbiji danas imamo situaciju da je na primer gazdovanje podzemnim vodama potpuno marginalizovano. Zaštiti postojećih i potencijalnih izvorišta podzemnih voda se danas u Srbiji ne posvećuje dovoljna pažnja.

Jedno od ključnih perspektivnih rešenja regionalnog ranga za racionalno i održivo obezbeđivanje najkvalitetnije vode za piće stanovništvu Srbije, Doktor Komatina je predložio kroz zahvatanje vode iz šljunkovitih aluvijalnih sredina duž Drine i Save na području Mačve, zatim prebacivanje vode iz depresije Kovin-Dubovac u centralne delove Vojvodine, kao i prevođenje vode karstnih vrela iz Zapadne i Istočne Srbije u depresiju Pomoravlja.‚

Foto: CEKOR

Gordana Grujić je predstavila analizu stanja vodnih resursa u pogledu postojećeg monitoringa voda sa akcentom na usaglašavanje sa Okvirnom direktivom o vodama (2000/60/EC) koja propisuje da voda nije komercijalni proizvod, već predstavlja resurs od izuzetnog značaja koji nam je dat u nasleđe koji se mora zaštiti, braniti i tretirati kao takav.

Srbija spada među najbogatije zemlje u pogledu termo mineralnih voda dok je njena iskorišćenost svega 23 odsto. Zbog toga bi bilo neophodno nastaviti dalje istraživanje i racionalizacija iskorišćenja mineralnih i termalnih voda i geotermalne energije.

U cilju održivog upravljanja vodama Srbije, potrebno je završiti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU, jasno definisati nadležnosti u oblasti voda i utvrditi koordinaciju dugoročne politike u oblasti voda sa jasno postavljenim ciljevima i njene praktične primene na nacionalnom nivou.

Zbog nejasno utvrđenih nadležnosti mnogi gorući ekološki poblemi voda ostaju nerešeni. Neophodno je pojačati rad inspekcijskih službi, pooštriti kaznenu politiku i omogućiti široko učešće javnosti na samom početku procesa pripreme i donošenja planova upravljanja vodama kao i kontroli njihovog izvršenja.
U toku diskusije istaknuto je sledeće:

– Po donetoj odluci sa obrazloženjem od septembra ove godine otpočele su pripreme za donošenje novog zakona o vodama radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU i novi zakon se očekuje tokom 2019. Pre manje od mesec dana je međutim po hitnom postupku- bez održane javne rasprave, usvojen Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vodama, koji je menjao manji broj odredbi.

Predmet izmena i dopuna zakona su ovog puta bile odredbe o davanju u zakup vodnog zemljišta- sada će naknade za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini odlaziti na račun vodoprivrednog preduzeća kada je u pitanju javna svojina na republičkom nivou, a na račun grada Beograda kada je u pitanju postavljanje plutajućih objekata na teritoriji grada Beograda.

Foto: CEKOR

Novim izmenama zakona uređeno je i da više nije potrebno pribavljanje vodnih uslova za izvođenje radova na državnim putevima I i II reda, kategorijama železničkih pruga i mostovima na njima. Takođe izmenama je sada uređeno da o upravnoj stvari utvrđivanja obaveza plaćanja naknada za vode nadležni organ, odnosno javno vodoprivredno preduzeće neposredno odlučuje.

– Što se tiče planova, Plan za upravljanje slivom Dunava koji je pripreman skoro osam godina i prošao kompletnu proceduru usvajanja nažalost nije bio usvojen, pa je stoga predviđena izrada novog Plana za upravljanje slivom Dunava za period 2021-2027 koji bi bio u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama i dr direktivama i koji se očekuje da bude usvojen 2021. godine.

– Vađenje šljunka iz reka je potrebno ograničiti, promovisati korišćenje recikliranog građevinskog materijala.

– Problemi bujičnih tokova se ne mogu rešiti samo izgradnjom višenamenskih akumulacije već pirmenom antierozioni radova, retenzijama u slivovima i saniranjem postojećih klizišta.

– Za rešavanje problema u vezi arsena u Vojvodini potrebno je uključiti stručnu javnost u pronalaženju najpovoljnijih rešenja.

– Problematika izgradnje malih hidrocentrala- potrebno je izvršiti reviziju datih dozvola za mini hidrocentrale, takođe sagledati kumulativne uticaje, potrebno je strateški redefinisati promociju i upotrebu obnovljivih izvora energije, pomenut je slučaj opštine Raška i Stare planine gde su bile peticije protiv izgradnje MHE. Identifikovan je najveći problem izgradnje MHE na malim vodotokovima (potoci) na celoj teritoriji Srbije čiji su proticaji izrazito neravnomerni, a naročito tokom leta kada je mali protok, da će zbog takve izgradnje MHE presušiti vodotok a prihranjivanje izvorišta podzemnih voda će izostati. Takvi uticaji ozbiljno prete da stanovništvo u neki delovima Srbije potpuno ostane bez vode.

