Home Blog Page 647

Pedeset godina NOAA ili o politizaciji klimatskih promena

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Harrison Moore)

Trećeg oktobra 1970. godine, sa svojim radom je, nakon velikih borbi između naučnika i političara i na osnovu Niksonovog Četvrtog plana reorganizacije, otpočela Nacionalna agencija za okeane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration – NOAA), jedna od vodećih svetskih institucija za proučavanje klimatskih promena. Danas, kada obeležavamo jubilranu 50. godišnjicu, valjalo bi se podsetiti kako je sve počelo i kako je tema klimatskih promena dospela u pažnju svetske javnosti, odnosno kako je ušla u sferu politike i političkog odlučivanja.

Krenimo redom.

Sjedinjene Države su 1. aprila 1960. godine lansirale svoj prvi meteorološki satelit TIROS 1 u vasionu s jednim ciljem – da se ljudima omogući da vide Zemlju i njenu atmosferu spolja. Pored nesumnjive želje da se napravi jedan naučni iskorak, lansiranje ovog satelita imalo je i političku pozadinu oličenu u trci za vođstvom u svemiru između SAD-a i SSSR-a. Tadašnji američki predsednik Džon Kenedi (John F. Kennedy) je prilikom obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 1961. godine pozvao sve zemlje sveta da se pridruže SAD-u u zajedničkom korišćenju ovog svemirskog programa.

Ovaj apel Džona Kenedija urodio je plodom kada je Generalna skupština usvojila Rezoluciju 1721 C (XVI) kojom je preporučila svim državama sveta i Svetskoj meteorološkoj organizaciji (World Meteorological Organization – WMO) da: „ …unapređuju stanje atmosferskih nauka i tehnologije kako bi se obezbedilo veće poznavanje osnovnih fizičkih sila koje utiču na klimu i mogućnosti velike modifikacije vremena“.

To su bili prvi, početni koraci. Drugi je načinjen svega nekoliko godina kasnije, nakon ubistva Džona Kenedija 1963. godine, kada je novi 36. predsednik Sjedinjenih Američkih Država postao Lindon Džonson (Lyndon B. Johnson). Sa njegovim dolaskom na vlast otpočinje nova etapa u politizaciji ovog problema.

Peti novembar 1965. godine se uzima kao izuzetno važan datum u nauci o klimatskim promenama jer je to dan kada su naučnici po prvi put na jedan institucionalizovan način predsedniku najmoćnije države sveta ukazali na problem globalnog zagrevanja. Naime, toga dana je Komisija za istraživanje zagađenja životne sredine, imenovana od strane Savetodavnog naučnog odbora predsednika SAD, podnela izveštaj Beloj kući pod nazivom „Vraćanje kvaliteta našoj životnoj sredini“.

U samom izveštaju jasno se navodi da su: „ …zagađivači na globalnom nivou izmenili sadržaj ugljen-dioksida u vazduhu i koncentraciju olova u okeanima i ljudskoj populaciji“. Takođe, naznačeno je da je godišnja emisija ugljen-dioksida u atmosferu šest milijardi tona i da će se taj broj povećati za dodatnih 25 odsto do 2000. godine. Komisija je ovim izveštajem dala nesumnjivu podršku i stručno odobrenje da se nastavi sa preciznim merenjima nivoa CO2 u atmosferi u narednih nekoliko decenija.

Foto-ilustracija: Pixabay

To je u samom startu trebalo da bude jedna jaka podrška za Kilingova nastojanja (Čarls Kiling, naučnik koji je zaslužan za izgradnju opservatorije na vrhu vulkanske kupe Mauna Loa na Havajima 1956. odakle se prati kretanje nivoa ugljen-dioksida u atmosferi) da se kontinuirano prati porast nivoa ugljen-dioksida u atmosferi, kao i za očiglednu volju američkog Zavoda za meteorologiju da se finansijski potpomognu ovakvi programi. Administracija Lindona Džonsona je u početku podržala napore koji se ulažu na vrhu Havaja, međutim ta podrška je često bila uslovljena političkim dešavanjima.

Saznanja koja je sa sobom doneo ovaj izveštaj dopunjena su konkretnim podacima samo dve godine kasnije. Naime, maja 1967. godine Sjukuro Manabe (Syukuro Manabe) i Ričard Veterald (Richard Wetherald) su u jednom članku po prvi put izneli donekle uverljive podatke o tome kako gasovi sa efektom staklene bašte utiču na globalno zagrevanje. Konkretnije rečeno, ako se postojeći nivo ugljen-dioksida u atmosferi duplira došlo bi do povećanja temperature atmosfere za oko 2 оC. Po mišljenju mnogih stručnjaka, ovaj proračun dvojice meteorologa je verovatno prvi, opravdani dokaz da se efekat staklene bašte može stvarno dogoditi.

Zapravo, čitav ovaj period o kome pričamo bilo je vreme velike borbe naučnika da se stvori jedna organizacija slična NASA-i koja će biti zadužena za sistematsko i objedinjeno praćenje stanja u atmosferi i okeanima. Te borbe su se uglavnom vodile oko obezbeđivanja novčanih sredstava. No, Kongres SAD-a je maja 1966. godine usvojio Zakon o morskim resursima i razvoju inženjeringa koji je potpisao tadašnji predsednik Lindon Džonson. Bio je to samo nastavak američke reakcije na naučna dostignuća Sovjetskog Saveza i lansiranje Sputnjika 2 sa prvim živim bićem (pas Lajka) u svemir.

Nakon stvaranja NASA-e, SAD su nastavile da ulažu sredstva u nauku, istraživanje i tehnologiju kako bi u Hladnom ratu odnele prevagu. Ta konstantna borba Istoka i Zapada za prevlast i prestiž u svetu izrodila je, između ostalog, i pomenuti zakon. Ono što je njegova ključna karakteristika jeste osnivanje predsedničke Komisije za okeanografiju, inženjering i resurse ili Stratonove komisije (po predsedavajućem Džulijusu Stratonu koji je bio i predsedavajući u Ford fondaciji). Komisija je imala prvenstveni zadatak da: „ …obavi sveobuhvatnu istragu i prouči sve aspekte okeanografije kako bi preporučila opšti plan za odgovarajući nacionalni okeanografski program koji će zadovoljiti sadašnje i buduće nacionalne potrebe“.

Photo-illustration: Unsplash (Jeffrey Workman)

Tako je ova komisija, sastavljena od najvećih američkih stručnjaka tog doba, između ostalog, naglasila da je: „ …promena vremenskih uslova i stanja okeana usled mešanja u prirodne ekološke procese sve veća stvarnost sa kojom nacija tek počinje da se suočava. Takva promena može biti nesmotrena što je rezultat aktivnosti kao što je sagorevanje fosilnih goriva s njegovim posledičnim uticajem na atmosfersku temperaturu i zagađenje atmosfere“.

Takođe, na istoj strani tog izveštaja stoji jasna i nedvosmislena preporuka komisije da se nastavi sa unapređenjem razumevanja morsko-vazdušnog interakcijskog procesa. Izveštaj je predstavljen na prvom zasedanju 91. saziva Kongresa, 9. januara 1969. godine, neposredno pre smene na čelu države kada je Džonsona nasledio Ričard Nikson (Richard M. Nixon). Njegova suštinska vrednost ogleda se u tome što je upravo on inicirao stvaranje NOAA.

Aprila 1970. godine, senator Fric Holings (Fritz Hollings) i Džulijus Straton (Julius Stratton) imali su sastanak sa državnim tužiocem Džonom Mičelom (John Mitchell), bliskim prijateljem novog američkog predsednika, kako bi osigurali njegovu podršku za osnivanje nove agencije. On se u početku nije saglasio da se stvori nova nezavisna organizacija (nalik NASA-i), što je bila želja mnogih naučnika i jedna od preporuka komisije, ali je podržao osnivanje jedne ovakve organizacije u okviru Ministarstva trgovine u vladi SAD.

Upravo taj dogovor bio je osnova za Niksonov Četvrti plan reorganizacije kojim je faktički, 3. oktobra 1970. godine, osnovana Nacionalna agencija za okeane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration – NOAA) pri Ministarstvu trgovine Sjedinjenih Američkih Država. Ona je nastala ujedinjenjem tri tadašnje najznačajnije organizacije – Službe za obalski i geodetski premer (U.S. Coast and Geodetic Survey), Zavoda za meteorologiju (The Weather Bureau) i Komisije za ribe i ribarstvo (U.S. Commission of Fish and Fisheries).

Foto-ilustracija: Pixabay

Težnje da se uspostavi jedna nezavisna institucija nisu ispunjene u potpunosti, ali je osnivanje ove agencije bilo izvanredno važno za dalje proučavanje klimatskih promena na svetskom nivou. Samo formiranje NOAA i Agencije za zaštitu životne sredine (U.S. Environmental Protection Agency – EPA, koja je sa radom započela nešto kasnije, 2. decembra 1970.) suštinski je prikazalo dotadašnju borbu klimatologa i drugih naučnika sa političarima da se tema klime i uopšte zaštite životne sredine nađe na dnevnom redu najviših državnih institucija.

Zapravo, Niksonova administracija je kroz objedinjen Treći i Četvrti plan reorganizacije, predstavljen Kongresu 9. jula 1970. godine, kao nijedna administracija ranije prepoznala trenutak, pokazala izuzetnu osetljivost i razumevanje za ove probleme kojih je bilo sve više.

Novouspostavljena NOAA je od samog starta imala puno posla. Ona je još jednom spasila opservatoriju Mauna Loa (kojoj je pretilo gašenje zbog smanjenja budžetskih sredstava) tako što je 1973. godine jedna njena jedinica – Laboratorija za vazdušne resurse – preuzela na sebe njen rad i izdržavanje. Formalno, novac je dolazio iz budžeta za „nesmotrene klimatske modifikacije“ što spada u opštu odgovornost agencije za praćenje kvaliteta vazduha. Samo ovaj podatak dovoljno pokazuje koliko je stvaranje jedne ovakve agencije bilo urgentno.

Danas, kada tema klimatskih promena (ili klimatske krize, kako se sve više govori u svetu) predstavlja akutni problem Zemlje i kada je sudbina Pariskog sporazuma dovedena u pitanje, postojanje NOAA jeste dragoceno budući da ova institucija redovno iznosi podatke i činjenice o stanju klime u svetu i time aktivno doprinosi borbi protiv nenaučnih i neutemeljnih tvrdnji o navodnom „nepostojanju“ ovog problema koji zastupaju negatori klimatskih promena.

NOAA je danas globalni lider u oblasti nauke o životnoj sredini koja svojim istraživanjima i proučavanjima vremenskih prilika, atmosfere i okeana predstavlja ogroman izvor naučnih podataka, zahvaljujući kojima pomaže čitavom svetu da se prilagodi planeti koja se svakim danom sve više i sve brže menja.

Neka ostane tako i ubuduće.

Članak je deo master rada Radomira Jovanovića pod nazivom „Aktivnosti Organizacije ujedinjenih nacija u borbi protiv klimatskih promena“, odbranjen 6. marta 2019. na Fakultetu političkih nauka.

Izvor cmjp.rs

Ekološka taksa za nove investicije

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Branislav Brkljačić

Predstavnici reprezentativnih kompanija u oblasti gumarske i hemijske industrije, pirotskog „Tigra“, kruševačkog „Trajala“ (Trayal), „Kupertajersa“ (Cooper Tyres and rubber“), „Eliksira“ Prahovo, „Eliksira Energy“, „Balkan progresa“, „Kuper standarda“ (Cooper Standard) i „Guma centra“ saglasili su se o neophodnosti promene sistema posebnih tokova otpada u Srbiji, kako bi postao transparentan, efikasan i investicioni.

Efikasniji, investicioni sistem upravljanja otpadom, omogućio bi da u produženom veku proizvoda, samo od otpadne gume, na primer, nastane stotinu novih proizvoda. Na taj način, u industrijskoj simbiozi, otpad velikih industrija postaje sirovina za male biznise u gumarskoj industriji, kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Gumarska industrija Srbije, koja ima veoma visok razvojni potencijal i okuplja vodeće izvoznike, novim kineskim i i japanskim investicijama kompanije „Šandong Linglong“ (Shandong Linglong Tire) i „Tojo tajers“ (Toyo Tires), ali i širenjem proizvodnje domaćih proizvođača, premašiće jedan odsto učešća u ukupnoj svetskoj proizvodnji pneumatika u svetu.

Kompanije su spremne da investicijama podrže realizaciju rešenja zasnovanih na principima cirkularne ekonomije kako bi se guma kao sirovina vratila u proizvodnju, istakao je Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS.

Foto ilustracija: Pixabay

Otvoreno je i pitanje produžene odgovornosti proizvođača za proizvod koji upotrebe postaje otpad, takozvane šeme kolektivnih operatera. Kolektivni operater, a prema jednom od modela to je kompanija u vlasništvu industrije, bavio bi se organizacijom sistema sakupljanja guma i povezivanjem učesnika na tržištu, rešio problem kontrole tretirane gume, otpada koji recikleri ne žele da preuzmu jer ne vide svoj interes, smanjio troškove proizvođačima i omogućio veću novostvorenu vrednost, rekao je direktor „Gumacentra“ Aleksandar Pikula.

U Srbiji se godišnje generiše oko 1000 tona otpada samo od baterija, a ne postoji sakupljanje te vrste otpada. Ozbiljan problem predstavlja tretman opasnog otpada, i stoga je u novoj deceniji, 2020-2030, neophodno napraviti strateške promene u uvođenju modela produžene odgovornosti proizvođača i nove odgovornosti za štetu učinjenu prema životnoj sredini.

Stav resornog ministarstva je da su neophodne investicije, ali i dobra rešenja za što kvalitetniji redizajn postojećih zakonskih rešenja, pre svega, Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu i Zakona o upravljanju otpadom iz 2016. godine, u skladu sa evropskim propisima. Cilj je rešavanje izazova tretmana industrijskog otpada i veće korišćenje nusproizvoda za novu proizvodnju.

