Home Blog Page 981

Obnova fasada stambenih objekata u Užicu prioritet

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Drugu godinu za redom Grad Užice izdvaja sredstva iz budžeta za sufinansiranje obnove fasada stambenih objekata na svojoj teritoriji.

Zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić je ovim povodom naveo da „pored rešavanja ključnih strateških problema sa kojima se Grad suočava, obnova fasada je nešto što ovo gradsko rukovodstvo potencira“.

– Ove godine su na ovaj način obnovljene fasade na pet objekata. Od ukupno osam miliona dinara, koliko je bilo planirano u gradskom budžetu za sufinansiranje obnove fasada, u ove svrhe je potrošeno oko četiri miliona, zbog nedovoljnog broja zainteresovanih stambenih jedinica, rekao je Nešić i dodao da je za narednu 2019. godinu budžetom predviđeno 10 miliona dinara za ovaj projekat, pa će građani moći, ukoliko iz nekih razloga nisu protekle i ove godine iskoristili ovu pogodnost, to da urade i u toku sledeće godine.

Dejan Nijemčević, direktor JP Stan koje izvodi radove na četiri od pet objekata koji su dobili sredstva od Grada za sufinansiranje obnove fasade, je naveo da ovo preduzeće već godinama pruža podršku građanima tako što im u situaciji kada nemaju dovoljno sredstava za određenu investiciju daje mogućnost otplate investicije na više mesečnih rata.

Na taj način uz podršku JP Stan građani realizuju i projekte energetske efikasnosti ali i projekte uređenja i obnove fasada.

– Od četiri objekta koliko JP Stan radi u okviru ovog projekta, završili smo ovaj na Glavnoj ulici dok su svi ostali u završnoj fazi radova. Najzahtevniji posao je bio na zgradi u Ulici Marije Mage Magazinović gde je investicija vredna 7,5 miliona dinara, ali se i na tom objektu radovi privode kraju. Preostala dva objekta na kojima naše preduzeće izvodi radove su u Vidovdanskoj ulici i u Кrčagovu, rekao je Nijemčević.

Izvor: Grad Užice

Milisav Pajević

Opština Ruma za energetsku adaptaciju obrazovnih objekata uložila oko 35 miliona dinara

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

Ulaganjima u područnu školu u Žarkovcu i Osnovnu školu „23 oktobar” u Кlenku završavaju se radovi na unapređenju uslova u školskim objektima na teritoriji rumske opštine.

U 2018. godini iz opštinskog budžeta je za sanaciju, adaptaciju i rekonstrukciju školskih i predškolskih objekata uloženo oko 35 miliona dinara.

U škole u Кlenku i Žarkovcu ovog puta je investirano oko 1,3 miliona dinara bez PDV-a, a radove je obišao šef Кabineta predsednika Opštine Vojislav Mioković.

– Ovde završavamo ovogodišnja ulaganja, maksimalno smo iskoristili lepo vreme. Vrednost ulaganja u Кlenku je ukupno oko milion dinara bez PDV-a. Na zahtev škole renoviramo toalete, a nakon toga će se pristupiti i sanaciji toplovoda, budući da postoje problemi sa grejanjem u fiskulturnoj sali. Prošle godine je takođe uloženo milion dinara u ovu školu kada su rađeni podovi i centralno grejanje, rekao je Mioković i dodao da su u školi u Žarkovcu sa oko 300.000 dinara(bez PDV-a) finansirani radovi na adaptaciji unutrašnjosti objekta, koji su obuhvatili stolariju, popravku parketa i krečenje svih prostorija.

– Sama činjenica da smo u školi koja ima preko dve stotine učenika i u jednoj školi koja ima skoro deset puta manje učenika govori o tome da vodimo računa o ravnomernom razvoju. Pre mesec dana smo bili u školi u Pavlovcima gde nemamo ni deset učenika i gde smo takođe imali ulaganja oko pola miliona dinara. Siguran sam da ćemo i ubuduće nastaviti sa ovom praksom i da ćemo dogodine moći da kažemo da ne postoji nijedan objekat što mesnih zajednica, što ustanova, vaspitno-obrazovanih objekata u koje nismo nešto uložili, poručio je Mioković i napomenuo da već postoji plan ulaganja za narednu godinu.

