Home Blog Page 979

Ivan Karić: Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 predajemo krajem iduće godine

Foto: Represent Communications
Foto: Represent Communications

Srbija bi mogla da zvanično preda Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, krajem 2019. godine, izjavio je državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić.

– Prvi nacrt pregovaračke pozicije predat je na neformalne konsultacije Evropskoj komisiji 5. juna ove godine. Trenutno pripremamo drugi nacrt pregovaračke pozicije koji ćemo do kraja ove godine predati na neformalne konsultacije Evropskoj komisiji. Nadamo se da ćemo tokom sledeće godine pripremiti pregovaračku poziciju i sve potrebne dokumente kako bi je i zvanično usvojili do kraja godine”, kazao je Karić na skupu Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) o tome šta donose pregovori o Poglavlju 27.

Karić je naveo da će biti izrađeno još osam specifičnih planova implementacije u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnog zakonodavstva, kao i da će biti finalizovan niz stateških dokumenata poput Stategije o klimatskim promenama i Strategije i Akcionog plana za upravljanje otpadom.

Po njegovim rečima, najkomplikovanije i najteže direktive koje će Srbija morati da sprovede u procesu pristupanja EU su one koje se odnose na otpad, otpadne vode i industrijsko zagađenje.

Foto: Represent Communications

Kako je dodao, u finalnoj fazi izrade je i Akcioni plan za razvoj administrativih kapaciteta koji će dati presek stanja spremnosti institucija da se primeni Poglavlje 27 na državnom, pokrajinskom i lokalnom nivou.

Ministarstvo priprema i Višegodišnji investicioni i finansijski plan u oblasti zaštite životne sredine u skladu sa standardima EU, a razmatra se i osnivanje i implementacione Agencije koja bi upravljala projektima u oblasti životne sredine, jer će se potreba za ulaganjem u tu oblast povećavati.

– Ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 i postizanje evropskih standarda u životnoj sredini Srbije značajno je ne samo radi ulaska u Evropsku uniju, već radi nas samih. Kvalitetniji život, bolje stanje životne sredine i zdravlje građana koje postižemo otvaranjem Poglavlja 27 važniji su od formalnog priznanja Brisela, naglasio je Karić.

Generalni sekretar SKGO Đorđe Staničić kazao je da veliki deo zahteva iz Poglavlja 27 treba da se sprovede na nivou lokalnih samouprava koje treba da spreme i građane i privredu, pripreme projekte i finansijska sredstva.

Milisav Pajević

Inovativni klaster “Panonska pčela” organizuje radionice za pčelare

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, ove i početkom sledeće godine Inovativni klaster “Panonska pčela” organizovaće i realizovati sest edukativnih radionica.

Radionice će biti besplatne, a namenjene su kako pčelarima, tako i učenicima srednjih poljoprivrednih škola, navodi se u saopštenju Klastera.

Projekat je započet 7. decembra edukativnom radionicom u Poljoprivrednoj skoli sa domom ucenika u Futogu.

Radionici su prisustvovali učenici trećeg i četvrtog razreda, članovi pčelarske sekcije i nekoliko profesora. Svečana sala škole bila je puna, sa preko 50 učenika i profesora koji su s velikom pažnjom pratili predavanja prof. dr Ivana Pihlera, Vladimira Hunjadija, pčelara koji pčelari više od 50 godina i Hadži Zorana Jovanovića, predsednika UO Inovativnog klastera “Panonska pčela”.

Od mnogrobojnih tema o pčelarstvu, koje će biti obrađene tokom održavanja edukativnih radionica, na ovoj prvoj teme su bile prilagođene uzrastu slušalaca i pretežno su se odnosile na razvijanje svesti mladih o važnosti pčela i njihovom značaju za očuvanje životne sredine.

Održana radionica izazvala je veliku pažnju mladih. Sledeća edukativna radionica u okviru ovih besplatnih predavanja, planirana je u Šidu u Srednjoj poljoprivrednoj školi a prisustvovaće joj pčelari iz te opštine.

Teme će biti slične, ali će biti i novih kao što su “informacione tehnologije u pčelarstvu”, “značaj i mogućnosti zaštite geografskog porekla meda sakupljenog u Vojvodini”, “Nacionalni program za pčelarstvo” i druge.

Planira se održavanje radionica i u Novom Sadu, Melencima, Novom Bečeju i Lazarevu, mestima s kojima Klaster “Panonska pčela” uspešno sarađuje.

Milisav Pajević

Javni poziv za pohađanje besplatne obuke energetskih menadžera

Foto: PKS

Privredna komora Srbije realizuje program obuke energetskih menadžera, u okviru projekta EUREMnext. Prvenstveno je namenjen srednjim i velikim preduzećima čija je godišnja potrošnja energije veća od 4.000 MWh. Preduzeća čiji predstavnici prođu obuku će biti u poziciji da na bazi analize trenutnog stanja energetskog bilansa, donesu argumentovane odluke u cilju poboljšanja energetske efikasnosti ili implementacije obnovljivih izvora energije.

Foto: PKS

Program ima za cilj da unapredi znanja i veštine zaposlenih, koji već imaju iskustvo u oblasti energetike, kako bi mogli da prepoznaju potencijale za optimizaciju energetskih procesa u svojim kompanijama i postave konkretne ciljeve, čijom realizacijom će ostvariti smanjenje troškova poslovanja.

Tokom predavanja polaznici će dobiti materijale u vidu prezentacija, teorijske pripreme, praktičnih primera u elektronskoj i štampanoj verziji. Sva predavanja i materijali su na srpskom jeziku.

Sadržaj čini petnaest obaveznih tema o kojima će govoriti ugledni domaći predavači i predstavnici iz prakse čime će polaznici dobiti uvid u praktična rešenja.

Na temelju toga polaznici izrađuju, uz mentorski nadzor, energetski koncept za svoju kompaniju, koji između ostalog predstavlja deo završnog ispita i uslov za sticanje međunarodno priznatog sertifikata EUREM European Energy Manager.

Planirano je da EUREMnext trening počne u martu 2019. godine. Obuka će biti sprovedena u okviru 15 radnih dana, po modulima od po tri dana u nizu, u periodu od četiri meseca.

Predavanja će se održati u Beogradu, o tačnoj lokaciji polaznici će biti blagovremeno informisani. Polaznici dobijaju ručak i kafu tokom svih dana predavanja, a sami organizuju prevoz i smeštaj.

S obzirom na to da je edukacijski program European EnergyManager međunarodni projekat svi polaznici programa dobijaju pristup međunarodnoj platformi EUREM te mogu učesvovati na međunarodnim konferencijama u okviru projekta EUREM i povezivati se sa stručnjacima iz cele mreže.

Broj mesta je ograničen na 12 polaznika, pa je neophodno da se prijave kompanija pošalju u što kraćem roku, a najkasnije do 15. januara 2019. godine. Prijave se mogu slati i elektronskim putem.

Odluka o odabranim kompanijama će biti doneta do 31. januara 2019. godine i objavljena  na sajtu PKS.

Izvor: PKS

Zašto nas se tiče krčenje šuma u Indoneziji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre nekog vremena, organizacija za zaštitu životne sredine Greenpeace pozvala je ljude širom naše planete da im se pridruže u borbi za očuvanje prašuma, pogotovo onih na tlu Indonezije.

Plantaže palmi sade se na površinama sa kojih su zbrisane hiljade stabala u procesu rašumljavanja radi dobijanja obradivog zemljišta. Greenpeace peticiju je potpisalo više od  1,2 miliona ljudi sa ciljem da velike kompanije za proizvodnju svojih artikala prestanu da koriste “prljavo” palmino ulje.

Indonežanske prašume predstavljaju jednu od najjačih brana na frontu sa klimatskim promenama i dom mnogih ugroženih vrsta poput sumatranskih tigrova, slonova i orangutana. Krčenjem njihovog staništa proizvođači palminog ulja guraju ih sve bliže ka ivici istrebljenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ali zašto se jednog stanovnika Srbije uopšte tiče šta se dešava na 10.305 kilometara udaljenosti od njegove domovine? Ako ikada i poseti Indoneziju, verovatno će da bude turista. Zašto bi onda trebalo da potpiše peticiju od koje ne dobija direktnu korist s obzirom na to da tigrovi, slonovi i orangutani na ovim prostorima žive isključivo u zoološkim vrtovima?

Vrlo je izvesno da ne možemo da saosećamo sa Indonežanima u jednakoj meri u kojoj saosećamo sa roditeljima, komšijom ili stanovnicima susedne zemlje. Naša empatija je ograničenog kapaciteta i što su osobe dalje od nas, njihova patnja nas manje pogađa. Koči nas nemogućnost da se stavimo u njihovu kožu i posmatramo svet njihovim očima. Nije teško da zamislimo kako nam ispred nosa nestaje drveće i niču palme. Teško nam je da shvatimo zašto bi nas bilo briga za drugi kraj Zemlje.

Beri Komoner je bio američki biolog, profesor i političar, poznat kao “vođa generacije naučnika-aktivista” i jedan od najvećih zaštitnika životne sredine 20. veka. Smatra se osnivačem modernog ekološkog pokreta. Komoner je u svojoj knjizi “Zatvoreni krug” izneo četiri neformalna zakona ekologije u kojima se krije odgovor na malopre postavljena pitanja:

1) Sve je povezano sa svim;

2) Sve mora nekuda da ode;

3) Priroda zna najbolje;

4) Ne postoji besplatni ručak.

Jednostavna činjenica o ekosistemima, njihovoj međusobnoj isprepletenosti i ravnoteži uči nas važnoj lekciji. Ugroženost ili prenaglašenost bilo kog dela globalnog sistema živih bića može da izazove mnogo veće probleme. Ilustrujmo primerom!

Nikada nisam videla proces vađenja i prerade nafte, ali sam doživela da me zapahne miris gasova iz auspuha automobila. Sagorevanje fosilnih goriva zagađuje vazduh i opterećuje globalni nivo štetnih gasova. Posledično se odigravaju dramatične promene klime, otopljavaju se lednici, menja kiselost okeana, opadaju prinosi poljoprivrednih imanja, raste nivo mora… Klimatske promene ne obijaju se samo o glavu velikih naftnih kompanija kao jednim od njihovih ključnih izazivača, muče nas sve, pa čak i one koji uopšte ne upotrebljavaju naftne derivate.

Šume u Indoneziji upravo služe kao “usisivač” zagađujućih materija iz atmosfere. Razaranjem njihovih kapaciteta nisu na gubitku samo oni koji žive u njihovoj neposrednoj blizini. Sve je povezano sa svim i na gubitku smo svi! Vaši roditelji, komšija, stanovnici susedne zemlje… Ne dajete svoj potpis za spas nekog tamo nepoznatog i dalekog, dajete potpis za svoj sopstveni spas!

Upravo je Komoner rekao: “Kada se svaki problem vezan za naše okruženje ogoli do korena, otkriva se neizbežna istina. Osnovni uzrok krize ne leži u načinu na koji se ljudi ophode prema prirodi, već u načinu na koji se ophode jedni prema drugima. Kako bismo rešili klimatske teškoće, trebalo bi da suspregnemo siromaštvo, rasne nepravde i rat.”

Čovek ni čoveku, ni tigru, ni slonu, ni orangutanu, ni prašumi, ne treba da bude vuk. Ako i jeste njima svima, ne treba da bude sebi.

Popunjavanje obrasca peticije traje otprilike dva minuta. Kada toliko vremena odvoji više od milion pojedinaca, zajedničkim naporima pošalju upozorenje velikim kompanijama “Prestanite da uništavate naše šume!”. Vilmar International, najveći svetski trgovac palminog ulja, primio je k znanju ovu pobunu čovečanstva. Početkom decembra objavio je da će otpočeti akciju satelitskog nadzora plantaža svojih dobavljača kako bi osigurao da palmino ulje proizvode na održiv način i ne uništavajući šumska prostranstva. Kompanija je obećala da će prekinuti saradnju sa poljoprivrednicima koji ulje prave nauštrb drveća.

S obzirom na to da Vilmar snabdeva mnoge proizvođače hrane, kozmetičke kuće  i fabrike biogoriva i obezbeđuje čak 40 odsto globalnih potreba za ovim sastojkom, njegov pomak ka održivosti ima mnogostruke pozitivne efekte na održivost čitavog tržišta i naših korpi u supermarketima.

Jelena Kozbašić

JP “Vojvodinašume” obnavlja šume na površini od 1.450 hektara

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

JP “Vojvodinašume” će u novoj sezoni pošumljavanja, od jeseni 2018. do proleća 2019. godine, obnoviti šume na površini od 1.450 hektara, a nove šume podići na oko 95 hektara. Međutim, za Vojvodinu, koja važi za jednu od najobešumljenjih regiona u Evropi – i to je malo.

Na osnovu standarda razvijenih zemalja Evrope, pošumljenost Vojvodine bi sa sadašnjih 140.380 hektara (što je svega 6,5 posto) trebalo da se uveća više nego duplo.

Prostornim planom AP Vojvodine definisana je potreba za podizanjem još oko 140.000 hektara novih šuma, međutim realizacija ovog plana je dugoročna. Osim toga, u sistemu JP “Vojvodinašume”, gotovo da i nema slobodnih površina za pošumljavanje, pa je neophodno da se u ovaj plan uključe svi društveni subjekti na teritoriji AP Vojvodine, počevši od lokalnih samouprava.

Ovi faktori su ključni: Odbrana od vetra i snega – Razvojem industrije, poljoprivrede i putne mreže, Vojvodina je od zemlje šuma postala vrlo siromašna vegetacijom.

