Home Blog Page 650

Otvoren 21. Festival zdravlja

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Ćirković)

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić otvorio je u onlajn formatu 21. Festival zdravlja u Beogradu, pod nazivom „Napravi korak ka zdravlju”, koji se održava 24. i 25. septembra.

Radojičić je izrazio zadovoljstvo što učestvuje na ovom festivalu koji je svojevrstan brend Beograda.

Festival je do sada posetilo ili je učestvovalo 350.000 ljudi, ali je gradonačelnik izrazio uverenje da će ih u narednom periodu biti više.

On je naveo da na ovom, 21. festivalu, ima mnogo značajnih tema i govornika, i da će najviše biti reči o koronavirusu.

“Želim da skrenem pažnju na značaj teme vakcina i vakcinacija. Vakcine su u prethodnim vekovima spasile veliki broj ljudi i verujem da će u ovoj borbi sa kovidom značajno doprineti da završimo kao pobednici, sa što je moguće manje žrtava”, istakao je gradonačelnik.

Radojičić je podsetio da je Beograd prethodnih šest godina u unapređenje primarne zaštite uložio 2.5 milijardi dinara. Na Zvezdari, Voždovcu i u Rakovici su izgrađeni, obnovljeni i savremeno opremljeni domovi zdravlja, izgrađeno je porodilište u Lazarevcu, kao i novi deo Doma zdravlja u Obrenovcu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

“Nastavljamo da radimo, a u ovom trenutku se radi dom zdravlja u Borči i verujem da će početkom sledeće godine prvi pacijenti moći da se leče u njemu”, kazao je gradonačelnik.

On je zahvalio svim lekarima i medicinskom osoblju koji su podneli najveći teret u borbi sa koronavirusom, a takođe vodili računa i o lečenju drugih bolesti, te naveo da su „oni naši veliki heroji”.

Gradonačelnik je zahvalio ogranizatorima Festivala zdravlja, poželeo im uspeh i pozvao Beograđane da vode računa o svom i zdravlju svojih najbližih.

“Verujem da ćemo pobediti u ovoj borbi i da ćemo sledeći festival dočekati u drugim okolnostima”, zaključio je gradonačelnik Radojičić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Kako je ranije saopšteno, 21. Festival zdravlja se održava i u četvrtak i u petak u onlajn formatu, od 10 do 20 časova, kao i na Jutjub kanalu festivala.

Zainteresovani građani mogu uživo da gledaju veliki broj predavanja, panel diskusija, da čuju savete stručnjaka, njihove najave pregleda, preporuke za sportske aktivnosti i drugo. Predavanja će imati i naši lekari koji rade u klinikama u SAD, Italiji, Švedskoj, Danskoj, Brazilu. Najviše pažnje biće posvećeno borbi protiv koronavirusa i posledicama koje ostavlja na zdravlje, jačanju imuniteta, udruženjima pacijenata, zdravoj ishrani, mentalnom zdravlju u doba pandemije koronavirusa, metastatskom raku dojke, lekovitom uticaju banja, dijabetesu, anemiji, značaju folne kiseline u trudnoći.

Biće uključenja i iz raznih vrtića i sportskih klubova širom Srbije, putem video-linka svoje savete će dati i medicinari iz raznih klinika, a održaće se i panel o značaju zdravstvenih radnika u vreme koronavirusa, na kojem će učestvovati oni koji rade u kovid bolnicama.

Izvor: Grad Beograd

Podrška inicijativi Švedske za održavanje konferencije „Stokholm + 50“

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Brinkhorst)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i zamenica premijera i ministarka za životnu sredinu i klimu Kraljevine Švedske Izabela Lovin razmotrili su tokom telefonskog razgovora planove o održavanju konferencije „Stokholm + 50“.

Takođe, bilo je reči i o aktivnostima na polju saradnje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA).

Lovin, na čiju je inicijativu obavljen razgovor, predstavila je plan održavanja konferencije „Stokholm + 50“, maja 2022. godine, a kojom se obeležava 50 godina od održavanja čuvene konferencije Ujedinjenih nacija o zaštiti ljudskog okruženja.

Ona je u razgovoru ukazala na to da su glavne teme UN konferencije na visokom nivou, čije je održavanje inicirala Kraljevina Švedska, oporavak društva nakon pandemije koronavirusa, zelena ekonomija i mladi.

