Home Blog Page 649

Preko 100 000 građana traži pravo na zdravu planetu

Foto: Pixabay
Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Ljudi iz celog sveta traže da Ujedinjene nacije pravo na čistu i zdravu životnu sredinu učine Univerzalnim ljudskim pravom i do sada je skupljeno preko 100 000 potpisa.

Ovu kampanju podržavaju organizacije civilnog društva iz preko 100 zemalja, a trajaće do 2023. godine, kada se očekuje da ovo pravo bude dodato Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji 23 odsto globalnih smrtnih slučajeva povezano je sa oštećenjem i uništavanjem našeg prirodnog okruženja, dok stotine miliona ljudi pati od bolesti povezanih s nezdravom i neprirodnom životnom sredinom.

Klimatske promene rezultiraju češćim i intenzivnim olujama, sušama, šumskim požarima i porastom nivoa mora, što zauzvrat ugrožava živote milijardi ljudi. O potrebi da pravo na zdravu životnu sredinu bude ljudsko pravo, govori i činjenica da aktuelna pandemija koronavirusa vuče korene iz gubitka staništa i ilegalne trgovine divljim životinjama.

Ovo novo ljudsko pravo može pomoći da se obezbedi globalni zeleni oporavak koji je svetu  potreban za obnovu društva.

Svi zainteresovani peticiju mogu pronaći ovde.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

 

“Trofej Beograda” u planinarstvu

Foto-ilustracija: Unsplash (Angelo Pantazis)
Foto: K.Knežević – Grad Beograd

Na planini Rajac kod Ljiga održan je “Trofej Beograda” u planinarstvu koji je organizovao Planinarsko-sportski klub “Pobeda”. Osim planinarenja, organizovane su i druge manifestacije posvećene Međunarodnom danu čistih planina.

“Trofej Beograda” u planinarstvu održan je bez prisustva publike, a pokrovitelji su Ministarstvo omladine i sporta i gradski Sekretarijat za sport i omladinu.

U okviru “Trofeja Beograda” održana su sledeća takmičenja u planinarskoj orijentaciji koje se boduje za Prvenstvo Srbije, 5. kolo Lige Srbije i 2. kolo Lige Beograda, kao i takmičenje u sportskom penjanju na prirodnoj steni koje se boduje za Prvenstvo Srbije u disciplini brzinsko penjanje i revijalno takmičenje u disciplini težinsko penjanje.

 

Planinarski treking koji se boduje za 1. kolo lige Srbije, takmičenje u planinskom biciklizmu, planinskom trčanju i pešačenje iz osam pravaca do Doma na Rajcu.

Tokom oba dana manifestacije organizovano je čišćenje Rajca i okoline. Učesnici su se takmičili u orijentiranju na Ravnoj Gori, a održano je i revijalno takmičeje u nadvlačenju konopca.

Izvor: Grad Beograd 

Investitori iz Češke zainteresovani za ulaganja u Srbiji

Foto ilustracija: Pixbay
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić sastala se danas sa ambasadorom Češke Republike u Srbiji Tomašom Kuhtom, koji joj je uručio pismo potpredsednika Vlade i ministra trgovine te zemlje Karela Havličeka u kojem se ističe veoma dobra ekonomska saradnja sa Srbijom i značaj koji naša zemlja ima za češke investitore.

Brnabić je iskazala zahvalnost na poverenju Vlade Češke i investicijama koje dolaze iz ove zemlje, i ocenila da su sveukupni bilateralni odnosi dveju država čvrsti i stabilni, čemu, pre svega, doprinosi otvoren dijalog i bilateralne posete zvaničnika na najvišem nivou.

Ona je podsetila i na posetu predsednika Češke Republike Miloša Zemana Srbiji u septembru 2019. godine, kada je održan i veliki Poslovni forum srpskih i čeških privrednika.

Kada je reč o daljim reformama, Brnabić je istakla da je Srbija posvećena jačanju ekonomije i izgradnji moderne države koja počiva na evropskim vrednostima, kao i stvaranju najprivlačnijeg poslovnog okruženja u ovom delu Evrope.

Prema njenim rečima, fiskalna konsolidacija i stvaranje dugoročne makroekonomske stabilnosti daje povoljnu ekonomsku klimu i dodatnu sigurnost svim stranim kompanijama koje žele da investiraju u Srbiji.

Kuhta je istakao da je najviše investicija realizovano u oblasti telekomunikacija i nekretnina, ali i u bankarskom, industrijskom i farmaceutskom sektoru, a da se u narednom periodu očekuje još veći broj čeških ulaganja u Srbiji.

On je objasnio da upravo podrška Vlade Srbije daje podsticaj i ohrabrenje preduzetnicima iz Češke da svoj kapital ulažu na ovom tržištu.

Za naše čitaoce će biti interesantan podatak da prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, Češka više od polovine električne energije (51 odsto) iz domaće proizvodnje dobija sagorevanjem uglja, dok ukupno šest nuklearnih reaktora generiše 34,5 odsto.

Prag najavljuje da će svoje planove na polju nuklearne energije „gurati“ čak i ukoliko se javi suprotstavljanje Evropske unije. Dve komšijske zemlje, Nemačka i Austrija, se na ideološkim osnovama protive njenom korišćenju.

Izvor: Vlada Repbulike Srbije

Besplatna radionica i konkurs “Izazov sistematskog redizajna”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Mladi inženjeri i studenti master studija arhitekture, građevine, mašinstva, elektrotehnike, pejzažne arhitekture, mogu da se prijave na besplatan edukativni program na temu cirkularne ekonomije u građevinskom sektoru i uopšte u izgrađenoj sredini. Uz program je organizovana u praksa, a za najbolje je pripremljena nagrada.

Rok za prijave je 30.09.2020. godine, a prva online radionica kreće 8. oktobra u 13 časova sa Modulom 1 i tada će svi učesnici dobiti detaljne informacije i dalja uputstva.

