Home Blog Page 980

Kalifornijski sunčani krovovi: Solarni paneli obavezni na krovovima novih kuća od 2020.

Foto-ilustracija: Pixabay

Novi kalifornijski propis predstavlja još jedan udarac fosilnim gorivima. Od 2020. godine vlasnici svih novoizgrađenih kuća u ovoj američkoj saveznoj državi  biće obavezni da na svoje krovove postave male solarne elektrane.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Kalifornijske komisije za energetiku, nova regulativa će nametnuti povećanje troškova izgradnje kuće za oko 9,5 hiljada dolara. Ipak, u rasponu od 30 godina, koliko iznosi životni vek solarnih panela, stanovnici bi uštedeli oko 19 hiljada dolara na računima za struju. Dakle, ulaganje u  sunčevu energiju bi im se isplatilo na duge staze.

“Objekti koje građani Kalifornije kupuju i u kojima žive odlikovaće efikasnost, a istovremeno će proizvoditi sopstvenu čistu energiju. Njihovo održavanje koštaće manje, ukućani će udisati zdrav vazduh i obezbediće se temelj za pametne tehnologije koje će povući zemlju još jedan korak napred na putu ka niskoemisionoj budućnosti”, izjavio je član komisije Endrju Mekalister.

Odluka je naišla na pozitivne reakcije ekologa i predstavnika industrijskog sektora ali na negodovanje građana nezadovoljnih novim udarcem po njihovom džepu. Posebno su zabrinuti stanovnici pogođeni požarima koji su besneli nad Kalifornijom tokom novembra. Smatraju da će ovaj potez da oteža i dodatno poskupi obnovu njihovih kuća.

Propisom su obuhvaćene porodične kuće, stambene lamele i zgrade visoke do 3 sprata. Krovovi male površine za postavljanje panela i krovovi u senci biće izuzeti od njega.

Očekuje se da će stambene jedinice izgrađene prema novim standardima za energetski efikasnu gradnju koristiti za 53 odsto energije manje u odnosu na postojeće objekte. Osim solarnih ćelija na krovovima, objekati moraju da zadovolje i zahteve kao što su povećanje energetske efikasnosti, viši nivo izolacije, ugrađivanje prozora i vrata boljeg kvaliteta i poboljšana ventilacija. Podstiče se i korišćenje baterija za skladištenje energije i unapređenih grejača vode.

Komisija je procenila i da će novi standardi povećati troškove prosečnog domaćinstva za oko 40 dolara na mesečnom nivou, ali će doneti uštede od 80 dolara za grejanje, hlađenje i rasvetu.

Jelena Kozbašić

Ambasador Danske i gradonačelnik Beograda o energetskoj efikasnosti

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas u Starom dvoru sa Andresom Hougorom, ambasadorom Kraljevine Danske u Srbiji, sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje u oblasti energetske efikasnosti i tretmana otpadnih voda.

Gradonačelnik i ambasador saglasili su se da iskustva Danske, kao zemlje koja je evropski lider u štednji energije i primeni naprednih energetskih rešenja, mogu biti značajna za Beograd.

Razgovaralo se o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu i sistemima daljinskog grejanja, kao i o prikupljanju i tretmanu otpadnih voda u sredinama u kojima je teško i skupo napraviti kanalizaciju.

Delegacija Danske ponudila je pomoć na svim nivoima i ukazala da postoje bankarske garancije za Srbiju, a Radojičić je istakao da su na putu Beograda ka „zelenom i pametnom gradu” pomoć i saveti stručnjaka značajni.

Njih dvojica su ocenili da se uređenjem gradskih površina, odnosno parkova, pešačkih i biciklističkih staza, može doprineti i poboljšanju zdravlja stanovnika, kao i da bi razmena iskustava u ovoj oblasti mogla biti korisna.

Govoreći o urbanom planiranju, oni su se osvrnuli i na idejno rešenje parka Ušće, koje je delo poznatog danskog arhiteke Jan Gela.

Milisav Pajević

Gradi se kanalizaciona mreža u Bačkom Jarku

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, obišao je danas, zajedno sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vukom Radojevićem, radove na izgradnji kanalizacione mreže u četiri ulice u Bačkom Jarku.

Radove u vrednosti od oko 24 miliona dinara bez PDV, sufinansiraju Pokrajinska vlada i opština Temerin.

Prema rečima potpredsednika Milićevića, reč je o značajnom projektu za mesto Bački Jarak, jer će po završetku radova, osim stambenih objekata, biti omogućeno priključenje na kanalizacionu mrežu važnih objekata kao što su škola, vrtić i ambulanta.

On je naveo da su radovi na komunalnoj infrastrukturi u Bačkom Jarku, nastavak zajedničkih projekata Pokrajinske vlade i opštine Temerin.

– Pokrajinska vlada je u protekle dve i po godine u opštinu Temerin uložila oko 300 miliona dinara, kazao je potpredsednik Milićević i naveo da je među važnim investicijama koje su finansirane iz pokrajinskog budzeta rekonstrukcija predškolske ustanove u Temerinu, koja je koštala 32 miliona dinara.

Takođe, u najskorije vreme trebalo bi da počne i izgradnja servisne saobraćajnice u Bačkom Jarku, koja će povezati poslovnu zonu sa državnim putem II reda, a vrednost te investicije je oko 75 miliona dinara.