Trivan je izrazio zahvalnost svojoj sagovornici na pozivu, istakavši pritom značaj saradnje sa Švedskom, jednim od lidera u Evropi po pitanju zaštite životne sredine.

On je poručio da izuzetno ceni pomoć koju ta zemlja pruža Srbiji na ovom polju, naglasivši da Lovin, sa kojom se susreo krajem prošle godine tokom posete toj zemlji, kada je dogovoreno jačanje saradnje kroz različite projekte, koji se uspešno realizuju, ima duboko razumevanje izazova u oblasti zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Trivan je istovremeno ukazao i na odličnu saradnju na polju evropskih integracija sa ambasadorom Kraljevine Švedske u Srbiji Janom Lundinom.

On je izrazio punu podršku resornog ministarstva i Republike Srbije inicijativi Kraljevine Švedske za održavanje konferencije „Stokholm + 50“.

Prema njegovim rečima, upravo je konferencija koja je održana u Stokholmu 1972. godine bila jedan od najznačajnijih istorijskih događaja na polju zaštite životne sredine.

Trivan je predložio da se u agendu konferencije „Stokholm + 50“ uvrsti i tema pošumljavanja, kao najznačajnijeg alata u poboljšavanju stanja životne sredine i borbe sa klimatskim promenama.

Trivan, koji je i potpredsednik UNEA 5, naglasio je da je Srbija veoma aktivna u telima Ujedinjenih nacija, pri čemu je podržao predlog da se zasedanje UNEA 5 održi na proleće, uz poštovanje svih mera prevencije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Usvojen Program razvoja NTP Niš za period 2020- 2025. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Pugh)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici izmene i dopune Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2020. godini koje se odnose na IPARD podsticaje.

Ovim izmenama, korisnicima tih sredstava biće omogućeno da ostvare prava na isplatu u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u propisanom roku.

Za tekuću i naredne dve godine novac će biti upotrebljen za programe koji se odnose na unapređenje konkurentnosti i investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava (podsticanje podizanja novih višegodišnjih proizvodnih zasada i unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje).

Takođe, ova sredstva će biti upotrebljena za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda ribarstva (podrška unapređenja vina i rakije, kontrolne markice za poljoprivredno-prehrambene proizvode i evidencione markice za vino i nabavka opreme u sektoru mesa, mleka i piva) i upravljanje rizicima.

Na sednici je usvojena izmenjena i dopunjena Uredba o utvrđivanju Programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima kroz otkup tržišnih viškova tovnih junadi u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije koronavirusa izazvane virusom SARS-COV-2.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Fore)

Poljoprivrednom proizvođaču tovne junadi biće isplaćena subvencija u iznosu od 20.000 dinara za svako prodato grlo u periodu od 5. septembra do 30. oktobra.

Vlada je usvojila i Pravce razvoja Naučno-tehnološkog parka doo Niš za potrebe ubrzanog tehnološkog razvoja Republike Srbije i Program razvoja NTP doo Niš za period 2020- 2025. godine.

Inovacije su prepoznate kao ključni faktor konkurentnosti ekonomije i razvoja zemlje, a tehnološki parkovi kao organizacioni oblik sa velikim uticajem na razvoj ekonomije.

Program NTP Niš predviđa privlačenje domaćih i stranih inovativnih tehnološko-razvojnih kompanija i stvaranje uslova za njihov razvoj kroz povezivanje sa naučno-istraživačkim i visokoškolskim organizacijama, zapošljavanje mladih obrazovanih kadrova i stvaranje uslova za povratak stručnjaka iz inostranstva.

Ciljevi su usmereni na pružanje infrastrukturne podrške i stručnih usluga privrednim društvima i naučno-istraživačkim i inovacionim organizacijama radi njihovog povezivanja i bržeg plasmana novih proizvoda na tržištu.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kako plavna područja mogu poboljšati kvalitet vode Dunava

Foto: A. Bezdan
Foto: B. Stammel

Od izvora do ušća u Crno more, Dunav prelazi put od preko 2.800 kilometara, protiče kroz deset zemalja i utiče na život više od 80 miliona ljudi.

Reka i priobalna područja imaju mnogo uloga: koriste se za poljoprivrednu proizvodnju, služe za transport, proizvodnju električne energije, rekreaciju i zaštitu od poplava, rezervoari su vode za piće, staništa su za biljke i životinje itd. Mnoge od ovih i drugih uloga i zadataka se jednim imenom nazivaju ekosistemske usluge i sve ili utiču ili su pod uticajem kvaliteta vode Dunava. Postoji snažna veza ekosistemskih usluga i života ljudi, biljaka i životinja u slivu.