Nažalost, razvoj na jednoj strani donosi negativne posledice na drugoj strani, a univerzalno rešenje ne postoji. Zbog toga što nema šume da uspori snagu vetra, saobraćajnice su zimi često zatrpane snežnim nanosima, a svedoci smo i da su čitava naselja tada bila nedostupna.

Odbrana od poplava – Šume imaju ogroman kapacitet prihvata i filtriranja vode, pa su od neprocenjivog značaja kod regulacije poplava.

Milisav Pajević

Uručeni ugovori za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević uručio je danas 34 ugovora korisnicima, koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva u okviru dva konkursa – za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju, i konkursu za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova uvođenja i sertifikacije sistema bezbednosti i kvaliteta hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porekla u 2018. godini na teritoriji AP Vojvodine.

Dr Radojević je povodom potpisivanja ugovora u okviru ove dve konkursne linije, posebno istakao značaj prepoznavanja potrebe da se po prvi put sufinansira i nabavka specijalizovane priključne mehanizacije, neophodne za organsku proizvodnju.

Cilj proširenja mogućnosti konkurisanja u oblasti organske proizvodnje, bio je da se proizvođačima organske hrane omogući da lakše dođu do poljoprivredne mehanizacije, i kako je Radojević istakao, proizvodnju učine efikasnijom i time postanu konkurentniji na tržištu.

– Pokrajinska vlada želi i hoće da prepozna organsku proizvodnju. Danas potpisujemo 30 ugovora sa korisnicima bespovratnih sredstava u okviru konkursa namenjenog kontroli i sertifikaciji organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju. Ukupna vrednost ovih ugovora je oko 9,5 miliona dinara, u čemu je učešće sekretarijata 7,5 miliona dinara, a korisnika nepuna dva miliona dinara, istakao je Radojević i dodao da se ovom prilikom najveći broj ugovora zaključuje sa poljoprivrednicima organske proizvodnje sa teritorije Grada Novog Sada, Vršca, Subotice i Bačke Palanke.

Govoreći o podsticajima u okviru drugog konkursa, koji je namenjen uvođenju i sertifikaciji sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, što podrazumeva i oznaku geografskog porekla, Radojević je naveo da se po ovom osnovu realizuje četiri ugovora.

Ukupna vrednost je 2,2 miliona dinara, u čemu je učešće Sekretarijata nešto više od polovine sredstava.

On je je naveo da je ovaj konkurs još jedan dobar način da se ojača pozicija naših poljoprivrednika kroz jasno prepoznavanje i dobijanje novog kvaliteta naših domaćih proizvoda.

Dr Radojević je izneo da i u narednoj godini očekuje značajno interesovanje za ove linije, uz uverenje da će poljoprivredni proizvođači sa teritorije Vojvodine iskoristiti sva sredstva koja su im stoje na raspolaganju.

Milisav Pajević

Holandski klub Ajaks ima najodrživiji stadion na svetu

Foto: Pixabay

Utakmica između Ajaksa i Bajerna u okviru Lige Šampiona 2018. završila se nerešeno, ali je zato titula za najveći evropski sistem za skladištenje energije pripala upravo stadionu na kom se ovaj fudbalski meč odigrao. Ako ste gledali sinoćnu utakmicu, verovatno znate da govorimo o stadionu Johan Krojf.

Foto: Pixabay

Najveći stadion u Holandiji, nekadašnja Amsterdam Arena, dobio je nov naziv po holandskom fudbaleru Johanu Krojfu. To je matični stadion fudbalskog kluba Ajaks i pozornica za holandski nacionalni tim, velike koncerte, plesne događaje i poslovne sastanke  koji godišnje ugosti više od dva miliona posetilaca. Upravo ovaj velelepni stadion poseduje sistem za skladištenje energije od 3 megavata, a baterije u kojima se skladišti energija, nove ili korišćene, preuzete su iz električnih automobila.

Ovaj sistem omogućava pouzdanije i efikasnije snabdevanje i korišćenje energije za brojne potrebe na stadionu, objekte u okruženju i holandsku energetsku mrežu. Sam sistem ima važnu ulogu u ravnomernoj raspodeli električne energije u skladu sa energetskim potrebama stadiona.  Takođe, obezbeđuje rezervno napajanje, smanjuje upotrebu dizel generatora i rasterećuje elektro-energetsku mrežu tako što ublažuje nagle promene opterećenja energije koji se javljaju tokom koncerata. Energija se dobija iz 4.200 solarnih panela koji se nalaze na krovu stadiona. O tome koliki je kapacitet sistema od 3 megavata, govori i podatak da on dovoljno veliki za snabdevanje nekoliko hiljada domaćinstava neophodnom energijom.