Milićević je još naveo da su ulaganja u opštinu Temerin primer, da kada se pristupi rešavanju problema građana sa sva tri nivoa vlasti – republičkog, pokrajinskog i opštinskog – rezultati ne izostaju.

Predsednik opštine Temerin Đuro Žiga je najavio da očekuje da sledeće godine počne izgradnja prečistača fekalne kanalizacije u Temerinu, čija je vrednost oko 420 miliona dinara, investicije koja je dogovorena na poslednjoj zajedničkoj sednici Vlade Republike Srbije i Pokrajinske vlade.

– Realizacija tog važnog projekta obezbediće aktivniju dinamiku u nastavku gradnje kanalizacione mreže u opštini Temerin, kazao je Žiga.

Milisav Pajević

Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu mleka dobiće akreditaciju

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović najavio je danas da će Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu mleka dobiti akreditaciju 14. ili najkasnije 17. decembra, čime će biti osposobljena za superviziju kvaliteta mleka na čitavoj teritoriji Srbije.

Nedimović je, učestvujući na panelu o bezbednosti hrane u Srbiji, objasnio da će država imati pravo da kontroliše šta se radi na njenom tržištu, ocenivši da se takva kontrola neće svima svideti, naročito monopolistima.

On je naveo da će izmene Zakona o bezbednosti hrane dati osnovu državi da u svojstvu supervizora kontroliše svu hranu na tržištu.

Takođe, kako je dodao, u aprilu naredne godine radiće se i laboratorija za bezbednost hrane, koja će najpre dobiti akreditaciju za deo koji se odnosi na mikrotoksine, pesticide, tako da će se kontrolom nacionalne laboratorije pokriti više od 95 odsto tržišta hrane.

Prema njegovim rečima, Nacionalna referentna laboratorija u Batajnici ima opremu koja ne postoji u krugu od 1.000 kilometara, pa uzorci više neće morati da se šalju na superanalize u druge zemlje.

Milisav Pajević

Istraživanje: Šta građani misle o derivacionim mini hidroelektranama

Photo: Pixabay

Izgradnja mini hidroelektrana (MHE) ne izlazi iz žiže javnosti. Gradnja MHE ne odvija se samo na teritoriji Srbije već i u regionu, a u našoj zemlji je planirano 500 takvih elektrana. To je izazvalo negodovanje građana jer smatraju da izgradnja uništava životnu sredinu. Iako se za svaki projekat procenjuje eventualna šteta za životnu sredinu, građani koji žive u blizini reka na kojima je planirana izgradnja elektrana pružaju snažan otpor investitorima.

U skladu sa trenutnom situacijom, Organizacija Centar za kreiranje politika – CKP sprovela je istraživanje među građanima Republike Srbije o aktuelnoj temi gradnje derivacionih mini hidroelektrana.

Istraživanje „Stavovi građana o derivacionim mini hidroelektranama“ sprovedeno je u periodu od 2.11. do 20.11.2018. godine. Ispitanici su popunjavali upitnik koji se sastojao od 15 pitanja zatvorenog, otvorenog i mešovitog tipa. Ukupan broj popunjenih anketa je 770, a slali su ih građani iz svih krajeva Srbije.

Na dva pitanja otvorenog tipa dobijeni su odgovori koji su se često ponavljali ili su davani odgovori u vidu sinonima reči. Tako je na pitanje kakav uticaj potencijalna gradnja MHE ima na živi svet u i oko vodotoka dati su sledeći odgovori: negativan, loš, razarajući, poguban, štetan, katastrofalan, očajan, devastirajući… Nešto preciznije profilisanje odgovora bilo je u slučaju pitanja o alternativnim izvorima dobijanja energije. Tu građani najčešće navodili: energiju vetra, solarnu energiju i biomasu.

Uticaj MHE i alternativni izvori energije.jpg (Moderate)

Sledeća pitanja su bila bazirana na zatvorenom tipu odgovora. Prva dva takva pitanja su se odnosila na upoznatost sa problemima koji su nastali gradnjom MHE na dvema navedenim rekama. Građani su za ove slučajeve uglavnom čuli, tačnije njih 62,8%, dok je još 29,9% njih nešto čulo u vezi sa ovom temom. Preostalih 7,3% građana su odgovorili da nisu upoznati sa ovim dešavanjima.

Vlasina i Jošanica.jpg (Moderate)

Povodom aktuelne gradnje derivacionih MHE na području opština na kojima se nalazi Stara planina, veoma visok je procenat odgovora kojim se građani protive gradnji, tačnije 92,3%. Nasuprot ovome 1,4% građana podržava gradnju derivacionih MHE. Građani su u velikom broju znali da je područje Stare planine na kojoj se nalaze reke, na kojima je planirana gradnja MHE, pod zaštitom države kao područje prirodno dobro od izuzetnog značaja i to njih 94,4%. Preostalih 5,6% građana nisu znali za ovu informaciju.

Stav o gradnji MHE.jpg (Moderate)

Poslednja pitanja su se odnosila na zakonodavstvo u vezi MHE, ali i hidroelektrana (HE). U oba slučaja je prisutna velika podrška građana izmenama zakona o gradnji. Tačnije u slučaju MHE to je 94%, dok je u slučaju HE 95,7 %. Negativan stav na ova pitanja dao je opet mali broj građana i to u slučaju MHE njih 3%, a u slučaju HE nešto malo manje 2,1%. Ostali su se izjasnili da nemaju stav na navedena pitanja.

