Globalna trka protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Konferencija o klimatskim promenama COP28 je značajan momenat u globalnim naporima za rešavanje klimatskih promena. Održava se u Dubaiju, i trajaće do 12. decembra

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je analizirala da je brza primena tehnologija čiste energije poslednjih godina imala veliki uticaj na klimatske izglede, smanjujući projektovano globalno zagrevanje za oko 1 °C na osnovu trenutnih političkih postavki vlada. Međutim, ovo smanjenje i dalje dovodi do projektovanog porasta temperature od 2,4°C do 2100. godine, u odnosu na prvobitnu katastrofalnu projekciju od 3,5°C. Ovo ipak nije dovoljno za ispunjavanje tačaka Pariskog sporazuma o održavanju globalnog zagrevanja ispod 2°C, a svakako ne ni ključnog praga od 1,5°C da bi se izbegli najgori efekti klimatskih promena.

Nemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati zajednički su obećali 200 miliona dolara za podršku zemljama koje su ozbiljno pogođene klimatskim promenama, kako je otkriveno na otvaranju samita u Dubaiju, sa ciljem da pomognu nacijama koje su najranjivije na efekte klimatskih promena, poput ostrvskih država.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije je pozitivan korak, ali samo po sebi nije dovoljno da se postigne cilj od 1,5°C. Prema IEA ispunjenje ovog cilja zahteva dogovor i akciju u vezi sa pet međusobno zavisnih mera: utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, udvostručenje stope poboljšanja energetske efikasnosti, obaveza industrije fosilnih goriva da se uskladi sa Pariskim sporazumom (posebno smanjenjem emisije metana iz operacija za 75 odsto), uspostavljanje mehanizama finansiranja velikih razmera za utrostručenje investicija u čistu energiju državama u razvoju, i obavezivanje na mere koje obezbeđuju uredan pad upotrebe fosilnih goriva, uključujući ukidanje odobrenja za nove nesmanjene količine uglja za elektrane.

Za postizanje ovih ciljeva biće potrebne i druge mere, kao što su proširenje električne mreže, povećanje nivoa goriva sa niskim emisijama i izgradnja više nuklearnih elektrana, što je tema koja je aktuelna već neko vreme, s obzirom da se određeni broj država u Evropi odlučuje na povratak ovom vidu snabdevanja.

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine omogućilo bi oko trećinu smanjenja emisija potrebnih u ovoj deceniji.

Sakupljanje, korišćenje i skladištenje ugljenika (CCUS) može igrati ulogu u dekarbonizaciji delova privrede sa emisijama koje je teško smanjiti, kao što je proizvodnja cementa.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti