Home Blog Page 976

Konstituisana Grupacija za pčelarstvo u Privrednoj komori Vojvodine

Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV), u okviru Udruženja poljoprivrede, konstituisana je Grupacija za pčelarstvo, gde su verifikovani mandati 12 članova, koliko ova Grupacija broji. Za predsednika Grupacije izabran je Radomir Vlačo, pčelar iz Sečnja, a za zamenika predsednika prof. dr Nada Plavša, profesor na Poljoprivrednom fakultetu, Univerziteta u Novom Sadu.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Na sednici Grupacije je konstatovano da proizvodnja meda u svetu ima tendenciju rasta, što je svakako povoljno sa stanovišta ovog biznisa. Ukazano je da pet najvećih svetskih proizvođača meda apsolutno dominira i daje skoro 60 odsto ukupne svetske proizvodnje. Daleko najveći proizvođač je Kina koja daje više od trećine ukupne svetske proizvodnje. Međunarodni promet meda veoma je intenzivan i ostvaruje tendenciju značajnog rasta. Od ukupne svetske proizvodnje u međunarodni promet dospeva skoro 40 odsto meda. Vrednost svetskog izvoza premašuje dve milijarde evra. Pet zemalja dominiraju u svetskom izvozu i daju trećinu ukupnog svetskog izvoza.

Ubedljivo najveći izvoznik ujedno je i najveći proizvođač – Kina, koja daje skoro 20 odsto ukupnog svetskog izvoza. Najveći evropski izvoznik meda je Ukrajina. Najveći svetski uvoznik meda je SAD, koja apsorbuje skoro trećinu ukupnog uvoza. Regionalno posmatrano najveći uvoznik je Evropska unija. Najveći potrošači meda u svetu su Kina, SAD i Turska. Za Evropu je karakteristično da ima veću potrošnju od proizvodnje, odnosno da je deficitarna u kvalitetnom medu, što predstavlja dobru šansu za izvoz meda iz Republike Srbije“, rekao je prof. dr Branislav Vlahović, sa Poljoprivrednog fakulteta, UNS, koji je na sednici govorio o aktuelnoj situaciji na tržištu meda, proizvodnji, prometu kao i uvozu i izvozu meda.

Tom prilikom, usvojen je Poslovnik o radu, kojim se uređuje način rada Grupacije, kao i prava i obaveze članova. Poslovi i zadaci Grupacije biće razmatranje i rešavanje pitanja od značaja za unapređenje poslovanja ove delatnosti. U svom radu, Grupacija će sarađivati sa resornim ministarstvima, pokrajinskim institucijama i Privrednom komorom Srbije.

Medarstvo predstavlja značajnu delatnost u RS koja ima nešto preko milion registrovanih košnica, odnosno 9.648 registrovanih proizvođača sa 229 pčelarskih organizacija. Proizvodnja meda prosečno iznosi nešto preko osam hiljada tona, sa blagom tendencijom rasta. Izvoz meda iz RS na nivou je od oko tri hiljade tona, i takođe, ostvaruje tendenciju blagog porasta. Vrednost izvoza iznosi blizu 9 miliona evra. Izvoz se ostvaruje u 25 zemalja sveta“ rekao je Vlahović.

Dodao je da se najveći izvoz ostvaruje u Italiju, koja je, prema njegovim rečima, apsorbovala skoro trećinu meda iz RS, što vrednosno čini 2,8 miliona evra.

„Uvoz je više nego skroman i iznosi svega 70 tona što je vrednosno nešto ispod 400 hiljada evra“, rekao je on i istakao da perspektiva porasta proizvodnje i izvoza meda svakako postoji.

„Podrška države u ovom sektoru je na dosta značajnom nivou. Međutim, jedan od osnovnih problema jeste prekomerno zagađivanje prilikom tretiranja useva što se odražava na uginuće pčela i na sam kvalitet meda. Jedan od limitirajućih činilaca rasta proizvodnje je još uvek dosta nestabilno tržište, niska potrošnja, odsustvo navika u potrošnji meda i veliki deo ‘falsifikovanog’ meda“, naglasio je Vlahović.

Sekretar Udruženja poljoprivrede PKV Jelena Drobnjak obavestila je na sednici članove Grupacije da u narednom periodu treba da se uradi Program rada Grupacije za pčelarstvo PKV. U diskusiji u kojoj su učestvovali svi prisutni članovi Grupacije, razmatrana su pitanja od interesa za Grupaciju.

Sednici su, pored članova Grupacije, prisustvovali i Mladen Petković ispred Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Srđan Grubač i Vidosava Žutić stručni saradnici u Udruženju poljoprivrede PKV.

Trajno zbrinuto 100 tona opasnog hemijskog otpada iz FAK Loznica

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Višedecenijski problem opasnog otpada koji se nalazio u prostoru Fabrike autotraktorskih kočnica – FAK u Loznici je rešen, rekao je juče ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prilikom obilaska pogona ove fabrike.

Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Vlade Republike Srbije i u saradnji sa lokalnom samoupravom Loznice, realizovalo je uklanjanje i trajno zbrinjavanje 100 tona opasnog hemijskog otpada iz FAK Loznica, i time preduzelo još jedan korak u rešavanju problema istorijskog otpada, jednog od najznačajnijih pitanja u zaštiti životne sredine Srbije.

– Loznica je jedno od potencijalno najugroženijih mesta u Srbiji zbog zaostalog istorijskog otpada. Ovde nisam došao da bih pričao šta bi trebalo da se uradi, nego da vam kažem šta smo uradili: Iz fabrike FAK je izmešteno 90 tona opasnog otpada, a još 10 tona komunalnog otpada je spremno za uklanjanje, čime smo očistili još jednu od više desetina lokacija u Srbiji na kojima se nalazi istorijski otpad.

Pitanje zaostalog istorijskog otpada preduzeća koja su u restruktuiranju ili procesu privatizacije je jedno od prioriteta u radu Ministarstva, i mi ćemo nastaviti time da se bavimo“, rekao je ministar Trivan i dodao da bi se trajno rešili zaostalog opasnog otpada, potrebni su novac i svest. Pravimo planove, i što bude više novca, mi ćemo brže i efikasnije rešavati ovo pitanje, ali uz neophodnu saradnju i podršku lokalnih samouprava.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Za uspešno rešavanje problema istorijskog otpada neophodna je saradnja i agilnost i zainteresovanost lokalnih samouprava. S obzirom da Srbija sledeće godine ulazi u period investiranja, pitanje raspolaganja projektno-tehničkom dokumentacijom biće ključno za rešavanje problema u životnoj sredini lokalnih zajednica.

Ministarstvo će pružiti punu podršku opštinama kao što je Loznica koje su pokazale zainteresovanost i volju za njihovo rešavanje, u skladu sa raspoloživim resursima, dok opštinama koje nisu zainteresovane i ne angažuju se na izradi projektne dokumentacije pomagaćemo kasnije, kada se steknu uslovi, naglasio je ministar.

Kako je objasnio dr Slobodan Tošović, savetnik ministra, opasni otpad uklonjen iz FAK Loznica koji se sastoji iz cijanidnih soli, izmeren je, upakovan shodno propisima, i izmešten od strane ovlašćenog operatera radi izvoza u Austriju, gde će biti duboko zakopan u rudniku soli. Pored FAK, sa lokacije u prostoru kompanije „Viskoza“ u Loznici upakovano je i spreman za transport opasni otpad u količini od oko jedne tone.

Gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović izrazio je zadovoljstvo zbog rešenog značajnog ekološkog pitanja za građane Loznice, i najavio dalje angažovanje lokalne samouprave ovog grada na stvaranju boljih i zdraviji uslova života za njegove žitelje.

Nakon obilaska lokacije u FAK Loznica gde je uklonjen opasni otpad, ministar Trivan i gradonačelnik Petrović održali su sastanak gde su se dogovorili o zajedničkoj saradnji na rešavanju drugih značajnih ekoloških pitanja ovog grada, kao što su: uklanjanje preostalih količina zaostalog otpada, upravljanje otpadom i prerada otpadnih komunalnih voda, koje će Ministarstvo podržati. Loznica je već od danas čistiji grad, zaključeno je.

Milisav Pajević

Obeleženo 140 godina zaštite Biogradske gore

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore organizovalo je Svečanu akademiju u Centru za kulturu u Kolašinu, 14. decembra povodom obeležavanja 140 godina zaštite Biogradske gore (1878 – 2018).

Svečanom akademijom ukazano je na važnost prvog zaštićenog područja u Evropi, „Knjaževog zabrana“, nastalog na području današnjeg Nacionalnog parka Biogradska gora, kao i na značaj početaka institucionalne zaštite prirode u Crnoj Gori i razvoj nacionalnih parkova od njihovih osnivanja do danas.

U okviru programa Svečane akademije govorili su: predsednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović, princ Nikola Petrović Njegoš, dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović i direktor JPNPCG Elvir Klica.

– JPNPCGje osnovano sa ciljem zaštite, unapređenja i promocije prirodnih i radom stvorenih vrednosti u parkovima. Obeležavanjem današnjeg jubileja potvrđujemo da nam je zaštita koju nam je Knjaz Nikola ostavio u amanet –prioritet. Uvereni da NP Biogradska gora zaslužuje da se nađe na UNESKO listi, u ovoj godini smo uz pomoć naše ambasadorke u Parizu, predali komitetu Tentativnu listu, koju je JPNPCG u tom procesu izradilo za NP Biogradsku goru. U 2019. godini planirano je da se pristupi realizaciji nominacije, istakao je u svom obraćanju direktor JPNPCG Elvir Klica.

Takođe, je napomenuo da će tragom dosadašnjih istraživanja i postojeće dokumentacije težiti, zajedno sa Vladom Crne Gore, domaćom i međunarodnom akademskom zajednicom, najoptimalnijem tehničkom i ekološki prihvatljivom rešenju za zaštitu Biogradskog jezera kao jednog od najvećih i najlepših crnogorskih dragulja, a koje je kao i većina ledničkih jezera u Evropi potencijalno ugroženo.

Zatim se zahvalio dinastiji Petrović, zaštitarima Biogradske gore, svim upravljačima i zaposlenim u prethodnim decenijama, kao i stanovnicima Kolašina, Mojkovca i Berana na očuvanju ovog nacionalnog parka.

Milisav Pajević

Projekat sakupljanja i prerade otpadnih voda u Nišu

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

U Gradskoj kući u Nišu održan je sastanak sa predstavnicima Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i predstavnicima Ministarstva zaštite životne sredine na temu sporvođenja projekta sakupljanja i prerade otpadnih voda u Nišu.

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović je istakao da je ovaj projekat od izuzetne važnosti za grad i građane Niša i da je do sada za potrebe izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda izvršena eksproprijacija oko 500 parcela od ukupno nešto više od 600 parcela na čijem zemljištu će biti postrojenje.

Кada postrojenje bude završeno povećaće se kapaciteti za prečišćavanje otpadnih voda i više od 20 000 tona mulja biće uklonjeno iz Nišave.

Projekat u Nišu obuhvata šest značajnih infrastrukturnih komponenti, čija je procenjena vrednost preko 50 miliona evra, sa preko 35 kilometara gradske kanalizacione mreže, kao i prečišćavanje otpadnih voda iz sistema za vodosnabdevanje.

Razvoj neophodne infrastrukture u oblasti upravljanja vodama u Nišu omogućila je Švedska, najveći bilateralni donator Srbije u oblasti zaštite životne sredine, a predstavnici državne Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) ocenili su da se proces pribavljanja tehničke dokumentacije odvija na zavidnom nivou.

Prema zvaničnim podacima Srbija prečišćava oko osam odsto komunalnih otpadnih voda.

Do 2041. godine, treba da se u potpunosti usaglasimo sa evropskim standardima za ovu oblast i izgradimo 320 postrojenja za prečišćavanje otpadnih komunalnih voda.

Projekat sakupljanja i prerade otpadnih voda u Nišu biće jedan od prvih na ovim prostorima.

Milisav Pajević

Kompanija Kontinetal pravi automobilske gume od maslačka

Foto: Pixabay

Kada je kompanija Kontinental 2014. godine predstavila prve probne gume koje su izrađene od inovativnog materijala tkz. Taraxagum (ime koje dolazi od botaničnog naziva za maslačak (taraxacum) mislilo se da je to samo još jedna istraživačka ideja kompanije.

Foto: Pixabay

Danas, četiri godine kasnije, u Anklami na severoistoku Nemačke, na 30.000 kvadratnih metara smeštena je laboratorija i razvojni centar za proizvodnju automobilskih guma dobijenih od ruskog maslačka. Ruski maslačak moze biti uzgajan na prethodno nekorišćenim površinama u regionima sa umerenom temperaturom širom Evrope, što je takođe u blizini fabrika Kontinetala. To je dobar način da se skrati transport i smanji uticaj na okolinu.

Cilj ovog istraživanja je da se nađe alternativa dosadašnjem izvoru koji se koristio a to je drveće kaučukovac iz Tropskih šuma. U slučaju pozitivnih rezultata, planirano je da se u narednih deset godina maslačak uvede u serijsku proizvodnju kako bi povećao potrebu za prirodnim gumama proizvedenim upravo od ove biljke.

Veoma smo ponosni na ovaj projekta. Kontinental je prvi proizvođač guma na svetu koji se odlučio na ovako veliku investiciju u industriju gume od maslačka. Ovu biljku vidimo kao važnu alternativu koja je komplementarna standardnom prirodnom kaučuku. To će nam omogućiti da zadovoljimo sve veću globalnu potražnju za gumama proizvedenim na ekološki prihvatljiv i pouzdan način”, rekao je Nikolai Setzer, član izvršnog odbora Kontinentala i šef odseka za proizvodnju guma.

Kontinental  je napravio jedan važan korak ka postizanju dugoročnog cilja, da proizvodnju guma učini održivijom i nezavisnom od tradicionalnih sirovina.

Guma od maslačka je 2014. godine dobila prestižnu nagradu za očuvanje okoline i ekonomiju GreenTec.

“Crnogorski pršut” – novi zaštićen proizvod u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

„Crnogorski pršut“ novi je, peti po redu, zaštićeni proizvod u Crnoj Gori, a proceduru zaštite naziva ovog proizvoda geografskom oznakom inicirali su kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja proizvođači pršute sa Cetinja, okupljeni u „Udruženje crnogorski pršut“, u kome su preduzeća: Zrnožit, Martex, Interproduct, Monstate, SNJ Gornič, DDR commerce, Mianja, Nani prom.

Prirodno okruženje, klimatski uslovi u regionu proizvodnje, duga tradicija proizvodnje i dobra reputacija ovog proizvoda, koja prevazilazi granice regiona proizvodnje, ali i Crne Gore, osnova su zaštitu „Crnogorskog pršuta“ kao specifičnog i autentičnog proizvoda.

Uticaj geografskog okruženja, klime, ali i umeća u primjni posebne, vekovima primenjivane recepture u proizvodnji, zaslužni su što je crnogorska pršuta cenjena među potrošačima, posebno turistima koji posjećuju Crnu Goru.

Naselja iz regiona proizvodnje „Crnogorskog pršuta“, nalaze se u granicama Stare Crne Gore, a u okviru postojećih administrativnih granica opština Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Podgorica i Bar.

Nadmorska visina u regionu proizvodnje varira od 500 do 1.500 metara. Region proizvodnje se, zahvaljujući blizini mora i Skadarskog jezera, odlikuje umereno – kontinentalnom klimom, sa sušnim i toplim letima i umjereno hladnim zimama.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Prema Proizvođačkoj specifikaciji, dokumentu koji je osnova za zaštitu proizvoda, „Crnogorski pršut“ je trajni suvomesnati proizvod dobijen od buta svinja, suvo soljen i hladno dimljen, pa podvrgnut procesima sušenja i zrenja. Proces proizvodnje „Crnogorskog pršuta“ traje najmanje godinu dana.

Pored modernizacije proizvodnih pogona, primjena tradicionalnog postupka proizvodnje, bez bilo kakvih dodataka osim morske soli, uz proces dimljenja sagorijevanjem isključivo bukovog drveta, rezultira proizvodom koji ima prepoznatljiv miris, teksturu i bogastvo ukusa.

Za članove udruženja proizvođača registracija oznake značiće benefit u dijelu ostvarivanja dodate vrijednosti na tržištu, mogućnost bolje valorizacije, kako kroz rastuću turističku potrošnju u Crnoj Gori, tako i kroz rast i sada značajnog izvoza.

Novi zaštićen proizvod novi je iskorak Crne Gore u oblasti politike kvaliteta, unapređenja pozicije domaćih proizvođača i stvaranja pretpostavki za otvaranje novih radnih mesta i dinamičniji razvoj lokalne i cele crnogorske ekonomije.

Podsećamo da su tokom protekle dvije godine, zaštićena četiri proizvoda: „Njeguški pršut“, „Pljevaljski sir“, „Crnogorski goveđi pršut“ i „Crnogorska stelja“. U proceduri su zahtevi udruženja proizvođača za zaštitu durmitorskog skorupa i kolašinskog lisnatog sira. Očekuje se i otpočinjanje procedure zaštite meda i maslinovog ulja.

Milisav Pajević

Biće više plastike nego ribe u Sredozemlju, ukoliko ne kažemo “NE” plastici!

Foto: Pixabay

Ukoliko uskoro ne prestanemo da upotrebljavamo plastičnu ambalažu i kese za jednokratnu upotrebu, do 2050. godine u vodama širom sveta biće više plastike nego ribe, alarmantno je upozorenje Ujedinjenih nacija.

Foto: Pixabay

U blizini grada Hataja u Turskoj, grupa ronilaca je u Sredozemnom moru pronašla plastiku i time apelovala da zagađenje životne sredine ozbiljno preti morskim bićima.

Na video zapisu, koji je zabeležila agencija Anadolija, jasno se može uočiti da se u morskoj vodi nalaze predmeti od staklenih i plastičnih boca, plastičnih kesa, viljuški i raznih predmeta.

Mahmut Igde, stručnjak za okolinu s turskog Univerziteta Iskenderun, istakao je da su organizovali ovu akciju kako bi ukazali na opasnost koju predstavlja plastični otpad u morima i kako bi apelovali na građane da se ponašaju odgovornije i čuvaju životnu sredinu.