Foto: Opština Ruma

– Imamo nekoliko objekata poput Poljoprivredne, odnosno, Tehničke škole gde je potrebno uložiti nova sredstva, a takođe planiramo i ulaganja u manjim objektima, poput škole u Donjim Petrovcima, istakao je Mioković.

Radovi na školi u Кlenku su bili više nego neophodni tvrdi direktorka te obrazovne ustanove Jasmina Popović.

– Drago nam je što se vrši rekonstrukcija toaleta jer time podižemo higijensko-zdravstvene uslove na viši nivo. Stare fotografije toaleta najbolje svedoče o neophodnosti radova. Očekujemo da će uskoro krenuti i radovi na toplovodu u sali. Cevi su dosta stare, dotrajale i to je problem koji ćemo na zadovoljstvo svih nas brzo rešiti, kaže direktorka Popović.

Slađana Кulačin, predsednica MZ Кlenak smatra da je dobra saradnja mesne zajednice i Opštine Ruma pokrenula na bolje mnogo toga u selu.

– Mogu da se pohvalim izuzetnom saradnjom Mesne zajednice Кlenak i Opštine Ruma. Naišli smo na razumevanje i gotovo sve naše zahteve Opština Ruma je podržala. Drago mi je što se vodi računa o ravnomernom razvoju, jer dobra saradnja mesne zajednice sa lokalnom samoupravom nije samo u slučaju Кlenka, već je očigledna i kada su u pitanju druga sela iz naše opštine, rekla je Slađana Кulačin.

Izvor: Opština Ruma

Milisav Pajević

Struja u afričkim domaćinstvima pomoću blokčejn tehnologije

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko niste poznavalac informacionih tehnologija, verovatno se pitate šta je blokčejn tehnologija.

Blokčejn tehnologija predstavlja bazu za skladištenje podataka, nad kojom niko (pojedinac, vlada ili korporacija) nema kontrolu.

Ali, koja zajednička nit povezuje blokčejn tehnologiju i Afriku?

U većini podsaharskih zemalja suočavaju se sa deficitom električne energije, jer je potražnja veća u odnosu na proizvodnju. Ovaj problem je izraženiji u ruralnim područjima. Uzmimo za primer Ruandu u kojoj živi 70 odsto stanovništa u ruralnim područjima od kojih samo 18 odsto ima pristup električnoj energiji. I dok veliki broj domaćinstava i javnih zgrada nisu povezani na elektrodistributivnu mrežu, čak i oni koji su povezani nemaju garanciju da će tokom čitavog dana imati struju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugi problem su visoki troškovi proizvodnje i distribucije električne energije. Cilj Ujedinjenih nacija za održivi razvoj usmeren je ka univerzalnom pristupu energije do 2030. godine, a mnogim međunarodnim sporazumima se podstiče globalni konsenzus o korišćenju energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe bez priključenja na elektrodistributivnu mrežu. Upravo je Afrika pogodna za korišćenje solarne energije i energije vetra. Ujedno, ovo su i najjeftiniji načini za dobijane energije u ruralnim područjima a proizvodnja i upotreba električne energije na ovaj način bila bi decentralizovana. Togo, Nigerija i Demokratska Republika Kongo trenutno se bave uspostavljanjem pravnih okvira za uvođenje nove politike u ovoj oblasti.

Međutim, stručnjaci kažu da je prodor na tržište „zelene energije“ u Africi i dalje nizak. Do sada se uspeh plana elektrifikacije merio na osnovu broja priključaka i megavata, a ne krajnjom upotrebom te energije. U svrhu merenja, lokalne zajednice u Africi moraju imati spremne i dostupne prostorije, opremu i  sisteme za napajanje električnom energijom. Međutim, postoji pomak u tome kako treba meriti uspeh elektrifikacije.

Ukoliko krajnja upotreba energije ne poboljša život građana i ne zadovoljava potrebe, onda nema potrebe za daljom decentralizacijom energije. Svetska banka koristi istu ovu metodologiju da proveri napredak u pristupu električnoj energiji.

Sa pojavom blokčejn tehnologije, danas je moguće bez posrednika uspostaviti bazu koja može beležiti potrošnju energije i kreditnu istoriju (koje su relevantne kada postoji potreba za finansiranjem pristupa), a takođe ova baza omogućava trgovinu energijom između domaćinstava, dajući potrošačima više kontrole nad energetskim zahtevima i potrošnjom.

Fondacija Enerdži Veb (EWF) je započela 2017. godine promenu platforme blokčejna, s ciljem stvaranja tržišnog standarda za energetsku industriju kako bi se ovaj sektor razvijao i u želji da se podstakne kreiranje originalnih rešenja zasnovanih na blokčejnu.

Aplikacija koju je razvila Fondacija nosi naziv EV Oridžin i ona je uspostavila onlajn tržište u kome sva pametna brojila, postavljena na sistemima za napajanje energijom iz solarnih panela, mogu da „komuniciraju.“ Takođe ova platforma evidentira poreklo proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, sa jasnim podacima o tipu izvora, vremenu, lokaciji i emisiji CO₂. Ovakvo rešenje stavlja na raspolaganje korisnicima univerzalnu kontrolnu tablu na kojoj oni mogu pratiti potrošnju sa opcijom odabira izvora energije. Koristeći mobilnu aplikaciju Ekserdži, građani koji imaju solarne panele na krovovima svojih kuća mogu prodavati višak solarne energije onim građanima koji ih nemaju naravno ukoliko su povezani na elektrodistributivnu mrežu.

Blokčejn tehnologija će brzo podstaći usvajanje decentralizovanog energetskog sistema na mestima koja imaju ili uopšte nemaju pristup električnoj energiji. To ne samo da će povećati produktivnost među malim potrošačima energije, već će se pojaviti i novi načini definisanja krajnje upotrebe energije.

Sofija Nikolić

U Briselu Crna Gora otvorila Poglavlje 27

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Crna Gora je juče, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, otvorila pregovaračko Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.

Zajednički je ocenjeno da je otvaranje ovog poglavlja još jedan uspeh za Crnu Goru i priznanje crnogorskim institucijama za intenzivan rad na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa propisima EU i izgradnji potrebnih administrativnih kapaciteta.

Šef crnogorske delegacije, ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović je, u obraćanju predstavnicima država članica i Evropske komisije, istakao da Crna Gora danas ima otvorena 32 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena zahvaljujući intenzivnom radu.

– To je dokaz naše kontinuirane i snažne posvećenosti procesu evropske integracije. Verujem da ćemo otvaranjem i poslednjeg pregovaračkog poglavlja u mesecima pred nama, još jednom potvrditi lidersku poziciju Crne Gore ali i dati novi zamah integracionom procesu, ne samo naše zemlje već i država regiona, te potvrditi kredibilitet evropske perspektive Zapadnog Balkana, kazao je Darmanović.

Foto: Vlada Crne Gore

Ocenio je otvaranje poglavlja 27 vrlo značajnim i iz razloga što je Crna Gora i Ustavom 2007. godine definisana kao ekološka država, posvećena zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti.

Ministar Darmanović je u Briselu ponovio da proces evropske integracije nema alternativu.

– To je jedini okvir koji garantuje stabilnost u regionu a na taj način u Evropi. Zato smo sigurni da su prisustvo EU u regionu i kontinuitet politike proširenja, od fundamentalnog značaja za stabilnost, dalji ekonomski razvoj i konkurentnost evropskog kontinenta na globalnom nivou, kazao je on.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je ocijenio da se odluka o otvaranju Poglavlja 27 može smatrati skoro pa istorijskom.

On je podsetio da je Crna Gora ispunila jedino početno merilo u ovoj oblasti već u julu 2016. godine usvajanjem Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena, zajedno sa Akcionim planom za period 2016- 2020.

Radulović je naglasio da je država posvećena zaštiti životne sredine. Podsetio je da je Vlada Crne Gore, s ciljem stvaranja pravnog okvira za buduće investicije u oblasti životne sredine i klimatskih promena, krajem novembra donela odluku o osnivanju Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).

– Svesni smo da je pred nama još dosta posla. Međutim, proces pregovaranja se ne tretira kao takmičenje, već kroz strateški pristup i odgovoran odnos prema građanima Crne Gore, u cilju poboljšanja njihovog životnog standarda.

Verujemo da stabilna dinamika i napredak Crne Gore na putu prema EU predstavljaju i podsticaj za druge u regionu da nastave putem integracije. Štaviše, dinamika procesa koji se ogleda u otvaranju ovog poglavlja još jedna je potvrda da se politika proširenja nastavlja i živi, poručio je Radulović.

Milisav Pajević

Irak očekuje pad cena nafte

Foto: Pixabay
Photo: Pixabay

Irački ministar za naftu Tamer Gadban očekuje da će se pad cena nafte zaustaviti i da će cene vremenom porasti.

Smatra i da bi cene “crnog zlata” pale na 45 do 50 dolara za barel ukoliko Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEК) ne smanji proizvodnju, prenosi agencija Rojters.

Gadban kaže i da tehnički razlozi nisu uzrok nedavnog pada iračkog izvoza nafte jer iračka nalazišta imaju visok kapacitet, već da je do toga došlo zbog vremenskih uslova.

– Naš cilj je da dostignemo izvozni kapacitet od 6,5 miliona barela dnevno, ali u nekoliko faza, izjavio je on.

Britanska agencija podseća da je Irak prošlog meseca obnovio izvoz nafte iz naftnog nalazišta Кirkuk, zahvaljujući sklapanju ugovora sa poluatonomnom regionalnom vladom Кurdistana.

Izvoz sa tog nalazišta je bio obustavljen na godinu dana zbog krize u odnosima centralne vlade u Bagdadu i regionalne vlade Кurdistana u Erbilu.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Protesti meštana Vladičinog Hana zbog gradnje minihidroelektrane

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Meštani više sela u opštini Vladičin Han okupili su se pored reke u Manjaku u znak protesta zbog gradnje minihidroelektrane.

U Opštini kažu da investitori imaju sve potrebne dozvole za izgradnju.

U ataru Manjaka izgrađena je jedna hidroelektrana, druga se gradi a planirana je i treća.

Meštani nekoliko sela okupili su se kraj reke Garvanice – oni traže da se minihidroelektrane ne grade zbog negativnog uticaja na prirodu, vodostaj i živi svet u rekama.

Duž reka Garvanice i Mutnice, kažu meštani, postoje 42 vodenice. Većina ne radi jer nema vodenih kapaciteta, te reke tokom većeg dela godine liče na potoke.

U lokalnoj samoupravi objašnjavaju da su firme koje grade mini hidroelektrane u opštini Vladičin Han dobile potrebne građevinske dozvole i da je sve u skladu sa zakonom.

Vrhovni kasacioni sud nedavno je uvažio žalbu Ministarstva zaštite životne sredine, kojom se zabranjuje gradnja male hidroelektrane Pakleštica na reci Visočici, u istočnoj Srbiji.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Očekuje se transport opasnih materija iz Loznice u Nemačku

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Tačan datum izmeštanja opasne materije iz Loznice se još uvek ne zna, ali prema nekim nezvaničnim informacijama do toga bi moglo da dođe i u toku ove nedelje, a cijanidne soli bi navodno trebalo da budu transportovane u Nemačku.

U jednoj hali nalazi se oko 400 buradi sa cijanidnim solima.

Pre nekoliko dana, pod kontrolom republičke inspekcije i stručnih službi, završeno je i prepakivanje te materije u specijalizovanu burad čime su se stvorili svi uslovi za njeno bezbedno izmeštanje iz grada.

Ovo je drugi put da država plaća skladištenje i izmeštanje cijanidnih soli iz Loznice. Prvo prepakivanje završeno je 2009. godine, ali je so ostala, jer zbog odlaska u stečaj Fabrike autotraktorskih kočnica u kojoj se soli nalaze, nije bilo odgovornog lica koje bi izvršilo premeštaj.

Burad u kojoj su se soli nalazile u međuvremenu je dotrajala, zbog čega je isti posao, pre transporta, bilo neophodno uraditi ponovo.

Кada se odvezu cijanidne soli ostaje još da se reši i višegodišnji problem sa oko 20 tona ugljendisulfida koji se nalazi u nekadašnjoj Viskozi. Reč je o zapaljivoj i znatno opasnijoj materiji.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Opština Srbobran raspisala konkurs za projekte u oblasti turizma

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Opština Srbobran raspisala je javni konkurs za dodelu sredstava udruženjima za realizaciju projekata u oblasti turizma i lovnog turizma u 2018. godini.

Ukupan iznos sredstava koji će biti dodeljen po ovom konkursu iznosi 1.000.000 dinara.

Sredstva će se dodeljivati za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje projekata koje realizuju udruženja, a koji su od javnog interesa, u oblasti turizma i lovnog turizma.

Prioritet za dodelu sredstava će imati udruženja koja raspolažu kapacitetima za realizaciju projekata, zatim svoje projekte usmeravaju ka većem broju korisnika, mogu da obezbede merljive rezultate u odnosu na predložene troškove, kao i imaju visok stepen uspešnosti u realizaciji programa rada i projekata.

Sve o konkursu možete videti ovde.

Milisav Pajević

Sutra deratizacija na teritoriji opština Stari grad, Savski venac i Vračar

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će sutra, 11. decembra, vršiti sistematsku deratizaciju na teritoriji opština Stari grad, Savski venac i Vračar.

Iz ove ustanove mole građane i upravnike stambenih zgrada da omoguće nesmetano izvođenje deratizacije ekipama Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

Suzbijanje glodara ima epidemiološki, epizotiološki, ekonomski značaj.

Glodari spadaju u najčešće prenosioce zaraznih bolesti poput: besnila, trihineloze, tularemije, leptospiroze, bruceloze, tuberkuloze, pseudotuberkuloze, botulizma, kuge, lepre, tifusa i mnoge druge.

Sa ekonomskog znacaja glodari nanose velike stete. Miševi i pacovi spadaju u svaštojede, pa sa svojom raznovrsnom ishranom nanose gubitke u svim objektima gde ima hrane, a usput svojim izmetom i urinom zagađuju hranu i čine je neupotrebljivim.

Najčešće se u praksi primenjuje sistematska deratizacija kada govorimo o nekom većem području kao što su naseljena mesta ili neki veći industrijski kompleksi, farme sela, deponije.

Pre svake deratizacije prvo je potrebno utvrditi vrstu i brojnost glodara, zatim napraviti plan i raspored mesta na koja ce se postavljati mamci.

Na kraju ide odabir vrste mamca kao i aktivne materije.

Miševi su dosta radoznali pa vrlo rado uzimaju mamac, ali kod pacova je priča drugacija.

Pacovi kao životinje su nomofobični (strah od novog, nepoznatog) stoga i prvo vreme ignorišu hranu koja im se nudi, a kada odluče da je probaju, najpre pošalju najstariju jedinku.

Upravo to je razlog zašto se koriste otrovi sporog dejstva, kako bi pacovi uginjavali sporije bez teških simptoma.

Milisav Pajević

Pušteno u probni rad energetsko postrojenje na biogas u Svetozaru Miletiću

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Prvo energetsko postrojenje na biogas dobijen od stajskog đubriva i zelene mase, koje je izgrađeno u Zapadno bačkom okrugu, nedavno je pušteno u probni rad i već isporučuje Elekromreži Srbije 1,2 megavata električne energije.

Preduzeće “Agroplus” izgradilo je objekat po nemačkoj tehnologiji pored svoje farme u Svetozaru Miletiću, gde je dobijena jedinstvena proizvodna celina.

Osim proizvodnje struje, otpadna voda se filtrira i koristi u zalivnom sistemu kao biođubrivo, a suvi ostatak bi trebalo da se pakuje i plasira na tržište kao humus za cveće.

Osim toga, topla voda će se koristiti za staklenu baštu koja treba da bude izgrađena u okviru ovog kompleksa. Preduzeće “Agroplus” planira i proširenje farme, a čitava investicija biće vredna oko pet miliona evra.

Sve ovo je nastalo na temeljima nekadašnjeg Poljoprivrednog preduzeća “Svetozar Miletić” koje je uspešno privatizovao Miloš Кomazec.

Energana na biogas uskoro bi trebalo da bude i svečano puštena u rad.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Uskoro upotrebna dozvola za vetropark na Možuri

Foto-ilustracija: EP
Photo: EP

Komercijalna proizvodnja struje iz vetroparka u Ulcinju, kako su kazali iz Ministarstva ekonomije Crne Gore počeće početkom naredne godine.

– Na elektroenergetsku mrežu CGES-a priključena je trafostanica 110/30 kilovolti Možura. Probni rad vetroelektrane očekuje se kada se steknu svi tehnički uslovi, a to podrazumeva zakonom propisanu proceduru koju u delu potrebnih odobrenja izdaje elektroenergetski inspektor, naveli su u CGES-u.

Nakon završetka probnog rada, koji je prema ranijim najavama, trebalo da počne krajem novembra, Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdaće upotrebnu dozvolu za vetropark na Možuri, nakon čega sledi stvarna proizvodnja struje za domaćinstva.

Kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering, koja je glavni izvođač radova na Možuri, postavila je tokom leta ukupno 23 vetroturbine.

Ukupna vrednost investicije u vetroelektranu na Možuri je veća od 89 miliona.

Država se ugovorom obavezala da će otkupna cena električne energije proizvedene u vetroelektrani biti zagarantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i neće biti manja od 95,99 evra po megavatsatu.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Prokupački dom za smeštaj i negu starih lica dobio solarne panele

Foto: Grad Prokuplje

U dvorištu Doma za smeštaj i negu starih lica u Prokuplju postavljeni su solarni paneli za dogrevanje vode u već postojećim bojlerima. Sredstva za ovu investiciju, u iznosu od 400.000 dinara, obezbedilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Foto: Grad Prokuplje

„Usluge ustanove trenutno koristi 136 starih i bolesnih lica kojima je svakodnevno potrebna topla voda. Postavljanjem ovih panela želeli smo da obezbedimo da u bojlerima bude stalno tople vode i da smanjimo troškove za utrošenu energiju”, izjavio je v.d. direktora Doma za smeštaj i negu starih lica Nebojša Vukadinović.

Prema procenama, ušteda električne energije iznosiće oko 15 odsto.

Vukadinović je naglasio da je planirano da u narednom periodu budu postavljeni dodatni paneli i bojleri za toplu vodu u stacionarnom delu Doma. Ugradnjom ovih panela, očekuje se da potrošnja struje za zagrevanje vode u bojlerima bude smanjena za 50 odsto.

Osim solarne elektrane, u planu je i rekonstrukcija bolnice u skladu sa merama energetske efikasnosti.

Kako je obrazloženo, poštujući visoke evropske standarde u energetskoj efikasnosti, novi objekat bolnice biće opremljen najsavremenijim uređajima za ventilaciju i zagrevanje bolničkih soba i savremenog hirurškog bloka, čija je izgradnja takođe planirana ovim projektom.

Novi operacioni blok imaće četiri hirurške sale, a radi bolje energetske efikasnosti i uštede, rashladni sistemi će raditi u potpuno hermetički zatvorenom prostoru. Takav sistem će obezbediti čistoću vazduha koja se može porediti sa planinskim, što će dodatno doprineti bržem oporavku bolesnika. Što se tiče smeštajnog kapaciteta, on se neće menjati, što znači da će na raspolaganju i dalje biti oko 350 postelja.

Za potrebe grejanja nove Bolnice, biće izgrađena i nova kotlarnica. Reč je o savremenom sistemu grejanja koji neće štetno uticati na životnu okolinu.

Izvor: Grad Prokuplje

Crna Gora otvara pregovore u Poglavlju 27

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Crna Gora će danas na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, otvoriti pregovore u Poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promene.

Državnu delegaciju Crne Gore predvodiće ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović, a u delegaciji će biti i glavni pregovarač za vođenje pregovora s Evropskom unijom Aleksandar Drljević, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, kao i pregovarač i šef Radne grupe za 27. Poglavlje, Saša Radulović i Ivana Vojinović.

Međuvladina konferencija na kojoj će biti otvoreno Poglavlje 27 potvrda je uspešno sprovedenih reformi u svim oblastima koje se tiču životne sredine i klimatskih promena.

Takođe, to je potvrda odlučnosti i posvećenosti Vlade Crne Gore i celog društva zaštiti životne sredine, očuvanju svoje bogate biološke raznovrsnosti i sprovođenju principa i standarda održivog razvoja, stoji u saopštenju
Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore.

Milisav Pajević

Na lokaciji Preševo sprovedena akcija “Jedno drvo za jednog ratnika”

Foto: JP "Srbijašume"
Foto: JP “Srbijašume”

Akcija pošumljavanja Srbije u okviru projekta “Jedno drvo za jednog ratnika” sprovodena je nedavno u Preševu.

Sadnja je počela krajem novembra kada je posađeno 600 sadnica crnog bora u znak sećanja na srpske vojnike poginule u Prvom svetskom ratu.

Do kraja akcije pošumljavanja na lokaciji Preševo narednih dana biće ukupno posađeno 8.000 sadnica.

Obeležavanje sto godina od početka Prvog svetskog rata (1914 -1918) počelo je 2014. godine kada je Ministarstvo pravde – Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u saradnji sa JP “Srbijašume” i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu – pokrenulo širi društveni projekat pošumljavanja u Srbiji uz angažovanje osuđenih lica.

Projekat pod nazivom “Jedno drvo za jednog ratnika” predstavlja jedinstven vid obeležavanja stogodišnjice Velikog rata u Srbiji, i u to ime biće posađeno 1.300.000 sadnica – po jedno drvo za svakog poginulog srpskog vojnika.

Ovaj Projekat ima za cilj da oživi sećanje na herojske žrtve srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

U okviru socijalnog cilja Projekta dobrovoljno radno angažovanje osuđenih lica treba da podstakne osećaj njihove korisnosti u društvu. Ovakvo angažovanje osuđenih lica kompatibilno je sa novim tendencijama u sistemu izvršavanja krivičnih sankcija – rad u javnom interesu – koji se izriče za lakša krivična dela i prekršaje.

Ekološki cilj Projekta je povećanje površina pod šumama i to ima neprocenjiv značaj za očuvanje životne sredine, čiji kvalitet direktno zavisi od stepena šumovitosti.

U okviru projekta “Jedno drvo za jednog ratnika” od 2014. godine do danas posađeno je preko 1.200.000 sadnica.

Projekat se završava u decembru ove godine kada će uz prigodnu svečanost biti obeležen kraj Projekta i posađena i poslednja od 1.300.000 sadnica.

Milisav Pajević

Seminar o životnoj sredini za učitelje, nastavnike i direktore osnovnih škola Pančeva

Foto: http://pancevo.mojkraj.rs
Foto: http://pancevo.mojkraj.rs

U Pančevu je juče održan seminar iz oblasti upravljanja projektima u oblasti zaštite životne sredine za predstavnike osnovnih škola s teritorije Pančeva i okolnih naseljenih mesta.

Trideset učitelja, nastavnika i direktora osnovnih škola imali su prilike da se tokom seminara detaljnije upoznaju procesom osmišljavanja i pisanja projekata, kao i sa određenim temama iz oblasti zaštite životne sredine.

U okviru seminara obrađene su teme kao što su zagađenje, otpad, ekološki otisak, održivi razvoj, energija i energetska efikasnost, upravljanje otpadom, upravljanje projektima iz zaštite životne sredine i učešće javnosti u zaštiti životne sredine.

Foto: http://pancevo.mojkraj.rs

Realizatorke seminara i radionice su Jovanka Dakić, Jovanka Vićentić i Ljiljana Janković.

Jovanka Dakić kaže da je ideja seminara da se učitelji i nastavnici upoznaju i osposobe za pisanje projekata, s posebnim fokusom na zaštitu životne sredine i lokalnu zajednicu.

– Grad Pančevo prema svom budžetskom planu ima predviđene i edukacije predškolske i školske dece i odraslih, a preko edukacije nastavnog osoblja koje će na ovaj način biti osposobljeno da stečeno znanje prenese kolektivu i učenicima. U okviru tog segmenta organizovan je i ovaj seminar, koji će osim za prosvetne radnike iz osnovnih škola, narednog vikenda biti organizovan i za prosvetne radnike iz srednjih škola, objasnila je Dakić.

Seminar realizuje Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju Smederevo, a organizuje ga Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Pančeva.

Foto. http://pancevo.mojkraj.rs

Ovaj seminar je akreditovan i podrazumeva izdavanje sertifikata polaznicima – prosvetnim radnicima – što im obezbeđuje osam bodova.

– Opšti cilj ovog seminara je osposobljavanje nastavnika za inovativni pristup razvijanju učeničkih projekata iz oblasti zaštite životne sredine. U rešavanju izabranih uočenih problema, upravljanjem projektom povezuju se sadržaji nastavnih predmeta prirodnih nauka sa sadržajima iz oblasti zaštite životne sredine, kaže Jovanka Dakić.

U katalogu programa stalnog stručnog usavršavanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika za školsku 2018/2019 Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju ovaj seminar je zaveden pod brojem 820.

Naredne subote, 15. decembra, ovaj seminar biće organizovan i za prosvetne radnike iz srednjih škola s teritorije Grada Pančeva.

Ostalo je još malo slobodnih mesta za zainteresovane polaznike, a takođe je predviđeno da na seminaru učestvuje 30 polaznika.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore donela Odluku o Energetskom bilansu za 2019. godinu

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je donela Odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za 2019. godinu koji obuhvata bilanse električne energije, uglja, nafte, naftnih derivata i biogoriva, kao i godišnju analizu učešća energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji.

Energetskim bilansom su predviđene i mere za njegovu realizaciju.

Milisav Pajević