Podrška o izmenama zakona.jpg (Moderate)

Centar za kreiranje politika je želeo da ovim istraživanjem dobije informacija o aktuelnoj temi, kako bi mogli da javno prezentujemo informacije do kojih su došli. Na osnovu obrađenih podataka, zaključeno je da se anketirani građani protive izgradnji derivacionih MHE. Ovo odražava stavove građana koji se mogu čuti u medijima i na društvenim mrežama, gde oni iznose svoje nezadovoljstvo daljom gradnjom. O njima uglavnom imaju negativan stav, i smatraju da nanose štetu ekosistemima u rekama kao i u okolini. Dobijeni podaci govore i da građani nisu u potpunosti upoznati sa tim šta su zapravo MHE, jer nisu upoznati sa nekim karakterističnim podacima vezanim za situacije ako se MHE izgrade. Pritom građani daju podršku da dođe do izmene u zakonodavstvu, a koje se odnosi na dalju gradnju MHE i HE na rekama u Republici Srbiji.

Istraživanje u celosti možete pročitati na sledećem linku:  https://sway.office.com/Lblk2Y1F1Gg9WxFD?ref=Link

 

Američka prestonica Vašington suočena sa navalom pacova

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Američka prestonica Vašington suočava se sa navalom sivih pacova, izazvanom blagom zimom i rastom stanovništva.

Gradske vlasti bore se da situaciju drže pod kontrolom pošto je u odeljenju za suzbijanje štetočina zabeležen rekordan broj poziva građana, javlja AP.

Džerard Braun, direktor odeljenja za kontrolu glodara u Vašingtonu, kaže da su blage zime poslednjih nekoliko godina omogućile glodarima da se neprekidno razmnožavaju.

Čak ni oštre zime nisu nužno pogubne po pacove. Sivi pacov živi u proseku osam meseci, a greje se tako što živi u podrumima ili pod zemljom. Duže izlaganje hladnoći iscrpelo bi mu zalihe hrane i onemogućilo da se neprekidno razmnožava. Odrasla ženka pacova ima jedan okot mesečno, odnosno oko 10 mladih.

U Vašingtonu je poslednjih godina, takođe, došlo do značajnog rasta stanovništva, ali i do ekonomskog napretka. Broj stanovnika porastao je na nešto više od 700.000, a Braun je istakao i da se broj restorana, barova i kafića u poslednje dve godine uvećao za 25 odsto.

– Više ljudi sa više novca znači više restorana, što znači više đubreta, što znači više hrane za pacove, objasnio je on.
Ovo nije prvi put da Vašington ima problem sa pacovima. I nekadašnji gradonačelnik Entoni Vilijams u svom govoru prilikom imenovanja na mesto prvog čoveka grada istakao je problem sa pacovima.

Aktuelna gradonačelnica Murijel Bouzer predvidela je sredstva u iznosu od 900.000 dolara za poboljšanje kontrole glodara i više zaposlenih u tom sektoru.

Gradske vlasti takođe nude finansijsku pomoć i subvencije restoranima koji ulažu u sopstvene mašine za preradu otpada koje pacovima onemogućavaju pristup hrani.

Građanima se savetuje da kante za smeće prskaju mešavinom vode i hidrogen peroksida.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Otvoren Eko-paket kreativni konkurs

Eko-paket kreativni konkurs je u toku.

Tema konkursa je cirkularna ekonomija.

Konkurs traži odgovore na pitanje na koje sve načine je moguće produžiti vek upotrebljenoj Tetra Pak ambalaži?

Rok za slanje fotografija radova učenika, grupnih i pojedinačnih, je 31. mart 2019. godine.

Budite kreativni i osvojite kao i do sada, vredne nagrade poručuju organizatori.

Milisav Pajević

Projektovana ušteda kao izvor finansiranja projekata u oblasti energetske efikasnosti

Siguran prelazak sa velike potrošnje energije na njenu efikasnu upotrebu, poštujući specifične potrebe klijenata, već nekoliko godina obezbeđuje „Resalta”, koja je lider na polju energetske efikasnosti. Kroz ESCO model, „Resalta” osmišljava, finansira i realizuje projekte energetskih ušteda za klijente iz privatnog kao i javnog sektora.

Fotografija:  Resalta

Iako je veliki broj važnih projekata koje je „Resalta” realizovala u regionu, energetska sanacija Ljubljane zaslužuje da bude naročito istaknuta. Projekat, koji „Resalta” ostvaruje u konzorcijumu sa „Petrolom”, obuhvata 49 zgrada, a mere podrazumevaju obnovu fasade, sistema grejanja i hlađenja, rasvete, stolarije i termičkih omotača zgrada. Ovim vidom saradnje grad Ljubljana uštedeće više od 8 MWh godišnje, dok će se emisija CO2 umanjiti za 3.000 tona godišnje.

„Resalta” je izvela čak osam projekata sa slovenačkom kompanijom „Gorenje” u Velenju, od kojih su tri trenutno u fazi implementacije. Projekti uključuju modernizaciju rasvete, dva kogeneracijska postrojenja, sisteme hlađenja vezane za proizvodnju, sisteme upravljanja energijom kao i sisteme komprimovanog vazduha. Ukupne uštede od svih projekata dosežu desetine MWh godišnje, a CO2 emisije smanjuju se za nekoliko hiljada tona godišnje zahvaljujući „Resaltinim” efikasnim rešenjima. Ovaj slučaj dobro ilustruje mnoštvo mogućnosti za poboljšanje energetske efikasnosti u industrijskim objektima – jer je najveći potencijal kod velikih potrošača energije.