Učesnicima skupa “Uvođenje modela produžene odgovornosti proizvođača i kolektivnog operatera u gumarskoj industriji“ međunarodni ekspert putem video linka predstavio je i rešenja tretmana otpadnih guma “Mišelina“ u Mađarskoj, a bilo je reči i o češkom, slovačkom i slovenačkom modelu.

Izvor: PKS

EU u pripravnosti zbog ptičijeg gripa – stiže iz Rusije i Kazahstana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Will Kirk)

Virus ptičijeg gripa pronađen je u zapadnoj Rusiji i Kazahstanu. Budući da se iz tih regija širi prema severnoj i istočnoj Evropi, EFSA poziva države članice na oprez.

Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) poziva zemlje EU na pojačavanje mera nadzora i biološke sigurnosti kako bi se zaštitile od mogućih novih izbijanja ptičijeg gripa.

Upozorenje sledi nakon što je virus pronađen na divljim i domaćim pticama u zapadnoj Rusiji i Kazahstanu tokom poslednjih nekoliko meseci. Iz tih regija, u jesen zbog migracije vodenih ptica širi se prema Evropi.

Pad temperature uzrokuje brzo širenje

Severna i istočna Evropa verovatno će biti prve pogođene s obzirom na pređašnje iskustvo. Kada je bolest otkrivena na istom području Rusije u leto 2005. i 2016. godine, epidemija je usledila upravo na severu i istoku našeg kontinenta.

Ako se to ponovi i ove godine, očekuje se da će virus stići na jesen ili zimu. Takođe, EFSA napominje da je moguće i naknadno širenje u zemlje južne i zapadne Evrope.

Zemljama članicama EU je preporučeno da preduzmu sve mere za brzo otkrivanje sumnjivih slučajeva i povećaju mere biološke bezbednosti na farmama. Takođe, da upozore pružaoce veterinarskih i zdravstvenih usluga za zaštitu divljih životinja na verovatan rizik i pozovu ih na posmatranje i brzo testiranje mrtvih ili bolesnih ptica.

Širenje virusa verovatno će biti podstaknuto iznenadnim i trajnim padom temperatura u središnjoj Rusiji i Kazahstanu. Nekoliko studija pokazuje da su hladni vremenski uslovi doveli do njegovog brzog širenja na zapad od strane zaraženih ptica selica tokom epidemija od 2005. do 2006. i 2016. do 2017. godine.

Pratite stanje živine

Zaraza domaće živine uzrokuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta živine uzrokuje visoku stopu uginuća.

Simptomi bolesti:

  • Iznenadna smrt
  • Ljubičaste promene boje podbradka, kreste i nogu
  • Otečena glava, kapci, kresta, podbradak i zglobovi
  • Jaja sa mekom ili izobličenom ljuskom
  • Smanjena nosivost
  • Nedostatak energije, apetita i koordinacije
  • Proliv, iscedak iz nos, kašalj ili kijanje
  • Nakostrešeno perje
  • Bolesna životinja pije previše vode 

Bolest se pojavljuje uglavnom kod ptica, ali u određenim okolnostima njome se može zaraziti i čovek, iako je rizik prenosa ovog virusa na ljude vrlo nizak. Međutim, kako bi se taj rizik sveo na najmanju moguću meru, savetuje im se da ne diraju uginule ptice bez nošenja odgovarajuće zaštitne opreme. Takođe, pojava virusa može uveliko da našteti profitabilnosti živinarstva i omete trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje.

Izvor: Agroklub

Danas je Svetski dan zaštite životinja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Davne 1931. godine u Firenci, na konvenciji ekologa, ustanovljen je Svetski dan zaštite životinja.

Tog 4. oktobra proslavljen je kao dan svetog Franje Asiškog, sveca zaštitnika životnja i životne sredine, ali je vremenom izgubio versko obeležje i odavno predstavlja praznik ljubitelja i zaštitnika životinja bez obzira na veru i naciju.

Organizacije za zaštitu životnja i svi azili svake godina na ovaj dan prikupljaju donacije, edukuju sugrađane i organizuju razne druge aktivnosti kako bi podigli svest kod ljudi kada je reč o zaštiti životinja i njihovom zbrinjavanju.

Kod nas postoji veliki broj ugroženih životinjskih vrsta.

Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije, broj strogo zaštićenih divljih vrsta iznosi 1.783 od čega su čak 1.042 vrste životinja, a najbrojniji su beskičmenjaci. Među strogo zaštićenim vrstama nalazi se 50 vrsta sisara, 307 vrsta ptica, 18 vrsta vodozemaca i 18 vrsta gmizavaca, 38 vrsta riba i 610 beskičmenjaka.

Dok status zaštićenih vrsta ima 30 vrsta sisara, 35 vrsta ptica, dve vrste gmizavaca, tri vodozemaca, 29 vrsta riba i 154 vrste beskičmenjaka.

Milica Radičević

BDP u sektoru poljoprivrede u 2019. godini niži za 1,6 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto: Nikola Vlahović

Realni pad BDP-a u prošloj godini zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 1,6 odsto, i sektoru zdravstvene i socijalne zaštite – 1,4, rezultati su Republikog zavoda za statistiku.

Bruto domaći proizvod (BDP) u 2019. godini iznosio je, u tekućim cenama 5,4 milijardi dinara. U odnosu na prethodnu godinu, BDP nominalno je veći za 6,8 odsto, a realno za 4,2 odsto, pokazuju rezultati Republičkog zavoda za statistiku.

Poljoprivreda u BDP-u Srbije učestvuje sa šest odsto

Posmatrano po delatnostima, u 2019. godini najznačajnije učešće u formiranju BDP-a imali su sektor prerađivačke industrije – 13,7 odsto, sektor trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila – 11,4 odsto, sektor poslovanja nekretninama – 6,9 odsto, zatim sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa šest odsto i sektor građevinarstva, 5,7 odsto.

Posmatrano po agregatima upotrebe BDP-a, učešće izdataka za individualnu potrošnju sektora domaćinstava iznosilo je 67,1 odsto, izdataka za individualnu potrošnju sektora države – 9,3, izdataka za kolektivnu potrošnju sektora države – 7,3, bruto investicija u osnovna sredstva – 22,5, izvoza dobara i usluga – 51 i uvoza dobara i usluga 61 odsto.

Realni pad BDV-a zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 1,6 odsto, i sektoru zdravstvene i socijalne zaštite – 1,4. Posmatrano sa rashodne strane, realni rast zabeležen je kod svih agregata; bruto investicije u osnovna sredstva 17,2 odsto, uvoz dobara i usluga 10,7, izvoz dobara i usluga 7,7, izdaci za individualnu potrošnju sektora domaćinstava 3,5, izdaci za individualnu potrošnju sektora države 2,6 i izdaci za kolektivnu potrošnju sektora države 1,3 odsto.