Kako plavna područja duž Dunava i ekosistemske usluge koje pružaju mogu doprineti poboljšanju kvaliteta vode u reci i kako različiti interesi mogu biti uzeti u obzir pri upravljanju ovim područjima i van nacionalnih granica?

Odgovore na ova pitanja pokušaće da nađe konzorcijum pod vođstvom Katoličkog Univerziteta u Eichstaett-Ingolstadt, Nemačka, u okviru projekta IDES koji se finansira iz programa transnacionalne saradnje Dunav (fondovi ERDF i IPA) i ima budžet od 1.951.170 evra. Period implementacije projekta je od 1. jula 2020. do 31. decembra 2022.

Projektni partneri dolaze iz 25 institucija iz 10 zemalja Dunavskog regiona (Nemačka, Austrija, Rumunija, Mađarska, Slovačka, Bugarska, Srbija, Hrvatska i Moldavija).

Foto: Kovacs

Partner u projektu iz Srbije je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, a strateški partner je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, takođe iz Novog Sada.

Projekat je zvanično pokrenut 8. septembra ove godine putem virtuelnog sastanka na kome su uz članove konzorcijuma učestvovali i najvažniji predstavnici zainteresovanih subjekata i (tzv. stejkholderi) iz svih partnerskih zemalja.

Cilj projekta je usvajanje i implementacija zajedničkog sveobuhvatnog pristupa u korišćenju ekosistemskih usluga za poboljšanje kvaliteta vode Dunava, što je pionirski poduhvat.

“To ćemo učiniti u tesnoj saradnji sa donosiocima odluka i upravljačima plavnih područja u pilot područjima u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Rumuniji. Očekujemo da će se na taj način povećati razumevanje značaja brojnih ekosistemskih usluga, zajedničkih za zemlje u regionu, i njihovo uključivanje u buduće upravljačke strategije”, kaže dr Barbara Stammel, koordinator projekta.

Izvor: Interreg Danube

Izgradnja parka na Labudovom brdu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sheri Hooley)
Foto: Grad Beograd

U Rakovici se izvode radovi na izgradnji parka u Ulici Serdar Janka Vukotića kod brojeva 2 i 4 na Labudovom brdu, saopšteno je iz Opštine Rakovica.

Radove su danas obišli državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Milosav Miličković, predsednik gradske opštine Rakovica Miloš Simić sa saradnicima i predstavnici JKP „Zelenilo – Beograd”, čiji radnici izvode ove radove.

Miličković i Simić su razgovarali sa građanima ovog dela Rakovice i upoznali ih sa planovima za rekonstrukciju parka.

Park na Labudovom brdu se gradi na inicijativu Gradske opštine Rakovica, koja je primila veliki broj zahteva građana, a planirano je da radovi budu gotovi do kraja godine.

U novom parku planirano je postavljanje ljuljaške sa dva sedišta, dve njihalice, po jedna klackalica i vrteška. Novi park sadržaće i betonski sto za stoni tenis, kao i betonski sto za šah sa dve table.

Foto: Grad Beograd

Na mestu gde se nalazi dečji mobilijar, radnici će postaviti gumiranu podlogu površine 192 kvadratna metra. Za bezbednu igru dece predviđeno je i postavljanje dve ograde.

Novi park imaće osam klupa sa naslonom, klupu na zidu u dužini od 23 metra, za odlaganje smeća tri klasične i četiri betonske đubrijere. U planu je i rekonstrukcija i izgradnja pešačkih staza i stepeništa na prilazima parku, dok će se na zelenim površinama oko parka zasaditi trava i drugo ukrasno rastinje.

U Rakovici su u toku i radovi na izgradnji parka u Ulici Luke Vojvodića u Skojevskom naselju.

U sklopu akcije „Parkići za sve”, koja je pokrenuta 2012. godine, do sada je izgrađeno i rekonstruisano više od 70 parkova, dečjih igrališta, sportskih terena i drugih zelenih površina u Rakovici.

Izvor: Grad Beograd

Voštana statua pantera koja se topi na suncu upozorenje na klimatske promene

Foto ilustracija: Pixabay

Floridski panter već dugo mora da se nosi sa raznim problemima: bolesti, automobili koji sve više zalaze u njegovo prirodno stanište, genetske mutacije, ekstremne vrućine, uragani, pa čak i predatori – sve to još i pre nego što mladunci budu dovoljno stari da otvore oči. A sada se ova životinja suočava sa još jednim problemom – topljenjem!

Ipak, ovaj put je to za dobar cilj – statua pantera sa mladunčetom napravljena je od narandžastog voska koji se polako topi na suncu, ideja je Instituta CLEO u saradnji sa Fondacijom VoLo i agencijom Zubi iz Majamija kako bi se kroz umetnički prikaz ukazalo na uticaj klimatskih promena koje godišnje desetkuju populaciju pantera i drugih divljih životinja.

„Imamo vrlo aktivnu sezonu uragana i ponestalo nam je imena kojima bi ih mogli nazvati. Svedoci smo i rekordnog povećanja temperature, kao i nivoa mora. Za nas je klimatska kriza veoma relevantna i utiče na Floridu i njene stanovnike na mnogo načina”, rekla je Joka Arditi-Roša, izvršni direktor Instituta CLEO za CNN.

Skulptura pantera sa mladunčetom druga je od tri voštane instalacije koje je kreirao umetnik i režiser Bob Partington, poznat po svojim emisijama na Histori kanalu. Instalacija je predstavljena u zoološkom vrtu na Tampi prošle nedelje i privukla je veliku pažnju svih posetilaca.

Sve tri skulpture su dizajnirane tako da da se tokom dana tope na vrućini, otkrivajući poruku povezanu sa klimatskim promenama.

Prvo delo od voska, postavljeno u Majamiju, prikazalo je kolibu spasioca koja se istopila i otkrila natpis: „Više vrućine, manje plaža.“

Treća Partingova voštana skulptura biće premijerno predstavljena ove nedelje u gradskoj opštini  Orlanda.

Ideja treće skulpture je da kroz prikaz devojčice i njenog deke na klupi navede posmatrače da se zapitaju koliko će od prirode na Floridi ostati do vremena kada ova devojčica odraste.

„Ideja svih ovih instalacija je da istakne sve one stvari koje stanovnici Floride žarko žele da zaštite i očuvaju. Znamo da je tema zaštite životne sredine izrazito politizovana, ali istina je da većina građana zaista želi da zaštiti naše prelepe plaže, naš biodiverzitet i naš način života“, zaključila je Arditi-Roša.

Jovana Canić

Brod-laboratorija „Argus“ ponovo plovi Dunavom

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ambasador Savezne Republike Nemačke u Republici Srbiji Tomas Šib obišli su brod-laboratoriju Argus.

U kratkoj plovidbi beogradskim akvatorijem, ministar Trivan upoznao je nemačkog ambasadora sa svojstvima ove jedinstvene ploveće laboratorije značajne za monitoring i zaštitu voda, koji je posle šest godina mirovanja ponovo zaplovio Dunavom.

Ministarstvo zaštite životne sredine obezbedilo je sredstva kojima je tokom 2019. godine izvršen remont broda – laboratorije Argus, čime je omogućeno njegovo tehničko osposobljavanje i vraćanje u funkciju.

Brod Argus koji je poklon Vlade nemačke pokrajine Hesen Republici Srbiji, namenski je projektovan za uzorkovanje vode i sedimenta plovnih slatkovodnih tela, sa glavnim zadatkom praćenja stanja kvaliteta vode reke Dunav i njegovih pritoka.

Posebno je značajan za sistemske analize kvaliteta vode i utvrđivanje prisustva opterećenja zagađujućim materijama u skladu sa standardima Okvirne direktive o vodama.

Od 2003. godine kada je pristigao u Srbiju, brod je pomogao u realizaciji više istraživačkih projekata Dunava, kao i aktivnosti koje su doprinele povećanje svesti o potrebi smanjenja zagađenja ove reke.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Poslednji projekat od velikog međunarodnog značaja u kom je Argus učestvovao bilo je Treće zajedničko ispitivanje reke Dunav (Joint Danube Survey 3 – JDS3) najveća međunarodna istraživačka akcija na rekama u 2013. godini u kojoj je učestvovalo 14 podunavskih zemalja u saradnji sa Evropskom Komisijom, a realizaciju je koordinirala Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River – ICPDR).

Brod koji je nakon uspešno preplovljenih 5000 km bio u mirovanju, 2019. godine upućen je na remont u brodogradilištu Apatin, kada su obnovljena brodska dokumenta.

Remont je podrazumevao izvlačenje broda iz vode na navoz i popravku ili zamenu delova, sklopova i agregata u cilju dovođenja broda u tehničko stanje u skladu sa zahtevima nadležne Uprave za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu, i u skladu sa zahtevima eksploatacije.

Nakon obavljenih radova i aktivnosti neophodnih za uspostavljanje redovne funkcionalnosti broda, Argus danas spremno čeka istraživače, kako bi se uključio u nove projekte za čistije i lepše dunavske vode.

Izvor: Miistarstvo zaštite životne sredine

Zasađene palme ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Na zelenoj površini ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić” na Kalemegdanu ekipe JKP „Zelenilo – Beograd” zasadile su palme, što je prvi put u gradu da su na javnoj zelenoj površini zasađena stabla ovog drveta, saopšteno je iz preduzeća.

Zasađeno je šest stabala vrste „Trachycarpus fortunei” uvezenih iz Španije.

Palme su zasađene u dva reda, po tri stabla, kako bi se naglasio ulazak u park Kalemegdan i prilaz paviljonu.

Ozelenjavanje egzotama nije nešto što ne postoji u Beogradu, jer se u privatnim vrtovima godinama unazad nalaze uspešno odgajeni odrasli primerci palmi, banana i maslina.

U toku narednih dana, JKP „Zelenilo – Beograd” će oko palmi zasaditi kuglaste forme fotinije, lavande i sezonskog cveća, čime će zelena površina ispred paviljona „Cvijeta Zuzorić” dobiti svoj finalni izgled.

Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić” nalazi se u istorijskom delu Beograda, u parku na Kalemegdanskoj tvrđavi. Ovo je prvi galerijski prostor u našoj sredini, podignut isključivo za potrebe organizacije umetničkih događaja. Imajući u vidu izlagačku tradiciju dužu od devedeset godina, Umetnički paviljon “Cvijeta Zuzorić” uživa ugled reprezentativnog galerijskog prostora na nacionalnom i regionalnom nivou. Ovim galerijskim prostorom od 1945. godine rukovodi Udruženje likovnih umetnika Srbije.

U 2020. godini, Skupština Grada Beograda predvidela je renoviranje Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić” za koje su sredstva već izdvojena, a dodatna sredstva se očekuju od strane Evropske unije. Međutim, ova odluka gradskih vlasti je, usled proglašenja vanrednog stanja zbog globalne pandemije koronavirusom i niza nerešenih pitanja u vezi sa izvedbom zahvata, trenutno upitna.

Izvor: Grad Beograd

Razmatra se subvencionisanje ugradnje gasa u automobile i kupovine bicikala

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da to ministarstvo razmatra mogućnost da naredne godine omogući subvencionisanje ugradnje uređaja na gas u nove i polovne automobile kako bi se smanjilo zagađenje od izduvnih gasova.

Trivan je na manifestaciji organizovanoj povodom Svetskog dana bez automobila na Adi Ciganliji naveo da će se razmatrati i subvencionisanje nabavke bicikala kako bi se smanjila upotreba automobila.

Podsticaj za ugradnju gasnih uređaja u automobile, za šta bi moglo da se obezbedi približno milion evra, omogućio bi veći obuhvat vozila, odnosno redukciju izduvnih gasova, rekao je ministar.

On je ukazao na to da je resorno ministarstvo spremno i za subvencionisanje nabavke bicikala, ali da je neophodno napraviti dobar model, kako ne bi bilo zloupotreba.

Ministar je podsetio na to da je ove godine počelo i subvencionisanje nabavke hibridnih i električnih vozila, za šta je obezbeđeno približno milion evra iz budžeta.

Trivan je ukazao na to da je na početku godine u Srbiji bilo registrovano približno 700 elektiričnih i hibridnih automobila, a da je trenutno u proceduri više od 170 zahteva za odobravanje subvencionisanja kupovine ovih vozila.

Prema njegovim rečima, posebno je važno da se u Beogradu, kao najvećem gradu koji je imao problem sa zagađenjem vazduha tokom prethodne zime, poveća broj biciklističkih staza i da je sve više autobusa na električni pogon.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Otvorena regionalna kancelarija DFC u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i izvršni direktor američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) Adam Boler potpisali su u utorak Zajedničku izjavu kojom je ozvaničeno otvaranje regionalne kancelarije te korporacije u Beogradu.

Brnabić i Boler su otvorili kancelariju DFC onlajn, tako što su otkrili monitor na kojem je pušten snimak prostorija te kancelarije u Beogradu, a kojom je prošetao ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri.

Izjava je potpisana u Palati Srbija, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i specijalnog savetnika predsednika SAD Ričarda Grenela.

Predsednik je napomenuo da dolazak DFC u Beograd, uz simbolički značaj, odnosno signal investitorima da dođu da ovde posluju, znači i realizaciju projekata, istakavši da to ima ogromnu važnost za naše građane, ali i za dalji privredni rast naše zemlje.

“Mi smo u prošloj godini imali trgovinski maksimum sa SAD, od 854 miliona dolara. Verujemo da za pet godina to može da bude dvostruko više, a za Srbiju je izuzetno važno što DFC hoće da učestvuje u garantnim šemama za mikro, mala i srednja preduzeća”, rekao je Vučić.

Photo-ilustration: Pixabay

Specijalni izaslanik predsednika SAD je ukazao na to da je potrebno da prođe godinu dana kako bi građani Srbije osetili boljitak, nakon potpisanog ekonomskog sporazuma, a da politički deo dijaloga treba da sačeka dok se u privredi ne pokaže napredak.

“Hoćemo da ispunimo obećanja koja smo ranije dali zvaničnicima Srbije, ne želimo samo da se bavimo rečima nego i da se usmerimo na ekonomski razvoj u korist naroda”, naglasio je Grenel.

Boler je naveo da su u Beograd doputovali predstavnici šest američkih vladinih agencija, što je znak snažnih odnosa Srbije i SAD, pri čemu je najavio da će kancelarija DFC u glavnom gradu Srbije biti stalna.

Direktor kancelarije DFC-a u Beogradu Džon Jovanović rekao je da je ovo za njega najveća čast i odgovornost i da je njegov zadatak ekonomski razvoj regiona i da Balkan postane simbol mira i prosperiteta i mesto u koje će se mladi vraćati i zapošljavati.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kina će do 2060. godine biti ugljenično neutralna

Foto ilustracija: Pixabay

Si Đinping se obratio putem video linka prisutnima na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku i rekao da će Kina u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom povećati svoja zalaganja u smanjenju emisije ugljen-dioksida i planira da do 2060. godine postane ugljenično neutralna.

Predsednik je pozvao i ostale da se pridruže “zelenoj revoluciji”, a Kina želi da do kraja ove decenije smanji zagađenje i izgubi neslavno prvo mesto na listi najvećih zagađivača gasom na svetu.

Kina je najveći dobavljač gasa za grejanje na planeti, ali je i zemlja koja je svetski lider u obnovljivoj energiji. Poslednjih godina zauzuma sve snažnije stavove o klimatskim promenama, a Đinping je obećao i da će povećati svoj doprinos usvajanjem snažnijih političkih mera i težiti inovativnom, koordiniranom, zelenom i otvorenom razvoju.

Đinping želi da postigne ugljeničnu neutralnost za 40 godina i ova izjava se istorijska jer je ovo prvi put da Kina pravi konkretne planove za postizanje nulte emsije CO2.

Ovi planovi se poklapaju sa  rezultatima istraživanja Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) je iznela podatak da bi emisija ugljen-dioksida koja se oslobađa sagorevanjem fosilnog goriva mogla da bude smanjena za 70 odsto do 2050. godine i potpuno otklonjena do 2060. godine.

Kako bi se to postiglo, udeo obnovljivih izvora energije u primarnom snabdevanju energijom trebalo bi da bude povećan na 65 odsto do 2050. godine sa nivoa od 15 odsto iz 2015, navedeno je u izveštaju, a prenela je agencija Rojters.

Situacija se menja i u Nemačkoj, pa je energetska kompanija RWE, koja je najveći emiter ugljendioksida u Evropi 2018. godine, najavila u zvaničnom saopštenju da će do 2040. godine biti ugljenično neutralna.

“Svaki izvor energije ima svoju eru, sada je počela era obnovljivih izvora energije” izjavio je Martin Šmitz izvršni direktor RWE-a i dodao da je kompanija opredelila i 1.5 milijardi evra godišnje za dalje investicije u proširivanje kapaciteta na obnovljive izvore energije.

Jovana Canić

Nasukalo se više od 450 kitova na obali Tasmanije

Foto ilustracija: Pixabay

Oko 380 kitova pilota uginulo je na zapadnoj obali Tasmanije, uprkos naporima spasilačkih službi da ih vrate u vodu nakon masovnog nasukavanja.

Više od 450 ih se nasukalo u proteklih nekoliko dana na sprudovima i plažama zapadne Tasmanije. Spasioci su uspeli da vrate oko 50 kitova u vodu, prenosi Gardijan.

Spasilačke službe su bile fokusirane na oko 270 kitova kod grada Strahan, koji su se tamo nasukali u ponedeljak, ali su jutros iz helikoptera spazili još 200 kitova pilota nasukanih na plaže deset kilometara dalje.

To je jedno od najvećih nasukavanja ikada zabeleženih širom sveta i najmasovnije u australijskoj istoriji.

Nik Deka, koordinator spasilačkih službi tasmanijskih parkova, rekao je da se njegove ekipe sada bore da spase još 30 preostalih živih kitova.

„Pokušaćemo da spasimo koliko god možemo“, istakao je Deka.

Do sada je najgore nasukavanje zabeleženo 1935. godine, kada se 294 kitova pilota nasukalo na severzapadnu obalu Tasmanije.

Izvor: RTS

„Dan bez automobila“ u Beču

Foto: Eurocomm-PR/Regina Hügli
Foto: Eurocomm-PR/Regina Hügli

Povodom „Evropske nedelje mobilnosti“ Beč je obeležio „Dan bez automobila“, a karta za javni prevoz važila je ceo dan.

U Beču se 22. septembar  obeležava kao „Dan bez automobila“ što znači da Bečlije tog dana mogu da iskoriste priliku i uživaju u vožnji javnim gradskim prevozom bez sedanja za volan. Putnici mogu neograničeno da se voze za samo 2,40 evra koliko iznosi cena pojedinačne karte, a ova akcija važi tokom čitavog dana.

Beč je u okviru strategije „Smart City Wien 2050“ za jedan od svojih ciljeva postavio smanjenje emisije ugljen-dioksida te nastavlja da promoviše ekološku mobilnost, smanjenje efekta staklene bašte, zaštitu klime i životne sredine.

Agencija za mobilnost je objavila podatak da gotovo tri četvrtine puteva u Beču mogu da se pređu peške, biciklom ili javnim gradskim prevozom dok samo 26 odsto ulica može da se pređe automobilom.

Ipak, putnička vozila u Beču prednjače.

Bilo da su kola parkirana ili u pokretu, ona zauzimaju čak 67, a bicikli samo 1 odsto ulične površine. Jedan od ciljeva bečke strategije glasi: pravilna preraspodela u korišćenju saobraćajnica, a grad ima nameru da do 2025. godine smanji udeo automobila u saobraćaju sa 26 na 20 odsto. Ostala sredstva kretanja do tada će biti zastupljena sa ukupno 80 odsto.

Beč je jedan od retkih milionskih gradova koji se ubraja u najbolje gradove za bicikliste na svetu.

Izvor: Eurocomm

Sekretarijat za javni prevoz i GSP obeleželi Evropsku nedelju mobilnosti

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za javni prevoz i Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd” obeleželi su Evropsku nedelju mobilnosti prezentacijom vozila sa alternativnim pogonima motora na platou ispred Starog dvora.

Sekretarijat za javni prevoz dao je doprinos Evropskoj nedelji mobilnosti, s osnovnom idejom da se promovišu alternativni vidovi transportnog prevoza, pre svih pešačenje i biciklizam, istakao je resorni sekretar Jovica Vasiljević.

“Javni prevoz zauzima posebno mesto u sistemu većine gradova koji učestvuju u Nedelji mobilnosti. Grad Beograd traži mogućnost povećanja žutih traka u saobraćaju, kao oblika davanja prioriteta tramvajima na pojedinim raskrsnicama. U toku je izrada projekta koji se sprovodi sa kompanijom „Simens” i koji treba da omogući prioritetno kretanje tramvaja na određenom broju raskrsnica”, naveo je Vasiljević.

On je istakao da je u prvoj fazi cilj da tramvaji u potpunosti dobiju prioritet, gde god je to moguće, dok je u dugoj fazi cilj da se i autobuskom podsistemu da prioritet na raskrsnicama, najavio je Vasiljević.

Foto: Grad Beograd

Direktor GSP-a Radiša Momčilović je podsetio da se 14. oktobra obeležava 128 godina postojanja javnog prevoza u Beogradu.

“Od osnivanja do danas, GSP je pratio vodeće trendove evropskih gradova. Poslednjih nekoliko godina se sve više kupuju vozila sa alternativnim pogonima motora u cilju što manjeg zagađenja vazduha. Iz istog razloga je GSP 2016. uspostavio liniju sa elektroautobusima, dok je od prošle godine uspostavljena linija u pešačkoj zoni, popularni „Vrabac”. Prošle godine kupljena su 244 autobusa sa dizel motorima, koji imaju nultu emisiju štetnih gasova“, naveo je Momčilović i najavio kupovinu dodatnih 10 električnih autobusa, kao i 100 dizel vozila bez štetnih gasova.

Srbija i Grad Beograd aktivno učestvuju u Evropskoj nedelji mobilnosti od 2002. godine. Ove godine učešće je uzelo 50 zemalja i više od 2.800 gradova, među njima 31 grad iz Srbije.

Izvor: Grad Beograd

Pokrenuta akcija uređenja Zemunskog keja

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Povodom Evropske nedelje mobilnosti i Svetskog dana čišćenja, 21. septembra, na inicijativu Opštine Zemun pokrenuta je akcija uređenja Zemunskog keja, saopšteno je iz ove opštine.

Ekipe JKP „Zelenilo – Beograd” i „Gradske čistoće” radiće tri dana na potezu od restorana „Radecki” do hotela „Jugoslavija”.

Udruženom akcijom biće očišćeno šetalište i priobalje, uređene zelene površine, popravljene ili zamenjene dotrajale klupe i postavljene nove kante za smeće.

Evropska nedelja mobilnosti, kao i Svetski dan čišćenja imaju za cilj da putem povećanja mobilnosti utiču na poboljšanje javnog zdravlja i kvaliteta života stanovništva.

Ovogodišnja tema ENM stavlja u fokus važnost pristupačnosti transportu bez emisija štetnih gasova i promoviše inkluzivni okvir koji uključuje sve činioce društva.

ENM podstiče ljude i lokalne vlasti širom Evrope da preduzmu korake za postizanje dugoročnog cilja ugljenično neutralnog kontinenta. Takođe, cilj je da se doprinese rešavanju ekoloških problema urbanih sredina, poput zagađenja vazduha, da se ukaže na to koliki problem predstavlja nesavesno upravljanje resursima i otpadom, ali i koliko je važno da se ljudi udruže i sarađuju u rešavanju ovog problema.

Gradovi koji učestvuju u ovogodišnjem ENM mogu prikazati prednosti čistijih izbora prevoza i postići napredak ka boljoj mobilnosti u Evropi.

Izvor: Grad Beograd

Jednakosti bicikla, automobila i pešaka u javnom prostoru

Foto: Mobilitätsagentur Wien
Foto: Mobilitätsagentur Wien

Povodom „Evropske nedelje mobilnosti“ koja traje od 16. do 22. septembra 2020. godine, bečka Agencija za mobilnost ispituje koliko njeni građani imaju prostora za pešačenje, vožnju bicikla i automobila.

Iako ulični prostor, a naročito prostor za parkiranje, zauzima velike gradske površine, Beč se zalaže za ekološku mobilnost i prilagođavanje javnog prostora potrebama građana.

Agencija za mobilnost je objavila podatak da gotovo tri četvrtine puteva u Beču mogu da se pređu peške, biciklom ili javnim gradskim prevozom dok samo 26 odsto ulica može da se pređe automobilom.

Ipak, putnička vozila u Beču prednjače.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bilo da su kola parkirana ili u pokretu, ona zauzimaju čak 67, a bicikli samo 1 odsto ulične površine. Jedan od ciljeva bečke strategije glasi: pravilna preraspodela u korišćenju saobraćajnica, a grad ima nameru da do 2025. godine smanji udeo automobila u saobraćaju sa 26 na 20 odsto. Ostala sredstva kretanja do tada će biti zastupljena sa ukupno 80 odsto.

Bečka Agencija za mobilnost se aktivno bavi podizanjem svesti o nužnosti kretanja, korišćenju alternativnih prevoznih sredstava ne samo iz ekonomskih i društvenih, već i iz klimatskih razloga.

Beč je jedan od retkih milionskih gradova koji se ubraja u najbolje gradove za bicikliste na svetu.

Izvor: Eurocomm