Home Blog Page 648

Pomoć DFC-a poljoprivrednicima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je danas da to ministarstvo još od januara sarađuje sa američkom Međunarodnom razvojnom finansijskom korporacijom (DFC), pri čemu garancijska šema pomoći poljoprivrednicima vredi 60 miliona dolara.

Nedimović je objasnio da je 20 miliona dolara već otišlo kroz kreditnu podršku, preko tri banke, dodajući da je suština da za obezbeđenje investicije poljoprivrednog proizvođača DFC i država daju 60 odsto, a poljoprivrednik preostalih 40.

To je, kako je ocenio, posebno važno jer se poljoprivrednici, upravo zato što ne žele da daju nešto svoje kao sredstvo obezbeđenja kredita, ređe i odlučuju na investicije.

Prema njegovim rečima, DFC-u su ponuđene tri stvari iz oblasti poljoprivrede, od kojih je prva u vezi sa startapovoma za mlade koji prvi put ulaze u ovakvu proizvodnju, druga je žensko preduzetništvo, a treća je prehrambena industrija, odnosno veliki proizvođači koji nisu obuhvaćeni IPARD-om i državnim programima pomoći.

Prva linija se, kako je rekao, odnosi na poljoprivrednike do približno 40 godina, kojima bi se kroz grantove pomoglo pri odlasku na selo i ulasku u poljoprivrednu proizvodnju.

Prema njegovim rečima, drugim programom, koji se bavi ženskim preduzetništvom, pomagala bi se proizvodnja karakteristična za seoska domaćinstva, gde su žene nosioci proizvodnje.

Trećim programom bi se pružila pomoć našem voćarstvu, povrtarstvu, preradi kukuruza i pšenice, kao sektorima koji nam sada nedostaju, rekao je ministar i dodao da prve garancijske šeme treba očekivati u narednih mesec, dva dana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Zajedničkom saradnjom do smanjenja zagađenja životne sredine

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvuje u radu neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine zemalja članica EU posvećenog globalnoj politici biodiverziteta u kontekstu pandemije i doprinosu Evrope u ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva, koji se održava od 30. septembra do 1. oktobra u Berlinu.

Stopa smanjenja biodiverziteta u svetu jedan je od ključnih pokazatelja stanja u kome se nalazi naša planeta, a mera ugroženosti prirodnih resursa i smanjenja ekosistemskih usluga neposredno utiče na uslove života ljudi i njihovo zdravlje, konstatovano je na prvoj sesiji na konferenciji na temu „Covid-19 i globalna politika biodiverziteta“.

Trivan je obraćajući se učesnicima skupa ukazao na veliki značaj doslednog ostvarivanja usvojenih ciljeva o očuvanju biodiverziteta, uprkos nerazumnom ponašanju ljudi koje vodi ka potpunoj degradaciji sveta kojeg danas poznajemo.

Bolje razumevanje povezanosti očuvanih ekosistema i dobrobiti ljudi, doprineće ne samo smanjenju rizika od budućih pandemija, već i ostvarenju ciljeva globalne politike biodiverziteta, istakao je Trivan.

On je naglasio da je upravo kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala da se jedino zajedničkom saradnjom dolazi do rešenja za smanjenje zagađenja životne sredine i devastacije ekosistema.

Prema njegovim rečima, Balkan je jedno od najbogatijih područja biodiverziteta i zajedničke inicijative u borbi protiv klimatskih promena i smanjenju zagađenja kao što je pošumljavanje, potvrda su značaja ekologije koja ne poznaje granice.

Srbija kao jedan od svetskih centara biodiverziteta ostaje posvećena naporima da se svet ujedini u borbi za opstanak živog sveta, rekao je ministar zaštite životne sredine i dodao da su upravo inicijative Srbije za povećanje površina pod šumama širom regiona podržane kao dobar put ka ostvarenju klimatskih ciljeva u najširim okvirima.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Jednako značajan zadatak kome je Evropa u potpunosti posvećena je smanjenje klimatskih promena i ublažavanje njihovih posledica, zbog čega je druga sesija na konferenciji protekla u diskusiji o proceni uticaja o povišavanju klimatskog cilja EU do 2030. godine i doprinosu Evrope sprovođenju Pariskog sporazuma o klimi.

Ova razmatranja na sesiji i procene o mogućem doprinosu Evrope dostizanju ciljeva iz Pariskog sporazuma značajni su i kao smernice za dalje odluke i reforme u budućnosti.

Ostvarujući postavljene ciljeve do 2020. godine, EU planira da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine, kao i da do 2050. godine postane klimatski neutralan kontinent.

Trivan je učestvujući u diskusiji ukazao na doprinos Srbije ovom procesu, kako u međunarodnim okvirima, tako i na nacionalnom planu.

On je istakao da je pored izrade zakonskih okvira i ključnih dokumenata – Zakona o klimatskim promenama, Nacionalne strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom, Srbija izradila i izveštaje prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime (UNFCCC) – prvi nacrt revidiranog Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC), nacrt Drugog dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja prema UNFCCC, a u toku su aktivnosti na izradi Trećeg nacionalnog izveštaja prema UNFCCC.

Veoma aktivnu ulogu Srbije u ovom procesu, kako je istakao ministar, potvrđuje izbor naše zemlje za jednu od potpredsednica predstojeće 26. konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime (COP26) koja će biti održana novembra 2021. godine u Glazgovu.

Nakon plenarne sesije, na marginama skupa, Trivan je imao više značajnih susreta sa zvaničnicima zemalja učesnica.

Između ostalih, Trivan je razgovarao sa saveznom ministarkom za životnu sredinu, zaštitu prirode i nuklearnu bezbednost SR Nemačke Svenjom Šulce, ministrom životne sredine, kopna i mora Republike Italije Serđom Kostom, ministrom privrede i održivog razvoja Republike Hrvatske Tomislavom Ćorićem, ministrom zaštite životne sredine i prostornog planiranja Severne Makedonije Naserom Nuredinijem, kao i ministrom za životnu sredinu i urbanizam Republike Turske Muratom Kurumom.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U susretu sa Šulce, naglašena su najaktuelnija pitanja u unapređenju životne sredine, i konstatovan značaj zajedničke saradnje kao i realizacije budućih ekoloških projekata za postizanje evropskih ekoloških i klimatskih ciljeva.

Na bilateralnom sastanaku sa ministrom iz Turske razgovarano je o konkretnim projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Trivan je tom prilikom istakao da je dobra saradnja dvaju ministarstava zaštite životne sredine rezultat odličnih odnosa između naše dve zemlje, i ukazao da ona ujedno predstavlja uspešnu osnovu za dalje unapređenje i konkretizaciju zajedničkih aktivnosti u ovoj oblasti.

U razgovoru je dogovorena razmena poseta na ekspertskom nivou, kada će biti utvrđene potrebe i prioriteti za dalju saradnju.

Neformalni sastanak ministara zaštite životne sredine Evropske unije organizovan je u skladu sa merama protiv aktuelne pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zađtite životne sredine

Završen I Festival WEEP EFFECT 2020

Foto: Promo

Prvi Festival WEP EFFECT 2020 sa temom “Edukacija o vodi – održiva komunikacija sa javnošću” održan je u onlajn formatu uz učešće predstavnika komunalnih preduzeća, organizacija i institucija iz sedam država.

U novim izmenjenim uslovima, takoreći u potpuno novoj stvarnosti, svi kojima su živa komunikacija i susreti sa ljudima nasušna potreba, i deo posla, nastoje da nađu nova rešenja i modele ponašanja. Kriza izazvana koronavirusom najpre nas je dovela do promene u načinu rada – kreiranju novih projektnih aktivnosti. Naše radionice Vodne stanice u školskim dvorištima u prošloj školskoj godini bile se odložene do daljnjeg i još uvek se ne nazire nalaženje mogućih termina. Sve ozbiljnije se pripremamo za onlajn edukaciju učitelja, a zatim i nastavak onlajn edukacije dece. Počinjemo novi projekat međugeneracijske saradnje „Pranje ruku čuva tvoje zdravlje“ namenjen povezivanju dece iz škola sa stanarima staračkih domova.

Foto: WEP EFFECT 2020

Kada smo prošle godine uspešno realizovali Petu međunarodnu konferenciju pod nazivom „Voda za sutra“ nismo ni slutili šta nas čeka u realizaciji novog događaja koji smo tada planirali. Želeći da napravimo promenu i učinimo iskorak, nakon pet konferencija, počeli smo planiranje Prvog međunarodnog festivala WEP EFFECT 2020. Planiran za maj, u sklopu Evropske nedelje održivog razvoja, odložen je za septembar kada i program ESDW-a. Nadajući se da ćemo se sa učesnicima sresti uživo u Rogaškoj Slatini ipak smo bili prinuđeni da 25. i 26. septembra 2020. godine održimo i Festival WEP EFFECT u onlajn varijanti. Prvi međunarodni Festival WEP EFFECT 2020 organizovan je pod pokroviteljstvom predsednika Republike Slovenije ,Boruta Pahora.

Uprkos okolnostima, odaziv učesnika i prijavljenih edukativnih materijala je bio zadovoljavajući. Glavna tema festivala “Edukacija o vodi – održiva komunikacija s javnošću” u takmičarski deo programa privukla je komunalna preduzeća za vodosnabdevanje, kanalizaciju i preradu otpadnih voda. Međunarodni žiri od šest članova ocenjivao je radove u četiri kategorije: štampani materijali, video materijali, edukativna aplikacija ili veb stranica, scenski prikaz ili objekat. Na Festivalu je tokom prvog dana predstavljeno šest radova.

Prvo nagrađeni edukativni materijal Festivala je brošura Ržanskog vodovoda iz Kopra. Na osnovu raspisanih kriterijuma, brošura sa kojom je Ržanski vodovod iz Kopra konkurisao zadovoljila je kao kvalitetno urađen materijal sa jasnom porukom kako za odrasle tako i za decu. Jednako je primenljiv za informisanje stanovništva kao i za edukaciju dece u školama. Estetski kriterijumi i dizajn uz jezičku korektnost su takođe zadovoljeni. Pored toga što je osmišljen za potrebe korporativnog predstavljanja, ima i opšte edukativni karakter pa tako privlači ciljnu grupu svih kategorija.

Foto: WEP EFFECT 2020

U kategoriji video materijala bilo je najviše prijava. Nagrađen je animirani film Komunale d.o.o Sevnice, „Ulje na neki drugi način“ koji je nastao kao deo istoimenog projekta Evropske unije u kojem su pored Komunale iz Sevnica učestvovale Komunale iz Krškog, Radeča i Brežica, kao i opština Sevnica. Film je imao za cilj da ukaže na pravilan odnos prema otpadnom jestivom ulju i time istakne efekat na očuvanje voda. Otpadne vode zagađene jestivim uljem su mnogo zahtevnije za pročišćavanje – 1 litar otpadnog ulja zagadi 1 milion litara vode.

