Home Blog Page 646

Potpisan ugovor o izgradnji Fruškogorskog koridora

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je danas sa kineskom kompanijom CRBC komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice Novi Sad–Ruma.

Ugovor o izgradnji Fruškogorskog koridora, vredan 606 miliona evra, potpisan je u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ambasadorke NR Kine Čen Bo.

Mihajlović je navela da ćemo izgradnjom ovog koridora i projektom Ruma–Šabac–Loznica, koji se već realizuje, imati put koji će povezati Vojvodinu sa zapadnom Srbijom, istakavši da je to važno za regionalno povezivanje Srbije.

Kada smo prošle godine završili kompletan Koridor 10 i pustili u saobraćaj auto-put od Beograda do Čačka, rekli smo da na tome nećemo stati i da nastavljamo sa novim projektima, naglasila je potpredsednica Vlade.

Ukupna dužina brze saobraćajnice Novi Sad–Ruma iznosi 47,7 kilometara, uključujući i novi most preko Dunava i tunel Iriški venac kroz Frušku goru, dužine 3,5 kilometara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona će povezati tri opštine: Novi Sad, Irig i Rumu. Nadovezuje se na postojeći državni put IB reda broj 12 Novi Sad–Zrenjanin–granica Rumunije, a na kraju na auto-put i brzu saobraćajnicu u izgradnji Ruma–Šabac–Loznica.

Na taj način biće povezani AP Vojvodina sa zapadnim i severozapadnim delom Srbije, odnosno važni regionalni centri kao što su Novi Sad, Ruma, Šabac, Loznica. Takođe, predstavlja i posrednu vezu Srbije sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Rumunijom.

Izgradnja koridora doprineće poboljšanju regionalne pozicije u domenu pristupačnosti, saobraćajnom rasterećenju urbanih područja (obilaznica oko Novog Sada, Iriga i Rume) i uklanjanju tranzita sa područja Nacionalnog parka „Fruška gora”, izgradnjom tunela Iriški venac.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Forum gradonačelnika 2020 posvećen borbi protiv prirodnih nepogoda

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Ford)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić govorio je danas na Forumu gradonačelnika 2020. u Palati Ujedinjenih nacija u Ženevi. Panel je posvećen borbi protiv prirodnih nepogoda, a pored Beograda svoja iskustva podelili su i gradonačelnici Praga, Helsinkija, Atine, Berna, Budimpešte, Sarajeva i mnogih drugih gradova.

Radojičić je govorio o teškim poplavama koje su pogodile Srbiju 2014. godine. Opština Obrenovac je tada pretrpela najveću prirodnu katastrofu, izgubljeni su životi, 30.000 ljudi je evakuisano, a nastala je velika materijalna šteta na objektima i infrastrukturi.

“Ovaj događaj uslovio je promenu strateškog pristupa u rešavanju problema prirodnih nepogoda. Formalizovana je promena plana suočavanja sa prirodnim katastrofama, tako da je sada nadležnost lokalnih vlasti proširena čime smo stvorili uslove za brzu i efikasnu reakaciju u krizi. Tada smo formirali i Gradski štab za vanredne situacije čija se efikasnst videla i u prethodnim mesecima tokom epidemije”, rekao je Radojičić.

On je naglasio da je tada usvojen set zakona koji je u skladu sa dokumentom kancelarije Ujedinjenih nacija za smanjivanje šteta od katastofa 2015–2030. Takođe je istakao da je taj događaj izazvao i reviziju sistema civilne zaštite, koja je bila zadužena za odbranu od nepogoda proteklih 30 godina, a za unapređenje infrastrukture i sistema prevencije od poplava opredeljen je iznos od 70 miliona evra. Ova sredstva korišćena su za čišćenje kanala, popravku kanalizacionih i vodovodnih mreža, obnavljanje područja rečnih obala i izgradnju nasipa.

“Danas je Obrenovac bezbedniji grad, čiji su kapaciteti tokom velikih padavina u nekoliko navrata testirani”, istakao je gradonačelnik.

On je dodao da se kontinuirano radi na projektu razvijanja sistema za rano upozorenje na poplave, koji Grad Beograd sprovodi sa Kancelarijom UN za razvoj (UNDP).

“Beograd ima skoro 200 vodotokova drugog reda. To je prirodno bogatstvo našeg grada, ali i potencijalni rizik. Odredili smo 20 lokacija za postavljanje mernih uređaja nivoa reka i 40 kišomera. Nabavili smo neophodnu opremu i trentuno se radi na njenom postavljanju. Ovi uređaji će nem blagovremeno slati saopštenja o potencijalnim rizicima, kako bismo mogli na vreme da reagujemo i zaštitimo stanovnišvo i dobra”, kazao je Radojičić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik je dodao da je vrednost ove opreme oko 400.000 evra i da će u saradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom, koji će obrađivati ove podatke, ubuduće moći da se preveniraju mnogi događaji čije smo posledice do sada mogli samo da saniramo.

“Ključna reč 2020. je prevencija. Ja sam lekar i znam koliko je prevencija važna i zbog toga se na ovom projektu nećemo zaustaviti. U planu je izgradnja velikog kriznog komandnog centra za teritoriju celog grada, kao i postavljanje sistema sirena. Vrednost ova dva planirana projekta je oko 15 miliona evra. Beograd će dobiti najsavremeniji centar koji će obuhvatiti sistem ranog upozorenja u kome se obrađuju prikupljeni podaci o vodostaju. Takođe, postojaće sistem ranog upozorenje o hemijskim incidentima a pratiće se i obrađivati podaci o vodi, vazduhu, buci i zemljotresu. U celom Beogradu biće postavljena i 311 sirena. Da bismo razvili pametan grad, neophodno je da ulažemo u informacione sisteme i tehnologiju, jer su nam u ovom slučaju podaci saveznici u prevenciji nepogoda”, objasnio je Radojičić.

Gradonačelnik je zaključio da su gradovi nosioci odgovornosti i moraju razvijati proaktivni pristup kao odgovor na izazove koje nam donose klimatske promene. Sigurniji i kvalitetniji život za sve građane je zajednička misija donosilaca odluka, a na tom putu ne smemo zanemirati da je priroda nepredvidiva i da moramo biti spremni na sve situacije. Efikasan globalni odgovor na krize podrazumeva sinhornizovane akcije gradova i zato su ovakvi skupovi i forumi značajni kako bismo razmenili znanja i iskustva, ali i usaglasali akcije.

Izvor: Grad Beograd

Niš i Sombor dobijaju 600 kontejnera za reciklažu stakla

Photo illustration: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Niš i Sombor biće prvi gradovi koji će dobiti oko 600 kontejnera za prikupljanje staklene ambalaže, kao donaciju NALED-a i Nemačke razvojne pomoći, radi unapređenja primarne selekcije otpada na lokalu. Reciklaža jedne tone stakla smanjuje zagađenje vazduha za 20odsto u odnosu na emisiju gasova pri proizvodnji novog, a postižu se i velike uštede vode i energije. Danas najveći deo završava na deponijama, gde je ovoj ambalaži potrebno više od 5.000 godina da se razgradi.

Zbog nedostataka u upravljanju otpadom na lokalnom i nacionalnom nivou, količina sakupljene ambalaže koju operateri preuzimaju je mala i neisplativa za tretman. Glavni razlog su skupi troškovi transporta do drugih zemalja, jer u Srbiji ne postoje kapaciteti za potpunu preradu.

Kako bi se uspostavio održivi sistem, NALED i Nemačka razvojna pomoć će donirati 150.000 evra za uspostavljanje neophodne infrastrukture i sistema za pravilno upravljanje otpadom. Donacija je deo regionalnog projekta Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu, koji sprovode NALED, Sekopak i GIZ u okviru DeveloPPP programa, a u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Foto ilustracija: Pixabay

“U Srbiji se godišnje stavi na tržište između 320.000 i 350.000 tona ambalaže, što znači da po stanovniku nastane 51 kilogram ambalažnog otpada. U poređenju sa drugim otpadom, staklo je teže, pa su i troškovi transporta znatno veći, što umanjuje vrednost stakla kao resursa koji se može reciklirati. Povećane količina sakupljenog otpada postavile bi osnov za isplativiji tretman i ponovnu upotrebu recikliranog stakla u regionu”, kaže Slobodanka Cucić, potpredsednica Saveza za zaštitu životne sredine u NALED-u i menadžerka za korporativne poslove u Apatinskoj pivari.

Sakupljeni otpad od stakla preuzimaće kompanija Sekopak, koja će u istom iznosu investirati u infrastrukturu za sakupljanje stakla i dalje ovu ambalažu izvoziti iz Niša u Bugarsku i iz Sombora u Hrvatsku, dok će to isto u BiH i Severnoj Makedoniji raditi operateri Ekopak i Pakomak. Cilj projekta je da se reciklaža stakla u pilot opštinama poveća za 20 odsto, a do 2022. očekuje se proširenje mreže i na druge lokalne samouprave.

Trenutno se u Srbiji sakuplja 43 odsto stakla od ukupno plasiranih godišnjih količina na tržište, dok je prosek zemalja Evropske unije na 60 odsto. Prema podacima Sekopaka, da bi se ovaj procenat povećao za samo 1 odsto treba sakupiti dodatnih 7.000 tona stakla, a po EU direktivi do 2030. godine sve zemlje treba da dostignu nivo prikupljene staklene ambalaže od 75 odsto.

Upravljanje ambalažnim otpadom jedan je od prioriteta Saveza za zaštitu životne sredine u NALED-u, a u toku je izrada studija koje analiziraju primenu sistema produžene odgovornosti proizvođača i mogućnosti uspostavljanja depozitnog sistema za ambalažu. Po završetku studija, detaljno će biti definisati predlozi za izmenu načina na koji naša zemlja upravlja ambalažnim otpadom.

Izvor: NALED

Izgradnja metroa u Beogradu počinje u decembru 2021. godine

Foto - Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je gostujući na TV Hepi da će izgradnja beogradskog metroa početi u decembru 2021. godine, te da je zatvorena finansijska konstrukcija. Projekat beogradskog metroa, dodao je Vesić, vredan je 4 milijarde evra, prva linija 1.8 milijardi evra, a druga 2.2 milijarde evra.

“Prošle sedmice, ministar finansija Siniša Mali i ja smo imali sastanak sa ambasadorima Francuske i Kine, a sa njima su bili i predstavnici kompanija „Alstom” i „Pauer Čajna”. Tu je napravljen dogovor koji će verifikovati Vlada Kine i Vlada Francuske, kao i Vlada Srbije. „Alstom” će raditi elektromehaniku, vozove, vagone, šine, kompletno električno napajanje, odnosno opremu samog metroa, dok će građevinske radove obaviti kineska kompanija. Odnos će biti 30 prema 70. Oko 70 odsto vrednosti posla će pripadati Kinezima, a ostalo rade Francuzi. Vlada Francuske obezbedila je finansiranje onog dela koji radi njihova kompanija. Nikada nisam video da je neko dao povoljnije uslove kao što su to uradili Francuzi da bi „Alstom” radio taj posao. Vlada Kine će obezbediti finansiranje zajedno sa svojom kompanijom „Pauer čajna” za onaj drugi deo posla”, pojasnio je Vesić.

Prema njegovim rečima, u decembru sledeće godine počeće izgradnja depoa na Makiškom polju, što predstavlja početak izgradnje metroa i tada će biti tačno 50 godina otkako je obećan metro u Beogradu.

“Da bismo počeli da gradimo metro, neophodno je da usvojimo plan generalne regulacije šinskih sistema, koji će tokom ove jeseni biti usvojen. Taj plan objašnjava kako ćemo razvijati sve šinske sisteme na teritoriji Beograda – metro, Bg voz i tramvaje. Na početku ćemo definisati prve dve linije metroa, zatim treću. Francuska kompnaija „Ežis” trenutno radi na projektovanju prve dve linije metroa, što znači da ćemo imati studiju izvodljivosti sa projektom za građevinsku dozvolu, a rade se i idejna rešenja za treću liniju metroa”, naglasio je Vesić.

Foto Ilustracija: Pixabay

Kako je naveo, prva linija počinje od Makiša i ide preko Železnika, Banovog brda, spušta se kod Šećerane, ide uz Radničku ulicu, zatim Savsku i dolazi na Savski trg, gde se ukršta sa drugom linijom, zatim ide ka Trgu republike, Luki Beograd, Adi Huji, Karaburmi i Mirijevu. Druga linija počinje od Železničke stanice Zemun i takođe se završava u Mirijevu.

Vesić je rekao da će se raditi i nove linije Bg voza, te da je predviđeno širenje linije prema Surčinu i Obrenovcu.

“To znači da ćemo povezati deo od Železničke stanice Zemun prema nacionalnom stadionu, Aerodromu „Nikola Tesla” i centru Surčina, a zatim prema Obrenovcu. Povezaćemo Surčin i Obrenovac, a već smo prošle godine povezali Barajevo i Lazarevac, kao i Mladenovac. Bg voz će ići i prema Pančevu. Razgovaramo o tome da se ponovo produži ta linija. Tako ćemo imati Bg voz koji će biti kompatibilan sa metroom, a radimo i na širenju tramvajske mreže. To će biti plan razvoja Beograda. Konačno će Beograd u narednih pet godina dobiti svoje šinske sisteme i postaćemo prava metropola”, rekao je Vesić.

Posledenje tri i po godine imamo oko 4.000 automobila više mesečno, naveo je Vesić i dodao da je zbog toga metro važan.

“Već smo dovoljno veliki grad da bez metroa ne možemo da funkcionišemo. Kada budemo imali nove tramvaje, zatim tramvaje koji će imati prednost i kada budemo reorganizovali naše linije, nećemo imati situaciju da se osam odsto ljudi vozi tramvajem. Naši tramvaji su potpuno neiskorišćeni. Ovaj grad će za pet do šest godina imati rešen saobraćaj”, kazao je Vesić.

Vesić je naveo i to da je sa glavnim urbanistom Markom Stojčićem postignut dogovor da se za svaku stanicu metroa, a biće ih 43 na prve dve linije, raspiše arhitektonski konkurs i da domaće arhitekte budu zadužene da osmisle tu stanicu.

Izvor: Grad Beograd

Kompanija “Levis” otkupljuje svoje stare modele i – ponovo ih prodaje!

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Kako interes za održivost raste tako i velike kompanije najavljuju nove inicijative za podsticanje “zelene” modne potrošnje.

Popularna kompanija za proizvodnju džinsa, “Levis”, najavila je pokretanje novog programa otkupa i preprodaje kako bi se smanjio otpad od teksasa.

“Mi već imamo dominantan udeo na tržištu polovnih farmerki, pa je ovaj korak bio logičan za naš brend”, rekla je direktork marketinga Dženifer Sei o novoj inicijativi kompanije “Levis”, koja je prikladno nazvana “SecondHand”.

Preko SecondHand-a, “Levis” će omogućiti kupcima da svoje polovne farmerke i jakne zamene za poklon karticu čija se vrednost procenjuje na oko 10 do 20 evra, u zavisnosti od stanja donete odeće.

Kupci imaju novu mogućnost, a to je da, pored prodaje svojih starih komada, sada kupe “nove” polovne farmerke i jakne koje su drugi donirali. Džins će imati cenu u vrednosti od 25 do 80 evra. Ako odeća ne bude u skladu sa „standardima za preprodaju“, kupac će dobiti poklon karticu u vrednosti od četiri evra, a pantalone će nastaviti svoj put na reciklažu. Sve u svemu, novo tržište, koje će se predstaviti na sajtu levi.com, pruža sveobuhvatno održivo iskustvo kupovine.

„Mladi, posebno, imaju zaista visok angažman na tržištu polovne garderobe. Skoro 60 odsto njih kupuje polovnu garderobu, što mogu da potvrdim iz ličnog iskustva, jer to rade moji tinejdžeri. Obožavaju “lov” na garderobu. Osećaju da takvom vrstom kupovine dobijaju nešto malo jedinstvenije nego kada kupuju “vintidž”, a u doba kada su retro stilovi osamdesetih i devedesetih toliko popularni, preferiraju da imaju original, a ne neku kopiju koja je proizvod današnje modne industrije. Ako bismo svi odlučili da kupimo polovni par “leviski” umesto novog, to bi uštedelo 80 odsto emisije ugeljen-dioksida (CO2) i oko 1,5 kilograma otpada”, objasnila je Sei.

 

View this post on Instagram

 

Together, we can create a more sustainable planet with less waste. #LevisSecondHand

A post shared by Levi’s (@levis) on

Globalno govoreći, potrošači godišnje „bace“  skoro 400 milijardi evra u vrednosti odeće koju bi mogao da nosi neko drugi. Produženje veka odeće za samo devet meseci može smanjiti njen udeo ugljen-dioksida, otpada i vode za 20 do 30 odsto. Po toj logici, retro farmerke iz devedesetih bi mogle da imaju ekološki otisak blizu nule.

Zaposleni u “Levis” kompaniji se nadaju da će novom inicijativom zainteresovati mlađu publiku tj. potrošače i podići nivo svesti i kod svojih drugih mušterija.

Jovana Canić

“Klimatski park” u Kopenhagenu čuva grad od poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (June O)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kopenhagen je obalski grad koji je često na udaru oluja, a poslednjih godina, kao posledica klimatskih promena, iznenadne vremenske nepogode, koje su praćene velikim količinama padavina, postale su učestale i izazivaju velike poplave.

Veliki “klimatski park” u ovom gradu dizajniran je tako da tokom iznenadnih vremenskih nepogoda, može da skladišti preko 22 miliona litara vode i da na taj način spreči poplave na ulicama i preopterećene kanalizacione mreže.

Park je izgrađen 1920-ih u siromašnom delu grada, a redizajniran je tako da u rezeorvarima može da skladišti velike količine vode. Kako se nalazi na nizbrdici, odlučeno je da se naprave nasipi sa tri strane parka, koji služe kao zidovi bazena. Četvrta strana se nalazi na najvišem delu i ona je ostala otvorena kako bi na tom mestu voda mogla da prodire u park i da se tu zadržava.

Na nasip su postavljene kapije koje tokom lepog vremena služe kao ulaz u park, a automatski se zatvaraju u slučaju velike oluje. Delovi parka, kao što su tereni za golf i hokej, ružičnjaci, ukopani su nekoliko metara i oni mogu da služe kao rezeorvari za vodu.

Sistem je napravljen tako da tokom oluje voda teče u podzemni rezeorvar u parku, tu se skladišti, a kasnije pomoću nje će raditi fontane, a u slučaju suše, prostor može da se navodnjava. U slučaju obilnijih padavina, kada se rezeorvari napune, voda dalje ispunjava terene za hokej i golf, ružičnjake.

Onog trenutka kada je kanalizacioni sistem spreman da primi više vode, kapije nasipa se otvaraju i voda polako ističe.

Kako se ovaj sistem pokazao kao veoma efikasan, Kopenhagen planira još 300 sličnih projekata. Tako i drugi gradovi razmatraju uvođenje sličnog sistema, recimo Roterdam ima javni trg koji u sušnim danima služi kao košarkaško igralište, a u kišnim danima postaje bazen za akumuliranje vode. 

Kada u gradovima nema površina koje bi mogle da se “pretvore” u rezeorvare za vodu, dobro rešenje su protivpoplavne barijere. Nedavno su u Veneciji, po prvi put, podignute barijere koje su zaštitile grad od poplava. Mreža od 78 jarko žutih barijera čuva ulaz u venecijansku lagunu. Projekat odbrane protiv poplava, MOSE, trebalo bi da zaštiti Veneciju od plima visokih do tri metra.

Milica Radičević

Mališani iz “Radosnog detinjstva” dobili 650 kilograma organskog voća i povrća

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom donirali su Predškolskoj ustanovi “Radosno detinjstvo” 650 kilograma voća i povrća.

Naime, Grad Novi Sad putem Gradske uprave za privredu još od 2011. godine podstiče razvoj organske proizvodnje subvencijama poljoprivrednim proizvođačima.

Rezultat ove uspešne saradnje je deset poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom na oko 50 hektara zemljišta. Oni pretežno proizvode povrtarske i voćarske kulture.

Ovi poljoprivrednici su odlučili da u znak dobre i uspešne saradnje sa Gradom doniraju Predškolskoj ustanovi “Radosno detinjstvo“ svoje proizvode.

Ovim gestom realizuje se još jedan od ciljeva razvoja organske proizvodnje na području Grada Novog Sada, a to je zdrava i bezbedna hrana za decu kao i razvoj svesti o prednostima organskih proizvoda.

Izvor: Grad Novi Sad

EU dozvolila upotrebu GM soje u hrani za ljude i životinje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija dozvolila je upotrebu genetski modifikovane soje za ishranu i hranu za životinje, ali ne i za uzgoj.

EK je tako otvorila put za potpuno lansiranje sorte u SAD i Kanadi 2021. godine, prenosi Euractiv.

Genetski modifikovana soja, EkstendFleks (XtendFlex) odobrena je nakon obimne procedure autorizacije, ukljucujuci i naucnu procenu Evropske agencije za bezbednost hrane.

Seme soje, koje proizvodi biotehnološka kompanija Bajer, razvijano je da pruži toleranciju na tri glavna herbicida: dikambu, glufosinat-amonijum i glifosat.

Sa garantovanim evropskim tržištem, očekuje se da će uzgajivaci u SAD-u i Kanadi povećati proizvodnju soje kako bi iskoristili nove puteve otvorene ovom odlukom.

Sve države članice dobile su priliku da izraze svoje mišljenje u stalnom odboru, a potom i u žalbenom odboru.

“S obzirom na ishod procesa, Evropska komisija ima zakonsku dužnost da nastavi sa ovlašćenjem”, navodi se u izjavi na veb stranici Komisije.

Odobrenje važi 10 godina, a svi proizvodi proizvedeni od ove GM sorte podležu pravilima EU o označavanju i sledljivosti.

Izvor: Zaštitnik potrošača

 

 

Održiva proizvodnja etarskih ulja u Srbiji bez otpada, zagađenja i struje

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Nepregledna polja smilja i lavande, na kojima se pažljivo neguje i bere ovo aromatično bilje, ovog puta nisu atrakcija na Mediteranu, već u Istočnoj Srbiji. U mestu Gornja Mutnica, nedaleko od Paraćina, na oko 315 hektara plantaža srpsko-belgijske kompanije Sanicula, organski se uzgajaju i druge mediteranske kulture: matičnjak, timijan i vresak. Posle sezone berbe, ove biljke se destilišu u etarska ulja koja, zahvaljujući kvalitetu, svoje kupce pronalaze na svetskom tržištu.

Na dobitku je i lokalna zajednica. Najpre, ovo preduzeće zapošljava oko 200 porodica iz okolnih sela. Oni svakog jutra dan započinju kafom, koju im donosi lično osnivač i vlasnik preduzeća, Novica Šutić.

“Ja sam tu veća peta sezona. Bude i teško, ali je umom, mozgom rasterećeno. Šala, smeh i prođe dan”, kaže jedna od radnica na poljima Sanicule.

Razvijajući posao, Šutić je došao do formule koja mu omogućava da mnogo toga vrati i prirodi u okruženju u kome posluje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Fore)

Ceo proces proizvodnje je zaokružen – od sirovina do zasnivanja plantaža, upotrebe sopstvene mehanizacije, sadnje, obrade, održavanja zasađenih površina, berbe i prerade mediteranskih kultura u etarska ulja.

Videvši da nakon destilacije biljaka u etarska ulja ostaje velika količina otpada, odnosno biomase, tim ovog preduzeća osmislio je kako da od nje napravi biopelet. Tehnologija proizvodnje biopeleta od ostataka aromatičnog bilja veoma je slična proizvodnji drvenog peleta, a ovo postrojenje kod Paraćina je prvo te vrste u Srbiji.

“Rast kompanije, stalno povećanje površine plantaža i paralelno traganje za čistom i jeftinom energijom su nas naveli da počnemo da eksperimentišemo sa biomasom. Posle prvih analiza koje su pokazale da naš biopelet ima visoku kalorijsku vrednost, počelo je sve da se slaže”, objašnjava Novica.

Sanikula biopelet koristi kao energent u svom pogonu za destilaciju i sušenje, a pepeo koji ostaje nakon njegovog sagorevanja kao organsko đubrivo na plantažama. Primenom ovakvog, cirkularnog pristupa, proizvodnja etarskih ulja ne stvara otpad, a privredni razvoj ne ugrožava životnu sredinu.

Foto: Grad Sombor

“Naš plan je da godišnja proizvodnja dostigne nivo od 3.000 tona biopeleta do 2023. godine. Po potencijalu za proizvodnju energije to je ekvivalent količini od 700 tona kamenog uglja i 200 tona dizel goriva“, ukazuje Šutić.

Korišćenje biopeleta utiče na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), čime se ublažavaju posledice klimatskih promena. Trenutno, biljke sa polja Sanicule iz atmosfere apsorbuju 10 puta više ugljen-dioksida (CO2) nego što ovo preduzeće emituje za potrebe proizvodnje etarskih ulja. Ekološki održivom proizvodnjom produžavaju i vek svog poslovanja. Naime, sve duži periodi suša, koji pogađaju i Srbiju, kao i sve intenzivnije poplave, značajno smanjuju prinose mediteranskih kultura.

“Inovativni pristup proizvodnje peleta od biomase nastale preradom lekovitog bilja”, preduzeća Sanicula, nagrađen je kao jedno od pet najboljih inovativnih i klimatski pametnih rešenja u okviru projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”, koji Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sprovodi u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Realizacija ovog rešenja doprineće afirmaciji poslovanja po principima održivog razvoja, kroz smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2), i primenu koncepta “nultog otpada“, kojim se nastoji da se otpad potpuno eliminiše iz procesa proizvodnje. Procenjeno je da će tokom trajanja projekta biti ostvareno smanjenje emisija jednako 20.000 tona CO2.

Više o održivoj proizvodnji etarskih ulja možete pogledati u videu:

Izvor: UNDP

Predstavljen projekat za uspostavljanje sistema rane najave za poplave u Beogradu

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović predstavio je danas u Starom dvoru projekat „Uspostavljanje sistema rane najave za poplave na vodama drugog reda na teritoriji grada Beograda”, u okviru projekta „Jačanje otpornosti i spremnosti Grada Beograda za odgovor na elementarne nepogode i krize”.

Nakon ove prezentacije, zamenik gradonačelnika Goran Vesić i direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jugoslav Nikolić potpisali su sporazum o saradnji Grada Beograda i RHMZ-a.

“Projekat je važan kada je u pitanju koncept odbrane od poplava i sistem rane najave. Smatrali smo da je nakon poplava 2014. godine, te još nekoliko talasa poplava koje su zadesile naš grad, važno uspostaviti operativni sistem rane najave. Sekretarijat za privredu i Sekretarijat za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima, zajedno sa Kabinetom gradonačelnika i uz moju koordinaciju, nameravali smo da stvorimo okvir koji će omogućuti preventivno i brzo delovanje u okolnostima elementarnih neopogoda i rizika koje smo predvideli aktima donetim poslednjih godina”, rekao je Mladenović.

On je istakao da postoje tri vodna područja, 19 vodotokova prvog reda i 192 vodotoka drugog reda.

Foto: Grad Beograd

“Za prvi red su nadležni Republika i JVP „Srbijavode”, a za drugi Grad Beograd. Beograd je grad koji ima veliki broj malih potoka i reka, koje u vreme jakih i obimnih padavina postaju bujične reke. Projekat je zamišljen tako da bude izveden u nekoliko faza. Prvom fazom smo obuhvatili osam slivova, što je trećina vodotokova drugog reda. Projektom su predviđena dva nivoa realizacije, prvi se odnosi na hidrološke stanice koje mere brzinu vodotokova drugog reda, a drugi na kišomerne stanice koje mere nivo padavina. RHMZ ima dosta hidroloških stanica u Srbiji i na teritoriji grada Beograda. Kišomerne stanice su raspoređene na mestima gde ne mogu da budu ugrožene delovanjem spoljnih uticaja. Takođe, moramo da imamo dobru saradnju sa pravnim i fizičkim licima, ali i institucijama, kako bi nam dopustili da postavimo kišomerne stanice”, kazao je Mladenović.

On je naglasio da će se postavljanjem 20 kišomernih stanica dobijati podaci sa terena.