Luka Komazec, direktor grupe „Resalta” Fotografija: Resalta

Na teritoriji Srbije, „Resalta” je izvela prvi projekat u sklopu javno-privatnog partnerstva sa gradom Pirotom za isporuku toplotne energije, kojim je postignuta energetska efikasnost u četiri lokalne škole regulisanjem isporuke toplotne energije. Kotlovi na biomasu obezbeđuju toplotnu energiju iz obnovljivih izvora, i dok grad dobija finansijsku uštedu iz ovog projekta, a učenici i učitelji u školama pouzdan sistem grejanja, prelaskom sa lož ulja na biomasu smanjuje se emisija CO2 za 420 tona godišnje.

„Resalta” – regionalni lider u oblasti energetske efikasnosti Kompanija je osnovana 2011. godine pod nazivom GGE što je akronim u kom su se združila početna slova imena tri osnivačke kompanije: „Gorenje”, „Geoplin” i „Energetika Ljubljana”. Razvoj kompanije premašio je sva početna očekivanja, akcionarska struktura se promenila, a novi naziv osmišljen je tako da odražava usmerenost na visoke rezultate u poslovanju sa partnerima. „Resalta” je jedna je od najbrže rastućih kompanija u Sloveniji, a prisutna je u sedam zemlja širom regiona, među kojima su između ostalog Srbija, Hrvatska, Bugarska i Makedonija. Od svog osnivanja, „Resalta” je izvela više od 200 projekata, putem kojih je smanjila preko 30.000 tona CO2 emisija i uštedela svojim klijentima preko 300 GWh energije. Pored energetske efikasnosti, „Resalta” se bavi i energijom iz obnovljivih izvora – projekat kogeneracije u Hrvatskoj Slatini od 5MW čini prvi deo ambicioznog plana za razvoj čiste energije.

Resalta” pruža svojim klijentima ne samo finansiranje projekata, već i tehničku ekspertizu. Prema rečima Luke Komazeca, direktora grupe „Resalta”, njihovi inženjeri su stekli opsežno iskustvo kroz dugi niz godina rada na raznim projektima energetske efikasnosti. „Njihovo znanje nam omogućava da identifikujemo najbolja rešenja za svakog klijenta, u zavisnosti od pojedinačnih potreba i energetske potrošnje. Osim toga, mi preuzimamo sve rizike i odgovorSve fotografije: „Resalta” nost za tehnička rešenja, pa klijenti mogu da imaju potpuno poverenje u nas i naša rešenja. Projekat „Plantaže” predstavlja dobar primer projekta koji je potpuno prilagođen klijentu – novi parni kotao će kao energent koristiti orezine vinove loze. Pošto su orezine nusproizvod primarne delatnosti, trošak za energiju će se svesti na nulu za klijenta”, kaže Luka Komazec.

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 22. do 26. stranice.

Proglašeni pobednici nagradnog konkursa „Imam rešenje za pametniji grad”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić prisustvovao je sinoć u zgradi Geozavoda proglašenju pobednika nagradnog konkursa „Imam rešenje za pametniji grad”, koji organizuje kompanija „Beograd na vodi”.

Gradonačelnik je istakao da su gradovi sve naseljeniji, što će u budućnosti dovesti do brojnih izazova.

– Kako bi odgovorili na sve zahteve, veliki gradovi se moraju pozicionirati u pravcu „pametnih gradova” i zato je ova tema toliko popularna. Raduje me što je na ovaj konkurs stiglo 172 ideja, jer to znači i da ljudi u Beogradu razmišljaju o lokalnoj zajednici, problemima, kao i o pametnim rešenjima. Važno je i da nove ideje primenjujemo, i moja je želja da Beograd podrži neko od sjajnih rešenja koje su stigla na ovaj konkurs, rekao je gradonačelnik Beograda.

Radojičić je čestitao svim učesnicima konkursa i podsetio da kompanija „Beograd na vodi” gradi u skladu sa principima pametnog grada.

– Pre svega, čestitam vam hiljaditog kupca. Istakao bih da je Beograd na vodi projektovan u skladu sa principima pametnog grada, i on je primer toga kako u Beogradu razmišljamo i kakav grad želimo da budemo, kaže gradonačelnik.

Generalni direktor kompanije „Belgrade Waterfront” Nikola Nedeljković u ime domaćina programa zahvalio jnj na velikom interesovanju za ovaj projekat i istakao da je postignut uspeh velikim brojem prijavljenih.

– Pored toga što ćemo nagraditi prva tri pobednička rešenja, izdvojili smo i fond od 25 hiljada evra, koji je namenjen za dalji razvoj ovih projekata. Kada se završi konkurs želimo da ovi projekti budu implementirani,rekao je Nedeljković.

Direktor kompanije„ICT Hub”, koja je implementacioni partner projekta, Kosta Andrić je istakao da je prednost ovog konkursa u tome što ideje neće ostati samo ideje, već će pobednička rešenja dobiti novac za razvoj.

Prvu nagradu u iznosu od pet hiljada evra dobio je tim sa nazivom projekta „Energym” koji predstavlja rešenje za pametan grad u vidu teretane na otvorenom ili zatvorenom prostoru, a čije sprave će biti posebno modifikovane za proizvodnju energije koja bi mogla da se dostribuira po želji.