Foto: WEP EFFECT 2020

Za najbolju komunikaciju sa lokalnim stanovništvom u svojoj distributivnoj mreži, pokazanu u dokumentarnom filmu „Riječka voda“, priznanje je poneo KD “Vodovod i kanalizacija” Rijeka. Najbolji korporativni film je predstavila Komunala d.o.o. Kranj, dok je Kostak d.d. Krško dobio priznanje za najbolji materijal namenjen ciljnoj grupi školske dece – film “Varujmovodo” snimljen u formi kviza. Pored nagrade I Festivala WEP EFFECT 2020 za brošuru, Ržanski vodovod Koper odneo je i priznanje za film koji je nastao kao odgovor na aktuelnu situaciju sa koronavirusom, sa maskotom Kapkom u glavnoj ulozi. Svi su imali priliku da svoje materijale obralože u toku prvog dana Festivala. Bez obzira što nisu direktno učestvovali na Festivalu, podršku su dale Hrvatske vode i IAWD.

Uvodna obraćanja i zaključke oba dana dao je prof. dr. Jože Lipnik, predsednik Oragnizacionog odbora Festivala WEP EFFECT, dok je prvog dana učesnike putem video linka pozdravio i župan opštine Rogaška Slatina magistar Branko Kidrič. Pored prezentacija predstavnika komunalnih preduzeća bilo je i stručnih prezentacija. Na temu vode i EU direktiva o vodi govorila je Ljudmila Novak, poslanica Republike Slovenije u EU parlamentu za životnu sredinu, zdravlje i bezbednost hrane. Dr. Mitja Bricelj, iz Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostor Republike Slovenije, govorio je o ulozi mladih i projekata za mlade na temu vode u Sloveniji i regionu, sa posebnim osvrtom na Savski region – Sava izvire u Sloveniji i svojim tokom spaja 4 države regiona Balkana. Prof. dr Samjuel Ejplbaum sa Beh Gurion univerziteta u Izraelu govoro je o značaju edukacije mladih, od najranijeg uzrasta, na temu vode sa aspekta pravilnog upravljanja vodnim resursima i činjenicom da je čovek glavni uzrok smanjenja količine čiste pijaće vode, iako vode ima u prirodi ima dostupne u različitim oblicima. Prof. dr Mihal Jožef Toman upozorio je na opasanosti zagađenja vode koje mi svakodnevnim navikama izazivamo, a koje su teško otklonive. Skrenuo je pažnju da su neophodni programi edukacije dece i da se to mora rešavati sistemski na nivou države. Popodnevna sesija bila je posvećena EU projektima koji su fokusirani na temu vode i edukaciju dece i mladih. Tanja Bordon iz Slovenije predstavila je nedavno završen projekt “Vodna škola” iz Erasmus + programa, Mihaela Hanzlova iz Češke Republike predstavila je radnu svesku iz projekta “Vodni agent V003” finasiranog iz Višegradskog fonda, a Aniko Horvath iz Mađarske govorila je o projektu “Wat.Edu” koji se trenutno realizuje iz Erasmus+ programa i u kome je i Vodna agencija jedan od osam partnera.

Foto: WEP EFFECT 2020

Drugog dana Festivala WEP EFFECT 2020 predstavili smo projekt “Vodni agent” prezentacijama stručne saradnice Društva vodna agencija dr Tatjane Kikec, sa posebnim osvrtom na značaj projekta “Vodni agent” u situaciji koronavirus krize. Projekt “Vodni agent” u osnovi ima za cilj da decu što više približi slavini i pijaćoj vodi, a svoje aktivnosti u školi, na veoma slikovit i živopisan način, predstavila je učiteljica Mojca Gerželj Štembergar iz Osnovne škole “Srečko Kosovel” iz Sežane. Učiteljica Sanja Mojić, iz Osnovne škole “Žarko Zrenjanin” u Novom Sadu, pokazala je široku paletu aktivnosti na temu vode u školskim predmetima koje je sprovodila sa učenicima u projektu “Vodni agent” i sve to ilustrovala veoma zanimljivim video prilozima. Još jednom je predstvaljen projekt “Vodna škola” sa aspekta primene u školama. Na kraju je predstavljen pilot projekat „Pranje ruku štiti zdravlje” koji je Društvo vodna agencija započelo u saradnji sa Kostak d.d. iz Krškog u domu za stara lica u Krškom o čemu je govorila Špela Arh Marinčič. Rekapitulaciju oba dana Festivala dala je prezentacijom “Vodni agent – edukativni program kao sredstvo komunikacije program” menadžerka projekta Majda Adlešić.

Prvi onlajn Festival WEP EFFECT 2020 završen je sa zaključkom da je odnos prema vodi ključni element edukacije dece i mladih. Pristup edukaciji mora biti sistemski regulisan, a moraju ga sprovoditi svi – od škola i roditelja preko javnokomunalnih preduzeća i kompanija do visoko obrazovnih institucija. Svesni trenutka u kome je realizovan Festival sa zadovoljstvom smo najavili II Festival WEP EFFECT 2021, verujući u promenu ponašanja ljudi prema prirodi i vodi kao neophodnom preduslovu opstanka civilizacije.

Izvor: Vodna Agencija

Zlatibor – prvo naše turističko mesto na evropskoj mapi punjača

Foto: Wikimedia/Tsnena
Foto: South.rs

Vlasnici električnih vozila u Srbiji, pa i iz cele Evrope, uskoro će moći da se služe jednom pogodnošću kada budu želeli da napune svoje četvorotočkaše na Zlatiboru – a prvi koji će se pohvaliti svojim mestom na mapi nove aplikacije charge&GO su “pametni” (smart) apartmani koji niču na ovoj našoj pitomoj planini.

Svi putnici namernici će uz pomoć integrisanog punjača Smart Wallbox moći da koriste apartmane kao usputnu stanicu na svom putu i napune svoje vozilo.

Ovaj elektropunjač snage 22 KW, čije je proizvođač Schneider Electric, predstavlja deo sveobuhvatnog rešenja za pametnu kuću na Zlatiboru, pa ga je moguće integrisati sa elektrosistemom u domu, a biće integrisan i u prvu regionalnu digitalnu platformu za korišćenje mesta punjenja elektrovozila charge&GO.

Foto: South.rs

Važno je istaći da je ova platforma charge&GO, sa mobilnom aplikacijom i mrežom punjača, osmišljena kako bi se održao korak sa vremenom u kom se očekuje da sve više ljudi kupuju električne automobile. Vlasnici elektromobila dobiće zahvaljujući uslugama na platformi charge&GO jednostavnu i brzu uslugu korišćenja mesta za punjenja električnog vozila.

Dostupni punjači u okviru mreže charge&GO, kao i hiljade punjača širom Evrope koji su deo partnerske mreže, vidljivi su na mapi u aplikaciji i platformi gde vozač elektromobila može vrlo lako pronaći, odabrati i rezervisati period kada mu najviše odgovara da koristi mesto za punjenje.

Zahvaljujući platformi charge&GO, pored svih benefita, objekat na Zlatiboru postaje vidljiv i na evropskoj mapi električnih punjača.

Ono što još izdvaja apartmane na Zlatiboru od drugih objekata je što su se tokom njihove izgradnje koristili materijali koji doprinose manjoj potrošnji električne energije. Iako cena energenata raste iz godine u godinu, ukoliko se odlučite da investirate u jedan ovakav objekat vrlo brzo ćete biti dvostruko nagrađeni – kroz podizanje ekološke svesti i ne manje važno – kroz manji račun za električnu energiju.

Foto: South.rs

Kompanija “South Balkan Investment” u naredna tri meseca završiće izgradnju apartmana i stanari će moći da se usele u prve pametne” apartmane u ovom delu naše zemlje .

Moderan objekat u centru Zlatibora, okružen borovom šumom, koji je dizajnerski i arhitektonski uređen u stilu modernih zimskih objekata, zauzeće površinu od 2.000 kvadratnih metara i u njemu će se naći 40 pametnih apartmana sa spa centrom. Površina apartmana se kreće od 26 do 51 kvadratnog metra, a svi su opremljeni najsavremenijim uređajima.

Šta tačno od sadržaja nude ovi apartmani? Od podešavanja rasvete do bezbednosti doma. Sve možete da uradite putem aplikacije na mobilnom telefonu. Ne, nije reč o sceni iz filma naučne fantastike – pametna budućnost je stigla!

Kupci apartmana mogu sa bilo koje lokacije da “upravljaju” apartmanom, u smislu uključivanja struje, vode, grejanja, pa i robot-usisivača, čime se postiže ekonomičnost i smanjuju troškovi održavanja.

Foto: South.rs

Pametni apartmani garantuju komforan i bezbrižan odmor za celu porodicu, jer iako zaboravite da isključite svetlo, to sada možete uraditi uz pomoć jednog klika gde god se našli u tom trenutku.

Kupovinom pametnog apartmana štitite životnu sredinu i racionalnije koristite izvore energije, a troškovi održavanja apartmana dugoročno su smanjeni.

Vaša kuća misli za vas i menja vaše navike u vezi sa stanovanjem, a uz to prirodni ambijent garantuje potpuno opuštanje – vraćanje prirodi je i glavna težnja savremenog čoveka, zar ne?

Pametni apartmani na Zlatiboru predstavljaju samo uvod u projekte koje će “South Balkan Investment” realizovati u budućnosti.

Jovana Canić

Najbolje fotografije prve nedelje Foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Foto: Energetski portal
Prvo mesto: Veliki rat – Vladimir Marković

Posetioci našeg portala bili su više nego inspirisani. Odabir najboljih fotografija u prvoj nedelji nije bio nimalo lako zadatak za članove žirija. Ipak, evo nezaboravnih momenta iz prirode koji su ušli u uži izbor.

Podsećamo Vas da svoje fotografije prirode, kao i aktivnosti koje čovek sprovodi u prirodnom okruženju možete slati do 27. novembra.

Ne zaboravite da broj poslatih fotografija nije ograničen – ako ste srećnik koji je imao priliku da zabeleži više fotografija sjajnih pejzaža, netaknute prirode, neobičnih biljnih i životinjskih vrsta – samo napred! Šaljite nam svoje radove putem ovog LINKA

Ideja i cilj konkursa je da se pokaže važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da da se lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000 učine vidljivim široj javnosti.

Autori najbolje plasiranih fotografija mogu da dobiju neku od tri novčane nagrade:

1.Nagrada 60.000 dinara

2.Nagrada 45.000 dinara

3.Nagrada 35.000 dinara

Drugo mesto: Ples u magli – Dejan Valek

Teme foto-konkursa su:  priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, održiva poljoprivreda, održivi turizam i druge komercijalne aktivnosti.

Budite inovativni – prikažite nam prirodu iz svog ugla!

Napomena:

Molimo učesnike da imenuju fotografije sa donjom crtom između reči, npr. Petar_Marković_Vrelo_Krupe.jpg

Takođe svi učesnici koji su dobili ugovore, kao i one koji će ih dobiti, trebalo bi da upišu svoje podatke i potpišu ugovore, a zatim da nam pošalju post expresom jedan primerak sa napomenom za isporuku sutradan. Navesti da troškove snosi primalac.

Treće mesto: Fotka 6 – Nikola Vlahović

U galeriji pogledajte koje su još fotografije bile u užem izboru.

Hrvatski solarni brod zaploviće u tržišne vode

Foto-ilustracija: Unsplash (Sheila Jellison)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon junskih vožnji hrvatskim Jarunom samoodrživi solarni brod Solar Cat spreman je da se otisne u međunarodne vode.

Od početne verzije Baby Cat 1.0 nastala je Baby Cat 2.0, a poslednji stadijum razvoja brod je postigao u najnovijem izdanju Solar Cat 1.0.

Svojom višenamenskom palubom Solar Cat ubraja se među inovacije. Na njemu se mogu održavati razne radionice, školske i sportske edukacije, poslovni sastanci, svečane promocije, pa čak i koncerti.

“Akumulirana električna energija u baterijama broda u kombinaciji s visokoenergetskim razvodom ovaj brod pretvaraju u pozornicu. Upravo u tom tonu je na zadnjem održan koncert bez uključivanja generatora ili spajanja na kopno” rekao je osnivač kompanije iCat Tomislav Uroda.

Kako navodi, otvorile su se brojne turističke mogućnosti, pa se tako uz malo mašte turističkih organizacija i invent menadžera, na brodu mogu organizovati koncerti, a može se pretvoriti u glumačku pozornicu i slično. 

“Pa čak i kao bešumno energetsko postrojenje na lokacijama do kojih struja još nije došla”, naglašava za Lider mladi preduzetnik.

Izvor: SEEbiz

Francuski “Alstom” učestvuje u izgradnji metroa u Beogradu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)

Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala sе danas sa Filipom Dеlеrom, potprеdsеdnikom „Alstom grupе“, i Nikolom Andrijеom, dirеktorom razvoja ovе kompanijе, i sa njima razgovarala o izgradnji bеogradskog mеtroa. Sastanku jе prisustvovao i ambasador Francuskе u Srbiji, Žan-Luj Falkoni.

Mihajlovićеva jе ovom prilikom istakla da jе bеogradski mеtro jеdan od najvažnijih i najzahtеvnijih projеkata kojе ćе Srbija rеalizovati i na koji Bеograđani čеkaju dеcеnijama.

„Drago nam jе da jе „Alstom“, kao jеdna od najboljih svеtskih kompanija, zaintеrеsovana da učеstvujе u izgradnji bеogradskog mеtroa, tj. u fazi oprеmanja sistеma. Ministarstvo jе tu da pruži svu nеophodnu podršku i da zajеdno rеalizujеmo ovako važan projеkat za nas, iza kojеg stojе i dva prеdsеdnika – Alеksandar Vučić i Emanuеl Makron. Vеrujеm da stе imali dobar sastanak i sa ministrom finansija i da ćе uskoro biti dogovorеni i finansijski aranžmani, kako za građеvinskе radovе, tako i za radovе na sistеmu“, rеkla jе ona.

Mihajlovićеva jе podsеtila da jе u maju ovе godinе potpisan Sporazum o donaciji izmеđu Vladе Francuskе i Vladе Srbijе u ukupnom iznosu od 8,3 miliona еvra i dogovorеna procеdura za rеalizaciju donacijе od 0,4 miliona еvra, tе da jе u toku izrada studijе izvodljivosti za koju jе u julu potpisan komеrcijalni ugovor i koju izrađujе kompanija „Ežis“.

Filip Dеlеr rеkao jе da uporеdo sa studijom izvodljivosti tеku i priprеmni radovi za tеhnička rеšеnja i da ćе „Alstom“ aktivno raditi u narеdnim mеsеcima kako nе bi gubili vrеmе za rеalizaciju projеkta bеogradskog mеtroa, svеsni značaja ovog projеkta za Vladu Srbijе.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Bakterija krivac za smrt 11 slonova u Zimbabveu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Greenwood)

Bakterijska infekcija, koju je možda uzrokovalo konzumiranje nekih otrovnih biljaka, mogla bi biti uzrok smrti 11 slonova u šumi u zapadnom Zimbabveu, naveli su zvaničnici.

Tela slonova otkrivena su prošle nedelje u šumi Pandamasue, smeštenoj između nacionalnog parka Hvange i vodopada Viktorija. 

Hrane je malo tokom ove sušne sezone. Postoji problem prenaseljenosti životinja, pa mladi uglavnom jedu bilo šta, a neke biljke su otrovne. To bi mogao biti uzrok bakterijske infekcije, ali to još uvek moramo dokazati. Naučnici rade na tome”, rekao je Tinaše Faravo, portparol Nacionalnih parkova Zimbabvea i Uprave za upravljanje staništima divljih životinja.

Pronađeni su mrtvi mladi slonovi sa kljovama, što je isključilo sumnju na krivolov.

Poslednjih godina lovokradice u Zimbabveu otrovale su desetine slonova cijanidom, a zatim su uzele kljove da bi ih prodale ilegalnim trgovcima.

Istraga će takođe pokušati da utvrdi postoji li veza između smrtnih slučajeva ovih slonova i smrtnih slučajeva prijavljenih u susednoj Bocvani. 

Naučnici još istražuju slučaj smrti od prošlog meseca više od 275 slonova u oblasti delte Okavango u Bocvani. Krivolov, trovanje i antraks takođe su isključeni kao uzrok.

Bocvana ima najveću populaciju slonova na svetu, procenjenu na 156.000 jedinki a Zimbabve drugu po veličini, procenjenu na 85.000. Prošle godine je oko 200 slonova u Zimbabveu umrlo od gladi kao rezultat suše u zemlji.

Zimbabve tvrdi da bi trebalo dozvoliti prodaju nekih  slonova stranim zoološkim vrtovima kako bi se domaća populacija rasteretila i da bi se prikupilo više novca za njihovu zaštitu.

Izvor: RTS

Evropski vikend posmatranja ptica

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posmatranje ptica može biti zabavno, a kako je pred nama Evropski vikend posmatranja ovih životinja, sjajna je prlika da izađete u prirodu i da uživate u čudesnoj seobi.

Izleti u okviru Evropskog vikenda posmatranja ptica su besplatni i ovo je prava prilika da steknete osnovno znanje o ovoj zanimljivoj aktivnosti u prirodi.

Pročitajte još:

Kada se prijavite na neki od izleta bićete kontaktirani od strane organizatora i tom prilikom dobićete sve informacije u vezi sa izabranim izletom. Zbog trenutne situacije neće biti organizovanog prevoza na izlete.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Ptice Srbije

Pola miliona ajkula bi moglo da strada zbog vakcine protiv koronavirusa

Foto ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Skvalen ajkule razmatra se za upotrebu u vakcinama protiv koronavirusa, što znači da bi njegova upotreba mogla da ima katarstofalne posledice po populaciju ajkula u okeanima, upozoravaju konzervatori.

Skvalen je prirodno organsko jedinjenje koje se nalazi u ulju jetre ajkule, a za vađenje jedne tone skvalena potrebno je između 2.500 do 3.000 ajkula.

Konzervatori za zaštitu ajkula predviđaju da bi, ukoliko bi svetsko stanovništvo primilo po jednu dozu vakcine, trebalo oko 250.000 ajkula, u zavisnosti od količine skvalena. Dve doze za svaku osobu na svetu koštale bi života pola miliona ajkula.

Trenutno britanski farmaceutski gigant GlakoSmithKine (GSK) koristi skvalen u vakcinama protiv gripa.

Ulje se koristi kao pomoćno sredstvo u medicini, sastojak koji povećava efikasnost vakcine stvaranjem jačeg imunološkog odgovora. GSK je najavio da će proizvesti milijardu doza adjuvansa za potencijalnu upotrebu u vakcinama protiv koronavirusa.

Konzervatori ajkula zabrinuti su da će ubijanjem toliko ajkula naneti nepovratnu štetu ekosistemima naših okeana.

Savet je da bi trebali da koristimo biljne i sintetičke alternative za skvalen, koje ne potiču od ajkula.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ni na koji način ne pokušavamo da ometemo ili usporimo razvoj vakcine protiv koronavirusa ili bilo kog drugog tretmana koji je potreban da bi se čovečanstvo zaštitilo od bolesti“, kaže Stefani Brendl, osnivač “Saveznika ajkula” sa sedištem u Kaliforniji.

Međutim, dodaje ona, „tražimo da se skvalen dobijen od održivog izvora koristi u svim ispitivanjima gde je alternativa jednako efikasna kao i skvalen od ajkule.”

Ajkule su ključni element za zdravlje i funkcionisanje okeana, sigurnost hrane i egzistencije za buduće generacije. Okean treba nama, a okeanu ajkule. Populacija ovih kičmenjaka je poslednjih decenija ozbiljno umanjena.

Korišćenje skvalena u vakcinama moglo bi biti pogubno za mnoge vrste ajkula.

„Bilo bi nesavesno kada bi se više štete nanelo nečim što se moglo izbeći“, kaže Brendl.

„Udaljavanje društva od štetnih praksi zahteva svest i spremnost da se uhvati u koštac sa prelaznim periodom. Izgledi životinja nisu dobri kada je profit farmaceutske industrije u pitanju i zato dobijanje sastojaka od divljih životinje ne sme biti dugoročno rešenje.“

Sličan primer može se dati i za majmune. Naime, naučnici su nedavno objavili da Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno majmuna koji bi pomogli u razvoju vakcine protiv koronavirusa, jer su oni ti na kojima se vrše prvi testovi efikasnosti i bezbednost vakcine. Previše vakcina je u razvoju i zbog toga populacija majmuna trpi velike gubitke.

Jovana Canić

Nastavlja se akcija “Zasadi drvo”

Foto-ilustracija: Unsplash (Aygyun)
Foto: Zasadi Drvo

Novi, drugi ciklus projekta „Zasadi drvo“ počinje u oktobru na prve 24 lokacije, kada krećemo sa sakupljanjem semena, a zatim sukcesivno idemo dalje i sadimo sve do kraja marta 2021. godine.

Ove godine zaokružićemo kompletan proces: sakupljamo seme, sejemo, a zatim i sadimo sadnice u periodu od kraja novembra do kraja marta sledeće godine. Čeka nas puno posla, ali znamo da zajedno možemo sve.

Pozivamo sve građane Srbije: porodice, parove, prijatelje, kolege i sve ljude dobre volje, da se uključe, zasade drvo i daju lični doprinos da Srbiju učinimo zelenijom, zdravijom i perspektivnijom zemljom.

Šta treba da uradite? 

Pratite objave na zasadidrvo.rs gde ćete naći sve informacije u vezi sa organizacijom sadnje, a krajem svakog meseca objavljivaćemo spiskove lokacija za naredni mesec.

Foto ilustracija: Pixabay

Svi koji žele da se uključe treba da pronađu svoju opštinu i prate uputstva kako bi se prijavili na vreme. Zbog aktuelne zdravstvene situacije, ove godine sadimo na većem broju lokacija sa manjim brojem volontera.