„Mora su nešto što ćemo ostaviti i našoj deci. Moramo odmah delovati kako bi mora u zdravom obliku ostavili budućim generacijama. Zato, glasno poručujemo „ne plastici“, izjavio je Igde.

Naglasio je da se oko 15 godina bavi ronjenjem, posebno u vodama Sredozemnog mora, i veoma je važno očuvanje morskog života vrlo važno i za budućnost samih ljudi.

Takođe je upozorio da svake godine u morima završi na tone plastike koja je kobna za život morskih bića, dodajući da plastični otpad negativno utiče i na živote ljudi.

Prema procenama UN-a, već danas je 30 odsto riba puno plastike koju su progutale. Veruje se da su reproduktivne mane zbog toksične mikroplastike razlog drastičnom smanjenju kitova perjara u Sredozemlju zadnjih dvadesetak godina.

Završena revitalizacija 11,6 kilometara Velikog Bačkog kanala

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Polovinom decembra okončani su radovi na revitalizaciji 11,6 kilometara Velikog Bačkog kanala, od Malog Stapara do Sombora, vredni oko 109 miliona dinara sa PDV-om.

Ovim radovima, propusna moć kanala gotovo je udvostručena, sa 18 m3/s na 35 m3/s, što predstavlja deo šire strategije snabdevanja Bačke vodom iz Dunava kod Bezdana.

Na ovaj način će se omogućiti snabdevanje vodom, odnosno razvoj projektovanih regionalnih podsistema za navodnjavanje koji zahvataju vodu iz kanala Vrbas-Bezdan.

Za izvođenje kompletnih radova korištena je kombinacija više građevinskih mašina poput dva bagera sa minimalnim dohvatom ruke od 22 metra, dva bagera sa minimalnim dohvatom od 15 m kao i više buldozera, kamiona i bagera sa standardnim rukama dohvata od osam metara.

Iz kanala je izvađeno oko 155.000 kubnih metara nanosa. Potom je uređena obala kanala razastiranjem celog iskopanog materijala po okolnom terenu, izgrađeni su cevasti propusti na mestima uliva meliorativnih kanala, a izgrađena je i nova radno-inspekciona staza iskopom od oko 153.000 kubnih metara i nasipom od 21.000 kubnih metara zemljanog materijala. Izvođači radova su VD „Zapadna Bačka“ doo Sombor i PTP „Dubrava“ doo Bajmok.

Pored sigurnog snabdevanja svih korisnika vodom, cilj ovih radova je i efikasno odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u vreme odbrane od unutrašnjih voda. Deonica kanala je uređena i pogodna za rekreativne aktivnosti građana, šetnju i sportski ribolov.

Revitalizacija Velikog Bačkog kanala od Malog Stapara do Sombora, predstavlja nastavak radova na uređenju ovog kanala započetog 2014. godine.

U periodu od 2014. do 2017. na potezu od Vrbasa, kroz Kulu, Crvenku, Sivac, do Malog Stapara, Veliki Bački kanal je u potpunosti rekonstruisan, uklonjeno oko 300.000 kubnih metara mulja, uređene su obale, formirane inspekcione staze.

Milisav Pajević

Goran Vesić: Ukloniti ledenice sa krovova

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Do sinoć je završeno čišćenje 50 odsto ulica drugog prioriteta i grad je dao nalog JKP „Beograd-put” da se intenzivnije krene u čišćenje preostalih ulica, kako bi i oni građani koji ne žive u ulicama kuda se kreće gradski prevoz imali očišćene ulice, kazao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić u Jutarnjem programu Studija B.

– I dalje smo u četvrtom stepenu pripravnosti, 103 kamiona su na terenu i saobraćajnice prvog prioriteta su čiste. Očekujemo najavljene padavine i onog časa kada one počnu, vratićemo se na čišćenje prvog prioriteta, jer 1.800 kilometara ulica kojima se kreće gradski prevoz mora biti potpuno čisto. Takođe, u situacijama kada su temperature ispod nule može doći do pucanja vodovodnih cevi, što se prethodnih dana na sreću nije dešavalo, ali građani treba da znaju da je 25 ekipa „Vodovoda” spremno da interveniše u svakom trenutku. Toplane, takođe po nalogu grada, greju 24 sata, na terenu je 15 ekipa i do sada nije bilo većih problema, a tu su i ekipe „Elektrodistribucije” koje su imale problema sa žicama koje su se uvijale pod težinom snega, ali je i taj problem uspešno rešavan. Na terenu su i ekipe „Zelenila” koje uklanjaju palo granje i drveće, a podsetiću da je samo u nedelju bilo više od 200 poziva građana, kazao je Goran Vesić.

Govoreći o stvaranju ledenica, Vesić je zamolio predsednike stambenih zajednica da provere stanje na svojim zgradama.

– Tamo gde mogu sami da uklone ledenice, neka to i učine, a tamo gde to nije moguće, treba da pozovu kompaniju koja održava zgradu – „Gradsko stambeno” ili neku drugu. Ledenice ne smeju ostati na krovovima, one su opasne za svakoga ko prolazi trotoarom, može doći to teških posledica i zato je neophodno intervenisati na vreme. Pozivam i stambene zajednice koje do sada nisu očistile prostor ispred svojih zgrada, a većina je to uradila, da u opštinama i mesnim zajednicama podignu besplatnu so koju grad daje, kako bi imali potrebne količine i za ubuduće jer nas očekuje još hladnih perioda, kazao je zamenik gradonačelnika.

On je ocenio i da su gradske službe dobro reagovale na prve veće padavine.

– Mislim da smo pokazali da uspešno možemo da obezbedimo da komunalne službe i grad funkcioniše i u uslovima velikih snežnih padavina. Pritom treba imati u vidu i da je decembar vreme većih saobraćajnih gužvi, kada se svi pripremaju za proslavu praznika, tako da mislim da možemo biti zadovoljni kako grad funkcioniše. Podsetiću da je Beograd jedan od retkih gradova u Evropi koji čisti sneg dok on pada, mnogi to ne rade, već sa čišćenjem počinju tek kad on stane. Mi imamo tu tradiciju, ali ipak molim sugrađane da razumeju da kada za 48 sati padne tako velika količina snega, to ne predstavlja uobičajenu situaciju, istakao je Goran Vesić.

Milisav Pajević

Radi se drugi nacrt Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije Ivan Karić izjavio je na konsultativnom sastanku o pripremi Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 sa organizacijama civilnog društva, da je u pripremi drugi nacrt Pregovaračke pozicije za neformalne konsultacije sa Evropskom komisijom, koji će Srbija predati do kraja ove godine.

Očekujemo da do kraja 2019. godine dovedemo pregovarački proces do kraja i budemo sposobni da otvorimo Poglavlje 27, naveo je on.

Prema njegovim rečima, država je sprovela niz konsultacija sa organizacijama civilnog društva, fakultetima, institutima, privrednicima, lokalnim samoupravama, kako bi se pregovaračka pozicija što bolje pripremila.

Foto: Milisav Pajević

On je izrazio nadu da će do septembra biti spreman kompletan pregovarački proces za finalnu javnu debatu, i dodao da očekuje da će biti izrađen kvalitetan dokument o tome šta je potrebno uraditi, koji su vremenski rokovi, koliko je potrebno sredstava i koji su izvori finansiranja.

Glavni cilj, kako je naglasio, nije sam ulazak u Evropsku uniju, već da se poveća ekološka bezbednost građana Srbije i poboljša njihovo zdravlje.

Državni sekretar je ukazao na to da još nije precizno definisano koliko će koštati prilagođavanja u Poglavlju 27, ali da je procena da će to biti između 11,5 i 15 milijardi evra, uz napomenu da je u pitanju jedno od najzahtevnijih i najskupljih pregovaračkih poglavlja.

Zbog toga će biti predloženi prelazni periodi koji bi Srbiji omogućili da i nakon ulaska u EU ima dovoljno vremena za prilagođavanje koje propisuju direktive u oblasti upravljanja vodama, industrijskim zagađenjima, zaštite vazduha i upravljanja otpadom, rekao je Karić.

Prema njegovim rečima, pred Srbijom je jedan od najvećih izazova, jer mora da se izbori sa decenijama urušavanim kvalitetom životne sredine.

On je ukazao na to da će najzahtevnije oblasti biti prečišćavanje otpadnih voda i kvalitet voda, upravljanje otpadom i reciklaža, a da će za uređenje tih oblasti biti potrebno 60 odsto očekivanih sredstava.

Milisav Pajević

Realizovana studijska poseta Predelu izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Stručni saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije, ornitolog Miloš Radaković, herpetolog Rastko Ajtić i andragog Nataša Panić realizovali su studijsku posetu Predelu izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“, kojoj je prisustvovalo 90 posetilaca iz Nemačke i Jugoistočne Evrope, učesnika završne konferencije pod nazivom „Partnerstva održivog razvoja lokalnih zajednica“.

Konferencija je održana u organizaciji Nemačke agencije za međunarodnu saradnju GIZ, a domaćin konferencije bila je opština Zemun.

Na konferenciji na kojoj je predstavljena javna manifestacija promocije ciljeva održivog razvoja, predstavnici Zavoda bili su stručni vodiči kroz ekološku pešačku turu u Predelu izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“.