Drugu nagradu u iznosu od tri hiljade evra poneo je projekat pod nazivom „Ecolight”, koji predstavlja pametan sistem uličnog osvetljenja, dok je treću nagradu dobio projekat „Smart solutions” u iznosu od dve hiljade evra i namenjen je pametnom rešavanju problema sa kontejnerima i komunalnim otpadom.

Proglašenju pobednika prisustvovao je i v.d. sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima Darko Glavaš.

Milisav Pajević

Drevne i netaknute bukove šume Karpata i ostalih delova Evrope

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Predstavnice Zavoda za zaštitu prirode Srbije Ivana Jovanović i Biljana Krsteski prisustvovale su tehničkom sastanak na temu trećeg po redu proširenja serijskog dobra UNESCO svetske prirodne baštine „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i ostalih delova Evrope“.

Sastanak je održan u prostorijama Instituta za ekologiju u Klagenfurtu, s obzirom na to da je ovaj institut partner u procesu koordinacije narednog proširenja ovog prirodnog dobra (Koordinaciona kancelarija).

Iako je koordinacija upravljanja ovakvim prekograničnim dobrom, koje obuhvata veliki broj zemalja, veliki izazov, takođe je i velika šansa za saradnju i razmenu znanja širom Evrope, i predstavlja jedan od najinovativnijih projekata zaštite prirode.

Srbija je februara 2018. godine podnela svoju tentativnu listu za naredno proširenje na kojoj se nalazi 11 bukovih rezervata.

Odabir komponenti za dodavanje na tentativnu listu prvenstveno je vršen na osnovu starosti, odnosno dužine trajanja stroge zaštite ovih šumskih rezervata (većina je strogo zaštićena već više od pola veka), karakterističnosti šumskih zajednica (biljnih asocijacija), od kojih su neke reliktnog karaktera sa endemo-reliktnim vrstama koje su od značaja za zaštitu, na različitim su podlogama, nadmorskim visinama, nagibima i ekspozicijama.

Cilj odabira ovih rezervata je bio da se što bolje predstavi diverzitet srpskih buovih šuma, koje čine oko 50 odsto svih šumskih sastojina u našoj zemlji.

Bukva, kao najznačajnija drvenasta vrsta u Srbiji, nastanjuje izuzetnno širok visinski dijapazon od gotovo 2000m, a najznačajnija je edifikatorska vrsta šuma planinskog vegetacijskog pojasa, i uglavnom se može naći na nadmorskim visinama iznad 800 metara.

Za sada su jedino Švajcarska, Poljska, Crna Gora i Srbija podnele svoje tentativne liste za naredno proširenje ovog serijskog dobra.

Naredno proširenje se planira za jul 2021. godine, stoga je ovom prilikom istaknuto da se radi o poslednjem proširenju, nakon čega će fokus biti na organizaciji sinhronizovanog upravljanja ovim serijskim, prekograničnim dobrom.

Milisav Pajević

U Subotici obeleženo 18 godina nemačko-srpske razvojne saradnje

Foto: Grad Subotica
Foto: Grad Subotica

Izvođenjem pozorišne predstave „Punoletstvo“ i izložbom pod nazivom „Dela znače“ juče je, u amfiteatru Otvorenog univerziteta, svečano obeleženo 18 godina nemačko-srpske razvojne saradnje, u okviru koje je Nemačka podržala Srbiju sa više od 1,8 milijardi evra.

U saradnji sa Vladom Republike Srbije, od 2.000 godine kroz različite programe podržane su reforme i promene koje su usmerene na održiv ekonomski razvoj, životnu sredinu i unapređenje demokratskog građanskog društva i državne administracije.

Podršku su pružili Nemačka razvojna organizacija GIZ, Nemačka razvojna banka „KfW“ i brojni partneri.

Gradonačelnik Subotice Bogdan Laban rekao je, tim povodom, da je ovaj događaj i prilika da Njegovoj ekselenciji, ambasadoru Savezne Republike Nemačke u Srbiji Tomasu Šibu poželi dobrodošlicu i da se – kao i pre nepunih mesec dana kada su u Gradskoj kući razgovarali o investicijama i razvojnim projektima – zahvali Nemačkoj na kontinuiranoj podršci, a nemačkim investitorima na poverenju koje ukazuju ulaganjem u našu zemlju, i u naš grad.

Naveo je da je u subotičkoj Privrednoj zoni „Mali Bajmok” i Slobodnoj zoni trenutno radno angažovano više od 6.000 ljudi, a da je u tri velike nemačke kompanije: „Simensu“, „Norma grupi“ i „Kontinental-Kontiteku“ – ne uključujući 370 zaposlenih u „Dunkermotorenu“ koji je postao deo američke grupacije „Ametek“ – zaposleno oko 3.700 radnika.

Foto: Grad Subotica

– U okviru Regionalne privredne komore Severnobačkog upravnog okruga – koja obuhvata opštine Ada, Bačka Topola, Kanjiža, Mali Iđoš, Senta i grad Suboticu – ukupna robna razmena sa Nemačkom u periodu januar-oktobar 2018. godine iznosila je 319 miliona dolara, što je 22 odsto od ukupne robne razmene, istakao je Bogdan Laban.