Akciju Zasadi drvo su tokom prethodne godine pokrenuli Adria Media Group i kompanija dm drogerie markt sa institucionalnim partnerima: Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava šume, JP “Srbijašume”, JP “Vojvodinašume”, Pokretom gorana Srbije, Privrednom komorom Srbije i Botaničkom baštom “Jevremovac”.

Zahvaljujući građanima volonterima postignut je svojevrstan rekord masovne radne akcije pošumljavanja u Srbiji: samo u jednom danu posađeno je preko 51.000 novih stabala. Ove godine institucionalnu podršku projektu dali su i Šumarski fakultet u Beogradu i Šumarska škola Kraljevo.

Sve akcije sadnje biće organizovane u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom i zvaničnim preporukama.

Izvor: Zasadi Drvo

Letovi iz Niša do Malte i Milana ponovo od oktobra

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dva puta nedeljno putnici će moći da lete iz Niša do Malte i Milana od oktobra, najavljuju sa niškog aerodroma “Konstantin Veliki“, jer kompanija Rajaner obnavlja letove do ove dve destinacije.

Od 26. oktobra putnici će iz Niša ponedeljkom i petkom moći da lete do Malte, saopštili su iz niške vazdušne luke, a već od 27. oktobra će biti dostupni i letovi do Milana dva puta nedeljno, utorkom i subotom.

“Svim putnicima preporučujemo da za detaljnije informacije o redu letenja, načinu i uslovima putovanja kao i kupovini avio karte posete sajt avio kompanije Rajaner“, navode iz aerodroma.

Zbog koronavirusa su uslovi putovanja izmenjeni, neophodna je maska, a na sajtu svake kompanije možete se detaljno informisati o novinama za taj aerodrom.

Podsetimo, od 19. septembra Wizz Air je odučio da obustavi letove sa “Konstantina Velikog” do Malmea sve do 30. marta sledeće godine.

U Wizz Air-u kažu da umesto sa 80 odsto kapaciteta, kako su planirali, leteće sa svega 60 odsto u narednom periodu.

Izvor: Južne vesti

Novi požar zahvatio severnu Kaliforniju

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Issy Bailey)

Veliki šumski požar zahvatio je severnu Kaliforniju, uništeno je na stotine kuća i na hiljade stanovnika primorano je da napusti svoje domove. Zvaničnici upozoravaju da se požar od trenutka izbijanja utrostručio, a zahvatio je doline okruga Napa i Sonoma.

Vatrogascima veliki problem predstavlja to što se požar brzo širi zahvaljujući jakim vetrovima.

Lokalni zvaničnici kažu da, nažalost, imaju iskustva sa požarima i da je to postaje novi način života.

Plamen je zahvatio vinograde u ovom kraju, dok su iz mesta Santa Roza evakuisani štićenici doma za stara i nemoćna lica. Prema saopštenjima tri osobe su poginule, a u lokalnim bolnicama najmanje 21 osoba lečena je zbog opekotina.

Bolnica Sveta Helena primorana je da obustavi prijem i rad sa pacijentima i upućuju ih u druge zdravstvene ustanove. 

Guverner Kalifornije Gevin Njusom rekao je da će više novca biti uloženo za suzbijanje i sprečavanje šumskih požara. U narednim nedeljama biće poznati detalji njegovog plana, a kako je rekao počeće analiza požara i na osnovu toga vatrogasne ekipe i oprema biće pozicionirani na potrebnim mestima.

Ove godine Kaliforniju je zahvatio niz sličnih požara u kojima je uništeno više od 3,7 miliona hektara zemljišta i više od 7.000 zgrada.

Milica Radičević

Proglašen EKO automobil 2020. godine u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Wilhelm Boettger)

Kako bi očuvali životni sredinu i smanjili emisiju štetnih materija koje proizvode motorna vozila, Privredna komora Srbije u saradnji sa agencijom Metro Market, Agencijom za zaštitu životne sredine i centrom za motorna vozila AMSS, tradicionalno dodeljuje nagradu za EKO automobil godine u Srbiji. Ove godine priznanje je dodeljeno modelu “Toyota Korola hečbek 1.8 hibrid”.

U konkurenciji za EKO Auto 2020. godine u Srbiji bilo je ukupno dvanaest modela iz aktuelne svetske automobilske produkcije i to: BMW serije 1, Kia X-Ceed, Mazda C-30, Mercedes-Benc CLA, Nisan Džuk, Opel Korsa, Pežo 208, Reno Klio, Subaru Forester, Škoda Skala, Toyota Korola hečbek i ck i Folksvagen Golf.

Članovi stručnog žirija bili su: mr Dušan Stokić (Privredna komora Srbije), Filip Radović (Agencije za zaštitu životne sredine), Milan Božić (AMSS-Centra za motorna vozila), dr sci med Vladimir Resanović (Klinički centar Srbije) i novinar Zlatko Mitić.

Stručni žiri je istakao da se zaštita životne sredine kao globalni problem najčešće se vezuje za čovekove aktivnosti u sektoru energetike, industrije, poljoprivrede i saobraćaja. Problem zagađenja koji nastaje od saobraćaja jeste kako globalnog, poput vazdušnog saobraćaja, tako i lokalnog karaktera zbog putničkog i transportnog saobraćaja, i posebno je izražen u urbanim sredinama, a vezuje se za zagađenje koje proizvode motorna vozila.