Ovom prilikom, oni su predstavili značaj zaštićenog prostora, koji je očuvana oaza prirode u centru grada, gde živi veliki broj ptica, od kojih su mnoge na listi ugroženih vrsta, kao i vodozemaca i gmizavaca, sisara i riba za koje je ovaj prostor i značajno mrestilište.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na problem pojave invazivnih vrsta na prostoru Velikog ratnog ostrva, učesnicima studijske posete skrenula je pažnju Tanja Kukobat, predstavnik opštine Zemun.

Predstavnici evropskih lokalnih zajednica, ovom prilikom su se najviše interesovali za način i mogućnosti organizovanja poseta i prezentovanja prirodnih vrednosti zainteresovanim posetiocima ostrva.

Nakon obilaska Velikog ratnog ostrva, gosti su upoznali staro jezgro Zemuna i zdanje Opštine Zemun, gde im je priređen kulturno-umetnički program.

Milisav Pajević

Priprema se 6. Nacionalni izveštaj Konvencije o biološkoj raznovrsnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je na Zlatiboru održala prvu radionicu za izradu 6. Nacionalnog izveštaja Konvencije o biološkoj raznovrsnosti.

Na radionici su učestvovali predstavnici ministarstava, zavoda, fakulteta, upravljača zaštićenih područja i Nacionalnih parkova, kao i nevladinog sektora.

Na radionici su predstavljeni postojeći indikatori kojima se opisuje stanje biodiverziteta, dok su u radnim grupama preciznije definisani novi indikatori koje treba razviti za potrebe Izveštaja, prema strateškim ciljevima postavljenim Strategijom očuvanja prirode.

Izveštaj se priprema na platformi nacionalnog CHM portala.

Na platformi su već prikazani strateški ciljevi i mere revidirane Strategije očuvanja prirode.

Tokom izrade izveštaja sukcesivno će biti predstavljani i setovi indikatora biodiverziteta koji će biti korišćeni u izveštaju.

Sve sugestije i predloge zainteresovanih strana takodje je moguće postaviti na platformi.

Agencija za zaštitu životne sredine poziva sve zainteresovane institucije i pojedince da se uključe u pripremu i doprinesu što boljem kvalitetu nacionalnog izveštaja.

Milisav Pajević

Invertori za solarne elektrane na popustu na domaćem tržištu

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Domaća kompanija “MT-Komex” i austrijski proizvođač invertora “Fronius” isporučili su do sada na naše tržište invertore za sisteme malih solarnih elektrana na krovovima u ukupnom kapacitetu od gotovo 300 KW.

Trenutno je u toku specijalna akcija za modele invertora Eco 25 & 27 i Symo 15.0 – 20.0 ovog proizvođača pa svaki kupac jednog od ovih modela može da očekuje uštedu u iznosu od 135 evra.

Akcija će trajati do 31. marta 2019.

Za sve informacije o invertorima marke “Fronius” kao i o popustu za određene tipove invertora slobodno se obratite kompaniji “MT-KOMEX”, njihovom zvaničnom distributeru, na mejl: info@mt-komex.co.rs ili na broj telefona: 011 / 77 04 566.

 

Ključni ishodi godišnje Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama

Foto: IISD

Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama trebalo je da se održi od 2. do 14. decembra, ali ozbiljni i napeti politički pregovori odužili su se do 15. decembra uveče. Gotovo 23 hiljade predstavnika potpisnica Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama okupilo se u poljskom rudarskom gradu Katovice.

Foto: IISD

Pregovarači su se u Poljskoj složili oko niza mera. Njihova uloga je da “obuzdaju” rast temperature na ispod dva Celzijusova stepena kako je odlučeno još u Parizu u decembru 2015. godine. Očekuje se da će nova pravila obezbediti da će strane-potpisnice ispunjavati data obećanja o rezovima u proizvodnji štetnih gasova.

Pravilnik obuhvata načine za uspostavljanje pojedinačnih nacionalnih propisa za snižavanje emisija ugljen-dioksida, kao i za osiguravanje novčanih sredstava siromašnijim narodima i kontrolisanje procesa u kojem svi treba da preduzimaju korake koje su obećali.

Ovaj poduhvat dodatno otežava to što različite zemlje imaju drugačije definicije i rokove za ublažavanje svog ugljeničnog otiska. Siromašne države teže da obezbede “elastičnost” u primeni pravila, zbog straha da će biti preopterećene regulativama za čije sprovođenje neće imati kapacitet.

Konferencija se održala nakon što su vodeći svetski stručnjaci za klimu, u oktobru, objavili zloslutno upozorenje da se, trenutnim tempom sagorevanja fosilnih goriva, krećemo ka zagrevanju od tri stepena. Naučnici smatraju da su obećanja, data od strane vlada u poslednje tri godine, nedovoljna da se zagrevanje ograniči na jedan i po stepen i ono što će se desiti od sada pa do 2030. godine je od ključne važnosti za našu budućnost.

Zaključak okupljanja je bio da postoje mnogobrojni podsticaji da države pristupe problemu klimatskih promena na ozbiljniji način i da postave ambicioznije i vremenski hitnije ciljeve smanjenja količine ispuštenih gasova sa efektom staklene bašte.

“Preduzeća su spremna da investiraju i banke su spremne da finansiraju”, rekao je Karlos Sale ispred španske multinacionalne elektroprivredne kompanije Iberdola. “Kako bi se privreda kretala dalje i brže, potrebna je snažnija politička ambicija.” Pod vođstvom Donalda Trampa, ona je u Sjedinjenim Američkim Državama opala.

Iako je Amerika ustuknula na polju klimatskih akcija, Evropska unija i najveći svetski zagađivač Kina nastojale su da usmere pregovore u pravcu niskoemisione budućnosti. Konferencija Ujedinjenih nacija pokazala je da je moguće postizanje planetarnog konsenzusa čak i kada je reč o oblasti koja izaziva duboku podeljenost. “Prva svetska ekonomija i drugi emiter štetnih materija se povlači i još smo ovde. Ako se sistem odupre tome, svaka čast”, izjavila je francuska ekonomistkinja Lorens Tubijana.

“Moglo bi da bude i mnogo gore, zar ne?”, zaključila je.

Jelena Kozbašić

Panel diskusija „Parlamentarizam i zaštita životne sredine“

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine
Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

Geodetska tehnička škola organizovala je panel diskusiju na temu: „Parlamentarizam i zaštita životne sredine“.

Razgovor je realizovan prošlog četvrtka, duže od planiranog, što ukazuje na potrebu za ovakvim razgovorima, na kompetentne paneliste koji su motivisali učenike da učestvuju slušajući, učeći, pitajući i razgovarajući.

Želja da razgovaramo o učešću građana/učenika/roditelja/relevantnih institucija i ustanova u demokratskim procesima od značaja za zaštitu životne sredine u potpunosti je ostvarena.

Motivišućim stavovima panelista pokrenuta su značajna pitanja, pre svega za mlade, za buduće nosioce našeg društva.

Učesnici diskusije bili su: Vladimir Džamić, državni sekretar, Ministarstvo zaštite životne sredine, Sonja Pavlović, poslanica Narodne skupštine Republike Srbije, Ana Ivanović, Кlub roditelja i nastavnika „Partnerski za obrazovanje“, Beograd, Dijana Šarac, NVO Ambasadori održivog razvoja i životne sredine i Aleksandar Vučković, učenik – Geodetska tehnička škola.

Osnovna ideja je bila usmerena ka razgovoru o tome koliko smo upoznati sa radom Narodne skupštine, koliko smo informisani o toku procesa predlaganja i usvajanja Zakona i njihove primene u oblasti zaštite životne sredine, kao i koliko smo svesni činjenice da je naša uloga, uloga građana, značajna u procesu uspostavljanja i realizacije parlamentarizma u društvu i u državi.

Cilj da se upoznamo i da nakon razgovora mladi odu sa porukom da mogu da menjaju okolinu u kojoj žive i da mogu da imaju poverenja u svoje predstavnike i da treba da se uključuju u rad institucija i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine je ostavaren i iznad očekivanja.

Milisav Pajević

Čačak dobio novo dečije igralište

Foto: NIS
Foto: NIS

Gradski park u Čačku dobio novo dečije igralište uz podršku NIS-a.

Najveće dečije igralište u Srbiji, koje se nalazi u gradskom parku u Čačku dobilo je novo „ruho“.

Ova igraonica na otvorenom prostire se na 550 metara kvadratnih, opremljena je najsavremenijom opremom poput dečjih mobilijara, multifunkcionalne igraonice, ljuljaški, klackalica i meke podloge za bezbednu igru dece, a komletnu rekonstrukciju podržala je kompanija NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“ u saradnji sa gradom Čačkom i Sportskim centrom Mladost.

Želeći da Čačanima podari oazu zdravlja u kojoj će najmlađi moći bezbrižno da uživaju u igri, NIS je podržao uređenje igrališta sa osam miliona dinara. Na ovaj način kompanija želi da omogući da najmlađi Čačani imaju bolje uslove za odrastanje i veselije detinjstvo i usmeri ih da se bave sportom.

Svečanosti koja je ovom prilikom organizovana prisustvovali su predstavnici lokalne samouprave, kompanije NIS, predstavnici sportskog centra Mladost i mnogobrojne zvanice.

Milisav Pajević