Podsetio je da je grad Subotica ispunio sve preduslove koji su bili neophodni za početak sprovođenja projekta „Zaštita biodiverziteta jezera Palić i Ludaš“, da je između Nemačke razvojne banke „KfW“, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Grada Subotice, JP „Palić Ludaš“ i JKP „Vodovod i kanalizacija“ potpisan Sporazum o finansiranju i da je vrednost donacije 6,5 miliona evra.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, dodao je, 10. septembra 2018. godine angažovalo je stručnog konsultanta uz čiji nadzor će se posle evaluacionog perioda pristupiti raspisivanju tendera za nabavku radova na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Palić, crpne stanice i spojnog potisnog voda.

– Aktivnosti teku u skladu sa planiranom dinamikom, što znači da će realizacija projekta početi krajem ove, ili najkasnije početkom sledeće godine. Prva mera, kojom praktično otpočinje implementacija, jeste raspisivanje tendera za nabavku radova na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Palić. Ukoliko i dalje aktivnosti budu tekle u skladu sa predviđenom dinamikom, izvođača radova ćemo imati na proleće, početkom građevinske sezone, kazao je gradonačelnik Laban.

Ambasador Nemačke u Beogradu, Tomas Šib, naglasio je da je saradnja dve zemlje izuzetno važna i da je uloženo 1.8 milijardu evra u 80 projekata tehničke saradnje i 60 projekata finansijske saradnje.

Izvor: Grad Subotica

Milisav Pajević

Zašto energetska tranzicija na obnovljive izvore treba da bude pravedna?

cof
Foto: EP

Na Dan ljudskih prava, 10. decembar, fondacija Fridrih Ebert organizovala je konferenciju FER ENERGIJA u kongresnom centru Envoy u Beogradu. Cilj događaja bio je da se skrene pažnja da energetska tranzicija sa fosilnih goriva na obnovljive izvore treba da se odvija uz poštovanje i brigu o ljudima zaposlenim u sektoru proizvodnje energije iz naftnih derivata.

Skup su otvorili Ana Manojlović, program koordinatorka u fondaciji Fridrih Ebert, i Mirko Popović, samostalni konsultant za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i dobro upravljanje. Popović je naglasio da fer energija podrazumeva mogućnost učešća za sve zainteresovane strane u procesu energetske tranzicije, vladavinu prava i jednakost ljudi i da se odvija na taj način da omogućava, a ne sprečava, održivi ekonomski razvoj.

Foto: EP

Mirjana Jovanović, koja koordiniše projektima u oblasti energetike, klime i životne sredine u Beogradskoj otvorenoj školi, održala je prezentaciju na temu dekarbonizacije i pravedne tranzicije osvrćući se na perspektive lokalnih zajednica. Skrenula je pažnju da ključni glas u energetskoj tranziciji predstavljaju sindikati i međunarodne organizacije rada. S obzirom na to da sve manje finansijskih institucija podržava ulaganje u fosilna goriva i da Evropska unija teži da se “dekarbonizuje” do 2050. godine, zaposleni na pozicijama  ugroženim tranzicijom trebalo bi da se prekvalifikuju ili da im se isplate otpremnine. Države koje će biti najviše pogođene zatvaranjem ugljenokopa i termoelektrana su Nemačka i Poljska.

Na radionici o niskougljeničnom razvoju i otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promene učesnici konferencije imali su priliku da od Sanele Mikulčić i Lucije Topić iz Hrvatske saznaju šta se desilo kada su stanovnici gradića Križevci “uzeli solarnu energiju u svoje ruke” i uložili u proseku 500 evra. Demokratizacija energije posredstvom Zelene energetske zadruge rezultovala je izgradnjom solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci.

Miloš Radojević predstavio je nastojanja Regionalne razvojne agencije Zlatibor na polju promocije održivog života i energetske efikasnosti u svom okrugu.

Događaj je završen panel diskusijom na temu obnovljivih izvora energije između aukcija i feed-in tarifa. Privukao je stručnjake iz različitih sektora – energetike, ekonomije, urbanizma… koji su se složili da je za energetsku tranziciju neophodan upravo multidisciplinarni pristup i udruživanje snaga svih aktera.

Jelena Kozbašić

Završnica projekta “Jedno drvo za jednog ratnika”

Foto: JP Srbijašume
Foto: JP Srbijašume

Svečanom sadnjom sedam sadnica hrasta u Arboretumu Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu projekat “Jedno drvo za jednog ratnika” ulazi u svoju završnicu.

Počasnih sedam sadnica posadili su: ministarka pravde Nela Кuburović, ministar odbrane Aleksandar Vulin, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Dejan Carević, v.d. direktor JP “Srbijašume” Igor Braunović, direktor Uprave za upravljanje oduzetom imovinom Milan Stevović, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Ratko Ristić i rukovodilac Projekta Zvonimir Baković iz JP “Srbijašume”.

Ministarka Кuburović je istakla da je pored sećanja na herojske žrtve srpskog naroda,

Projekat imao za cilj i očuvanje životne sredine, kao i širenje svesti građana o značaju pošumljavanja.

– Zahvaljujući ovom projektu, sanirana su mnoga klizišta, zasađeno više od 700 hektara šume na 250 lokacija širom Srbije, izjavila je Nela Кuburović i podsetila da je više od 2000 lica lišenih slobode iz 21 ustanove za izvršenje krivičnih sankcija učestvovalo u sadnji drveća u okviru ovog Projekta, što je doprinelo njihovoj resocijalizaciji.

Ministarka Кuburović izrazila je veliku zahvalnost Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, JP “Srbijašume”, kao i Ministarstvu odbrane, s obzirom na to i da su i vojnici učestvovali u realizaciji projekta.

VD direktor JP “Srbijašume” Igor Braunović zahvalio je svima koji su učestvovali u projektu “Jedno drvo za jednog ratnika” i podsetio na velike žrtve “koje je Srbija kroz istoriju položila za mir i slobodu” i dodao da “vreme koje je pred nama zahteva da to i sačuvamo”.

Po završetku sadnje ministarka Nela Кuburović uručila je učesnicima projekta plakete u znak zahvalnosti.

Nakon svečane sadnje ovih sedam sadnica projekat “Jedno drvo za jednog ratnika” ulazi u svoju završnicu.

Sadi se još uvek na sedam lokacija širom Srbije sve dok se ne dostigne cilj – 1.300.000 posađenih sadnica u sećanje na isto toliko rodoljuba stradalih u Prvom svetskom ratu.

Obeležavanje sto godina od početka Prvog svetskog rata (1914 -1918) počelo je 2014. godine kada je Ministarstvo pravde – Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u saradnji sa JP “Srbijašume” i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu – pokrenulo širi društveni projekat pošumljavanja u Srbiji uz angažovanje lica lišenih slobode.

Projekat je ujedno imao za cilj da kod lica lišenih slobode podstakne osećaj njihove korisnosti u društvu, a ovakav vid njihovog angažovanja je u skladu je sa novim tendencijama u sistemu izvršavanja krivičnih sankcija – rad u javnom interesu – koji se izriče za lakša krivična dela i prekršaje.

Ekološki cilj projekta je povećanje površina pod šumama i to ima neprocenjiv značaj za očuvanje životne sredine, čiji kvalitet direktno zavisi od stepena šumovitosti.

Milisav Pajević

Puštena u rad trafostanica „Preljina“ u industrijskoj zoni kod Čačka

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

V. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ Milorad Grčić pustio je u rad trafostanicu 35/10 kV „Preljina“ u industrijskoj zoni kod Čačka, u koju je do sada uloženo više od 160 miliona dinara.

On je naglasio da je puštanje u rad ove trafostanice veoma važno jer se u ovoj industrijskoj zoni gradi fabrika „Forverk“ za koju je položen kamen temeljac u julu ove godine.

– Trenutno su u finalnoj fazi pregovori za početak izgradnje još jedne fabrike, a radna mesta, industrija, infrastruktura, preduslovi su za bolji život kako ljudi ne bi razmišljali o migracijama, rekao je Milorad Grčić i dodao da EPS na taj način daje doprinos kako politici države, tako i gradu Čačku. Ova trafostanica doprineće stabilizaciji napojne mreže i za nekoliko okolnih sela. Planiramo da izgradimo još dve važne trafostanice i obnovimo niskonaponsku mrežu.

Grčić je rekao da je, kako bi bilo koja fabrika bila izgrađena, ili bilo koji privredni subjekt mogao da radi, potrebna infrastruktura, a najvažniji faktor je napajanje električnom energijom. Zato je važno da se infrastrukturni objekti modernizuju, grade nove trafostanice i napojna mreža. Izgradnja nove trafostanice „Preljina“ koštaće ukupno 1,5 miliona evra.

– U planu je da zamenimo sve stubove, završen je tender za nabavku drvenih i betonskih bandera i u Zapadnoj Srbiji urađen je značajan deo posla što se toga tiče, rekao je prvi čovek EPS-a i podvukavši da nastavljaju taj posao i dalje. U Čačku smo uradili značajan deo posla, promenjen je veliki broj stubova, a nastojaćemo da zamenimo što veći broj bandera i promenimo kompletnu niskonaponsku mrežu.

Gradonačelnik Čačka Milun Todorović zahvalio je predstavnicima EPS-a na izgradnji ove trafostanice, prve posle 29 godina koja se te snage gradi u Čačku. Ova TS izgrađena je za manje od sedam meseci i doprineće stabilnom napajanju okolnih sela, kao i fabrike koja je u izgradnji, ali i naredne koja će se graditi. V. d. direktora EPS-a razgovarao je i sa Vesnom Stambolić, predsednicom opštine Lučani, kao i sa Radovanom Ilićem, direktorom Industrijskog kombinata „Livnica“.

Milisav Pajević

Beogradska „Gradska čistoća” dobila nova vozila

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić posetio je danas JKP „Gradska čistoća” i potvrdio da je Grad Beograd obezbedio kupovinu 22 nova vozila za ovo preduzeće.

On je istakao da će nova vozila znatno ubrzati proces rada i precizirao da je vrednost investicije 350 miliona dinara.

Vesić je rekao da su u pitanju dve nove cisterne, osam običnih kamiona – smećara, kao veliki kamioni – smećari koji menjaju šest ljudi i prazne kontejner za 45 sekundi.