“Kada je reč o značaju zaštite životne sredine, tu nema kompromisa. Ako kompanije zanemaruje očuvanje životne sredine što dovodi do zagađenja vazduha i povećanog broja obolelih građana – onda je to društveno neodgovorno. Taj aspekt društvene odgovornosti  nikako ne sme biti zanemaren. Ekološke nagrade koje dodeljujemo već skoro deceniju treba da afirmišu i istaknu kompanije koje svojim programima i proizvodima doprinose i unapređuju zaštiti životne sredine u Srbiji“, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije.

Zbog poštovanja propisanih mera u toku epidemije, nagrada, koju je stručni žiri doneo u martu 2020. godine, umesto predviđene dodele na Međunarodnom sajmu automobila, uručena je u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine.

Izvor: PKS

Do kraja 2021. brzom prugom od Beograda no Novog Sada za 25 minuta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana Mihajlović, rеkla jе danas da ćе do kraja narеdnе godinе biti završеna tri vеlika infrastrukturna projеkta: brza pruga od Bеograda do Novog Sada, dеonica auto-puta “Miloš Vеliki“ od Prеljinе do Požеgе i prva dеonica Moravskog koridora, od Krušеvca do Pojata.

U dеcеmbru 2021. godinе plan jе da se završi prva dеonica auto-puta Pojatе-Prеljina, dužinе 27 kilomеtara, od Pojata do Krušеvca. Takođе, na jеsеn idućе godinе završava se dеonicе brzе prugе od Bеograda do Novog Sada.

“Tada ćеmo imati i prvе brzе vozovе na ovoj rеlaciji koji ćе putovati oko 25 minuta. To nijе pitanjе samo povеzivanja Bеograda i Novog Sada, vеć pokazujе koliki značaj država danas pridajе modеrnizaciji žеlеznicе”, rеkla jе Mihajlovićеva gostujući na TV Prva.

Ona jе dodala da bi do kraja idućе godinе trеbalo da budе završеna i dеonica “Miloša Vеlikog” od Čačka do Požеgе, jеdna od građеvinski najtеžih na cеlom auto-putu.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Radovi na infrastrukturnim gradilištima nisu stali nijеdnog trеnutka. Ni u najtеžе vrеmе еpidеmijе i vanrеdnog stanja, radovi nisu prekidani. Ali su nеkе drugе oblasti, kao što jе vazdušni saobraćaj, prеtrpеlе značajnu štеtu”, rekla je Mihajlović.

“Za vrеmе еpidеmijе svi su vidеli koliko jе važno imati nacionalnu kompaniju, jеr jе upravo „Er Srbija“ vratila hiljadе naših ljudi iz cеlog svеta i prеvozila humanitarnu pomoć u Srbiju”, zaključila je ministarka građevinarstva.

Država planira da se uključi u rešenje problema vazdušnog saobraćaja.

“Nеsporno jе da ćе država pomoći „Er Srbiji“, to je preporuka po kojoj radе zemlje u cеlom svеtu i to i Evropa prеporučujе, ali ćеmo o tomе znati višе nakon razgovora sa partnеrima u ovoj kompaniji”, rеkla jе Mihajlovićеva.

Izvor: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Biciklisti dobijaju stazu dugu čak 75 kilometara

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Projektima IPA prekogranične saradnje, region Banata je sada biciklističkim stazama povezan sa Rumunijom i Mađarskom. To otvara mogućnost dolaska u Srbiju većeg broja poklonika cikloturizma, ali i privrednika koji bi investirali u pograničnim regijama.

Milorad Đurić iz Zrenjanina se bavio veslanjem, a već godinama je zaljubljenik u biciklizam.

Za njega je vožnja bicikla najzanimljiviji boravak u prirodi, a uskoro će on i brojni drugi rekreativci biti u prilici da koriste novu biciklističku stazu od mesta Klek do granice sa Rumunijom.

Izgradnja ovih 38 kilometara je poslednja faza izgradnje biciklističke staze ukupne dužine 75 kilometara od Zrenjanina do Temišvara.

“U sadašnjem stanju oko koronavirusa i zaraze mogu istaći da je biciklizam sigurno jedan od najbeznednijih sportova. Nekih 40 kilometara se pređe umerenim rekreativnim tempom za sat i po vremena”, kaže Milorad Đurić.

Projekat je vredan oko dva miliona evra i biciklistička staza će biti izgrađena duž nasipa na kanalu Begej. Prednost za meštane svih mesta uz reku, četiri u Srbiji i pet naselja u Rumuniji.

Đuro Đukić iz Žitišta kaže da će to biti jedna turistička destinacija u svakom slučaju, a za pecaroše lakši pristup obali.

Foto ilustracija: Pixabay

I na severu Banata se intenzivno grade biciklističke staze. Sada je Novi Knerževac u potpunosti i na ovakav način spojen sa Segedinom u susednoj Mađarskoj preko Ruskog Krstura do prelaza Đala-Tisasiget.

Goran Popov iz Ruskog Krstura kaže da sada može do Kneževca, do granice, do Đale.

“Ova četvrta faza je oko devet kolimetara, širina staze je svuda dva metra, a investicija je 750.000 evra”, rekla je Oros Čila, koordinatorka projekta IPA CBC Novi Kneževac.

Osamdeset odsto finansija za nove biciklističke staze je iz evropskih fondova, a osim cikloturizma ovim projektom se otvara mogućnost i privrednog razvoja.

“Privrednici iz susednih opština u Mađarskoj su već izrazili želju da bi oni svoje privredne delatnosti želeli da prošire i da razmišljaju o Novom Kneževcu”, kaže Oros Čila.

Sledeća faza je izgradnja odmorišta za bicikliste, gde se nudi mogućnost otvaranja niza trgovinskih i objekata uslužnih delatnosti.

Izvor: RTS