– Zbog velikih zagađivača koji potiču iz sekotra energetika i ostale industrije koji zagađuju površinske i podzemne vode potrebno je i intenzivirati prikupljanje podataka i sprovoditi u praksi dozvole za integrisano sprečavanje i kontrolu zagađivanja. Prisutni su problemi koji ostaju nerešeni zbog neispunjavanja obaveza i kontrole primene primarnog prečišćavanja otpadnih voda. Jos uvek se ne zna šta će se uraditi sa otpadnim uljem-gde ono završava.

– Kaznena politika je suviše blaga, potrebno je istu pooštriti.

– Pojava da se planovi regulacija i prostorni planovi „upodobljuju“ u korist investitora zanemarujući interese javnosti i zaštite životne sredine je prisutna sve više, te je potrebno prikupiti više informacija o protivzakonitim izdatim dozvolama i zahtevati hitno rešavanje i sankcije.

– Opasnost od privatizacije vodosnabdevanja– iskustva govore da javno privatna partnerstva sa potencijalnom privatizacijom ne dovode do modernizacije nego izvlačenja kapitala iz firmi i njihove amortizacije.

Milisav Pajević

Poziv za učešće na uticajnom skupu gasne struke u maju u Opatiji

Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), članica Međunarodne gasne unije (IGU), pozivaju vas da prezentacijom naučno-stručnog rada i/ili tehničko-komercijalne prezentacije pridonesete uspešnosti 34. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN, koji će se tradicionalno održati od 8. do 10. maja 2019. godine u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji.

Foto: HSUP

Jedna od najvećih međunarodnih konferencija i izložba o gasu u srednjoj i jugoistočnoj Evropi očekuje učešće oko 600 vodećih stručnjaka za gas i energetiku, tj. predstavnika oko 240 organizacija i ustanova iz energetskog i gasnog sektora i više od 45 izlagača iz 20 zemalja Evrope i sveta.

Uticajni skup gasne struke u Opatiji obuhvatiće niz aktuelnih tema važnih za gasni sektor i energetiku, koje se protežu duž celog lanca prirodnog gasa, kao i ključnu problematiku koja će odrediti razvoj tržišta prirodnog gasa u bliskoj budućnosti.

PRIJAVITE RAD DO 15.01.2019!

TEME KONGRESA:

  1. POZIVNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „STANJE I TRENDOVI REZERVA GASA U SVETU, EVROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ ZA SADAŠNJU I BUDUĆU POTROŠNJU“
    • predvidivost cene gasa i konkurentnost u odnosu na druga goriva
    • geopolitički uticaj na korišćenje izvora i transportnih pravaca nabavke gasa
  2. EFIKASNE TEHNOLOGIJE I UPOTREBA GASA U BUDUĆNOSTI S OBNOVLJIVIM ENERGENTIMA
    • prirodni gas i zeleni prirodni gas, biogas, vodonik te direktna upotreba LNG-a
  3. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „BUDUĆA IZGRADNJA INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA U RH I U EVROPI“
    • LNG-terminal na ostrvu Krku
    • evakuacijski gasovodi i dogradnja transportne mreže
    • kompresorske stanice za izjednačenje pritiska gasa prema zemljama u okruženju
    • tok izgradnje vršnog podzemnog skladišta gasa
  4. Foto: HSUP

    PAMETNE TEHNOLOGIJE U GASNIM I ENERGETSKIM SISTEMIMA

    • pametni gasomeri, regulatori i drugi merni uređaji (merenje potrošnje električne energije, toplotne energije i količine vode)
    • koncept pametnih gradova
  5. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „INOVACIJE I TRANSFER TEHNOLOGIJE I NJIHOVA ULOGA U GASNOM SEKTORU“
    • Internet stvari (Internet of Things – IoT)
    • Internet svega (Internet of Everything – IoE)
    • koncept Energija 4.0 i informatičke tehnologije
    • tehnologije blockchain
    • dronovi, virtualna i proširena stvarnost
  6. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „TRŽIŠTE GASA U EU I RH DANAS I IZAZOVI U BUDUĆNOSTI“
    • elementarne nepogode i upotreba gasa
    • uticaj većih kvarova na upotrebu energenata
    • standardni kvalitet gasa u RH i prilagođavanje evropskim propisima i smernicama
  7. PROBLEMATIKA DISTRIBUTERA GASA SA STAJALIŠTA EFIKASNOSTI I SIGURNOSTI SISTEMA
    • ispitivanje mreža vezano za propusnost
    • nivoi pritiska gasa u snabdevanju
    • baždarenje i zamena gasomera
  8. POTENCIJAL I PROBLEMATIKA UPOTREBE GASA U SAOBRAĆAJU
    • upotreba biometana u saobraćaju
    • snabdevanje vozila LNG-om
    • gas u saobraćaju u odnosu na druga goriva
    • mogućnosti finansiranja projekata izgradnje stanica za punjenje vozila na prirodni gas iz fondova EU (ESI fondovi/OPKK i Instrument za povezivanje Evrope – CEF)
    • novi propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o obaveznoj upotrebi niskosumpornog dizel goriva u pomorskom saobraćaju od 2020. kao prilika za prebacivanje pomorskog saobraćaja na LNG
  9. TEHNIČKI PROPISI, PRAVILA STRUKE I PRAVA POTROŠAČA
    • uredbe EU i zaštita ličnih podataka potrošača gasa
    • problematika privatnosti pri upotrebi pametnih merila gasa
  10. POSTERSKA SEKCIJA O RAZLIČITIM TEMAMA IZ ENERGETIKE
Foto: HSUP

REZERVIŠITE ŠTAND NA VREME!

Susret će biti propraćen i izložbom gasne opreme i tehnologije koja će okupiti više od 40 domaćih i stranih izlagača, uglavnom proizvođača i zastupnika gasne opreme, kao i brojne druge renomirane kompanije sa dostupnom ponudom opreme za gas u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Ovo je događaj takođe izvanredna prilika svim akterima na tržištu gasa za komercijalno predstavljanje svoje kompanije ili organizacije te jedinstveno mesto za uspostavljanje kontakata s ključnim kreatorima energetske politike u RH, liderima istaknutih hrvatskih i evropskih energetskih subjekata, proizvođačima i zastupnicima gasne opreme, distributerima gasa i predstavnicima domaćih i međunarodnih naučnih institucija.

OSIGURAJTE NAJBOLJU VIDLJIVOST KOMPANIJA KAO LIDERA NA TRŽIŠTU GASA – POSTANITE SPONZOR SKUPA!

Partnerstvo i sponzorstvo ovog etabliranog skupa mogu pomoći poslovnim potrebama vaše kompanije kako biste osnažili svoj položaj na tržištu gasa i pokazali ekspertizu i rešenja za preovladavanje izazova u gasnom sektoru.

Interaktivni networking, ciljane tematske celine i renomirani govornici odlike su skupa koji spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju na trižištu gasa.

Ukoliko imate proizvod ili tehnološko rešenje koje želite da ponudite na tržištu gasa, ovaj skup je najbolja platforma za interakciju i direktnu komunikaciju sa ciljanim tržištem.

Za sve informacije vezano za ovaj događaj molimo da kontaktirate Centar za plin Hrvatske: opatija@hsup.hr.

 

Gasna jednačina – izazovi snabdevanja gasom

Foto: JP Srbijagas
Foto: JP Srbijagas

Sve zemlje jugoistočne Evrope su uvozno zavisne i imaju nerazvijenu gasnu infrastrukturu.

Sada je već sasvim izvesno da će u budućnosti, kada se završe Severni tok 2, Turski tok, Sila Sibira i drugi gasovodi koji se rade u okviru rusko kineskog aranžamana, rasti uloga LNG-a i da će se, samim tim, menjati struktura tržišta, tako da će biti interesantno šta će u toj ozbiljnoj energetskoj i geopolitičkoj utakmici, uraditi Evropa, kako će se ponašati Rusija, šta će se dešavati u Aziji, a šta će biti sa pokušajima Amerike da svoj šel gas isporuči Starom kontinentu.

Odgovarajući na ova pitanja generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, govoreći na održanom Okruglom stolu pod nazivom “Gasna jednačina – izazovi snabdevanja gasom”, u Ogranku Srpske akademije nauka i umetnosti u Novom Sadu, rekao je da “gasna jednačina u Evropi, a i u Srbiji, teško može da se zamisli bez ruskog gasa”.

Foto: JP Srbijagas

– Da li je moguće bez Rusije rešiti gasnu jednačinu u Evropi, odgovor je „ne“, ali ako je odgovor „ne“, šta se onda dešava sa ulogom američkih isporučilaca, kako će Evropa, koja pre svega kroz regulatorne norme, ali ne i sa mogućnošću supstitucije, želi da smanji geopolitički uticaj Rusije na evropsko tržište, i na kraju, kako će ono što se dešava u Aziji, koja će rasti ogromnim tempom, uticati i na cene i na proizvodnju i na dopremanje gasa.

Prema tome, udeo LNG-a rašće do 2045. godine, samim tim će se procentualno smanjivati učešće cevnog transporta. Jednostavno, već posle 2025. godine će se javiti gep, biće dakle veća potražnja nego proizvodnja gasa i to će uticati na konjunkturu.

U svim scenarijima procene potrošnje gasa u budućnosti, Evropa će biti suočena sa gepom od skoro 400 milijardi kubika gasa na godišnjem nivou. Ključno je da ne ostanete bez , da obezbedite dostupnost svih energenata u energetskom miksu.

Mi hoćemo da znamo šta su nam izbori a Srbija mora dobro da razmisli za koga će se vezati. Kupovina po međunarodnom ugovoru sa ruskim partnerom, za razliku od nabavke na habovima, donela je uštedu od 163 miliona evra. Mi imamo maksimalnu fleksibilnost ugovora, povlačimo onoliko koliko nam treba, kada nam treba, bez ikakvih penala, a to su velike prednosti. Magistralni gasovod od bugarske do mađarske granice radi se isključivo po evropskim pravilima.

Mi u Srbiji ovaj gasovod radimo po našem Zakonu o energetici koji je u svemu implementirao Treći energetski paket. Šta god da se desi u budućnosti, izgradnjom ovog gasovoda mi zapravo diversifikujemo rizike u transportu gasa. Za sigurnost snabdevanja i budućnost važna su i skladišta gasa.

Mi ćemo prošiti Banatski Dvor, izgradićemo i jedno novo skladište, a pored proširenja skladišnih kapaciteta radićemo i na izgradnji novih interkonekcija, proširenju transportne mreže, gasifikaciji opština i gradova u Srbiji i jačanju potencijala za izgradnju gasnih elektrana, istakao je u svom izlaganju generalni direktor JP Srbijagasa Dušan Bajatović.

Foto: JP Srbijagas

Pored njega u radu ovog Okruglog stola učestvovali su i Sergej Komlev, rukovodilac Departmana za ugovore o gasu i cene u Gaspromeksportu, zatim Mark Antonio El Mazega, direktor Centra za energetiku pri Francuskom institutu za međunarodne odnose i Detlef Vajdeman, član Izvršnog odbora češkog gasnog skladišta „Moravia Gas Storage“.

Jedan od čelnih ljudi Gaspromeksporta istakao je da su isporuke ruskog gasa za evropsko tržište rekordne i da je jasno da nijedna druga zemlja nije mogla da postigne takve fantastične rezultate i da ispuni sve veću potražnju za prirodnim gasom, kao što je to Rusija.

I u teškim ekonomskim uslovima, zbog usporenog razvoja evropske privrede, Gasprom je uspeo da poveća isporuku u prva tri kvartala ove godine za osam  milijardi kubnih metara. Italija je sada naš drugi najveći kupac, iako je to ranije bila Turska, gde je sada ekonomska kriza naročito izražena tako da su Turci smanjili potrošnju gasa.

Foto: JP Srbijagas

Stopa iskrišćenosti transportnih kapaciteta kod nas je, recimo u slučaju Severnog toka, čak iznad kapaciteta gasovoda, a primera radi kod LNG-a, samo 25 odsto tih terminala se koristi. Ono što je izračunala i Međunarodna agencija za energetiku to je da će 2030. godine biti potrebno 81 milijarda dodatnih količina gasa za Evropu. Gasprom će tu imati velku ulogu i moći će da obezbedi tu dodatnu potrošnju. Procena je da će do 2040. godine ruski gas činiti više od 30 odsto gasa u Evropi, napomenuo je Komlev.

Gasna industrija moraće da se transformiše, kazao je Mark Antonio El Mazega, dodajući da smo suočeni sa klimatskim promenama, porastom temperature i da će industrija prirodnog gasa moati da se prilagodi dekarbonizaciji, odnosno smanjenju štetnog uticaja korišćenja tog energenta u industriji. Ipak, rastuće potrebe za plavim gorivom na ključno mesto stavljaju Gasprom koji će imati veliku ulogu u povećanju isporuka za evropske potrošače.

Prirodni gas je uspešna priča, smatra Detlef Vajdeman, koji je na primeru snabdevanja gasa u Nemačkoj i Češkoj zapravo predstavio tržište gasa u Evropi. On je naveo da se energetski miks primera radi u Nemačkoj prilično promenio u koristi obnovljivih izvora energije, ali da prirodni gas i dalje ima nezamenljivu ulogu, naročito u zimskim mesecima. Takođe je istakao da se proizvodnja gasa u Norveškoj smanjuje i da je ruski gas i u ovom delu Evrope nezamenljiv.

Okrugli sto u Ogranku SANU u Novom Sadu otvorio je akademik Stevan Pilipović, predsednik Ogranka, a moderatori skupa su u ime Srbijagasa i SANU bili Dragiša Martinović i akademik Teodor Atanacković.

Milisav Pajević

Plaža u Igalu i dalje “zatrpana” smećem

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Plaža u Igalu i dalje je “zatrpana” smećem.

Na potezu je Komunalna policija, koji su takođe ranije najavili da će sve javne plaže i obala biti očišćeni prije novogodišnjih praznika.

Direktor Komunalnog preduzeća “Čistoća” – Herceg Novi, Vladimir Arsić kaže da plaže koje održava komunalno preduzeće su očišćene, no plaže koje su date pod zakup.

Upitan postoje li mehanizmi da Komunalno preduzeće “Čistoća” očisti plažu, a da račun ispostavi zakupcu.

– Ima mehanizama naravno. Komunalna policija nam da nalog, ali naravno sedam dana nakon što oni ne postupe po dostavljenom Rešenju Komunalne policije. Moram istaći da smo sa predstavnicima JP Morsko dobro obišli sve plaže koje mi održavamo i konstatovali da je naš dio posla završen. Inače, čudime da već nisu kažnjeni neodgovorni zakupci. Apsolutno se slažem da je ružno dočekati praznike sa ovakvim plažama“, kazao je Vladimir Arsić.

Svi zakupci/korisnici morskog dobra dužni su da kupališta održavaju čistim i urednim u skladu sa Ugovorom o korišćenju morskog dobra, a po istom su dužni da komunalni red na kupalištima održavaju tokom cijele godine, naročito u periodu zimskih meseci. Na osnovu prijava kontrolora Morskog dobra, ovo preduzeće će uputiti opomene zakupcima da očiste plaže”, naveli su ranije iz JP Morskog dobra.

Na potezu je Komunalna policija, koji su takođe ranije najavili da će sve javne plaže i obala biti očišćeni pre novogodišnjih praznika.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Smederevo dobilo uzorkivač PM10 čestica

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Na lokaciji automatske merne stanice za merenje kvaliteta vazduha Smederevo-carina pušten je u rad sekvencijalni uzorkivač suspendovanih čestica do 10 mikrona (PM10).

S obzirom da je Smederevo aglomeracija, odnosno oblast u kojoj se mora pratiti kvalitet vazduha sa posebnom pažnjom, to je Agencija za zaštitu životne sredine vanrednim angažovanjem svih resursa ostvarila ovaj značajan korak u poboljšanju postojećeg monitoringauzorkivač.

Uzorkivač će omogućiti ne samo precizne informacije o koncentracijama suspendovanih čestica tokom cele godine, nego će se u laboratoriji Agencije analizirati koncentracija teških metala u njima.

Ovi rezultati omogućiće pouzdanu ocenu stanja kvaliteta vazduha u Smederevu radi donošenja neophodnih mera radi smanjenja aerozagađenja.

Milisav Pajević

Gradiće se laboratorija za morsku akvakulturu u Kotoru

Foto: pixabay

Institutu za biologiju mora u Kotoru, Ministarstvo nauke Crne Gore uplatiće 91.893 evra za izgradnju laboratorije za morsku akvakulturu.

Foto: https://pixabay.com

Imajući u vidu značaj projekta za razvoj nauke, jačanje kapaciteta kotorskog Instituta za biologiju mora, te da u ovom trenutku ne postoji fond za finansiranja projekta u okviru prioriteta S3, Ministarstvo je odlučilo da bude sufinansijer laboratorije.

Planirana nadogradnja Instituta podrazumeva izgradnju dodatnih 260 metara kvadratnih prostora u kome će se obavljati laboratorijski rad i oformiti prostorije za veštački uzgoj mikroalgi i školjkaša, kao i kabinet za rukovodioca laboratorije i tehničko osoblje.

– Cilj je da se u novoj Laboratoriji stvore uslovi za veštačko razmnožavanje školjkaša, zatim uzgoj larvi korišćenjem uzgojenih mikroalgi i povećanje proizvodnje školjkaša na području Bokokotorskog zaliva. Nekoliko uzgajališta školjki biće partneri na projektu i direktno će biti snabdeveni uzgojenim jedinkama, nakon čega će se one gajiti u prirodnoj sredini do dostizanja konzumne veličine, navodi se u dokumentu kojeg je usvojila Vlada Crne Gore.

Reč je o Informaciji o realizaciji projekta “Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih preduzeća – Sustainable and innovative Agro food and fisheries value chain for SME’s cross border market – Food4health”, Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Rezultati naučnih eksperimenata u Laboratoriji biće direktno primenljivi u privrednom sektoru i uticati na njegov razvoj, dok će bogato praktično iskustvo uzgajivača školjki doprineti završnoj fazi eksperimenta, odnosno promociji domaćeg proizvoda visoke nutritivne vrednosti i brendiranju uzgojenih školjki sa područja Bokokotorskog zaliva.

Kako se navodi, formiranje ovakve Laboratorije otvara mogućnost brojnim naučnim istraživanjima iz oblasti morske akvakulture, ribarstva i primarne produkcije kroz različita fundamentalna i primenjena istraživanja – od veštačkog uzgoja ugroženih ili ranjivih vrsta morskih organizama, repopulacije određenih vrsta čiji su resursi prelovljeni, razvoja novih protokola i unapređenja taksonomskih metodologija.

Inače, Institut za biologiju mora je tokom 2018. godine učestvovao u pripremi projektne aplikacije u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Crnu Goru, Italiju i Albaniju.

Projekat je prijavljen u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.

S obzirom na specifičnost područja, Institut za biologiju mora, kao ravnopravan partner u projektu, predložio je dogradnju zgrade radi izgradnje Laboratorije za morsku akvakulturu, kupovinu neophodne opreme za uzgoj mikroalgi i in vitro uzgoj školjkaša visoke ekonomske vrijednosti.

Planirani početak projekta je mart 2019. godine, a trajanje četiri godine.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

I najdublja tačka okeana je zagađena plastikom!

Foto-ilustracija: Pixabay

Marijanski rov nalazi se u Tihom okeanu predstavlja najdublji deo svetskih okeana i najdublje mesto na Zemljinoj kori. Njegova najveća dubina iznosi 11 hiljada metara. Visok nivo zagađenja plastikom koji su naučnici otkrili u ovom podvodnom području je pokazatelj nivoa prodornosti ovog štetnog materijala.

Foto-ilustracija: Pixabay

Koncentracija mikroplastike u Marijanskom rovu je najviša koja je pronađena u otvorenom okeanu u poređenju sa ostatkom Tihog okeana i sa Atlantskim i Arktičkim okeanom.

Istraživači sa Instituta za nauku i inženjering dubokog mora iz kineske provincije Hajnan prikupili su uzorke iz rova na dubinama od 2 i po hiljade i 11 hiljada metara. Na samom dnu količina sitnih parčića plastike dostigla je maksimum. U jednoj litri taloga nalazilo se 2.200 parčića, a u jednoj litri vode – 13.

Mikroplastika verovatno potiče od industrijalizovanih istočnoazijskih nacija, uključujući Kinu i Japan.

Pre nego što je prirodnim procesima usitnjena na nivo vlakana dugačkih nekoliko milimetara, plastika je verovatno bila u obliku odeće, flaša, pakovanja i opreme za pecanje.

Jelena Kozbašić

Trajna zabrana ulova kečige u Srbiji od 1. januara 2019. godine

Foto: WWF Srbija

Izmenama Naredbe o merama za očuvanje i zaštitu riblјeg fonda („Sl. glasnik RS”, br. 56/2015 i 94/2018) propisana je trajna zabrana ulova kečige (Acipenser ruthenus), koja se na ribolovnim vodama na području Srbije primenjuje počevši od 1. januara 2019. godine.

Foto: WWF Srbija

Ova zabrana predstavlja značajan doprinos u naporima na očuvanju ove ugrožene vrste ribe.

U postupku donošenja ove odluke, Ministarstvo zaštite životne sredine je konsultovalo i nadležne stručne organizacije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, kao i Zavod za zaštitu prirode Srbije, koje su stručnim mišljenjima podržale inicijativu o uspostavljanju trajne zabrane ulova za kečigu.

WWF je u junu objavio studiju koja je pokazala da se kečiga intenzivno lovi u periodu lovostaja kada je to zabranjeno zbog mresta, kao i da se neometano prodaje na pijacama i u restoranima širom Srbije ispod zakonski propisane mere od 40 centimetara.

Izmenom „Naredbe o merama za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda” WWF očekuje da će se ova štetna praksa zaustaviti.

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) kečiga je svrstana kao ranjiva vrsta, pre svega usled prekomernog izlova, uništavanja prirodnih staništa i zagađenja.

Inicijativu WWF-a podržali su Ujedinjeni ribolovci Srbije i Asocijacija alasa Srbije.

Milisav Pajević

Predstavljen Izveštaj o stanju zemljišta u Republici Srbiji

Foto: UN Country Team in Serbia
Foto: UN Country Team in Serbia

Agencija za zaštitu životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) i regionalne nevladine mreže FEA – inicijative za šumarstvo i životnu sredinu je obeležila Svetski dan zemljišta skupom pod nazivom “Razvijajmo nacionalno partnerstvo za zemljište” koji je održan 17. decembra u Beogradu.

Učesnicima skupa obratili su se Filip Radović – direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Radmila Aranđelović – predstavnik Programa UN za životnu sredinu i Aleksandar Mentov – nacionalni program koordinator Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu – FAO.

Na skupu su predstavljeni postignuti rezultati u oblasti istraživanja, zaštite i prevencije degradacije zemljišta, a pre svega novi Izveštaj o stanju zemljišta za 2016-2017. godinu, a zatim Vodič i prateća brošura za održivo upravljanje zemljištem namenjen lokalnim samoupravama,

Foto: UN Country Team in Serbia

Publikacija o stanju kontaminiranih lokacija u Republici Srbiji, kao i internet prezentacija posvećena ovoj temi.

U duhu partnerstva i jačanja saradnje između različitih aktera, pružili smo priliku da se predstave i aktivnosti i inicijative koje preduzimaju naši partneri i druge zainteresovane strane na temu zaštite zemljišta.

Izveštaj o stanju zemljišta možete preuzeti ovde .

Milisav Pajević

Srbija usvojila drugi nacrt Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Završena je još jedna faza u procesu pregovaranja za pristupanje Srbije Evropskoj uniji u oblasti zaštite životne sredine, i pripremljen drugi nacrt Pregovaračke pozicije koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji na neformalne konsultacije 28. decembra ove godine, saopštio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na sastanku Pregovaračke grupe 27 i sektorskih radnih grupa za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Drugi nacrt Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 koji je usvojen na sastanku, rezultat je intenzivnog rada Ministarstva zaštite životne sredine u saradnji sa drugim institucijama, uz usvojene primedbe i sugestije Evropske komisije.

– Za izradu nacrta pregovaračke pozicije od izuzetnog značaja je dobra saradnja i komunikacija sa Evropskom komisijom, koja je od početka bila otvorena, konstruktivna, i bez zatvorenih pitanja i tabu tema. Primedbe Evropske komisije na prvi nacrt pregovaračke pozicije koji je dobio njihove visoke ocene nisu zahtevale suštinske korekcije, a drugi nacrt pregovaračke pozicije obuhvata pitanja i primedbe koji su nam upućeni tokom neformalnih konsultacija, naglasio je Trivan.

– Otvoreni smo za sve konstruktivne sugestije, poznajemo sadašnje stanje na svim nivoima, i znamo šta hoćemo da postignemo u oblasti zaštite životne sredine, to je siguran put ka otvaranju Poglavlja 27 i postizanju evropskih ekoloških standarda, zaključio je ministar.

On je najavio ubrzavanje procesa otvaranja Poglavlja 27 kao jednog od najzahtevnijih i najskupljih u pregovorima sa Evropskom unijom, te da se, zavisno od toka konsultacija, može očekivati završetak pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene do kraja 2019. godine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pored odgovora na komentare Evropske komisije, uz drugi nacrt pregovaračke pozicije Evropskoj komisije biće dostavljeni i nacrti dokumenata – Specifičnog plana implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta i Tehničke adaptacije za Direktive o staništima i pticama, rekao je šef Pregovaračke grupe 27 Ivan Karić.

On je predstavio dosadašnji tok pregovaračkog procesa, i istakao da su u cilju pripreme drugog nacrta pregovaračke pozicije organizovane konsultacije sa Stalnom konferencijom opština i gradova (SKGO) i lokalnim samoupravama, predstavnicima organizacija civilnog društva i privrede, koji su dali korisne, dragocene primedbe uzete u obzir prilikom izrade drugog nacrta pregovaračke pozicije za Poglavlje 27.

Prof. dr Mirjana Drenovak Ivanović, članica Pregovaračkog tima Republike Srbije za Poglavlje 27 zahvalila se na posvećenom radu svih koji su učestvovali u izradi drugog nacrta pregovaračke pozicije.

Najavila je da predstoji sve složeniji rad, zbog čega je već izrađen plan razvoja administrativnih kapaciteta a kao i da je u toku izrada višegodišnjeg plana investiranja, čime će se omogućiti lakše rešavanje nekih do sada otvorenih pitanja koja se tiču, pre svega, daljeg prenošenja ekološkog zakonodavstva Evropske unije.

Milisav Pajević

Ambiciozni cilj Vašingtona – 100 odsto struje iz obnovljivih izvora do 2032.

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Iako predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ne veruje u klimatske promene i drži kurs svoje države usmerenim na fosilna goriva, njegov primer ne slede nužno vlasti svih saveznih država i gradova. Poslednji u nizu primera, uslovno rečeno, odmetanja od Trampove politike je upravo američka prestonica, Vašington.

Početkom ove nedelje, savet Vašingtona usvojio je Akt o čistoj energiji.

Grad se posvetio cilju da, do 2032. godine, 100 odsto neophodne električne energije obezbeđuje iz obnovljivih izvora. Prethodne ambicije grada bile su dvostruko niže – 50 odsto struje iz OIE do 2032.

Ukupna proizvodnja gasova staklene bašte od strane grada u istom periodu trebalo bi da se smanji za 42 odsto.

Predlog zakona uključuje i mere za smanjenje emisija od strane zgrada i saobraćaja. Njegovim usvajanjem Vašington je postao grad sa najsveobuhvatnijom klimatskom politikom u američkim granicama.

Čak ni Bela kuća nije izuzeta iz pooštrenih standarda energetske efikasnosti!

Akt propisuje da javni prevoz i privatna vozila do 2045. treba da budu ugljenično neutralna.

Do sada je oko 90 gradova najavilo težnje da do 2030. godine u potpunosti pređu na čistu energiju, međutim, nijedan nije postavio jednako ambiciozan i kratak rok kao Vašington.

Jelena Kozbašić

Održan skup „Finansijska podrška ženama u ruralnim sredinama“

Foto: PKV
Foto: PKV

Privredna komora Vojvodine (PKV), Sistem poljoprivrednih informacija „Info tim logistika“ DOO i „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD Novi Sad organizovali su danas u PKV tematski skup „Finansijska podrška ženama u ruralnim sredinama“, gde su predstavljane mogućnosti finansiranja u 2019. godini ekonomskih aktivnosti žena u ruralnim područjima u Vojvodini, a kojem je prisustvovalo više od 100 žena iz AP Vojvodine.

Predsednik PKV Boško Vučurević otvorio je današnji skup i istakao da je na status i položaj žena u ruralnim sredinama potrebno posebno usmeriti fokus svih institucija koje mogu doprineti njihovom poboljšanju.

„Mi smo tu da pomognemo razvoj vojvođanske privrede, imajući u vidu da je, prema kategorizaciji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, 90 odsto naše pokrajine ruralno područje, pa je razvoj ruralnih ekonomija izuzetno važan. Uzimajući u obzir da su žene stub svakog domaćinstva, smatramo i verujemo da seoske žene mogu da budu i pokretač razvoja naših ruralnih sredina“, rekao je Vučurević.

Prema rečima Olivere Radovanović, koordinatorke Ženske ruralne mreže Vojvodine, koja broji 17 članica, potrebna je veća podrška na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou.

„To je ono što je najnužnije, da se ta ženska udruženja i uopšte ženski rad prepoznaje od najnižeg nivoa vlasti, do najvišeg. Neka udruženja imaju veću razvijenost, a neka manju. Najveći broj udruženja je na niskoj razvijenosti iako Vojvodina ima najveći broj ženskih udruženja, preko 300, čak možda i više“, rekla je ona i dodala da problem predstavlja i to što nemaju adekvatan prostor, internet, opremu u vlasništvu udruženja, ali da su im isto tako potrebne informacije o brendiranju, marketingu, tržištu, a kao pozitivno navela je to što je Pokrajina pokazala spremnost da, kako kaže, kreira budžet prema potrebama.

Na skupu je istaknuto da je cilj održavanja ovakvih događaja i pokretanjem inicijativa, da se pruži podrška u namerama da se položaj žena u ruralnim sredinama znatno unapredi.

Objavljeni Planovi inspekcijskog nadzora za 2019. godinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na osnovu člana 10. stav 5. i člana 12. stav 2. tačka 1) podtačka (1) Zakona o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik” RS. broj 36/15) i člana 19. stav1. tačka 1) Poslovnika o radu Koordinacione komisije, Koordinaciona komisija na sednici održanoj dana 23.11.2018. godine je donela Odluku o davanju pozitivnog mišljenja na Predloge Godišnjih planova inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za: Inspekciju za zaštitu životne sredine, Inspekciju za ribarstvo i Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja, broj: 06-00-00355/6/2018-18 dana 23.11.2018.godine.

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, saglasno članu 10. stav 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru („Sl. gl. RS“ br. 36/15, 44/18-dr.zakon i 95/18), objavljuje planove inspekcijskog nadzora za 2019. godinu za:

Inspekciju za zaštitu životne sredine
Inspekciju za ribarstvo
Inspekciju za zaštitu od jonizujućih zračenja *

Planove može te preuzeti ovde.

* Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti  („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 95/18) od 08.12.2018. godine, je stupio na snagu narednog dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 36/09 i 93/12). Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije koja je osnovana Odlukom Vlade nastavlja sa radom kao Direktorat. Direktorat preuzima iz Ministarstva zaštite životne sredine zaposlene koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite od jonizujućeg zračenja, kao i predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu koji su potrebni za vršenje inspekcijskih poslova.

Milisav Pajević

Biljni “biftek” proizveden tehnologijom 3D štampe – rešenje svetskog problema gladi?

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Sve veći broj preduzeća na tržište izbacuje “odštampanu” hranu. Nekada je za pravljenje malog, osnovnog oblika uz pomoć 3D štampe bilo neophodno nekoliko sati. Napredak štampača pružio je mogućnost masovne proizvodnje 3D hrane.

Foto: Facebook NOVAMEAT (screenshot)

Italijanski bioinženjer Đuzepe Šonti izumeo je zamenu za meso na bazi biljaka koja se proizvodi pomoću visokorazvijene tehnologije štampanja. Kako bi svoje revolucionarno dostignuće učinio dostupnim na svim svetskim tržištima, osnovao je kompaniju Novameat.

Za razliku od konkurenata, Novameat se koncentriše na imitiranje vlaknaste teksture mesa. Šonti ju je postigao koristeći znanja iz oblasti tkivnog inženjeringa i bioštampe.

Za pravljenje trodimenzionalnog “mesa bez mesa” upotrebljava se pasta od prirodnih biljnih sastojaka. Ona se propušta kroz štampač kako bi se dobio krajnji proizvod. U toku jednog sata moguća je proizvodnja 200 grama mesa po ceni od 4 evra. Pored govedine, tehnologijom 3D štampe može da se pravi i piletina, kao i druge vrste mesa.

Inspiracija za nastanak Novameat bila je dvojaka. Šonti je prvenstveno bio zabrinut za održivost planete. Stočarstvo u ogromnoj meri crpi ograničene vodne i zemljišne resurse i stoga je, zarad opstanka čovečanstva, potrebno pronaći alternativu za govedinu. Potrošnja crvenog mesa svakako je odranije dovedena u vezu sa povećanom stopom smrtnosti uzrokovanom hroničnim bolestima.

Pored toga, “odštampano” meso moglo bi da bude rešenje za svetski problem gladi i nestašice hrane. Novameat može da bude sterilisana i upakovana i da “prelazi” dugačak put. Dodatna prednost ove vrste hrane je i to što za svoje čuvanje ne zahteva niske temperature.

Ukoliko do sada i niste povezivali ovo dostignuće sa naučnom fantastikom, sada hoćete! U Šontijeve “bifteke” moguće je ubrizgavanje lekova što bi pomoglo obolelim ljudima na udaljenim lokacijama.

Način na koji funkcioniše štampanje hrane možete da pogledate na sledećem linku:

https://www.youtube.com/watch?v=lwCr3hhTG54

Jelena Kozbašić