U 2020. godini rezultati u poljoprivredi bolji od očekivanih

S druge strane, predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić rekla je na sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) da su u avgustu ove godine rezultati bili bolji od očekivanih uprkos pandemiji izazvanom virusom korona, prenosi se na sajtu Vlade Srbije.

Srbija je zabeležila značajan rast industrije od 4,2 odsto, dok su i rezultati u poljoprivrednom sektoru bolji od očekivanih, što znači da će ova godina verovatno biti rekordna u poljoprivrednoj proizvodnji.

Izvor: Agroklub

Raspisan konkurs za izbor najbolje ideje za urbane šume

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, u saradnji sa JP „Srbijašume” – Šumsko gazdinstvo „Beograd”, u okviru projekta „URBforDAN” objavio je konkurs za izbor najbolje ideje za urbane šume pod nazivom „Najbolja ideja za Avalu”. Projekat Evropske unije „URBforDAN” traži kreativne ideje za naše urbane šume, a ograničenja za kreativnost ne postoje.

Cilj konkursa je da organizator pronađe najbolje ideje za suštinski i formalni dizajn novih održivih rešenja u području zaštićenog prirodnog dobra Avala koji će promovisati njeno očuvanje i istovremeno stvoriti harmoniju i razumevanje među različitim grupama korisnika.

Kao deo projekta „URBforDAN”, partneri na projektu će područje zaštićenog prirodnog dobra Avala, kao i područje Šuplja stena, obogatiti i opremiti predlozima specifičnih aktivnosti i/ili predlozima o urbanoj opremi (putokazima, klupama, stolovima, senicima, informativnim tablama).

Konkurs je otvoren do 30. oktobra 2020. godine, što je ujedno i krajnji rok za podnošenje prijava (do ponoći). Rezultati konkursa će biti objavljeni do 15. novembra 2020, a pobednici će putem imejla biti obavešteni o rezultatima i neophodnim detaljima.

Za više informacija pogledajte ovde,

Izvor: Grad Beograd

Lebdeći automobili samo u gradovima sa magnetnim saobraćajnicama

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

Posle automobila-dronova na red su stigli i lebdeći automobili na elektromagnetnim podlogama. Folksvagen to radi u Kini i već uspešno tesitra novi model dok se Reno u Evropi jedini bavi takvima automobilima i projektima. Sve je počelo od levitirajućeg voza koji lebdi na šinama, a završilo u kapsulama koje primaju dvoje, njima se lako upravlja, a Reno ih magnetima spaja u čitave kompozicije.

Folksvagen  je u Kini jedan ceo istraživački centar posvetio lebdećim vozilima koja bi trebalo da budu vozila budućnosti u gradovima.

Na specialno priprljemljenom poligonu vozilo je i u praksi pokazalo lako upravljanje, okretnost, jednostavnost, a uračunat je i faktor sigurnosti ako se vozilo nađe u sudaru.

Njime se može vrteti u svim pravcima pa i za 360 stepeni, a bitno je da u podlozi postoje magneti.

„Nije još sve usaglašeno i daleko smo od serijske proizvodnje, ali kada ona krene jeftinijeg prevoza neće biti. Za sada eksperimentišemo i upoznajemo ljude sa novim mogućnostima. Svi su oduševljeni“, kaže Li Šao Min, konstruktor.

Reno ima slične ideje, ali nema gde da ih predstavi pošto sajmova nema. Kapsule koje levitiraju imaju iste manevarske karakteristike kao i ove Folksvagenove, jedino ostaje pitanje ko će napraviti prvu infrastrukturu.

„Mi vidimo da bi ova solucija dala rešenje, ali u sve auto-puteve trebalo bi ugraditi magnetne šine. To iziskuje nove troškove pa još vagamo između upotrebljivosti, ekologije i isplativosti“, objašnjava konstruktor.

Levitirajući automobili bili bi dopuna elektromobilima, ali razvoj softvera za njih je mnogo skup, a i razvoj infrastrukture. U Kini planiraju da to rade samo u gradovima budućnosti koji se zidaju od početka.

Izvor: RTS

Počela kampanja “Gde kupujem, tu recikliram”

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Promo/ZEOS

Od meseca oktobra 2020. godine ovlašćeni operater za zbrinjavanje električnog i elektronskog otpada ZEOS eko-sistem, putem svoje mreže za sakupljanje i dvanaest društveno odgovornih kompanija: Bau & Garten (OBI), BINGO, Elektro Centar, ELEKTRO-JURIĆ, ELEKTRO MILAS, ELMARK GROUP, Gorenje Commerce, KONZUM, MANEDRA-COMPANY, Mercator BH, Orbiter G i Penny Plus, sprovodi ekološko-edukativnu kampanju „Gde kupujem, tu recikliram“.

Cilj kampanje je osveštavanje i informisanje šire javnosti o mogućnosti odlaganja električnog i elektronskog otpada (u daljem tekstu: e-otpada), u vertikalne kontejnere tzv. Zeleni nameštaj, koji se nalaze u pomenutim prodavnicama.

Važno je da građani znaju da imaju mogućnost besplatnog odlaganja svog starog aparata prilikom kupovine novog iste namene 1 za 1, u bilo kojoj prodavnici, ali kao i besplatno odlaganje malih aparata ili plinskih sijalica u ZEOS-ov Zeleni nameštaj u prodavnicama gde je postavljen, čak i bez prethodne kupovine sličnog aparata.

Pročitajte još:

Lokacije ovih kontejnera građani mogu pogledati na interaktivnoj karti celokupne ZEOS-ove infrastrukture sa slikama i adresama. Bitno je napomenuti da građani na ovaj način dobijaju priliku da aktivno učestvuju u smanjenju zagađenja.

Foto: Promo/ZEOS

Kroz ovu kampanju građani imaju priliku da sve male kućne aparate poput: tostera, kuvala, pegli, fenova, alata, mobilnih telefona, punjača i ostale manje IT opreme ili plinskih sijalica odlažu u navedenim prodavnicama.

Sa obzirom da e-otpad spada u najbrže rastuću kategoriju otpada, prenos informacija građanima o mogućnosti besplatne reciklaže u našoj državi predstavlja imperativ. Kampanja se provodi sa fokusom na 31 trgovinu, gdje postoji 69 kontejnera za e-otpad, ali i u svim drugim trgovinama u kojima se prodaje električna i elektronska oprema, gdje građani mogu besplatno predati stari aparat ili plinsku sijalicu. Pored toga građanima su na raspolaganju ulični kontejneri i reciklažna dvorišta svih ovlaštenih sakupljača operatera ZEOS eko-sistem.

Celokupno sakupljen e-otpad će biti u skladu sa zakonskim propisima zbrinut od strane društva ZEOS eko-sistem, a više informacija o kampanji će biti dostupno na www.zeos.ba i društvenim mrežama Facebook, Instagram, Linkedin, Twitter i Youtube.

Međunarodni dan e-otpada obeležava se 14. oktobra, a ZEOS eko-sistem je već treću godinu predstavnik Bosne i Hercegovine u ovoj globalnoj aktivnosti. Taj dan u saradnji sa najvećim operaterima sveta radi se na ukazivanju problema koje stvara e-otpad i podizanju svesti građana o važnosti reciklaže, kao i smanjenja zagađenja.

Izvor: ZEOS

Кružna ekonomija u osnovnoj školi u Crvenki – punim gasom do školske zadruge!

Foto ilustracija: Pexels
Foto: EkoVrbas

Uz saradnju rukovodstva OŠ “Vuk Кaradžić” iz Crvenke, na čelu sa direktoricom Natašom Đerić, Udruženje građana “Ekološki pokret Vrbasa” činilo je deo projekta “Cirkularna ekonomija – injekcija prirodnog u ljudsku zajednicu”, koje je, između ostalih podržalo i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Dodatnu podršku pružili su i šećerana “Crvenka”, Jafa, Panon i “Ekolodži Sistem” iz Vrbasa, pa je uz njihovu pomoć u ovoj školi napravljena letnja učionica sa tri kombinovana betonsko-drvena stola i ekološko dvorište sa džambo vrećama za različite vrste sekundarnih sirovina.

Organizovana je i eko-školica sa “zelenim timom” đaka, kojim je koordinira njihova nastavnica tehničkog obrazovanja Jelena Кerekeš.

Prvi “zeleni dinar” je odmah zarađen!

Partneri projekta,”Ekolodži Sistem”, pokupili su i odmah platili gotovo dve tone prikupljenog papira iz akcije koju je škola sprovela u prvih nekoliko dana. Recikleri iz Vrbasa će otkupiti sve što škola prikupi u svom reciklažnom centru.

Šećerana “Crvenka” obećala je da će pružiti punu podršku razvijanju ove korisne priče za sve građane Crvenke, a naročito njihove školske dece.

Foto: EkoVrbas

Radionicu “Ptice, naše ljupke komšije iz krošnji” vodila je Sanja Šumanović, apsolvent PMF-a, na odeljenju za biologiju i ekologiju. Održano je i predavanje o reciklaži, kao i radionice o štetnosti neumerenog korišćenja mobilnih telefona i značaju zaštite Velikog bačkog kanala.

Ovom kampanjom utaban je put i dat vetar u leđa grupi vrednih i bistrih osnovaca da povuku svoju školu i celu lokalnu zajednicu napred, ka promeni na bolje – ka njenoj održivosti i većoj nezavisnosti.

Plan i dogovor sa rukovodstvom škole je da školski eko-tim, uz podršku “Ekološkog pokreta Vrbasa”, utvrdi temelj za buduću školsku zadrugu, koja će školi donositi prihod za mnogobrojne potrebe đaka  i na taj način podići nivo obrazovanja, vaspitanja i tehničku podršku u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi.

Posledica ove akcije će biti i manje gomilanja otpada od čega će korist imati cela lokalna zajednica.

Izvor: Ekološki pokret Vrbasa

Darovi Stare planine samo u Pirotu – organski sir u korpi od leskovog pruća

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pexels

U Mlekarskoj školi u Pirotu počela je proizvodnja prvih organskih sireva od ovčijeg mleka u Srbiji koji se, za sada, mogu nabaviti samo u Pirotu.

Proizvodnja je i dalje tradicionalna, ali se u Mlekarskoj školi sve više prilagođavaju zahtevima tržišta. U korpi od leskovog pruća, odnedavno se izrađuje i organski ovčiji kačkavalj, a staroplaninski ovčiji sir je novi specijalitet škole.

“Kvalitetno napravljen, po staroj recepturi, bez aditiva, bez ikakvih dodataka, bez konzervanasa. Jedini dodatak je kuhinjska so. Tako da uz punu fazu zrenja i kvalitetno održavanja, dobijemo jedan vrhunski proizvod”, kaže Nenad Đorđević, direktor Mlekarske škole.

Stručnjaci ističu da su proizvodi mlekarske škole izuzetnog kvaliteta, jer je takvo mleko sa Stare planine. Ovaj kraj je poznat po organskim farmama.

Foto-ilustracija: Pexels

“Mi imamo proizvod od zdravih ovaca, od zdravih krava. Ako uz to pridodamo i dobru ekologiju, odnosnu netaknutu prirodu, ispunjene su sve predispozicije da sa veštim rukama i u dobrim uslovima iz Mlekarske škole dobijemo kvalitetan proizvod”, kaže Miloš Petrović, direktor Veterinarskog instituta Niš.

“Proširenje proizvodnje na ovakav način možda znači da je to još jedna šansa da se mladi vrate na selo i da se Pirot vrati na poziciju staroplaninskog ovčarskog kraja gde je ovčarstvo baza ekonomije i ekonomskog razvoja”, kaže Miloš Colić, zamenik gradonačelnika Pirota.

Za sada su organski sirevi od ovčijeg mleka u fazi ispitivanja tržišta, pa se mogu kupiti samo u Pirotu. U Mlekarskoj školi se nadaju da će se uskoro naći i u supermarketima širom Srbije.

Izvor: RTS

Sistem u potpunosti spreman za predstojeću grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Padom temperature i dolaskom jeseni, Grad Beograd ulazi u period intenzivne pripreme sistema grejanja u prestonici. Grejna sezona počinje 15. oktobra, a završava se 15. aprila”, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Govoreći o Odluci o snabdevanju toplotnom energijom, koja je prošle grejne sezone izmenjena, gradonačelnik je objasnio da je sada moguće grejnu sezonu početi već u periodu između 1. i 14. oktobra ukoliko prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda za naredni dan bude prognozirana prosečna dnevna temperatura 12 ili ispod 12 stepeni Celzijusa.

“Usvajanjem ovakve odluke formalizovali smo pokretanje ovog velikog sistema izvan grejne sezone, sa ciljem da radijatori budu topli ukoliko i izvan grejne sezone budu niske temperature. Probe, koje podrazumevaju proveru funkcionisanja 14 toplana i 22 kotlarnice, trajaće od 1. do 10. oktobra. Ukoliko se tempetarura spusti ispod propisanih vrednosti, grejna sezona će početi ranije”, objasnio je gradonačelnik.

Treba naglasiti da su tokom letnjih meseci obavljeni radovi na toplovodnim izvorima, toplovodnoj mreži i primarnim delovima toplotnih predajnih stanica. Pored redovnog održavanja svih delova sistema i zamene elemenata kod kojih je konstatovan problem, privedeni su kraju i svi višegodišnji investicioni radovi.

“Nabavljeni su svi energenti neophodni za proizvodnju toplotne energije. Javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane” ugovorilo je snabdevanje toplotnih izvora prirodnim gasom, primarnim energentom koji čini čak 96 odsto ukupne potrošnje”, objasnio je Radojičić.

Sistem daljinskog grejanja u Beogradu jedan je od najvećih u Jugoistočnoj Evropi, zagreva više od 22 miliona metara kvadratnih poslovnog i stambenog prostora.

“Kada govorimo o grejanju u dvomilionskom gradu, najvažnije je da smo građanima obezbedili kvalitet. Kontinuirano smo radili na održavanju celog sistema, kako bismo osigurali da je snabdevanje toplotnom energijom pouzdano i stabilno”, zaključio je gradonačelnik.

Izvor: Grad Beograd

Prvostepena presuda protiv Ziđina – kompanija kriva za zagađenje u Boru

Foto ilustracija: Pexels

Kompanija Ziđin Bor Koper, nekadašnji RTB Bor, i Boban Todorović, rukovodilac pogona Topionica i rafinacija bakra (TIR), prekršili su Zakon o zaštiti vazduha jer su doveli do prekomernog zagađenja vazduha u Boru 21. i 22. novembra 2019, kao i 14. i 15. januara 2020. Oni su odgovorni što nisu obustavili proizvodnju u postrojenjima nove topionice i fabrike sumporne kiseline i tako prekomerno ispustili sumpor-dioksid (SO2) u vazduh tokom četiri sporna dana, pokazuje presuda Privrednog suda u Zaječaru iz jula ove godine.

Tih dana u pojedinim satima u centru Bora koncentracija SO2 bila je i do 8.3 puta veća od dozvoljene, zaključila je inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine koja je inicirala sudski postupak.

Kompanija Ziđin zbog toga treba da plati 400.000 dinara, a rukovodilac TIR-a 50.000. Ova odluka, međutim, nije pravosnažna jer su se na nju žalili i osuđeni, ali i Osnovno javno tužilaštvo u Zaječaru, koje ovaj postupak vodi po prijavi Ministarstva. Konačnu odluku o ovom slučaju doneće Privredni apelacioni sud u Beogradu gde je predmet stigao 21. septembra. Dok tužilaštvo traži veću kaznu, advokat kompanije Ziđin i Bobana Todorovića predlaže da se one ublaže na sudsku opomenu ili potpuno ukidanje.

Prema Zakonu o zaštiti vazduha, kazna za Ziđin je mogla da bude i daleko veća – do tri miliona dinara, uz kaznu srazmernu učinjenoj šteti, ali je sud u obzir uzeo olakšavajuće okolnosti: kompanija ima više zaposlenih radnika, do sada nije osuđivana, pri čemu je društveno odgovorna i nastoji da preduzme mere za smanjenje zagađenja. Sud je primetio i da je u pitanju stara tehnologija i satno zagađenje (ne celodnevno), zbog čega je takođe smanjio kaznu, pokazuje presuda.

Kroz sudski proces odbrana je pokušala da ospori da je Ziđin jedini zagađivač u Boru, upirući prstom najviše na gradsku toplanu.

Sudu su priloženi i dokazi da tokom spornih dana gradska toplana nije prekomerno ispuštala zagađujuće materije u vazduh, a inspektorka Ministarstva koja je kontrolisala aerozagađenje u Boru, Emila Tošić, kao svedok na sudu je navela da služba za zaštitu životne sredine u borskoj kompaniji prati zagađenje iz minuta u minut i da je u kritičnim danima izmerila prekoračenje zagađenja SO2.

Požar u Ziđinu i remont topionice

Zbog prekomernog zagađenja vazduha, Gradska uprava Bora podnela je krivičnu prijavu protiv odgovornih u Ziđinu, preneo je portal Ist Media sredinom septembra. Sutradan su mediji preneli da je u pogonu topionice i fabrike sumporne kiseline izbio požar. Odmah zatim kineska kompanija je saopštila da je zaustavila rad topionice zbog remonta, preneo je Bor030. Kako navode, popravke su bile planirane za novembar, ali su požurili zbog kvara na opremi pogona, „što je negativno uticalo na kvalitet vazduha u Boru”.

Iz Ziđina su naveli da su nakon toga zaustavljali proizvodnju kako bi popravili agregat i tako smanjili zagađenje, ali i da su Ministarstvu dostavili plan za rešenje problema aerozagađenja iz pogona u ogranku TIR.

Nakon nekoliko godina pauze, dolaskom kineskog Ziđina koji je preuzeo RTB krajem 2018. godine, zagađenje u Boru ponovo je postala tema u javnosti. Više manjih protesta Borana prošle godine kulminirali su 15. novembra većim skupom ispred upravne zgrade Ziđina, uz podršku ljudi iz više gradova Srbije. Borani su tad tvrdili da je zagađenje veće od dolaska kineskog investitora i tražili mu da smanji proizvodnju. Nekoliko dana nakon skupa zagađenje je zabeležila i inspekcija.

Nedavno objavljen izveštaj o kvalitetu vazduha za 2019. Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) pokazuje da je Bor prošle godine bio među najzagađenijim mestima u Srbiji – jedini zbog SO2. Bor se izdvaja i po intenzitetu zagađenja jer je vazduh u centru grada bio „opasan po zdravlje ljudi“ 13 puta.

Izvor: CINS

U Aleksandrovcu eutanazirano preko 200 svinja zbog afričke kuge

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabor Vereb)

Za izgubljene životinje u selu Aleksandrovac kod Negotina, poljoprivrednici će dobiti novčanu nadoknadu od resornog ministarstva. U toku je obilazak okolnih sela (Kovilovo, Rajac, Crnomasnica) i popis svinja u istim.

Između 200 i 250 domaćih svinja eutanazirano je u poslednjih nekoliko dana u selu Aleksandrovac kod Negotina u kojem je pre otprilike dve nedelje potvrđeno prisustvo afričke kuge svinja (AKS). To je za Agroklub potvrdio član Opštinskog veća za poljoprivredu i savetodavac za stočarstvo u Poljoprivredno stručne službe Negotin Dragan Radosavljević.

“Uz pomoć analiza krvi potvrđena je AKS kod svinja u selu Aleksandrovac i eutanazija je sprovedena u skladu sa pravilnikom. Eutanazirane svinje su zakopane, uz poštovanje svih obaveznih mera, u selu Braćevac kod Negotina. Angažovana je nadležna veterinarska stanica, došla je i ispomoć iz Beograda koju je poslala Uprava za veterinu, učestvovalo je i komunalno preduzeće sa svoja tri ili četiri vozila, tako da je sve urađeno u skladu sa propisima”, navodi Radosavljević.

Između 200 i 250 domaćih svinja eutanazirano je u poslednjih nekoliko dana u selu Aleksandrovac kod Negotina u kojem je pre otprilike dve nedelje potvrđeno prisustvo afričke kuge svinja (AKS). To je za Agroklub potvrdio član Opštinskog veća za poljoprivredu i savetodavac za stočarstvo u Poljoprivredno stručne službe Negotin Dragan Radosavljević.

“Uz pomoć analiza krvi potvrđena je AKS kod svinja u selu Aleksandrovac i eutanazija je sprovedena u skladu sa pravilnikom. Eutanazirane svinje su zakopane, uz poštovanje svih obaveznih mera, u selu Braćevac kod Negotina. Angažovana je nadležna veterinarska stanica, došla je i ispomoć iz Beograda koju je poslala Uprava za veterinu, učestvovalo je i komunalno preduzeće sa svoja tri ili četiri vozila, tako da je sve urađeno u skladu sa propisima”, navodi Radosavljević.

Edukacija stanovništva o merama prevencije

Za izgubljene životinje poljoprivrednici će dobiti novčanu nadoknadu od resornog ministarstva, dodaje naš sagovornik. U toku je, kako navodi, obilazak okolnih sela (Kovilovo, Rajac, Crnomasnica) i popis svinja u istim. Takođe, u tim selima urađena je analiza krvi kod ovih životinja, uzorci su poslati na analizu i rezultati se čekaju.

U međuvremenu, mi smo održali edukaciju stanovništva o prevenciji AKS i opasnosti ove bolesti. I svih prethodnih meseci apelujemo na sve poljoprivrednike da ne puštaju svinje iz obora, da u štalu ne ulaze sa istom obućom i odećom u kojoj odlaze na njivu, da životinje ne hrane pomijama i čim uoče nešto sumnjivo, a to su malaksavost kod životinja, slabiji apetit, pečati po telo i to prvo crveni, zatim letargičnost, da odmah jave nadležnoj veterinarskoj stanici.”

Foto Ilustracija: Pixabay

Kako se virus proširio?

Pretpostavlja se da su ovu bolest donele divlje svinje kojih ima u velikom broju u okruženju. S obzirom na to da, kako objašnjava, prave veliku štetu u kukuruzu, a kako je sada u toku berba ove ratarske kulture, veruje se da su je sami poljoprivrednici sa polja preneli svojim životinjama ili da su pas ili glodar došli u kontakt sa virusom i preneli ga svinjama.

Pozitivna činjenica u ovoj situaciji, navodi Radosavljević, jeste to što u Aleksandrovcu svinjarstvo nije razvijeno u velikoj meri već su u pitanju male porodične farme zasnovane isključivo za lične potrebe.

“U tom selu postoji veliki broj ljudi koji živi ili privremeno radi u inostranstvu tako da mnogi i ne čuvaju svinje, a oni koji ih imaju uzgajaju svega nekoliko po domaćinstvu. 

Ipak, situacija nije bezazlena i treba je ozbiljno shvatiti jer blizina granice sa Bugarskom, gde ima dosta divljih svinja, može predstavljati veliku opasnost. Veliki broj prelazi sa bugarske na srpsku stranu jer nas razdvaja samo Timok”, ukazuje naš sagovornik.

Poseban apel lovcima

Zbog ozbiljnosti situacije poseban apel nadležni su uputili lovcima, kojih ima dosta u ovom kraju, da obavezno obrate pažnju na uginule divlje svinje i da to prijave lovačkom udruženju koje dalje prijavljuje nadležnoj veterinarskoj stanici.

“Uginule divlje svinje koje se nađu na terenu i njihovi ostaci moraju se ukloniti i zakopati jer postoji mogućnost razvlačenja tog mesa, a taj virus opstaje i po nekoliko dana na kori drveta, dok, recimo, u zamrznutom mesu do godinu dana može da opstane.”

Uklanjanje leševa u skladu sa propisima

Podsetimo, afrička kuga je registrovana kod divljih svinja u Borskom upravnom okrugu početkom ove godine. Zbog otpornosti i održivosti bolesti u spoljašnjoj sredini, njeno prenošenje na populaciju domaćih bilo je sasvim izvesno i očekivano, odnosno pitanje vremena, smatraju u Upravi za veterinu pri Ministarstvu poljoprivrede.

“Osim toga, neposredna blizina granice sa Rumunijom u kojoj je AKS široko rasprostranjena predstavljala je dodatni potencijalni izvor infekcije”, navode iz Uprave za naš portal.

Na pitanje o trenutnom broju zaraženih životinja u ovom selu, u Upravi za veterinu kažu da se, uzimajući u obzir prirodu i karakteristike, izvor, period inkubacije, kao i način širenja ove bolesti, koja često prolazi nezapaženo i manifestuje se iznenadnim uginućima, veoma retko može ustanoviti tačan broj zaraženih životinja, s obzirom na to da se sve životinje ubijaju na zaraženom gazdinstvu, u skladu sa propisima.

“U trenutku potvrde pojave, bolest je utvrđena kod četiri svinje na tri gazdinstva na osnovu laboratorijskih rezultata u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji za AKS u Beogradu.”

Okolna sela pod nadzorom

Iako su i okolna sela pod nadzorom i kontrolom, ni u jednom drugom mestu u okruženju, osim u Aleksandrovcu, nije potvrđena afrička kuga kod domaćih svinja. U Upravi za veterinu podsećaju da su posebnim propisom i rešenjem određene i naložene mere koje se primenjuju na zaraženim gazdinstvima i zaraženom i ugroženom području.

“Ove mere se tiču popisa, obeležavanja, zdravstvenog nadzora svih svinja na gazdinstvima, epizootioloških i dijagnostičkih ispitivanja domaćih i divljih, kao i mere kontrole i zabrane prometa živih svinja, svinjskog mesa, proizvoda i sporednih proizvoda poreklom od svinja sa ovih područja. U slučajevima nepovoljne epizootiološke situacije predviđeno je sprovođenje preventivne depopulacije ovih životinja na gazdinstvima sa niskim nivoom biosigurnosti”, navode za naš portal i dodaju da je nakon preventivne depopulacije, obezbeđena isplata i nadoknada materijalnih sredstava u potpunosti i svi vlasnici se obeštećuju po hitnom postupku.

Izvor: Agroklub

 

 

Upravni sud uvažio žalbu investitora u slučaju male hidroelektrane u Rakiti

Foto ilustracija: Pexels

U presudi donetoj 8. septembra se navodi da je tužba investitora osnovana jer Ministarstvo zaštite životne sredine nije pravilno tumačilo rok za podnošenje primedbi na Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru, a na osnovu kog je doneto rešenje kojim se ovoj MHE zabranjuje izvođenje radova. Ministarstvo je nakon toga žalbu investitora odbilo kao neosnovanu, što je Upravni sud u Beogradu sada ovom presudom poništio i vratio na ponovno odlučivanje. Presudu možete pogledati ovde.

U izjavi za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Goran Belić, vlasnik ove male hidroelektrane, kaže da očekuje da će u žalbenom postupku Ministarstvo da ukine svoje prvo rešenje kojim mu je zabranjeno izvođenje radova.

„Vi kad dobijete građevinsku dozvolu, vi izvodite radove po građevinskoj dozvoli. Ne može nijedan drugi inspektor da dođe i da te građevinske radove ocenjuje osim građevinskog inspektora“.

Međutim, u presudi se navodi da iako je investitor sporio nadležnost inspektora zaštite životne sredine u ovom slučaju, sud je utvrdio da su ti navodi neosnovani.

Prema Belićevim rečima, ova presuda ne utiče na drugi postupak u kojem se odlučuje da li će MHE Zvonce biti poništena građevinska dozvola ili ne. Taj postupak se vodi pred Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i još uvek je u toku.

Kako je CINS već pisao Ministarstvo zaštite životne sredine je početkom 2019. zabranilo dalju izgradnju MHE Zvonce i naložilo investitoru da sanira štetu načinjenu ukopavanjem cevovoda suprotno uslovima zaštite prirode. U rešenju se navodi i da je na desnoj obali u visini vodozahvata došlo do klizišta, dok je na delu leve obale uništena vegetacija.

Foto ilustracija: Pexels

Tada je u primedbi na zapisnik inspektora navedeno da su njegove tvrdnje paušalne i netačne, da se radovi odvijaju u skladu sa uslovima zaštite prirode, te da Ministarstvo donosi odluku koja, između ostalog, čini veliku materijalnu štetu MHE Zvonce.

Izgradnja male hidroelektrane u Rakiti je od početka izazvala veliku pažnju javnosti. Još u decembru 2018. godine došlo je do sukoba obezbeđenja investitora i građana iz ovog mesta predvođenih predsednikom saveta mesne zajednice Desimirom Stojanovićem zvanim Desko. Zatim je početkom sledeće godine prvo izgoreo jedan od magacina na gradilištu male hidroelektrane, da bi nekoliko meseci kasnije Stojanov pretio da će da skoči sa potpornog zida u reku.

Aktivsti pokreta Odbranimo reke Stare planine i Ne davimo Beograd su 15. septembra ove godine organizovali akciju u kojoj su čekićima i lopatama razbijane cevi. Kako je za Radio Slobodnu Evropu izjavio jedan od članova Odbranimo reke Stare planine Aleksandar Jovanović Ćuta, ova akcija je upravo organizovana jer se nije sprovodilo prvobitno rešenje Ministarstva zaštite životne sredine o zabrani radova i sanaciji terena.

Izvor: CINS

Predstavljen Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan

Foto ilustracija: Pexels
Foto ilustracija: Pexels

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović učestvovala je danas na video-konferenciji ministara spoljnih poslova i evropskih integracija iz regiona i evropskog komesara za susedsku politiku i proširenje Olivera Varheija, koja je posvećena predstavljanju Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan.

Varheji je, prezentujući nacrt Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan, koji bi trebalo da bude usvojen sledeće nedelje u Evropskoj komisiji, zajedno sa Izveštajem o napretku, koji će biti predstavljen prilikom posete regionu i Beogradu naredne nedelje, još jednom ukazao na značaj koji Evropska unija pridaje Zapadnom Balkanu.

On je podvukao da je ovaj plan pripremljen s namerom da osigura održiv i stabilan razvoj ovog regiona u uslovima snažnog uticaja pandemije koronavirusa na njegov ekonomski i društveni razvoj.

Pomenuti plan je u okviru nove metodologije pregovora najavljen kao sveobuhvatan podsticajni paket za kredibilniji proces proširenja i pristupanja EU država kandidata i trebalo je da bude objavljen na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana, koji je održan 6. maja, ali je zbog okolnosti usaglašavanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU odložen za jesen.

Foto: Unsplash/Adeolu Eletu

Plan predviđa ulaganja EU u prioritetne oblasti i projekte koji treba da doprinesu daljem povezivanju u regionu, kao i poboljšanju veza sa Evropskom unijom, čime će se produbiti ekonomska saradnja i dostupnost tržišta EU, podstaći unapređenje poslovne klime i sprečiti odliv mladih iz regiona.

Joksimović je istakla da Ekonomsko-investicioni plan predstavlja važan i vrlo konkretan dokaz da Zapadni Balkan predstavlja područje od strateškog značaja za Evropsku uniju.

Opredeljujući značajna sredstva iz budžeta EU, Evropska unija će pomoći izgradnju ključne regionalne infrastrukture i razvoj privatnog sektora, čime će biti podržana intenzivnija ekonomska saradnja i snažnije integrisanje ovog regiona u evropske i globalne privredne tokove i procese, rekla je Joksimović.

Planom je predviđena podrška realizaciji projekata koji treba da doprinesu razvoju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture, kojom će se podstaći snažnije povezivanje unutar regiona i šire sa Evropskom unijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim toga, predviđena su i značajna ulaganja u mala i srednja preduzeća, unapređenje poslovnog ambijenta i tržišne ekonomije, čime se stvaraju pretpostavke za intenzivniji rast i razvoj privatnog sektora i njegovu konkurentnost.

Dodatno, predviđena je podrška i oblastima koje doprinose društvenom razvoju poput obrazovanja, zapošljavanja i zdravlja sa posebnim fokusom na potrebe mladih.

Plan takođe predviđa značajna ulaganja u razvoj infrastrukture u oblasti životne sredine poput sistema za vodosnabdevanje, prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, kao i smanjenje emisije štetnih gasova u skladu sa ciljevima Zelene Agende EU, čime će se osigurati kvalitetnije životno okruženje građana Srbije i regiona.

Realizacija ovog plana finansiraće se kombinacijom bespovratnih sredstva Evropske unije i povoljnim zajmovima međunarodnih finansijskih institucija (EIB, EBRD i druge).

Očekuje se da će kombinovanjem ovih sredstava naročito kroz pružanje garancija podstaći učešće komercijalnog i privatnog sektora u finansiranju određenih projekata, što bi značajno povećalo ukupne investicije u regionu.

Joksimović je izrazila posebnu zahvalnost evropskom komesaru Varheiju na kontinuiranoj podršci koju EU pruža Srbiji i regionu u sprovođenju ključnih reformi, navodi se u saopštenju Kabineta ministarke za evropske integracije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Održan prvi u nizu okruglih stolova posvećen bezbednosti saobraćaja u Beogradu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Prvi u nizu okruglih stolova povodom izrade Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda sa akcionim planovima za period 2021–2025. godine, održan je danas na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.

U cilju pripreme što kvalitetnijeg dokumenta i uspešne realizacije, planirana je serija okruglih stolova – radionica, u organizaciji Saobraćajnog fakulteta, na kojima će se obrađivati najbitnije teme.

Na ovaj način trebalo bi da se unapredi svest najvažnijih subjekata o obimu problema bezbednosti saobraćaja i mogućnostima smanjivanja stradanja u saobraćaju.

Cilj je, takođe, da se usaglase najvažniji stavovi – posebno oni koji se odnose na sprovođenje mera i aktivnosti koje utiču na sadržaj Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda, odnosno, akcionih planova za period 2021–2025. godine.

Okrugli stolovi će se održavati četvrtkom na Saobraćajnom fakultetu, a planirano je da budu obrađene teme kao što su bezbednost pešaka, bezbednost motociklista, ponašanje učesnika u saobraćaju, kao i upravljanje bezbednošću saobraćaja u Beogradu.

Prvom okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za bezbednost saobraćaja, opština Obrenovac, Grocka, Lazarevac, Vračar, Savski venac i Čukarica, Gradskog zavoda za javno zdravlje, Saobraćajne policije i Komunalne milicije, Saobraćajno-tehničke škole „Zemun”, Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, Sekretarijata za saobraćaj i „Puteva Beograda”.

Izvor: Grad Beograd