„Stadion može da obezbedi značajnu količinu energije, čak i tokom prekida u mrežnom napajanju. Zahvaljujući tome, on će doprineti stabilnosti holandske elektro-energetske mreže. Arena Johan Krojf predstavlja jedan od najodrživijih stadiona na svetu i prednjači u uvođenju inovacija kao što je ovaj jedinstveni sistem za skladištenje energije“, izjavio je Henk van Ran, direktor za inovacije na stadionu.

Tvorci ovog jedinstvenog projekta su kompanije Nissan, Eaton, Bam i The Mobility House uz podršku Amsterdamskog fonda za klimu i energiju, a zaslugom ovog kreativnog tima stadion je bio u finalu za nagradu Biznis grin tehnolodži.

Konačna rang lista projekata za sufinansiranje projekata sanacije i rekultivacije deponija

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je Odluku o utvrđivanju konačne rang liste projekata po javnom konkursu za sufinansiranje jedinica lokalne samouprave u izradi i realizaciji projekata sanacije i rekultivacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta u 2018. godini.

Odluka o utvrđivanju konačne rang liste može se preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Komprimovani prirodni gas od sada i na benzinskoj stanici „Žarkovo 2“ u Beogradu

Foto: https://www.nis.eu
Foto: https://www.nis.eu

Maloprodajna mreža kompanije NIS postala je bogatija za još jedan objekat koji je u svoju ponudu uvrstio komprimovani prirodni gas (KPG), a reč je o Gazprom benzinskoj stanici „Žarkovo 2“ u Beogradu.

Otvaranjem prve punionice KPG u glavnom gradu Srbije od ukupno tri kojima raspolaže mreža benzinskih stanica NIS, kompanija je nastavila sa širenjem maloprodaje ovog energenta koji se zbog svojih ekoloških karakteristika smatra gorivom budućnosti.

Kao kompanija koja poseduje najveću mrežu benzinskih stanica u Srbiji, NIS je prepoznao prednosti upotrebe komprimovanog prirodnog gasa. Osim široke primene u industriji, ovaj energent se kao alternativno gorivo koristi za sve vrste motornih vozila, a gorivom budućnosti se naziva kako zbog svojih ekoloških karakteristika, tako i zbog odličnih performansi koje pruža vozilima. Osim toga, smatra se i najekonomičnijim konvencionalnim gorivom za motorna vozila jer se njegovom primenom, u poređenju sa benzinom, dizelom i tečnim naftnim gasom, ostvaruju značajne finansijske uštede.

NIS je prva velika mreža benzinskih stanica u zemlji koja je u svoju ponudu uvrstila komprimovani prirodni gas puštanjem u rad punionice KPG na NIS Petrol benzinskoj stanici „Novi Sad 10“ 2015. godine, a godinu dana kasnije i maloprodajne jedinice ovog energenta na NIS Petrol benzinskoj stanici „Čačak 1“. Otvaranjem prve punionice komprimovanog prirodnog gasa u Beogradu, NIS nastavlja sa ulaganjima u razvoj maloprodaje ovog ekološki čistog energenta.

Komprimovani prirodni gas je prirodni gas koji se komprimuje (sabija) na pritisak od 220-250 bara. Glavni sastojak je metan, koji u poređenju sa ostalim derivatima ima najmanji koeficijent emisije CO₂ po jedinici oslobođene energije. Pored ponude u maloprodaji, komprimovani prirodni gas dostupan je potrošačima i kroz sistem veleprodaje NIS-a.

Milisav Pajević

Vlada FBiH izmenila i dopunila Uredbu o uslovima ispuštanja otpadnih voda u životnu sredinu

Foto: Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH juče je izmenila i dopunila Uredbu o uslovima ispuštanja otpadnih voda u životnu sredinu i sisteme javne kanalizacije.

Nova je odredba daje propisan novi rok za sve privredne subjekte koji već ispuštaju tehnološke otpadne vode u životnu sredinu i ne zadovoljavaju granične vrednosti emisije supstanci i parametara kvaliteta za tehnološke otpadne vode.

Krajnji rok za usuglašavanje sa odredbama Uredbe je pet godina.

Milisav Pajević

Kalifornijski sunčani krovovi: Solarni paneli obavezni na krovovima novih kuća od 2020.

Foto-ilustracija: Pixabay

Novi kalifornijski propis predstavlja još jedan udarac fosilnim gorivima. Od 2020. godine vlasnici svih novoizgrađenih kuća u ovoj američkoj saveznoj državi  biće obavezni da na svoje krovove postave male solarne elektrane.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Kalifornijske komisije za energetiku, nova regulativa će nametnuti povećanje troškova izgradnje kuće za oko 9,5 hiljada dolara. Ipak, u rasponu od 30 godina, koliko iznosi životni vek solarnih panela, stanovnici bi uštedeli oko 19 hiljada dolara na računima za struju. Dakle, ulaganje u  sunčevu energiju bi im se isplatilo na duge staze.

“Objekti koje građani Kalifornije kupuju i u kojima žive odlikovaće efikasnost, a istovremeno će proizvoditi sopstvenu čistu energiju. Njihovo održavanje koštaće manje, ukućani će udisati zdrav vazduh i obezbediće se temelj za pametne tehnologije koje će povući zemlju još jedan korak napred na putu ka niskoemisionoj budućnosti”, izjavio je član komisije Endrju Mekalister.

Odluka je naišla na pozitivne reakcije ekologa i predstavnika industrijskog sektora ali na negodovanje građana nezadovoljnih novim udarcem po njihovom džepu. Posebno su zabrinuti stanovnici pogođeni požarima koji su besneli nad Kalifornijom tokom novembra. Smatraju da će ovaj potez da oteža i dodatno poskupi obnovu njihovih kuća.

Propisom su obuhvaćene porodične kuće, stambene lamele i zgrade visoke do 3 sprata. Krovovi male površine za postavljanje panela i krovovi u senci biće izuzeti od njega.

Očekuje se da će stambene jedinice izgrađene prema novim standardima za energetski efikasnu gradnju koristiti za 53 odsto energije manje u odnosu na postojeće objekte. Osim solarnih ćelija na krovovima, objekati moraju da zadovolje i zahteve kao što su povećanje energetske efikasnosti, viši nivo izolacije, ugrađivanje prozora i vrata boljeg kvaliteta i poboljšana ventilacija. Podstiče se i korišćenje baterija za skladištenje energije i unapređenih grejača vode.

Komisija je procenila i da će novi standardi povećati troškove prosečnog domaćinstva za oko 40 dolara na mesečnom nivou, ali će doneti uštede od 80 dolara za grejanje, hlađenje i rasvetu.

Jelena Kozbašić

Ambasador Danske i gradonačelnik Beograda o energetskoj efikasnosti

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas u Starom dvoru sa Andresom Hougorom, ambasadorom Kraljevine Danske u Srbiji, sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje u oblasti energetske efikasnosti i tretmana otpadnih voda.

Gradonačelnik i ambasador saglasili su se da iskustva Danske, kao zemlje koja je evropski lider u štednji energije i primeni naprednih energetskih rešenja, mogu biti značajna za Beograd.

Razgovaralo se o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu i sistemima daljinskog grejanja, kao i o prikupljanju i tretmanu otpadnih voda u sredinama u kojima je teško i skupo napraviti kanalizaciju.

Delegacija Danske ponudila je pomoć na svim nivoima i ukazala da postoje bankarske garancije za Srbiju, a Radojičić je istakao da su na putu Beograda ka „zelenom i pametnom gradu” pomoć i saveti stručnjaka značajni.

Njih dvojica su ocenili da se uređenjem gradskih površina, odnosno parkova, pešačkih i biciklističkih staza, može doprineti i poboljšanju zdravlja stanovnika, kao i da bi razmena iskustava u ovoj oblasti mogla biti korisna.

Govoreći o urbanom planiranju, oni su se osvrnuli i na idejno rešenje parka Ušće, koje je delo poznatog danskog arhiteke Jan Gela.

Milisav Pajević

Gradi se kanalizaciona mreža u Bačkom Jarku

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, obišao je danas, zajedno sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vukom Radojevićem, radove na izgradnji kanalizacione mreže u četiri ulice u Bačkom Jarku.

Radove u vrednosti od oko 24 miliona dinara bez PDV, sufinansiraju Pokrajinska vlada i opština Temerin.

Prema rečima potpredsednika Milićevića, reč je o značajnom projektu za mesto Bački Jarak, jer će po završetku radova, osim stambenih objekata, biti omogućeno priključenje na kanalizacionu mrežu važnih objekata kao što su škola, vrtić i ambulanta.

On je naveo da su radovi na komunalnoj infrastrukturi u Bačkom Jarku, nastavak zajedničkih projekata Pokrajinske vlade i opštine Temerin.

– Pokrajinska vlada je u protekle dve i po godine u opštinu Temerin uložila oko 300 miliona dinara, kazao je potpredsednik Milićević i naveo da je među važnim investicijama koje su finansirane iz pokrajinskog budzeta rekonstrukcija predškolske ustanove u Temerinu, koja je koštala 32 miliona dinara.

Takođe, u najskorije vreme trebalo bi da počne i izgradnja servisne saobraćajnice u Bačkom Jarku, koja će povezati poslovnu zonu sa državnim putem II reda, a vrednost te investicije je oko 75 miliona dinara.

Milićević je još naveo da su ulaganja u opštinu Temerin primer, da kada se pristupi rešavanju problema građana sa sva tri nivoa vlasti – republičkog, pokrajinskog i opštinskog – rezultati ne izostaju.

Predsednik opštine Temerin Đuro Žiga je najavio da očekuje da sledeće godine počne izgradnja prečistača fekalne kanalizacije u Temerinu, čija je vrednost oko 420 miliona dinara, investicije koja je dogovorena na poslednjoj zajedničkoj sednici Vlade Republike Srbije i Pokrajinske vlade.

– Realizacija tog važnog projekta obezbediće aktivniju dinamiku u nastavku gradnje kanalizacione mreže u opštini Temerin, kazao je Žiga.

Milisav Pajević

Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu mleka dobiće akreditaciju

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović najavio je danas da će Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu mleka dobiti akreditaciju 14. ili najkasnije 17. decembra, čime će biti osposobljena za superviziju kvaliteta mleka na čitavoj teritoriji Srbije.

Nedimović je, učestvujući na panelu o bezbednosti hrane u Srbiji, objasnio da će država imati pravo da kontroliše šta se radi na njenom tržištu, ocenivši da se takva kontrola neće svima svideti, naročito monopolistima.

On je naveo da će izmene Zakona o bezbednosti hrane dati osnovu državi da u svojstvu supervizora kontroliše svu hranu na tržištu.

Takođe, kako je dodao, u aprilu naredne godine radiće se i laboratorija za bezbednost hrane, koja će najpre dobiti akreditaciju za deo koji se odnosi na mikrotoksine, pesticide, tako da će se kontrolom nacionalne laboratorije pokriti više od 95 odsto tržišta hrane.

Prema njegovim rečima, Nacionalna referentna laboratorija u Batajnici ima opremu koja ne postoji u krugu od 1.000 kilometara, pa uzorci više neće morati da se šalju na superanalize u druge zemlje.

Milisav Pajević

Istraživanje: Šta građani misle o derivacionim mini hidroelektranama

Photo: Pixabay

Izgradnja mini hidroelektrana (MHE) ne izlazi iz žiže javnosti. Gradnja MHE ne odvija se samo na teritoriji Srbije već i u regionu, a u našoj zemlji je planirano 500 takvih elektrana. To je izazvalo negodovanje građana jer smatraju da izgradnja uništava životnu sredinu. Iako se za svaki projekat procenjuje eventualna šteta za životnu sredinu, građani koji žive u blizini reka na kojima je planirana izgradnja elektrana pružaju snažan otpor investitorima.

U skladu sa trenutnom situacijom, Organizacija Centar za kreiranje politika – CKP sprovela je istraživanje među građanima Republike Srbije o aktuelnoj temi gradnje derivacionih mini hidroelektrana.

Istraživanje „Stavovi građana o derivacionim mini hidroelektranama“ sprovedeno je u periodu od 2.11. do 20.11.2018. godine. Ispitanici su popunjavali upitnik koji se sastojao od 15 pitanja zatvorenog, otvorenog i mešovitog tipa. Ukupan broj popunjenih anketa je 770, a slali su ih građani iz svih krajeva Srbije.

Na dva pitanja otvorenog tipa dobijeni su odgovori koji su se često ponavljali ili su davani odgovori u vidu sinonima reči. Tako je na pitanje kakav uticaj potencijalna gradnja MHE ima na živi svet u i oko vodotoka dati su sledeći odgovori: negativan, loš, razarajući, poguban, štetan, katastrofalan, očajan, devastirajući… Nešto preciznije profilisanje odgovora bilo je u slučaju pitanja o alternativnim izvorima dobijanja energije. Tu građani najčešće navodili: energiju vetra, solarnu energiju i biomasu.

Uticaj MHE i alternativni izvori energije.jpg (Moderate)

Sledeća pitanja su bila bazirana na zatvorenom tipu odgovora. Prva dva takva pitanja su se odnosila na upoznatost sa problemima koji su nastali gradnjom MHE na dvema navedenim rekama. Građani su za ove slučajeve uglavnom čuli, tačnije njih 62,8%, dok je još 29,9% njih nešto čulo u vezi sa ovom temom. Preostalih 7,3% građana su odgovorili da nisu upoznati sa ovim dešavanjima.

Vlasina i Jošanica.jpg (Moderate)

Povodom aktuelne gradnje derivacionih MHE na području opština na kojima se nalazi Stara planina, veoma visok je procenat odgovora kojim se građani protive gradnji, tačnije 92,3%. Nasuprot ovome 1,4% građana podržava gradnju derivacionih MHE. Građani su u velikom broju znali da je područje Stare planine na kojoj se nalaze reke, na kojima je planirana gradnja MHE, pod zaštitom države kao područje prirodno dobro od izuzetnog značaja i to njih 94,4%. Preostalih 5,6% građana nisu znali za ovu informaciju.

Stav o gradnji MHE.jpg (Moderate)

Poslednja pitanja su se odnosila na zakonodavstvo u vezi MHE, ali i hidroelektrana (HE). U oba slučaja je prisutna velika podrška građana izmenama zakona o gradnji. Tačnije u slučaju MHE to je 94%, dok je u slučaju HE 95,7 %. Negativan stav na ova pitanja dao je opet mali broj građana i to u slučaju MHE njih 3%, a u slučaju HE nešto malo manje 2,1%. Ostali su se izjasnili da nemaju stav na navedena pitanja.

Podrška o izmenama zakona.jpg (Moderate)

Centar za kreiranje politika je želeo da ovim istraživanjem dobije informacija o aktuelnoj temi, kako bi mogli da javno prezentujemo informacije do kojih su došli. Na osnovu obrađenih podataka, zaključeno je da se anketirani građani protive izgradnji derivacionih MHE. Ovo odražava stavove građana koji se mogu čuti u medijima i na društvenim mrežama, gde oni iznose svoje nezadovoljstvo daljom gradnjom. O njima uglavnom imaju negativan stav, i smatraju da nanose štetu ekosistemima u rekama kao i u okolini. Dobijeni podaci govore i da građani nisu u potpunosti upoznati sa tim šta su zapravo MHE, jer nisu upoznati sa nekim karakterističnim podacima vezanim za situacije ako se MHE izgrade. Pritom građani daju podršku da dođe do izmene u zakonodavstvu, a koje se odnosi na dalju gradnju MHE i HE na rekama u Republici Srbiji.

Istraživanje u celosti možete pročitati na sledećem linku:  https://sway.office.com/Lblk2Y1F1Gg9WxFD?ref=Link

 

Američka prestonica Vašington suočena sa navalom pacova

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Američka prestonica Vašington suočava se sa navalom sivih pacova, izazvanom blagom zimom i rastom stanovništva.

Gradske vlasti bore se da situaciju drže pod kontrolom pošto je u odeljenju za suzbijanje štetočina zabeležen rekordan broj poziva građana, javlja AP.

Džerard Braun, direktor odeljenja za kontrolu glodara u Vašingtonu, kaže da su blage zime poslednjih nekoliko godina omogućile glodarima da se neprekidno razmnožavaju.

Čak ni oštre zime nisu nužno pogubne po pacove. Sivi pacov živi u proseku osam meseci, a greje se tako što živi u podrumima ili pod zemljom. Duže izlaganje hladnoći iscrpelo bi mu zalihe hrane i onemogućilo da se neprekidno razmnožava. Odrasla ženka pacova ima jedan okot mesečno, odnosno oko 10 mladih.

U Vašingtonu je poslednjih godina, takođe, došlo do značajnog rasta stanovništva, ali i do ekonomskog napretka. Broj stanovnika porastao je na nešto više od 700.000, a Braun je istakao i da se broj restorana, barova i kafića u poslednje dve godine uvećao za 25 odsto.

– Više ljudi sa više novca znači više restorana, što znači više đubreta, što znači više hrane za pacove, objasnio je on.
Ovo nije prvi put da Vašington ima problem sa pacovima. I nekadašnji gradonačelnik Entoni Vilijams u svom govoru prilikom imenovanja na mesto prvog čoveka grada istakao je problem sa pacovima.

Aktuelna gradonačelnica Murijel Bouzer predvidela je sredstva u iznosu od 900.000 dolara za poboljšanje kontrole glodara i više zaposlenih u tom sektoru.

Gradske vlasti takođe nude finansijsku pomoć i subvencije restoranima koji ulažu u sopstvene mašine za preradu otpada koje pacovima onemogućavaju pristup hrani.

Građanima se savetuje da kante za smeće prskaju mešavinom vode i hidrogen peroksida.

Izvor: RTV

Milisav Pajević