Pobednički tim osvaja 1.200 evra, a svaki član tima i godišnju članarinu u SrbGBC.

Učesnici programa moći će da prošire znanja iz oblasti implementacije cirkularnih modela gradnje i projektovanja, kroz praktičan rad.

Besplatni edukativni program organizuju: Međunarodni projekat CE Beacons u kome PKS, Cirekon i Savet zelene gradnje Srbije zajedno realizuju Radni paket u sektoru građevinarstva.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Savet zelene gradnje Srbije

Grad Beograd povećava ulaganja u poljoprivredu i privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Joao Marcelo Marques)
Foto: Grad Beograd

Pomoćnik gradonačelnika Beograda Aleksandar Marković posetio je danas novoizabrano rukovodstvo Opštine Grocka sa kojim je razgovarao o budućoj saradnji i zajedničkim projektima. On je nakon sastanka posetio gazdinstvo Dušana Đorđevića u Kamendolu, koje je prošle godine od Grada Beograda i Sekretarijata za privredu dobilo subvenciju za protivgradnu zaštitu u iznosu od 1,3 miliona dinara.

Događaju su prisustvovali gradski sekretar za privredu Milinko Veličković, član Gradskog veća Dragomir Petronijević, predsednik opštine Grocka Dragan Pantelić i šef kabineta Sanja Savić.

Marković je podsetio da su Odlukom o dodeli podsticajnih sredstava u oblasti pčelarstva za opšinu Grocka odobrena sredstva za 23 korisnika u iznosu preko dva miliona dinara.

“Važno je da napomenemo da su podsticajna sredstva za opštinu Grocka 2016. godine iznosila 2.1 miliona dinara, a 24.8 miliona u 2019. Ovo je najbolji parametar koji pokazuje da Grad Beograd kontinuirano ulaže i povećava ulaganja u poljoprivredu i privredu grada”, istakao je Marković.

On je dodao da su sredstva u oblasti voćarstva i povrtarstva odobrena za 13 korisnika i to više od šest miliona dinara.

Sa rukovodstvom Opštine, Marković je razgovarao i o razvojnim projektima koji su vezani za opštinu iz oblasti legalizacije objekata, proširenja vodovodne mreže i komunalne uređenosti.

Pomoćnik gradonačelnika je istakao da se mora ubrzati proces legalizacije jer je to važno za građane. Takođe, potencijali u oblasti privrede i poljoprivrede se moraju proširiti, a potrebno je ulagati u komunalnu uređenost opštine i turističke potencijale kojim ova opština obiluje zbog lepote ovog kraja i obale Dunava, dodao je Marković.

“Često ponavljam, ali suština je važna – zaista svaki deo Beograda gledamo na isti način i trudimo se da se svi građani jednako osećaju kao građani Beograda, bez obzira da li se radi o Grockoj ili Vračaru. Zajedno možemo mnogo više i radićemo na prosperitetu opštine Grocka”, poručio je Aleksandar Marković.

Izvor: Grad Beograd 

WWF poziva lidere da podrže zaštitu prirode

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Državni rukovodioci i predstavnici vlada iz više od 65 zemalja zajedno sa predsednikom Evropske komisije ispred Evropske unije, dali su podršku Obećanju lidera za prirodu, obavezujući se na odlučne poduhvate za zaštitu prirode, ljudi i planete.

Plan je da se zaustavi gubitak prirode do kraja tekuće dekade.

Nisu samo države poput Nemačke, Kenije, Velike Britanije, Kolumbije, Meksika, Francuske i drugih prihvatile ovaj izazov već i oganizacije i kompanije poput WWF-a, GEF-a, Svetske banke, BirdLife International -a, Danone -a. One čine više od 1.3 milijarde ljudi. Deo Obećanja, koje će službeno biti pokrenuto danas na “Okupljanju lidera za prirodu i ljude” u Njujorku, je preduzimanje hitnih mera u narednih deset godina, čemu svedoči i dokument “Obećanje lidera za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biodiverziteta do 2030. za održivi razvoj”.

Ovaj dokument, odličan je uvod u skup UN-a o biodiverzitetu, kao i snažna poruka celom svetu da mora da pojača svoje napore kako bi zaustavili gubitak prirode i ublažili efekte klimatskih promena.

Pre samo dve nedelje WWF je objavio Izveštaj o životu na planeti, koji ukazuje da je od 1970. godine veličina populacija sisara, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca smanjena za zabrinjavajućih 68 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

Usledio je i UN-ov “Pogled na biodiverzitet 5”  koji je potvrdio da svet nije na putu da u potpunosti ispuni bilo koji od 20 ciljeva dogovorenih pre dest godina u japanskom gradu Aiči.

Ubrzana svetska kriza nanosi nepovratnu štetu sistemima koji omogućavaju život na planeti, uz istovremeni porast siromaštva i rizika od budućih zoonotskih pandemija, što samo po sebi značajno doprinosi klimatskim promenama.

Rastući troškovi društva i države zahtevaju da se što pre zaustavi gubitak biološke raznovrsnosti ukoliko želimo da postignemo zacrtane klimatske ciljeve i ciljeve održivog razvoja. WWF Adria savetuje Vladu Republike Srbije da još danas prihvati  Obećanje koje nam svima otvara prozor u zeleniju budućnost.

Izvor: WWF Adria

Prve dve nedelje Nature 2000 u kadru

Druga nedelja nagradnog foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“ je za nama. Ljubitelji prirode i fotografije bili su veoma vredni i tokom ove nedelje poslali su nam više od 140 fotografija na kojima su zabeležil nezaboravne momente iz prirode.

Podsećamo Vas da svoje fotografije prirode, kao i aktivnosti koje čovek sprovodi u prirodnom okruženju možete slati do 27. novembra. Ne zaboravite da broj poslatih fotografija nije ograničen – ako ste srećnik koji je imao priliku da zabeleži više fotografija sjajnih pejzaža, netaknute prirode, neobičnih biljnih i životinjskih vrsta – samo napred! Šaljite nam svoje radove putem ovog LINKA.

Jedan od organizatora foto-konkursa je projekat EU za Naturu 2000 u Srbiji, a vođa tima Ana Injigo članica je žirija. Projekat ima za cilj da se podrže aktivnosti na očuvanju biološke raznovrsnosti. Pruža podršku Ministarstvu zaštite životne sredine u uspostavljanju prve liste potencijalnih lokacija koje će biti uvršćene u međunarodnu ekološku mrežu zaštićenih područja Evropske unije – mrežu Natura 2000. Ova mreža obuhvata 26.106 područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama.

Ideja i cilj konkursa je da se pokaže važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da da se lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000 učine vidljivim široj javnosti.

Kako vidi prirodu u Srbiji i zašto je važno da se i građani uključe u njeno očuvanje pitali smo Anu Injigo. „U Srbiji postoje vrste koje ne rastu ni na jednom drugom mestu, kao što je divan cvet Srpska ramonda (Ramonda serbica), Pančićeva omorika (Picea omorika), poznatija kao Srpska smrča čije je prirodno stanište dolina reke Drine u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni i Hercegovini. Velika vrednost ovih staništa i vrsta su ključni razlozi da se građani uključe i zaštite ih i sačuvaju“, kaže Ana, koja je stručnjak za ptice i članica asocijacije BirdLife International više od 15 godina. Osim u rodnoj Španiji, Ana je živela i radila u mnogim zemljama Evrope i Južne Amerike.

Osim Ane, svake nedelje najbolje pristigle fotografije bira i fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i urednica Energetskog portala Nevena Đukić. Članovi žirija su i projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon i koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić.

Autori najbolje plasiranih fotografija mogu da dobiju neku od tri novčane nagrade:

1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Teme foto-konkursa su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, održiva poljoprivreda, održivi turizam i druge komercijalne aktivnosti.

Budite inovativni – prikažite nam prirodu iz svog ugla!

Napomena:

Molimo učesnike da imenuju fotografije sa donjom crtom između reči, npr. Petar_Marković_Vrelo_Krupe.jpg

Takođe svi učesnici koji su dobili ugovore, kao i one koji će ih dobiti, trebalo bi da upišu svoje podatke i potpišu ugovore, a zatim da nam pošalju post expresom jedan primerak sa napomenom za isporuku sutradan. Navesti da troškove snosi primalac.

Organizacije i neformalne grupe štite životnu sredinu svojih lokalnih zajednica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Beogradska otvorena škola

Organizacije civilnog društva i neformalne grupe iz 22 lokalne zajednice započele su rad na razvoju svojih ideja iz oblasti zaštite životne sredine.

Pored svih poteškoća koje je sa sobom donela 2020. godina, pojavila se prilika da organizacije i neformalne grupe građana koji su se okupili oko raznih ideja, dobiju kako finansijsku, tako i razvojnu podršku.

Zahvaljujući programu podrške Snažno zeleno imaće mogućnost da prošire svoje kapacitete kako bi se lakše suočili sa izazovima u svojim lokalnim zajednicama.

Beogradska otvorena škola u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije, kao i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije i fondacije Fridrih Ebert, sprovodi trogodišnji projekat Zeleni inkubator koji će doprineti osnaživanju kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, naročito za praćenje procesa evropskih integracija Republike Srbije i podržati inicijative lokalnih neformalnih grupa.

U okviru programa Snažno zeleno u prvom krugu selekcije odobreno je 15 predloga projekata organizacija civilnog društva (OCD) i 16 projektnih ideja neformalnih grupa iz oblasti zaštite prirode, upravljanja otpadom, zaštite kvaliteta vazduha, zaštite i upravljanja vodama. Organizacije civilnog društva će pratiti javne politike na lokalnom nivou čime će značajno doprineti boljem razumevanju procesa pridruživanja Evropskoj uniji u kontekstu Poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promene) o kom na godišnjem nivou izveštava Koalicija 27.

Broj podržanih organizacija i neformalnih grupa će rasti iz godine u godinu. Prijave u okviru programa Snažno zeleno su konstantno otvorene za neformalne grupe, dok će naredni poziv za OCD biti otvoren 2021. godine.

Pored programa Snažno zeleno, u okviru projekta Zeleni inkubator biće izrađene Studije izvodljivosti tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji u 40 opština (Subotica, Vršac, Bela Crkva, Bečej, Beočin, Sremski Karlovci, Novi Sad, Vladimirci, Krupanj, Kosjerić, Gornji Milanovac, Despotovac, Bor, Raška, Trstenik, Sombor, Valjevo, Ub, Zrenjanin, Pančevo, Bajina Bašta, Čačak, Aranđelovac, Kragujevac, Velika Plana, Kraljevo, Melijana – Niš, Leskovac, Bački Petrovac, Šabac, Srbobran, Vrbas, Temerin, Žabalj, Bačka Palanka, Titel, Irig, Sremska Mitrovica, Ruma, Stara Pazova), uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine i Privredne komore Vojvodine.

Za više informacija i aktuelnim konkursima i aktivnostima na projektu pogledajte ovde.

Izvor: Zeleni inkubator

Medarima uručena priznanja Novosadskog sajma

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Novosadski sajam

Ocenjivanje kvaliteta proizvoda na Novosadskom sajmu, ove godine organizovano je u specifičnim uslovima baš kao i sama dodela priznanja.

Prvi put su dobitnici sa Sajma otišli sa priznanjima u rukama i osmesima iza maski.

Dijetetske proizvode na bazi meda i meda vrhunskog kvaliteta ima Pčelarska farma „Jović Tomislav i Milena“, Užice i za takav uspeh nagrađena je Velikim šampionskim peharom Novosadskog sajma i zvanjem apsolutnog šampiona.

Srebrni šampionski pehar je poneo „Timomed“, Knjaževac za vrhunski kvalitet meda i dijetetskih proizvoda na bazi meda, dok je Peharom Novosadskog sajma nagrađena Nadira Duraković, Gradačac, BiH, za vrhunski kvalitet preparata na bazi pčelinjih proizvoda.

Učesnici vrednovanja kvaliteta su ponudili i oprema za pčelarstvo, sredstva za ishranu i lečenje pčela izuzetnog kvaliteta. Veliki šampionski pehar Novosadskog sajma osvojen za vrhunski kvalitet opreme za pčelarstvo, ostaje u Novom Sadu, a ponela ga je „Miba Apis“.

Foto: Novosadski sajam

Srebrnim šampionskim peharom nagrađena je „Medena plus“, Mehovine za kvalitet opreme za pčelarstvo. Pehare Novosadskog sajma, osvojene za vrhunski kvalitet opreme za pčelarstvo, u Batočinu i Jarkovac odnose „Tehnoplast Gligorijević“ i „Apis plus“.

Uprkos specifičnim uslovima u kojima su radili, ali i prijavili svoje proizvode na ocenjivanje kvaliteta, učesnika je ove godine bilo više nego prethodne. Njih četrdeset i dvoje je ukazalo poverenje Novosadskom sajmu, a priznanja koja su danas stigla u njihove ruke će sigurno im biti podstrek u borbi za još bolje proizvode, klijente, kupce i tržište.

Vrednovanje kvaliteta proizvoda nastavljeno je tokom septembra, a u prvim danima oktobra očekuje se da budu poznati svi „Najbolji u 2020“.

Dodela priznanja je organizovana u Kongresnom centru „Master“ Novosadskog sajma uz poštovanje svih preporučenih epidemioloških mera.

Izvor: Novosadski sajam

Hoćemo li puteve graditi od građevinskog otpada i starih guma?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Tim australijskih inženjera sa melburnškog Univerziteta RMIT osmislio je novi kompozit za izgradnju puteva koji se oslanja na dva ogromna izvora otpada, odnosno na odbačene gume i građevinski šut.

Kombinacija ovih recikliranih materijala pokazala se kao veoma efikasna, pružajući potrebnu čvrstoću, kao i fleksibilnost.

Kao što je poznato, sav građevinski šut koji je moguće drobiti, može se pretvoriti u građevinski materijal kojeg nazivamo reciklirani betonski agregat.

On se zatim u daljem procesu kombinuje sa drugim materijalima i ponovo se koristi u izgradnji zgrada, te se na taj način smanjuje štetan uticaj na životnu sredinu.

Međutim, ovim istraživanjem otvara se nova oblast za primenu građevinskog šuta. Naime, reciklirani betonski agregat može da nađe svrhu i u izgradnji puteva.

Foto: YouTube (screenshot)

Istraživači sa RMIT-a eksperimentisali su sa aditivima koji bi mogli da poboljšaju njegove performanse u ovoj oblasti i došli su do zaključka da bi gumeni granulati od otpadnih automobilskih guma bili idealni, piše Construction and Building Materials.

Tim je utvrdio da bi kompozit od 0.5 odsto gumenih granulata i 99.5 odsto recikliranih betonskih agregata bio najbolji odnos za pravljenje smese kojom bi se mogli praviti putevi.

Ovakva mešavina je pažljivo optimizovana kako bi odgovorila bezbedonosnim standardima puteva, a osim što je i ekološki, ovaj materijal bi ujedno trebalo da bude manje sklon stvaranju pukotina na putu što je dokazano na testu.

Pročitajte više OVDE.

Izvor: Gradnja

Drugi pokušaj Norveške sa projektom hvatanja ugljenika

oslo-norway-flags
Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Norveška će finansirati dve trećine velikog projekta prikupljanja i skladištenja ugljen dioksida, što će biti njen drugi pokušaj da na taj način smanji emisiju gasova sa efektima staklene bašte. Raniji plan je u zemlji velikom proizvođaču nafte opisivan kao “sletanje na Mesec”.

Projekat nazvan Longšip po brodovima koje su koristili Vikinzi svetu će pomoći da dostige ciljeve Pariskog sporazuma o klimi, rekla je norveška premijerka Erna Solberg. Kako je dodala, dostizanje tih ciljeva bilo bi mnogo skuplje bez hvatanja i skladištenja ugljenika.

“Sada razvijamo skladišne kapacitete. To je važan korak jer će postojati mogućnost za bezbedno skladištenje za mnoge druge zemlje koje bi takođe želele da skupljaju svoj CO2“, rekla je Solberg.

Hvatanje ugljenika dugo se ističe kao način za smanjenje emisije CO2 ali postoji samo nekoliko komercijalnih projekata.

Norveška je pre deset godina pokušala da realizuje projekat hvatanja ugljenika u elektrani na gas. Državna naftna kompanija Ekvinor (Equinor), ranije Statoil, nije uspela da realizuje taj plan zbog finansijskih pitanja.

Prema novom predlogu, Norveška bi mogla da finansira projekat skladištenja ugljenika u fabrici cementa na jugu zemlje kojom upravlja nemački HajdelbergCement. Vlada će finansirati i postrojenje u spalionici otpada u Oslu kojom upravlja Fortum, ako finska kompanija bude mogla da obezbedi finansiranje spolja.

Oslo će finansirati i Polarnu svetlost (Northern Lights), zajedničko preduzeće Ekvinora, Šela i Totala koje će transportovati i skladištiti uhvaćene emisije, do 1,5 miliona tona godišnje u početku, u geološkoj formaciji u Severnom moru.

Norveška će izdvojiti 16,8 milijardi kruna (1,54 milijarde evra) od ukupno procenjene cene za sve projekte od 25,1 milijardu.