– Koliko je to brzo, pokazuje podatak da se jedan podzemni kontejner prazni oko 15 minuta. Trenutno, vozni park „Čistoće” broji oko 650 vozila različite namene, dok je u preduzeću zaposleno oko 2.850 ljudi. Čistoća grada je jako važna i trudimo se da poboljšamo kvalitet usluge koju pružamo građanima. Grad Beograd je obezbedio da „Čistoća” sledeće godine ima veći budžet za oko tri miliona evra, dok će preko Sekretarijata za zaštitu životne sredine biti kupljeno 25 novih cisterni za pranje ulica i 30 kamiona – smećara, što će sigurno poboljšati kvalitet rada JKP „Gradska čistoća”, rekao je Goran Vesić.

Foto: Grad Beograd

Prema njegovim rečima, tokom sledeće godine kontejneri će po prvi put dobiti GPS, kao što će imati i kamioni, pa će vozač moći da zna koliko je kontejner napunjen i neće morati da staje pored onih koji nisu puni, što sada nije slučaj.

– Želim da zahvalim rukovodstvu „Gradske čistoće” na poslu koji obavljaju, ali ni 2.850 zaposlenih nije dovoljno ako Beograđani ne čuvaju svoj grad. Radnici „Čistoće” rade vikendima, praznicima i noću, efikasno uređuju ulice nakon velikih manifestacija, a pomoć nove mehanizacije će ih sigunro učiniti efikasnijim, dodao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je podsetio da će deponija u Vinči javno-privatnim partnerstvom biti preuzeta od francuske kompanije „Suez” i japanskog „Hitočua”, pa će JKP „Gradska čistoća” u narednom periodu morati u potpunosti da promeni način rada i njihov posao će prvenstveno biti separacija otpada.

Foto: Grad Beograd

– Prema Planu za upravljanje otpadom na teritoriji grada Beograda biće izgrađeno 17 reciklažnih dvorišta, tačnije na svakoj opštini po jedno. Takođe, počećemo građanima da nudimo kontejnere za separaciju otpada, ali da bi to bilo uspešno, moramo motivisati građane.

To znači da će, iako to u ovom trenutku mnogima zvuči kao naučna fanstastika, svaki stan imati svoju kesu sa bar-kodom za separaciju otpada, pa će čitači koji će se nalaziti u kamionima moći da daju informacije o tome ko je vršio separaciju, kako bi ti ljudi dobili umanjenje narednih računa. Građani Beograda, kada im se pruži mogućnost, poštuju takve stvari i vrše separaciju. Najbolji primer za to su kontejneri za staklene boce koji su puni iako je bilo mnogo skeptika, među kojima sam bio i ja, istakao je Vesić.

On je dodao da je početak izgradnje reciklažnih dvorišta vezan za sanaciju deponije u Vinči, koja je jedna od 10 najvećih neuređenih na svetu i jedna od dve najveće u Evropi.

– Deponija se nalazi u neposrednoj blizini Dunava i predstavlja pravu ekološku bombu. U ovom trenutku nije moguće precizno reći kada će taj posao biti završen, ali je to nešto što nas očekuje u narednim godinama, najavio je Vesić.

Direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić rekao je da podrška Grada Beograda preduzeću na čijem je čelu mnogo znači jer se radi težak i složen posao tokom 365 dana u godini.

– Mehanizacija koju smo tokom tekuće godine nabavili uz podršku grada umnogome će olakšati posao koji obavljamo. Apelujem na sugrađane da pomognu radnicima komunalnih preduzeća i otpad odlažu u skladu sa propisima, jer ćemo time naš grad sigurno učiniti lepšim i čistijim, rekao je Popadić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Obnova fasada stambenih objekata u Užicu prioritet

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Drugu godinu za redom Grad Užice izdvaja sredstva iz budžeta za sufinansiranje obnove fasada stambenih objekata na svojoj teritoriji.

Zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić je ovim povodom naveo da „pored rešavanja ključnih strateških problema sa kojima se Grad suočava, obnova fasada je nešto što ovo gradsko rukovodstvo potencira“.

– Ove godine su na ovaj način obnovljene fasade na pet objekata. Od ukupno osam miliona dinara, koliko je bilo planirano u gradskom budžetu za sufinansiranje obnove fasada, u ove svrhe je potrošeno oko četiri miliona, zbog nedovoljnog broja zainteresovanih stambenih jedinica, rekao je Nešić i dodao da je za narednu 2019. godinu budžetom predviđeno 10 miliona dinara za ovaj projekat, pa će građani moći, ukoliko iz nekih razloga nisu protekle i ove godine iskoristili ovu pogodnost, to da urade i u toku sledeće godine.

Dejan Nijemčević, direktor JP Stan koje izvodi radove na četiri od pet objekata koji su dobili sredstva od Grada za sufinansiranje obnove fasade, je naveo da ovo preduzeće već godinama pruža podršku građanima tako što im u situaciji kada nemaju dovoljno sredstava za određenu investiciju daje mogućnost otplate investicije na više mesečnih rata.

Na taj način uz podršku JP Stan građani realizuju i projekte energetske efikasnosti ali i projekte uređenja i obnove fasada.

– Od četiri objekta koliko JP Stan radi u okviru ovog projekta, završili smo ovaj na Glavnoj ulici dok su svi ostali u završnoj fazi radova. Najzahtevniji posao je bio na zgradi u Ulici Marije Mage Magazinović gde je investicija vredna 7,5 miliona dinara, ali se i na tom objektu radovi privode kraju. Preostala dva objekta na kojima naše preduzeće izvodi radove su u Vidovdanskoj ulici i u Кrčagovu, rekao je Nijemčević.

Izvor: Grad Užice

Milisav Pajević