“Struka iz RHMZ-a treba da obradi te podatke, a potom će se obrađeni podaci slati Sekretarijatu za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima, preduzeću „Srbijavode” i Štabu za vanredne situacije. Na osnovu tih podataka sa drugim institucijama donosimo odluku o izdavanju upozorenja ili preduzimanju određenih mera koje su važne kako bi se evakuisali ljudi i materijalna dobra. Pre dve godine, Barajevo i Grocka su bili u veoma teškoj situaciji. Prognozirali smo padavine, ali nismo mogli tačno da odredimo u kom delu grada će se krizna situacija najviše ispoljiti. Uz pomoć ovih uređaja nećemo zaustaviti poplavu, ali ćemo na vreme moći da upozorimo stanovništvo i da preduzmemo mere kako bi posledice bile manje. U budućnosti ćemo ove podatke moći da šaljemo i u situacioni centar, za koji već imamo projekat. Ovaj sistem će zajedno sa sistemom sirena za obaveštavanje doprineti bezbednijem životu građana, što nam je i bio cilj”, zaključio je Mladenović.

Izvor: Grad Beograd

Na Fruškoj gori sakupljeno 60 džakova otpada

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

Globalno nagomilavanje plastike u prirodi je sve veći problem. Procenjeno je da je od pedesetih godina prošlog veka pa do sada u svetu proizvedeno oko 8.3 milijarde tona plastike.

Više od pola te plastike završilo je na deponiji ili u prirodnom okruženju, gde će se razlagati tokom dugog vremenskog perioda.

Prema procenama WWF-a (World Wildlife Fund – Svetski fond za zaštitu divljih životinja), samo jedna plastična flaša razlaže se oko 450 godina, predstavljajući za to vreme ne samo ružan prizor, već prvenstveno ozbiljan problem za prirodu i sva živa bića u njoj.

Sve veće količine nepropisno odložene plastike čine od naše okoline smetlište, ali i utiču na zdravlje prirode i živih bića u njoj. Kako bismo zaštitili prirodnu okolinu, od velikog značaja je svest pojedinca o štetnosti plastike, preispitivanje i promena naših navika, kao i prilagođavanje stila života.

Naš doprinos zaštiti prirode je bitan, a ogleda se u odgovornom odnosu prema prirodi, reciklaži i upotrebi ekoloških proizvoda koji adekvatno mogu poslužiti umesto plastičnih i jednokratni na koje smo navikli. Ono što je najbitnije je svakako i odgovoran odnos prema životnoj sredini koji podrazumeva da ne ostavljamo otpad u prirodi.

Za zaštitu životne sredine doprinos pojedinaca i društva je izuzetno važan, ali su pored toga vrlo značajni akteri u očuvanju planete i kompanije. Kompanija Lidl Srbija visoko uvažava segment odgovornog poslovanja i u okviru svojih projekata sprovodi ekološku strategiju „REset Plastic“, čija je važna komponenta, između ostalog, i uklanjanje plastičnog otpada.

Foto: Executive Group

Pored toga, kompanija Lidl Srbija je definisala dva cilja u vezi sa plastičnom ambalažom Lidl brendova koje treba da ispuni do 2025. godine. Ciljevi se odnose na: smanjenu upotrebu plastike za 20 odsto i nastojanje da 100 odsto plastike sopstvenih pakovanja bude maksimalo reciklabilno.

U Lidl prodavnicama se već uveliko koriste višekratne vrećice za voće i povrće, kao i mnoge ekološke alternative svakodnevnih proizvoda. Ambalaža određenih proizvoda Lidl brenda smanjena je za oko 20 odsto, što podrazumeva ne samo uštedu ambalažnog materijala, tj. plastike, već i smanjenje emisija CO2.

Na ovaj način je zadržana dosadašnja količina proizvoda, ali je sam proizvod postao održiviji, o čemu govori i oznaka na samom pakovanju. Osim toga, ukinuta je jednokratna plastika, kao što je plastični pribor za ručavanje i plastične čaše.

U sklopu jednog od koraka gore pomenute strategije, kompanija Lidl Srbija pokrenula je akciju uklanjanja otpadekološki proiza i plastične ambalaže iz prirode. U saradnji sa Gorskom službom spasavanja i kompanijom EkoStar Pak, Lidl Srbija je nakon Kopaonika i Stare planine, organizovala i treću akciju čišćenja planina.

Ovog puta se na Fruškoj gori okupilo preko 20 volontera Gorske službe spasavanja, EkoStar Paka i Lidla Srbija. Tokom višesatne akcije sakupljeno je oko 60 džakova otpada, kako reciklabilnog tako i komunalnog. Nakon akcije, kompanija EkoStar Pak je sav prikupljeni otpad odložila i obradila.

Izvor: Executive Group

Još jedna ekološka katastrofa u Rusiji, plaže Kamčatke prepune mrtvih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Content Pixie)
Foto: Printscreen/Youtube

Crni vulkanski pesak plaže Kalaktirski, jednog od dragulja poluostrva Kamčatka blizu grada Petropavlovsk Kamčatki, prepun je stotina mrtvih životinja – od džinovskih pacifičkih hobotnica do foka, morskih zvezda, rakova i riba.

Talasi Tihog okeana, koje obožavaju lokalni surferi i turisti, sada imaju čudan i toksičan miris, a voda je žućkaste boje.

Bliska zajednica surfera prvi put je podigla uzbunu pre tri nedelje, kada su neki od njihovih članova osetili peckanje očiju, imali snažne glavobolje, groznicu, bol u grlu i trenutna slepila nakon izlaska iz vode.

Nastavili su i posle toga, ali u punoj opremi da rone i prate stanje, snimajući i javljajući o katastrofalnom stanju životinjskog i biljnog sveta. Plaže su postale krcate uginulim lešinama i praznim ljušturama.

Javljaju i da se foke ponašaju kao u transu, ne rone već provode sve vreme na površini.

Provere regionalnog ministarstva prirodnih resursa pokazalo je skok nivoa fenola (2,5 puta) i raznih naftnih proizvoda (3,6 puta).

Hitnu istragu o uzroku zagađivanja vode naredio je Juri Trutnev, izaslanik Vladimira Putina za dalekoistočni federalni okrug.

Inače, ovo je tek jedan u nizu ekoloških problema u proteklih nekoliko meseci u Rusiji. U junu se iz termoelektrane u Norilsku izlila nafta, dok je julu zabeleženo curenje otpadnih voda i teških metala iz rudnika bakra na Uralu.

Izdvojena su dva verovatna uzroka. Prvi je nedavna vojna vežba na Kamčatki, a drugi je curenje naftnih derivata i fenola sa brodova koji prolaze kroz zaliv Avača.

„Grinpis Rusija” objavila je satelitske snimke na kojima se jasno vide žućkasta voda reke koja se uliva u Tihi okean. Organizacija je situaciju nazvala ekološkom katastrofom.

„Uzvodno se nalazi poligon. Hobotnice, morske zvezde, ribe – sve je mrtvo na potezu od 40 kilometara. Znajući kako sistem funkcioniše i kako se ovakva pitanja zataškaju, moramo da učinimo sve da spasimo okean i zaustavimo buduću katastrofu“, navela je jedna od surferki.

„Divni podvodni svet je sada siv i žut. Ribe izgledaju kao da su skuvane. Čak su i najsnažnije školjke, koje su mogle da vam pocepaju odelo za ronjenje, otpale sa stena. Najstrašnije je što ne znamo šta da uradimo niti kako da im pomognemo. Gledam u zalazak sunca nad zalivom znajući da je dno prekriveno uginulim životinjama“, napisala je Kristi Rozenberg, koja živi u blizini.

Izvor: RTS

Tel Aviv će postati prvi grad sa električnim putevima koji “pune” vozila

Foto ilustracija: Pixabay

Izraelska prestonica, Tel Aviv, radi na stvaranju bežičnih električnih puteva za punjenje i napajanje javnog prevoza u gradu.

Električni putevi deo su pilot programa opštine Tel Aviv u saradnji sa kompanijom ElectReon (koja razvija sistem koji može napuniti električna vozila dok se kreću) i kompanijom Dan Bus. Prema rečima portparola ElectReon-a, projekat se finansira kombinacijom državnih i privatnih fondova, a konačni budžet i dalje nije usaglašen.

Put će se prostirati od železničke stanice Univerziteta u Tel Avivu do terminala Klatzkin u Ramat Avivu, ukupne dužine od oko dva kilometra. Deo električnog puta biće dužine nešto više od pola kilometra.

Električna infrastruktura (koja se sastoji od skupa bakarnih kalema koje su postavljene ispod sloja asfalta), puniće baterije specijalizovanih autobusa, navodi se u saopštenju kompanije ElectReon.

„Energija se prenosi iz električne mreže smeštene u putnu infrastrukturu preko koje se uspostavlja konekcija sa vozilima dok se približavaju. Prijemnici su instalirani na podu vozila, što je zgodno za prenos energije direktno na bateriju tokom vožnje“, objašnjeno je na sajtu kompanije.

Sve ovo je zgodno jer autobusi neće više koristiti skupe i teške baterije, niti će biti potrebe da vozila koriste električne punjače ili se zaustavljaju na benzinskim pumpama.

“Poslednjih nekoliko dana užurbano se radilo na izgradnji puta, a testiranje i probni rad se očekuju tokom narednih nedelja – potom sledi, nadamo se, redovna upotreba puta“, rekao je portparol grada za CNN Business.

Ako pilot projekat bude uspeo, opština Tel Aviv će razmotriti širenje i korišćenje električnih puteva i po drugim gradskim opštinama.

“Naš strateški akcioni plan u borbi sa klimatskim promenama stavio je borbu protiv zagađenja na vrh opštinske agende za zaštitu životne sredine. Ako se pilot projekat pokaže uspešnim, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, planirano je i njegovo proširenje po drugim lokacijama u prestonici”, naveo je gradonačelnik Ron Huldai, u saopštenju za štampu.

Električni putevi će pomoći u opštinskim naporima da se umanji gradska buka i da se time dodatno poboljša kvalitet života stanovnika i posetilaca grada.

Vremenski okvir za testiranje i integraciju tehnologije pilot projekta je dva meseca, nakon čega će kompanija Dan Bus početi da uvodi redovne linije prevoza za putnike na relaciji od i sa Univerziteta u Tel Avivu, navodi se u saopštenju za medije opštine Tel Aviv.

Jovana Canić

Slovenci grade hidroelektrane na Savi

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Pixabay

Slovenačka vlada i državno eletroprivredno društvo Holding Slovenske elektrane (HSE) potpisali su ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana. Planirana je izgradnja između devet i 12 hidroelektrana koje će se nalaziti u središnjem toku reke Save od Ježice do Suhodola.

Ministar životne sredine Slovenije Andrej Vizjak istakao je da je bilo potrebno 15 godina da se finalizuje ugovor o koncesiji i da je u planu da prve tri elektrane budu izgrađene za deset godina.

Slovenačke kompanije izvodiće većinu radova, investicije su procenjeni na 350 miliona evra.

Generalni direktor HSE Stojan Nikolić, rekao je da će planirane elektrane, s ukupnom snagom od 350 GWh, činiti polovinu snage koju je proizvodila Termoelektrana Trbovlje, koja je ugašena 2014. godine.

“Sada simbolično koračamo od uglja ka obnovljivim izvorima”, dodao je Nikolić.

Izgradnja hidroelektrana koristiće i ljudima u regionu, jer će u okviru prostornog planiranja, HSE sprovesti mere za povećanje zaštite od štetnog dejstva vode, poboljšati vodosnabdevanje i postupke prečišćavanja otpadnih voda, a u saradnji sa državnom i loklanim zajednicama biće regulisana i transportna i energetska mreža.

Izgradnja prve HE mogla bi počne 2024. godine, a druge dve bi usledile nakon dve do tri godine.

Izvor: HSE

Ne bacajte kese, naučite kako da ih heklate

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Od kada je polovinom 2018. godine počela akcija naplate plastičnih kesa, njihova potrošnja smanjena je za 80 odsto u trgovinskim lancima, podaci su resornog ministarstva. Za još bolje rezultate Nacionalna strategija za upravljanje otpadom predviđa pomoć lokalnim samoupravama u izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Protiv kesa, na nešto drugačiji način, bori se i jedan momak iz Kruševca.

Heklanje, gde se umesto konca koriste plastične kese, posao je baka Rade već dve godine. Pored toga, ova penzionerka i druge obučava kako da od otpada naprave predmet spreman za novu upotrebu. Na tu ideju došao je njen unuk Miloš, inače student antroplogije iz Kruševca.

„Gledao sam baku kako hekla dok gleda televiziju i shvatio da stariji ljudi imaju znanje u rukama, ali po odlasku u penziju izgube kontakt sa tržištem i ne umeju svoje proizvode da plasiraju na njega“, kaže Miloš Todorović.

Umeće heklanja plastičnim kesama baka Rada je nasledila od majke, a višak slobodnog vremena u penziji bio je idealan za podsećanje.

„Toliko sam se nervirala oko kesa koje možete da vidite razbacane svuda: po ulici, po parkovima, na drveću. Mašu mi, pozdravljaju me. Rešila sam da počnem da ih sakupljam i nađem im novu namenu“, seća se Rada Todorović.

Da bi sakupio što više kesa, Miloš je osnovao udruženje za održivi razvoj „Redefinisanje“. Mlade je angažovao da putem društvenih mreža prikupljaju kese, reklamiraju i prodaju proizvode, dok je izrada predemeta u rukama starijih i iskusnijih.

Foto ilustracija: Pixabay

Za dve godine postojanja udruženje je iz prirode uklonilo oko 9.000 plastičnih kesa, a desetak starijih osoba je dobilo priliku da dodatno zaradi od kuće – heklajući.

Osim zarade, stariji su postali vidljiviji u društvu, a kese manje vidljive u prirodi. Iako su svesni da je njihova akcija lokalnog karaktera i da ne mogu sistemski da reše problem plastičnih kesa, ističu da im je cilj da bar malo utiču na svest ljudi.

„Želimo da angažujemo što veći broj ljudi time što ćemo ih podstaći da doniraju plastične kese. Naš koncept je da doniranjem kesa  oni ostvaruju popust na određene proizvode – mogu da doniraju nove i cele kese, ali i one starije koje nisu biorazgradive. Naša uloga je da ih sakupimo, preradimo i sprečimo da one završe u prirodi“, objašnjava Miloš.

Umesto u prirodi stotinak kesa završilo je u njegovom rancu, a odatle u spretne ruke baka Rade. Od pre dva meseca i žena iz Udruženja žrtava porodičnog nasilja „Hajr“ isheklale su brojne torbe, podmetače, korpice, priveske i druge predmete.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

„S obzirom da sam heklala kao devojka, brzo sam se podsetila i taj rad mi pričinjava zadovoljstvo. Ne provodim puno vremena u kući, družim se sa prijateljicama i činim društevno korisnu stvar“, ističe Ljiljana Perić, članica udruženja „Hajr“.

Šezdesetogodišnja Mara Krga, jedna od članica udruženja, kaže da nije mogla da veruje da od kese može nešto poput ovoga da se ishekla:

“Oduševila sam se idejom, poželela sam da i ja naučim kako bih mogla da radim i kroz svoj rad pomažem drugima.“

Ovakvi projekti su značajni jer predstavljaju vid resocijalizacije za žene koje su doživele traumu. Osim toga novac od prodatih proizvoda usmeren je na udruženje koje su same i osnovale.

Prihod je potreban, ali nije primaran kada je reč o ekološkom i socijalnom preduzetništvu. Ovde se uspeh meri mogućnošću da što više ljudi iz marginalizovanih grupa učinite vidljivim, brinući pritom o životnoj sredini, što ovaj dvadesettrogodišnji student upravo i radi.

Izvor: RTS

Natura 2000 u kadru se zahuktava – tri nedelje foto-konkursa

 

Tokom treće nedelje foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“, na našu adresu stiglo je stotinak fantastičnih fotografija. Takmičari su ozbiljno shvatili svoj zadatak i veoma je teško da naš stručni žiri odabere nekoliko najboljih u moru fantastičnih prizora.

 

Samo da podsetimo – nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, broj fotografija koje možete poslati nije ograničen! Svoje viđenje prirode, zabeležene budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog linka…Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. Očekuju Vas vredne nagrade – otvorite četvore oči!

 

Kad smo već pomenuli nagrade, evo šta očekuje autore najbolje rangiranih fotografija:

Nagrada 60.000 dinara
Nagrada 45.000 dinara
Nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda. 

 

Foto: Unsplash/Marco Xu

Svake nedelje naš stručni žiri praviće selekciju najboljih fotografija koje su pristigle u toku sedmice. Članovi žirija su: vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Snežana Prokić je jedna od članica žirija koji će birati najbolje fotografije. Ona je master inženjer šumarstva, a u Ministarstvu zaštite životne sredine gde je dugo godina zaposlena odgovorna je za upostavljanje ekoloških mreža u Republici Srbiji uključujući i mrežu Natura 2000. Zahvaljujući profesionalnoj edukaciji i učestvovanju na brojnim i značajnim međunarodnim obukama, već dvadeset godina Snežana radi na unapređenju sistema zaštite prirode integralno povezujući planiranje očuvanja biološke raznovrsnosti i prirodnih resursa u okviru sistema zaštite životne sredine.

Foto-konkurs zajedno sa Energetskim portalom organizuje i projekat EU za Naturu 2000 u Srbiji.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama.

Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Namera nam je da kroz ovaj foto-konkurs široj publici pokažemo prirodne lepote Srbije i da naše sugrađane podsetimo koliko je važno da čuvamo raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta.

Zažmurite na jedno oko – uhvatite svoj omiljen komadić prirode!