“Stvorićemo ceo novi lanac vrednosti potreban da se ispuni Pariski sporazum”, rekao je za Rojters Ekvinorov šef za Polarnu svetlost Svere Overa Johanesen.

Taj plan biće važan i za dekarbonizaciju industrijske potrošnje gasa, uključujući proizvodnju vodonika koji ne emituje CO2, jer će produžiti vek industrije gasa i doneti nove prihode Norveškoj, zemlji koja je drugi po veličini evropski isporučilac gasa posle Rusije.

Novi pokušaj

“Verujem da će Norveška ovaj put uspeti”, rekla je Kamila Svendsen Skriung, savetnica za hvatanje i skladištenje ugljenika (CCS) u tink tenku Ziro fondacija, ukazujući na blisku saradnju među partnerima u sektoru.

Foto ilustracija: Pexels

Ekvinor je 2019. potpisao memorandum o razumevanju sa sedam kompanija, uključujući najveću švedsku rafineriju Prem (Preem) i ArselorMital, najvećeg svetskog proizvođača čelika, o skladištenju CO2 u Polarnoj svetlosti.

U Premu, koji ima dve rafinerije na švedskoj zapadnoj obali, kažu da su planirali da od 2025. uhvate i uskladište do 500.000 tona CO2 godišnje na tom mestu.

Iz HajdelbergCementa su rekli za Rojters da je norveška podrška izgradnji postrojenja za skladištenje ugljenika u fabrici cementa, čija je procenjena cena 3.3 milijarde kruna, od ključnog značaja, posebno zbog toga što evropske cene ugljenika nisu dovoljno visoke da privuku investicije.

Cena ugljenika u okviru evropske šeme za trgovinu je oko 27 evra po toni.

U HajdelbergCementu nisu želeli da kažu koliko bi moglo da košta skladištenje tone CO2 u norveškom postrojenju. Prema nekim studijama, moglo bi da košta oko 100 evra po toni.

Fortum je saopštio da je zadovoljan što se Norveška obavezala da finansira skladištenje ugljenika u njenoj spalionici otpada, ako ta kompaija uspe da nađe dodatno finansiranje, iako bi to moglo da odloži projekat.

Foto ilustracija: Pixabay

Norveška, deo evropskog jedinstvenog tržišta ali ne i članica EU, želi da Brisel delom finansira Fortum.

Direktorka za hvatanja i skladištenje ugljenika u Fortumovoj filijali u Oslu Janike Gerner Bjerkas rekla je Rojtersu da prijavljivanje za novac EU može da znači da će fabrika početi da radi 2026. umesto 2024.

Oslo je najavio će dati dve milijarde krune od ukupno potrebne, prema proceni, 4.3 milijarde, ako Fortum može da obezbedi ostalo.

Solberg je rekla da je uverena da će predlozi proći u parlamentu jer postoji širok politički konsenzus da se podrži hvatanje ugljenika.

Izvor: Euractiv/Beta

Mali korak za čoveka, veliki za prirodu – biodiverzitet i klimatske promene u Srbiji

Foto:
Foto: Promo

Karavan za klimu je projekat koji je 2018. godine osmislio Francuski institut u Srbiji, a koji se ove godine realizuje u partnerstvu sa Centrom za promociju nauke i uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji i Kancelarije Programa Ujedinjenih Nacija za razvoj u Srbiji.

Povezujući borbu protiv klimatskih promena i zaštitu biodiverziteta, Karavan za klimu 3.0 ima za cilj podizanje svesti građana o značaju upoznavanja i identifikovanja zaštićenih vrsta na teritoriji Srbije.

Ovogodišnje izdanje projekta obuhvata pedagošku izložbu koja predstavlja javnosti različite globalne posledice klimatskih promena (topljenje polarnih ledenih kapa, porast temperature i acidifikaciju mora, ekstremne klimatske fenomene) sa direktnim uticajem na biološku raznovrsnost, ali i invazivne vrste, visokoplaninska staništa, vlažna staništa i biodiverzitet gradova, nudeći odgovore na pitanje kako doprineti očuvanju biodiverziteta. Izložba je upotpunjena interaktivnim eksponatima koje je osmislio Centar za promociju nauke (CPN), ali i Kutkom za društvene mreže koji je sačinila Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (PNUD). Publici će takođe biti dostupna i selekcija francuskih kratkometražnih filmova sa istom tematikom i prevodom na srpski.

Fokusiran na mlade, projekat je okrenuti aktivnom uključivanju u borbu za očuvanje biodiverziteta, te će u saradnji sa domaćim influenserima biti realizovan i video izazov na društvenim mrežama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat “Karavan za klimu 3.0 – Mali korak za čoveka, veliki za prirodu – biodiverzitet i klimatske promene u Srbiji” je treće izdanje ove izložbe, koje predstavlja nastavak projekata “Karavan za klimu #2 – Traganje za obnovljivim izvorima energije!” i “Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!”, realizovanih 2018. i 2019. godine.

Zvanično otvaranje izložbe biće 29. septembra 2020. u 11:30 časova u Oficirskom domu u Nišu, u saradnji sa udruženjem Zeleni ključ, koje će biti zaduženo za približavanje projekta najmlađima.

Marija Strajnić, dizajnerka brenda LOVERS, pridružila se brojnim partnerima projekta i za volontere kreirala limitiranu seriju majica „Karavan za klimu“ od organskog pamuka, koje će nositi volonteri koji učestvuju u projektu kao animatori. Volonterima će na raspolaganju biti i višekratne zaštitne maske od pamuka.

Kako bi se ispunile sve potrebne zaštitne mere u skladu sa trenutnom zdravstvenom situacijom.

Izvor: Francuski institut u Srbiji

Gde adekvatno odložiti električni i elektronski otpad?

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge van Neck)
Foto ilustracija: Pixabay

Iako je odlaganje električnog i elektronskog otpada u Srbiji zakonski definisano, kao i lokalnim planovima, mnogima je nepoznanica gde i kako na adekvatan način da odlože svoje stare, dotrajale uređaje.

Nakon pisanja Danasa da 41 odsto građana električni i elktronski otpad odlaže u kontejner, što nikako nije propisno jer je u pitanju opasan otpad, veliki broj građana nam se požalio da ne zna za lokacije na kojima taj otpad može da ostavi. Neki su naveli i da sakupljači teže dolaze na poziv za male kućne aparate (fen, mikser, pegla).

U Srbiji, kako smo saznali, sporadične su lokacije gde bi građani sami mogli da odlažu električni i elektronski otpad, i to su uglavnom ispostave operatera. Inače, adrese i brojevi reciklažnih centara nisu istaknuti na sajtovima Ministarstva za zaštitu životne sredine, Agenciji za zaštitu sredine, niti komunalnim preduzećima. S toga, ukoliko neko želi da baci svoj pokvareni frižider, veš mašinu, fen ili kompjuter primoran je da „gugla“ po internetu kako bi došao do broja otkupljivača, operatera, ili da ih da u „staro gvožđe“, što je naročit slučaj u seoskim sredinama.

„Svaka stambena zgrada bi možda u budućnosti trebalo da ima jednu vrstu elektronskog portala, gde bi se o tim bitnim informacijama građani informisali“, smatra izvršni direktor Demostata Aleksandar Stefanović, nakon istraživanja koje su sproveli za Danas.

Iz Udruženja reciklera Srbije navode da uprkos problemima, reciklaža električnog i elektronskog otpada se vrši, kao i da je svest građana o njoj sve veća.

Na sajtu Udruženja reciklera Srbije, u okviru rubrike članovi postoji spisak firmi koje se bave reciklažom, od kojih su za električni i elektronski otpad profilisani E-reciklaža (Bulevar Sv. Cara Konstantina 82-86, Niš, 0800 085 085, 018 4583 832), Božić i sinovi (Maksima Gorkog br. 2, Pančevo, 013 618 064, 013 619 017), REC-EE-O (Tome Buše 14, Beograd, 011 6580 586), Metalprom (Živana Kutišanca bb, Valjevo, 014 3592 085), Maksi Co (Donji Adrovac bb. Žitkovac 018 4800460).

“Građani mogu da odnesu električni i elektronski otpad u reciklažni centar ili, što češće rade, da pozovu reciklažni centar da dođe na kućnu adresu da preuzme njihov dotrajali uređaj. U Beogradu, osim reciklažnih centara, građani imaju na raspolaganju mesto odnosno kontejnere za odlaganje EE otpada i sijalica u okviru Sportskog centra „Olimp“. Takođe, mogu u prodavnici u kojoj kupuju novu tehniku da se raspitaju da li mogu da predaju dotrajali uređaj za reciklažu jer ih neke prodavnice preuzimaju. Građani i firme nam se svakodnevno obraćaju putem mejla, društvenih mreža i telefona pitanjem koji reciklažni centar da pozovu da preuzme frižider, televizor ili neke druge vrste otpada, i mi im rado odgovaramo na sve upite i veoma nam je drago da je dosta ljudi zainteresovano za reciklažu”, kaže za Danas Online generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije Suzana Obradović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njenim rečima tretmanom EE otpada se bavi desetak firmi. Svaki od tih reciklažnih centara sarađuje sa desetinama firmi koje se bave sakupljanjem i transportom EE otpada.

“Ova oblast reciklaže zapošljava nekoliko hiljada ljudi, koji rade u reciklažnim centrima, u firmama sakupljačima, ili su u pitanju individualni sakupljači”, ističe Obradović.

Ona dodaje da je teško napraviti procenu koliko Srbija stvara EE otpada po glavi stanovnika i da time treba da se pozabave nadležne institucije, da naprave sveobuhvatnu procenu, s obzirom na to da treba uzeti u obzir da se ovaj otpad i skladišti, završava na deponijama i u prirodi.

„Iz godine u godinu građani u našoj zemlji su sve odgovorniji prema životnoj sredini i spremniji da predaju kućne uređaje na reciklažu, kao i kompanije koje su tokom svog poslovanja generisale ove vrste otpada. U prilog tome govore i sve veće količine ove vrste otpada koje se recikliraju. U 2019. godini u reciklažnim centrima je prerađeno više od 35.000 tona EE otpada, a to je oko 5 kg po glavi stanovnika što je odličan rezultat. I ostvaren je rast od 10 odsto u odnosu na 2018. godinu kada je reciklirano 32.000 tona“, navodi Obradović.

Kontejner za EE otpad na „Olimpu“ primer dobre prakse na lokalu

Na pitanje koliko su lokalne samouprave revnosne da sarađuju i na svojim teritorijama organizuju sakupljanje EE otpada, naša sagovornica ističe da nemaju razvijen sistem sakupljanja EE otpada i da to najčešće rade sporadično.

„Lokalne samouprave najčešće organizuju jednom ili nekoliko puta godišnje akciju prikupljanja ove vrste otpada od građana. Bilo bi izuzetno značajno da lokalne samouprave uspostave centre za sakupljanje EE otpada, tj. mesta gde građani mogu da predaju svoje dotrajale uređaje. Ovo je posebno značajno za male kućne aparate koji bi građani lako mogli da donesu, a ti uređaji obično završavaju u kontejneru. Za velike uređaje građani često ne mogu da obezbede transport, i za njih bi trebalo da lokalne samouprave tj. javna komunalna preduzeća organizuju preuzimanje od građana“, navodi Suzana Obradović.

Foto-ilustracija: Unsplash (Neonbrand)

Kao primer dobre prakse kako na lokalu svi možemo da doprinesemo zdravijoj okolini je Zvezdarski Ekološki centar –ZEC, dobitnik ovogodišnje nagrade Grada Beograda za organizovanje „Festivala kreativne reciklaže“. Oni su 2016. godine započeli akciju zbrinjavanja EE otpada u saradnji sa GO Zvezdara, SC „Olimp“ i operaterom „Božić i sinovi“, koja je prerasla u mini reciklažni centar. Kontejner za otkup EE otpada nalazi se u sportskom centru, ulaz iz Ulice vojvode Blažete, a telefon na koji građani mogu da im se jave je 063 641 424.

„Predhodnog meseca sakupili smo četiri tone EE otpada, što govori o nivou svesti kod naših građana o važnosti reciklaže i primarne selekcije. Želja nam je da na Zvezdari to bude trajna navika“, kaže za Danas Online sekretar Udruženja ZEC, Biljana Pantelić.

Besplatne eko radionice ovo udruženje organizuje svakog četvrtka od 18 do 20 časova u Klubu 503 u Bulevaru kralja Aleksandra, pod nazivom „Može svako jer je lako –eko spas za sve nas“. Radionice su, kako kaže naša sagovornica, namenjene svima od sedam do 77 godina, a na njima se između ostalog govori i o EE otpadu.

Uključiti distributere

„Osim lokalnih samouprava, u sistem sakupljanja bi trebalo da se uključe i distributeri EE opreme odnosno prodavci jer su oni prema sadašnjim propisima dužni da preuzimaju otpadnu opremu iz domaćinstva od krajnjeg korisnika koji kod prodavca nabavlja novu opremu“, navodi Obradović.

Foto ilustracija: Pixabay

Kada smo proverili u radnjama Tehnomanije, saznali smo da su nekada otkupljivali stare uređaje, da više ne rade, ali su nas ljubazno uputili na E-Reciklažu i ponudili njihov kontakt 0800-085-085. U radnjama Gorenja takođe ne možete ostaviti svoje stare uređaje, jer se ne bave time. Od nekih prodavaca smo dobili savet „da prvo proverimo da li uređaj može da se popravi“, a neki su nam preporučivali da ponudimo servisima bele tehnike „možda neko otkupljuje stare uređaje za delove“.

Na Veletržnici Beograd 2012. godine otvoren je prostor, predviđen između ostalog i za odlaganje elektronskog i električnog otpada. Interesantno je da kada smo ih danas putem broja za informacije 011/715-84-91 pozvali da proverimo da li i dalje postoji, rekli su nam najpre „bilo nekad“, a onda je „čovek za informacije“ morao da se konsultuje sa kologom da li toga imaju, da bi nam zatim rekao da ipak pozovemo radim danima.

Ianče, do zaključenja ovog teksta iz nadležnog Ministarstva za zaštitu životne sredine nismo dobili odgovore na pitanja koja se tiču lokacija gde građani mogu da odlože svoj EE otpad, podataka za poslednih godinu dana rada inspekcije koja kontroliše pravilno upravljanje ovom vrstom otpada, koliko je bilo prekršaja i kakve su posledice. Nismo dobili ni odgovor o daljim planovima za regulisanje divljih deponija.

Izvor: Danas

Autor: Radmila Marković

Značaj recikliranja metala i pozitivnog uticaja na ekološku stabilnost planete Zemlje

Foto: Represent
Foto: Represent

U kakvoj su vezi beskonačna reciklaža metala i Vinčanska kultura?

Karakteristika aluminijuma, da je metal koji se beskonačno može reciklirati, bila je glavna tema događaja u beogradskoj Barutani i prilika da se misije Recan-a i Vinče spoje u jedinstvenoj aktivnosti.

Podršku je pružila i Exit fondacija, deo tima proslavljenog festivala, sa posebnim akcentom delovanja na zaštiti životne sredine.

Praistorijski lokalitet u Vinči, na Belom brdu smeštenom na obali Dunava, predstavlja svetski poznato arheološko nalazište sa ostacima iz 5300. do 4600. godine pre nove ere. Vinčanska kultura je ostavila trag u brojnim elementima nasleđa celog čovečanstva, a spona sa fondacijom Recan je činjenica da je Vinčanska kultura prva započela topljenje metala u svetu. Podatak da su se metali toliko puta reciklirali kroz istoriju, znači da i dan danas cirkulišu molekuli prvi put pretopljeni u Vinči.

Fondacija Recan, koju je 2005. godine osnovala Ball Beverage Packaging Europe, kompanija za proizvodnju limenki za piće, strateški promoviše značaj zaštite životne sredine i podizanje svesti o potrebi reciklaže limenki.

“Kroz umetnički performans i praktičnu prezentaciju jednostavnosti reciklaže metala, želimo da promovišemo činjenicu da je limenka za piće potpuno održiv proizvod, napravljen od jednog materijala koji se može reciklirati beskonačno, bez gubitka kvaliteta. Zahvaljujući tome, savršeno doprinosi cirkularnoj ekonomiji”, rekla je Jelena Kiš, predstavnik Recan fondacije.

Foto: Represent

Ispred arheološkog nalazišta Vinča Belo Brdo, obratio se izvršni menadžer dr Miroslav Kočić, koji je napomenuo da je u Vinči posejano i seme industrijske revolucije – prvo topljenje metala u svetu.

“Ovladavanje metalurgijom i pretvaranje stene u metal i upotrebne predmete pokrenulo je procese koji su zauvek izmenili svet. Naša je obaveza da ovaj lokalitet promovišemo, kao i način života Vinčanaca i njihove brojne inovacije, koje mogu da nam posluže kao inspiracija”, rekao je Kočić.

„Podrška Exit fondacije ovom projektu je deo naših aktivnosti vezanih za turističko brendiranje i promociju kulturnog nasleđa Srbije kao i za podizanje ekološke svesti kod mladih. Imamo izuzetno nasleđe Vinčanske kulture, koje se može uz pomoć kreativnog sektora popularisati i promovisati na savremen način, i zatim dobiti ekonomsku održivost i zaštitu kroz razvoj kulturnog turizma“, izjavio je predsednik UO Exit fondacije Ivan Petrović.

Već 15 godina cilj Recan fondacije je promovisanje značaja zaštite životne sredine kroz podizanje svesti o potrebi reciklaže limenki, kao i edukacija potrošača čiji je cilj da uvrstimo reciklažu limenki kao konačan i uobičajen način ponašanja. Zahvaljujući reciklaži, 75 odsto ikada proizvedenog aluminijuma je i dalje u upotrebi. Limenka je potpuno održivi proizvod, napravljen od jednog materijala, koji se može beskonačno reciklirati bez gubitka kvaliteta.

Izvor: Represent

Ambasadorka Danske o razvoju Beograda u pravcu zelenijeg i zdravijeg grada

Photo: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Ćirković)

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić ugostio je u Starom dvoru novoimenovanu ambasadorku Kraljevine Danske Suzan Šajn sa kojom je razgovarao o razvoju Beograda u pravcu zelenijeg i zdravijeg grada.

Gradonačelnik je ambasadorki poželeo dobrodošlicu i osvrnuo se na dobru saradnju sa prethodnim ambasadorom Haugorom, ističući uverenje da će se ona nastaviti i sa ambasadorkom Šajn.

“Saradnja sa ambasadom Kraljevine Danske veoma je dragocena Beogradu.

Kao rezultat imamo brojne dobre ideje, smernice i sugestije u mnogim oblastima koje su važne za kvalitet života. Upravo na inicijativu ambasade, Beograd se uključuje u projekat „Gradovi koji menjaju dijabetes”, rekao je gradonačelnik.

Gradonačelnik Radojičić je ambasadorku upoznao sa vizijom i naporima da Beograd bude zeleniji i zdraviji grad i osvrnuo se na Kopenhagen, kao grad koji nudi dobra rešenja za izazove sa kojima se suočavaju urbane sredine.

Ambasadorka je podelila utisak da je Beograd zeleniji grad nego što je očekivala i podržala napore daljeg razvoja grada u oblasti ekologije.

Zvaničnici su se saglasili da iskustva i dostignuća Danske u oblasti zaštite životne sredine mogu biti značajna za Beograd.

Takođe, gradonačelnik Beograda otvorio je u onlajn formatu 21. Festival zdravlja, pod nazivom „Napravi korak ka zdravlju”, koji se održava 24. i 25. septembra u Beogradu.

Radojičić je izrazio zadovoljstvo što učestvuje na ovom festivalu koji je svojevrstan brend Beograda. Podsetio je da je festival do sada posetilo ili je učestvovalo 350.000 ljudi i izrazio uverenje da će ih u narednom periodu biti više.

Izvor: Grad Beograd

Funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja počinju 1. oktobra

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (He Gong)

Sistem daljinskog grejanja Beograda u potpunosti je spreman za predstojeću grejnu sezonu, što znači da će više od 300.000 domaćinstava u prestonici imati stabilno i pouzdano snabdevanje toplotnom energijom tokom čitave grejne sezone, navedeno je u saopštenju „Beogradskih elektrana”.

Uprkos odloženim radovima zbog vanrednog stanja izazvanog koronavirusom i činjenice da je grejanje potrošača funkcionisalo do 7. maja, a ne do 15. aprila ove godine, zahvaljujući naporima menadžmenta i zaposlenih u JKP „Beogradske elektrane”, svi neophodni remontni radovi privedeni su kraju, i to pre predviđenog roka. Tako će, kao i svake godine, funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja početi 1. oktobra prema utvrđenom rasporedu.

S obzirom da je sistem „Beogradskih elektrana” jedan od najvećih sistema za snabdevanje potrošača toplotnom energijom u Evropi, (36 toplotnih izvora, odnosno 14 toplana i 22 kotlarnice, zatim oko 1.600 kilometara toplovodne mreže sa povratnim vodovima i više od 9.000 toplotnih predajnih stanica), priprema sistema obuhvatala je obimne radove na toplovodnim izvorima, toplovodnoj mreži i primarnim delovima toplotnih predajnih stanica.

Radnici „Beogradskih elektrana” su tokom remontnog perioda, pored redovnog održavanja svih delova sistema i zamene elemenata kod kojih su konstatovani problemi, završili i višegodišnje investicione radove, čime će znatno biti poboljšana stabilnost i kvalitet proizvodnje i distribucije toplotne energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu priprema za grejnu sezonu, „Beogradske elektrane” su ugovorile snabdevanje toplotnih izvora prirodnim gasom, koji je primarni energent i koji čini čak 96 odsto ukupne potrošnje. Takođe, nabavljeni su i svi ostali neophodni energenti potrebni za proizvodnju toplotne energije. Prioriteti ovog veoma važnog preduzeća za energetsku stabilnost Srbije i dalje će biti usmereni na sigurnost snabdevanja, ispunjenje ekoloških obaveza, modernizaciju, ekonomsku održivost i dalju realizaciju investicija

Funkcionalne probe podrazumevaju proveru rada energetskih objekata, toplana i kotlarnica, čime se uporedno proverava funkcionalnost toplovodne mreže, toplotnih predajnih stanica, a po potrebi i pojedinih grejnih instalacija, kako bi se proizvodna i distributivna postrojenja što bolje pripremila za predstojeću grejnu sezonu.

Funkcionalne probe ne podrazumevaju početak grejne sezone, odnosno isporuku toplotne energije potrošačima. Zbog toga „Beogradske elektrane” apeluju na korisnike da ne upućuju reklamacije Dispečerskom centru – Službi za prijem reklamacija, ukoliko im radijatori nisu topli, jer se pod funkcionalnim probama podrazumeva provera rada sistema u hladnom-dinamičkom režimu, a ne u režimu zagrevanja stambenog i poslovnog prostora.

Funkcionalne probe su od 1. do 10. oktobra, naglašeno je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd