Home Blog Page 644

Tražimo novog kolegu!

Foto-ilustracija: Pixabay

MT-KOMEX traži kolegu za radnu poziciju- Građevinski inženjer!

Neophodno je da ste diplomirani inženjer građevine sa licencom 310, poželjna je i licenca 410, ali nije obavezna. Iskustvo u radu u programima AutoCAD, MS Office (Word, Excel, MS Project), Revit, Tower, Armcad. Kao i spremnost za rad na terenu, organizovanost i veština planiranja, spremnost za rad u timu i održavanje dobrih međuljudskih odnosa.

Uspešan kandidat biće zadužen za projektovanje, pripremu i kontrolu projektno-tehničke dokumentacije, upravljanje razvojem projekata, izradu planova i praćenje realizacije, planiranje sopstvenih resursa, vođenje administrativnih poslova za potrebe gradilišta (građevinski dnevnik, građevinska knjiga  i dr. prema potrebama a u dogovoru sa izvođačem).

Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Prijavite se preko sledećeg linka.

Pozivamo Vas da se prijavite za posao u našoj partnerskoj kompaniji!

Ptice selice su krenule na jug, mnogima smo usputna stanica na tom putu

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pexels

Prošlog vikenda obeležen je Evropski vikend posmatranja ptica, u kome je učestvovala i Srbija. Organizovana posmatranja ovih životinja u više od 35 zemalja Evrope služe da se pažnja javnosti usmeri ka razumevanju potreba divljih ptica.

Kako navodi gost Jutarnjeg programa, Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi ceo svet, vikend posmatranja ptica je protekao bolje nego što se moglo očekivati.

„Na 17 lokacija 475 građana, građanki i dece je izašlo u prirodu sa jednim razlogom, da uživaju u posmatranju ptica, da uživaju u prirodi, da provedu svoj vikend na jedan drugačiji način“.

Samo tokom jednog vikenda posmatrači su mogli da vide 130 različitih vrsta ptica, što je gotovo polovina ukupne faune ptica ovih prostora.

Najznačajnija lokacija za posmatranje ptica u našoj zemlji je Labudovo okno, mesto na Dunavu koje prirodnjaci nazivaju „Raj za ptice“, jer je to najznačajnija stanica na njihovoj seobi, napominje gost Jutarnjeg programa.

„Kada se ptice sele preko Balkana, okolina Bele Crkve, okolina Rama, je mesto gde ptice obožavaju da borave kod nas i tu bismo morali da pokažemo najviše brige da zaštitimo to područje“, naglašava Knežević.

Pored toga, značajne lokacije na ruti ptica selica su i Zasavica, jezero Rusanda, gornje Podunavlje, Ovčarsko-kablarska klisura, Bovansko jezero i mnoga druga mesta koja na kojima one vole da se okupljaju.

Na putu selidbe su mnoge prirodne prepreke, ali najveća su nesavesni ljudi, koji krivolovom prave velike štete. Zakon postoji, samo je sporna njegova primena. Pored toga, za one ptice koje se radije sele noću, gradovi predstavljaju opasne zamke jer ih brojni veštački svetlosni izvori privlače i remete im seobu, a nemali deo ptica se povredi i strada usled sudara sa staklenim površinama i žicama koje vrebaju sa svih strana.

Foto-ilustracija: Pexels

Postoji više rešenja kako bi se mogli rešiti ovi problemi, ali postoji nešto što možemo sami da promenimo, bez ikakakvih ulaganja, a to je naš odnos prema prirodi, napominje Slobodan Knežević.

„Posmatranje ptica je jedan od načina da shvatimo da smo i mi deo iste te prirode i da u njoj možemo uživati bez adrenalinskih šokova, kao što je vožnja kvadova ili bilo kakvi ekstremni sportovi koji nanose štetu staništima“.

Nedavno je međunarodna organizacija „Bird lajf internešnal” proglasila novu mrežu značajnih područja za ptice u Srbiji. Nova nacionalna IBA mreža sačinjena je od 79 područja koja pokrivaju 29,2 odsto teritorije Republike Srbije.

„Ukoliko se budemo pridržavali tog mehanizma međunarodne zaštite pre svega ćemo zaštititi njihova staništa. Sada očekujemo od države da prepozna ta zaštićena područja i da se donese zajednička odluka da se ona odvoje za prirodu. Bitna začkoljica u ovom problemu je da i mi sami moramo da prepoznamo da su to značajna područja“, kaže na kraju gostovanja Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Izvor: RTS

Zbog zahlađenja toplane počinju grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, ali zbog najavljenog zahlađenja toplane od danas postepeno ulaze u režim grejanja. JKP Beogradske elektrane od danas počinju grejanje, dok su u nekim gradovima u Srbiji radijatori već topli.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da su u 60 gradova i opština širom Srbije sistemi spremni za početak grejne sezone i da od danas gotovo u svim sredinama kreću tople probe.

Zamenik gradonačelnika Beograda, Goran Vesić kaže da su Beogradske elektrane počele sa radom jutros u 6 časova i da građani grejanje mogu da očekivati u popodnevnim i večernjim satima.

Energetska situacija u Srbiji je potpuno stabilna i obezbeđeni su svi ključni energenti, poručio je ministar i podsetio na to da toplane tokom godine potroše više od 600 miliona metara kubnih gasa, 80.000 tona mazuta i dodatne količine peleta, biomase, uglja.

Sistem daljinskog grejanja Beograda čini 36 toplotnih izvora, više od 9.000 toplotnih predajnih stanica i u njima više od 40.000 pumpi i druge opreme, kao i više od 1.600 kilometara toplovodnih cevi.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

 

Da li će Zemlja za 50 godina biti “vrela“ kao Sahara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2070. godine, petina planete Zemlje mogla bi da dostigne temperaturu koju ima pustinja Sahare. To bi nateralo oko tri milijarde ljudi da ili napuste svoje domove ili pokušaju da prežive na paklenim temperaturama.

Sa aspekta opstanka čovečanstva podatak je zabrinjavajući, jer bi poljoprivredno zemljište bilo neupotrebljivo za uzgajanje osnovnih kultura za ishranu ljudi.

Predviđanje ekstremnih temperatura na našoj planeti u sledećih 50 godina, zasniva se na klimatskim promenama, jer je emisija štetnh gasova sa efektom staklene bašte sve veća.

Studija je objavljena u zborniku Nacionalne akademije nauka i ukazuje na činjenicu da će regioni svakog naseljenog kontinenta postati potpuno negostoljubivi – posebno oko Brazila, severne Afrike i Indije.

U međuvremenu, ogromni delovi Rusije, Kanade i Arktika postepeno će razvijati umerenu klimu.

Ukoliko se protiv klimatskih promena studiozno ne borimo na međunarodnom nivou, skoro polovina ljudi na Zemlji moraće da pronađe novi dom u narednim decenijama.

Izvor: RTS

Bosna i Hercegovina će biti bogatija za 10.000 stabala 

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Gradovi Bosne i Hercegovine se součavaju sa zagađenjem vazduha, tla i vode. Ljudi često nisu svesni da na jednostavan način mogu doprineti rešenju.

Sadnja drveća može imati značajan uticaj ukoliko se radi planski i u većem obimu. Stabla sprečavaju klizišta i eroziju tla, smanjuju rizik od poplava, obogaćuju vazduh.

Razvojni program UN (UNDP) s 15 lokalnih zajednica u BiH počinje realizaciju Inicijative za zeleniju i održivu budućnost, čiji je cilj sadnja 10.000 sadnica u ovoj godini.

Projektu su se pridružili Banja Luka, Doboj, Teslić, Gradiška, Modriča, Novo Sarajevo, Bihać, Cazin, Jablanica, Odžak, Sanski Most, Srebrenik, Tešanj, Tuzla i Zenica

Sadnice će biti zasađene u gradskim parkovima, na dječjim igralištima, šetalištima, izletištima, dvorištima škola, vrtića, bolnica i javnih ustanova, obalama rijeka, industrijskim zonama i drugim lokacijama. 

U periodu između 1990. i 2010. godine, Bosna i Hercegovina je izgubila 1,1 odsto šumskog područja ili oko 25.000 hektara.

Izvor: UNDP BiH

Francuski grad Grenobl biće Evropska zelena prestonica 2022. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Grenobl na istoku Francuske imenovan je za Evropsku zelenu prestonicu za 2022. godinu, saopštio je žiri stručnjaka Evropske komisije koji svake godine od 2008. dodeljuje takvu titulu nekom evropskom gradu koji je primer u primeni mera zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Nagradu Evropski zeleni list za 2021. dobili su bugarski grad Gabrovo i Lapenranta u Finskoj.

Grenobl će naslediti titulu od finskog grada Lahti, koji je Evropska zelena prestonica za 2021. godine, dok trenutno tu titulu ima Lisabon.

“Veoma smo ponosni. Ta titula će za nas biti osnova za dalje ujedinjenje i ubrzanje ekološke tranzicije. Naš cilj je da ponudimo lepšu budućnost”, rekao je gradonačelnik Grenobla Erik Piol, prenosi AFP.

Evropska komisija je u saopštenju 9. oktobra posebno istakla dostignuća grada u oblasti ublažavanja klimatskih promena, održive urbane mobilnosti, održive upotrebe zemljišta, buke i energetskih performansi.

Grenobl je od 2005. do 2016. smanjio emisije štetnih gasova za 25 odsto i radi na smanjenjenju za 50 odsto do 2030. godine, navodi se u saopštenju. U cilju smanjenja zagađenja bukom, Grenobl je odredio tiha područja u gradu, promovisao je biciklizam i ograničio brzinu u gradu. Takođe je podsticao otvaranje privatnih vrtova, vertikalno ozelenjavanje i ambiciozan program sadnje drveća kako bi maksimalno uvećao svoj ograničeni zeleni prostor.

Komesar za životnu sredinu, okeane i ribarsto Virginijus Sinkevičius izjavio je na ceremoniji proglašenja nagrada 8. oktobra da su finalisti i dobitnici nagrade dokazali da su brze promene moguće i u teškim okolnostima kao što su bile ove godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ove uspešne priče pokazuju da održivost i zelena tranzicija daju rešenja za savladavanje iznenadnih kriza i stvaranje boljih i zdravijih urbanih sredina za građane Evropske unije. Dok nastavljamo da se prilagođavamo novom normalnom, naši gradovi dobitnici nagrade nastaviće da igraju vodeću ulogu u primeni zelenih rešenja i stvaranju gradova koji su pogodni za život”, rekao je Sinkevičius, saopštila je EK.

Grad Gabrovo je nagrađen za svoju posvećenost energetskoj efikasnosti i korišćenju čiste tehnologije tokom protekle decenije, saopštila je EK. Bugarski grad ima širok spektar prirodnih staništa i vrsta i sprovodi mere zaštite i očuvanja biodiverziteta.

Lapenranta je sedište univerziteta svetske klase za istraživanja i inovacije koji doprinosi gradu u oblastima kao što je zelena energija, održivost, cirkularna ekonomija i tehnologija vode, navodi se u saopštenju. To je prvi grad na svetu koji je počeo da koristi samo obnovljivu električnu energiju sa sertifikatom EKOenergy.

Među kriterijumima za dodelu titule Evropske zelene prestonice nalaze se kvalitet vazduha i vode, upravljanje otpadom, mobilnost, kao i kapaciteti za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena.

Evropska zelena prestonica pored titule dobija i novčani iznos od 350.000 evra, a gradovi koji su dobili nagradu Zeleni list po 75.000 evra. Za nagrade je ove godine konkurisalo 36 gradova, najviše u 13 godina dugoj istoriji dodele nagrada.

Za Evropsku zelenu prestonicu mogu konkurisati gradovi sa više od 100.000 stanovnika, a nagrada Evropski zeleni list je ustanovljena 2015. za gradove sa 20.000 do 100.000 stanovnika.

Izvor: Beta/Euractiv

Završen 11. Mikser Festival

Foto: Mikser Festival
Foto: Mikser Festival

Završeno je eksperimentalno ThinkThank dvodnevno izdanje Mikser Festivala koje se odvijalo na imanju Zornića kuće. Sve panele možete pogledati na YouTube kanalu gde će publici uskoro biti dostupni i snimljeni sadržaji panelskog programa “Krug“.

Prvi dan festivala koji je otvorila Fransoaz Žakob, stalna predstavnica UN u Srbiji, bio je posvećen razgovorima o izgradnji boljeg društva i odnosu preme osetljivim društvenim grupama čiji su glasovi zaglušeni kakofonijom dnevnih, ekonomskih i političkih interesa.

Pored analize trenutnog stanja u društvu, diskusije prvog dana programa Kiseonik bile su fokusirane na konkretne predloge kako osnažiti žene, starije osobe, izbeglice i druge senzitivne članove našeg društva u osvajanju pune ravnopravnosti i pristupa sadržajima i uslugama od javnog interesa i zajedničkom kreiranju održivih ekoloških, društvenih, ekonomskih i kulturnih scenarija.

Drugi dan, nakon obraćanja ambasadora Kraljevine Norveške, njegove ekselencije Jerna Jelstada i stalne predstavnice UNDP u Srbiji, Fransin Pikap, počeo je diskusijom o Evropskom zelenom dogovoru: Kakav je značaj preporuka za Zapadni Balkan, obavezama svih učesnika, od predstavnika vlasti, struke i građana za prilagođavanje ovih preporuka lokalnim uslovima?

Foto: Mikser Festival

Gde zaostajemo, koje su najveće prepreke, a koje naše najveće prednosti u dosezanju ovih standarda i pre primene obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 o pridruženju EU.

Razgovorom “Borba za čist vazduh“ nastavili smo niz diskusija o izazovima građana najzagađenijih regija i sa druge strane, industrija čiji su proizvodi i usluge bitni za kvalitet naših života.

“Made IN“ sesije i prezentacije na MF, prikazale su budućnost dizajna kroz prizmu potencijala koje pružaju stari zanati. Gosti iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokazali su na svojim primerima kako su zanati dobra osnova za male preduzetnike.

“Zanat“, “Gir“, “Nunc“, “Numen/ForUse“ danas zapošljavaju desetine radnika, a njihova proizvodnja bazira se na ideji cirkularne ekonomije, dugotrajnosti i mogućnosti popravke. Rezultat je savremeni dizajn i funkcionalnost u koje su utkane stare veštine, alati i tehnike.

Uz brojne razgovore i radionice, učesnici ovogodišnjeg konkursa “BlackBox“ započeli su izgradnju sinteznog spomenika koji će ostati na imanju Zornića.

 Izvor: Mikser Festival

Zabeležena nova vrsta ptice za Srbiju

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Wikimedia

Zahvaljujući saradnji Centra za markiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju i Nacionalnog parka Tara, na lokalitetu Sokolina zabeležena je nova vrsta ptice za Srbiju.

Saradnici Centra Nenad Spremo i Dejan Đapić, uhvatili su pomoću ornitološke mreže i prstenovali primerak sibirske plavorepke Tarsiger cyanurus.

Ova majušna pevačica, čije samo ime kaže, gnezdi se najvećim delom u Sibiru, sve do Kamčatke i Japana. U Evropi su potvrđena gnežđenja na krajnjem istoku Finske.

Tokom seobe retko se beleži u Evropi, s obzirom da zimuje u jugoistočnoj Aziji i Indijskom podkontinentu. Do sada je u regionu registrovana samo u Sloveniji, Mađarskoj i Rumuniji.

Kontinuiranim prstenovanjem ptica iz godine u godinu kako na lokalitetima NP Tara, tako i u čitavoj Srbiji, osim praćenja seobe i distribucije vrsta, moguće je pratiti i posledice koje na živi svet imaju klimatske promene, zbog čega je nalaz sibirske plavorepke Tarsiger cyanurus posebno izuzetan i važan.

Podsetimo, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je prošle nedelje da je međunarodna organizacija BirdLife International proglasila novu mrežu značajnih područja za ptice u Srbiji (Important Bird Area – IBA). Nova nacionalna IBA mreža sačinjena je od 79 područja koja pokrivaju 29,2 odsto teritorije Republike Srbije, odnosno 2.579.364 hektara za ptice najvrednijih staništa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Značajna područja za ptice proglašavaju se zarad zaštite najređih i najugroženijih vrsta ptica, tj. očuvanja njihovih staništa i populacija. Ona uključuju najznačajnije lokacije na kojima se divlje ptice razmnožavaju, prehranjuju, odmaraju ili prezimljavaju.

IBA područja određuju se nakon naučne obrade podataka o prisustvu, brojnosti i trendovima populacija odabranih vrsta ptica. Ovaj proces u svakoj državi sprovode stručne organizacije za istraživanje i zaštitu divljih ptica koje su članice mreže BirdLife International.

Proces određivanja IBA područja i celokupne mreže u svakoj državi je nezavistan i određen je strogom naučnom metodologijom.

Jovana Canić

Montiran prvi vetrogenerator na platou ”Podveležje”

Foto: EPBiH
Foto: EPBiH

Na platou “Podveležja” montiran je prvi od 15 vetrogeneratora budućeg vetroparka.

Nastavljen je i specijalni noćni transport opreme iz Luke Ploče preko graničnih prelaza Metković i Doljani do gradilišta, koje su posetili Admir Andelija, generalni direktor i dr.sci. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije.

“Aktivnosti na izgradnji se nastavljaju i u teškima vremenskim uslovima kako za izvođača radova, tako i za sve ostale prateće aktivnosti i stoga čestitam svim onima koji su angažovani na izgradnji, našim partnerima ali i zaposlenima Elektroprivrede BiH koji stiču znanja koja ćemo moći da prenesemo na naše sledeće projekte. Vrlo brzo očekujemo da projekat VE “Vlašić” iz faze razvoja pređe u fazu realizacije i VE “Podveležje” je za nas izuzetno iskustvo“, kazao je generalni direktor Andelija nakon obilaska gradilišta.

Izvršni direktor za kapitalne investicije je istakao da je realizacija projekta uprkos svim poteškoćama izazvanih pandemijom i vremenskim uslovima, ispred dinamičkog plana. 

Pročitajte još:

“Ukoliko vremenske prilike to budu dozvoljavale do kraja ove godine vetropark će u najvećoj meri biti završen i montirani svi vetroagregati. Izražavam zahvalnost svima onima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta, i pre nas, a koji će nastaviti realizaciju i kada neki drugi projekti budu u toj fazi“, rekao je dr.sci. Salkić.

Foto: EPBiH

Kako bi proces instalacije vetrogeneratora bio obavljen u što kraćem roku, montaža se vrši sukcesivno dizalicom težine 600 tona sa dužinom glavnog kraka 102 metra uz mogućnost produženja sa pomoćnim krakom dugim 12 metara, i dizalicom težine 500 tona sa teleskoposkom granom od 14,7 do 56 metara. Prilikom montaže koriste se i četiri pomoćne dizalice koje teže od 60 do 220 tona.

Svaki vetrogenerator sastoji se od tornja sa četiri segmenta dužine od 14 do 29 metara, gondole sa glavčinom i tri lopatice. Ukupna težina segmenata tornja viša je od 211 tona, dok gondola i glavčina teže 113 tona. Svaka pojedinačna lopatica duga je 55 metara i teška 11,5 tona. 

Izvor: EPBIH

Brza moda – jedna osoba u Srbiji za godinu dana kupi 12 kilograma odeće

Foto-ilustracija: Unsplash (Becca McHaffie)
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Svake godine, u Srbiji se proda preko 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi, pokazalo je prvo zvanično društveno istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine.

Istraživanje je pokazalo da se najviše kupuju hulahopke i čarape (8.3 komada), bokserice i gaćice (7.6 komada) i majice i potkošulje (5.4  komada).

Ostali odevni komadi, poput košulja, bluza, haljina, pantalona i farmerki, se kupuju nešto ređe, između 2 i 3 komada godišnje, dok se jakne, kaputi, mantili i namenski komadi (ski odela, odela, kravate, bademantili ) kupuju najređe.

Srbi odeću najradije kupuju u prodavnicama globalnih brendova, čak 60.5 odsto, dok se znatno manje pazari polovna odeće, 16.2 odsto, a za domaću proizvodnju se odlučilo 13.4 odsto ispitanika.

Odeću preko interneta, na pijacama i drugim mestima kupuje manje od 10 odsto ljudi.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Kvalitet odeće je presudan za 54.5 odsto ispitanika, dok 41.2 odsto smatra cenu kao najvažniji faktor. Samo njih 4.3 odsto kupuje odeću zbog trenda.

Međutim, skoro svaki treći ispitanik nosi pantalone i farmerke, trenerke i majice do 12 meseci. Ovaj podatak je zabrinjavajući, imajući u vidu da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2.700 litara vode, a za jedan par farmerki vrtoglavih 10.000 litara.

Prosečno najkraće nosimo čarape (14 meseci) i gaćice (20 meseci). Na drugoj strani, najdugovečniji rok nošenja imaju ski odela (58 meseci), a potom kaputi i bademantili (po 52 meseca). 

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Istraživanje je pokazalo da više od 55 odsto poklanja odeću kada više ne želi da je nosi, 16 odsto čuva u ormaru, a skoro 16 odsto najčešće donira.

Najmanji broj ispitanika nastoji da je proda, 2.2 odsto, oko 7 odsto  menja namenu odeću, dok gotovo 4 odsto je baci. 

Nešto manje od polovine ispitanika upoznato je sa nepovoljnim uslovima u kojima se proizvodi odeća.

Međutim, tek svaki treći ispitanik ima određeni uvid u energetsku rasipnost modne industrije.

Iako je 55 odsto upoznato sa fenomenom brze mode, ali ne znaju svi njene konkretne posledice.

Iako se često ponavlja da žene prednjače u kupovini odeće, istraživanje je pokazalo da osim minimalnih razlika u broj pojedinih kupljenih komada, oba pola beleže isti prosek.

Takođe, upadljiv je nalaz da je rok nošenja odevnih predmeta kod muškaraca kraći nego kod žena.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Iz istraživanja se jasno vidi da javnost nije ni približno dovoljno upućena i zainteresovana za sve ono što modna industrija, kroz brzu modu, donosi sa sobom.

Višestruke društvene protivrečnosti i moralna nepravednost brze mode, kao i njena očita pogubnost po životnu sredinu, nisu u javnosti prisutne u onoj meri u kojoj to ona zaslužuje.

Istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji je sprovedeno od 27. jula do 10. avgusta 2020. godine i u njemu je učestvovalo 1889 ispitanika iz cele Srbije. 

Kompletno istraživanje možete pogledati ovde.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

 

Iskustva drugih gradova inspirišu da se Beograd razvija u skladu sa ekološkim standardima

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je Energetski centar Forsthaus u Bernu, zajedno sa ambasadorom Republike Srbije u Švajcarskoj, Goranom Bradićem. On je tokom zvanične posete Švajcarskoj posetio Bern i tom prilikom se upoznao sa sistemom spaljivanja otpada koji ujedno smanjuje emisiju štetnih gasova u tom gradu.

“Energetski centar je inovativna kombinacija proizvodnje zelene energije. Gradonačelnik Berna je upoznao moju delegaciju sa ovim efikasnim sistemom  koji smo imali prilike da obiđemo. Sistem je izuzetno efikasan, kako u pogledu proizvodnje energije za daljinsko grejanje tako i u pogledu proizvodnje električne energije”, rekao je Radojičić.

On je istakao da ova elektrana koristi obnovljive izvore energije – otpad i biomasu i podmiruje 30 odsto energetske potražnje grada Berna.

“Beograd želimo da razvijamo u skladu sa konceptom pametnog grada i ekološkog grada koji podrazumeva održivu proizvodnju i racionalno korišćenje električne energije. U skladu sa tim, ovakve posete su veoma značajne kako bismo razvijali potencijalne projekte na osnovu iskustva gradova koji su razvili efikasne sisteme u oblasti energetske potražnje”, dodao je gradonačelnik Radojičić.

Prema njegovim rečima, zahvaljujući modernoj tehnologiji ova kombinovana elektrana zadovoljava sve ekološke standarde.

“Na osnovu razgovora sa gradonačelnikom Berna i ambasadorom Bradićem mogu da kažem da se svi gradovi suočavaju sa sličnim izazovima koje donose klimatske promene i porast broja stanovnika u urbanim sredinama. Iskustva drugih gradova inspirišu da Beograd razvijamo u skladu sa ekološkim standardima. Naša budućnost je poštovanje ekoloških principa prilikom kreiranja rešenja za razvoj pametnih gradova “, naglasio je Radojičić.

Kako je rekao, razvoj Beograda – dvomilionskog grada, planira se sistematično i strateški.

“To podrazumeva dobru analizu postojećeg stanja i projektovanje sledećih koraka, kao i postavljanje rešenja prema prioritetima. Zaštita životne sredine je visoko na lestvici mojih prioriteta od kada vodim Beograd i zato je važno učiti iz iskustva gradova koji imaju dobra i efikasna rešenja u ovoj oblasti”, poručio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

 

Izrael zabranjuje kupovinu i prodaju životinjskog krzna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva država na svetu koja planira da zabrani kupovinu i upotrebu životinjskog krzna je Izrael. Krzno će moći da se koristi u posebno odobrenim slučajevima i za to će biti potrebne posebne dozvole.

“Zbog industrije krzna ubija se stotine miliona životinja širom sveta, u šta su uključeni neopisiva okrutnost i patnja”, rekla je izraelska ministarka za zaštitu životne sredine Gila Gamlijel.

Kako su saopštili iz Ministarstva za zaštitu životne sredine Izraela dozvole za upotrebe krzna biće razmatrane pod posebnim i ograničenim kriterijumima.

Međunarodna grupa za zaštitu životinja PETA pozdravila je potez Izraela, koji je na putu da postane prva država u svetu koja je zabranila kupovinu i prodaju životinjskog krzna. Ranije su to samo učinili pojedini gradovi u SAD i Sao Paulo u Brazilu.

Svako ko želi da kupi ili proda krzno mora da preda zahtev za dozvolu. A prema novim pravilima upotreba krzna će biti dozvoljena isključivo u slučajevima kada se radi o naučnom istraživanju, obrazovanju, obuci ili zbog religije i tradicije.

Izuzetak će verovatno predstavljati velika ultraortodoksna zajednica u Izraelu, čiji članovi često nose tradicionalne šešire od krzna. 

Svako ko prekrši zakon platiće kaznu do 22.000 dolara ili godinu dana zatvora.

Od 1. januara 2019. godine u Srbiji je zabranjen uzgoj životinja radi proizvodnje krzna, kazne za nepoštovanje ove zabrane iznose od 100.000 do 1.000.000 dinara. Zabrana uzgoja životinja radi proizvodnje krzna primenjuje se u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Nemačkoj, Švedskoj, Hrvatskoj i Luksemburgu.

Milica Radičević

Zelena ekonomija – novi poslovni model za održiv biznis

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: pks.rs

Prelazak na cirkularnu ekonomiju danas više nije samo pitanje čistije životne sredine, test odgovornosti za države, kompanije i građane, već i pitanje održivosti svakog biznisa i novih mogućnosti koje se na taj način otvaraju privredi, izjavio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije na panelu posvećenom inicijativi za uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalažnog otpada, održanog u okviru Mikser festivala 2020 „Kiseonik“.

Prelazak na zelenu ekonomiju, po rečima Čadeža, zahteva izmenu postojeće regulative i velike investicije za uvođenje savremenih tehnologija i inovacija i s tim u vezi promociju dostupnosti evropskih, međunarodnih i nacionalnih podsticaja i programa podrške.

Značajne su, kaže, i mogućnosti za razvoj preduzetništva u ovoj oblasti i otvaranje zelenih radnih mesta, posebno u sektoru malih i srednjih preduzeća.

„Pred nama je veliki posao – prelazak na modele cirkularne ekonomije i inovativne, savremene, čiste tehnologije koje su energetski i resursno efikasne, dobre po životnu okolinu, a korisne za privredu i društvenu zajednicu“, naglasio je Čadež, ukazujući na podršku koju Privredna komora u tome pruža kompanijama.

Privreda je, po rečima Čadeža, toga svesna, što potvrđuju i projekti, poput “Eliksirovog” postrojenja za preradu za spaljivanje industrijskog i nerecikliranog otpada ili fabrike staklne amblaže, koje će naše kompanije kandidovati za podršku DFC-a.

Privredna komora Srbije podržava i inicijativu svojih članica i drugih poslovnih udruženja (SEPEN, NALED, AmCham, Udruženje pivara Srbije, Saveta stranih investitora) da se tradicionalni, mešoviti sistem odlaganja iskorišćene ambalaže u kontejnere zameni depozitnim sistemom sakupljanja ambalažnog otpada koji se može reciklirati radi dalje upotrebe, odnosno  proizvodnje nove ambalaže.  

„Ovaj sistem se u Evropskoj uniji pokazao najefikasnijim, a njegovom primenom unaprediće se svest građana i odgovornost, biće  manje ambalažnog otpada tamo gde mu nije mesto, po parkovima i ulicama, i više sirovine za reciklažu i proizvodnju i nove ambalaže. To će doneti manje troškove i kompanijama i lokalnim samoupravama“, rekao je  Marko Čadež

Očekujemo da nakon formiranja vlade nastavimo razgovore o potrebnim izmenama Zakona o ambalaži i amblažnom otpadu, da ubrzamo ovaj proces i što pre dođemo do usvajanja i implementacije nove regulative koja će omogućiti uvođenje i efikasnu primenu depozitnog sistema“, rekao je Čadež. 

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvalio se i grupi  „Matoni“, vlasniku kompanije „Knjaž Miloš“ na spremnosti da iskustva u primeni depozitnog sistema sa drugih evropskih tržišta na kojima posluje, prenese u Srbiju.  

Alesandro Paskvale, generalni direktor Mattoni 1873 grupe rekao je da industrija pića može da osigura cirkularnost  i doprinese smanjenju novog otpada u okruženju.  

Svesni  odgovornosti koja nastaje onog trenutka kada se proizvod potroši, odnosno problema prouzrokovanih neadekvatno zbrinutim ambalažnim otpadom, Mattoni 1873 i Knjaz Miloš, podržavaju  planove za implementaciju efikasnog depozitnog sistema i u Srbiji. Spremni smo da posvetimo sredstva, energiju i ekspertizu naših ljudi  kako bi taj sistem u Srbiji bio primer najbolje prakse u Evropi, kako bi industrija mogla da preuzme odgovornost i transformiše svoje poslovanje na održiv način, poručio je Paskvale. 

Na drugim panelima u okviru Mikser festivala, o zelenom evropskom dogovoru govorio je Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, dok je na vezu između filantropije i cirkularne ekonomije ukazao Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost. 

Izvor: PKS

Značaj očuvanja Nikšičkog polja kao važnog staništa za ptice

Foto-ilustracija: Unsplash (Guido Jansen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Učešće javnosti u procesima odlučivanja o aktivnostima koje utiču na okolinu, jedan je od najvažnijih mehanizama zaštite prirode. Javne rasprave su namenjene svima nama koji nismo direktni donosioci odluka i naše pravo da na njima učestvujemo snažan je alat u borbi za očuvanje naših najvrednijih resursa.

Upravo to pravo, Centar za zaštitu i proučavanje ptica iskoristio je na nedavno sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Lokalne Studije lokacije prevođenja dela voda reke Zete u akumulacije “Krupac” i Slano” i nacrtu Strateške procene uticaja na životnu sredinu, gde smo skrenuli pažnju na značaj očuvanja Nikšičkog polja kao važnog staništa za ptice. Dokumenti na više mesta navode da će usled izgradnje nasipa doći do prestanka plavljenja okolnih livada koje su zapravo dom za brojne ptice. Plavne livade na ovom području izvor su hrane i važno odmaralište na iscrpnim migracijama, posebno tokom proleća.

Naime, Nikšićko polje nalazi se na čuvenom jadranskom koridoru za migraciju ptica (Adriatic Flyway) i prepoznato kao buduće SPA (Special Protection Area) područje a time i kao deo Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, odnosno i Evropskoj Uniji. Po značaju za ptice, možemo slobodno reći da u Crnoj Gori zauzima treće mesto, nakon Skadarskog jezera i Ulcinjske solane.

Nažalost, taj značaj nije prepoznat već su u samim dokumentima negativni uticaji po biodiverzitet analizirani samo kroz aspekt gubitka vegetacije. Zašto je to tako, odgovor smo dobili kroz Izveštaj sa javne rasprave:
„… razlog zašto se negativan uticaj razmatra samo kroz gubitak plavne vegetacije, jeste u tome što biljke nisu pokretne u onom smislu kao životinje, te stoga nisu u mogućnosti da koriste druge okolne plavne prostore oko reke Zete u Nikšićkom polju (naročito u njegovom donjem delu prema tunelu „Budoš”) i iz tog razloga strateška studija uticaja je bila fokusirana samo na vrste koje će biti direktno ugrožene i izgubljene usled negativnih uticaja.”

Foto-ilustracija: Pixabay

Koliko možemo da razumemo navedeno, ptice mogu da lete pa ako im oduzmemo jedno od najvažnijih staništa, oslonićemo se na tu njihovu sposobnost da prelete do drugog? Ovakav odnos prema važnim staništima u kombinaciji sa ignorisanjem kumulativnih efekata i negativnih uticaja već realizovanih projekata na istom području, zasigurno ne idu u prilog zaštiti prirode.

Navedeno je da se veličina zahvata odnosi na 800 m toka uz Zetu ali je možda vreme da se podsetimo da je najmanje 11 km toka Zete od ranije stavljeno u kanal i da plavne livade kao značajno stanište za ptice na ovom području već trpe posledice. Kažemo najmanje jer je ovo dužina kanala Zete, dok je prirodni tok, sa svim meandrima bio puno duži. Treba napomenuti i da je većina pritoke Zete u Nikšićkom polju pretvorene u kanale, ili potopljena akmulacijama. Osim pritiska i promena koje proizvodnja energije ima na na rečni sistem u samom polju, kumulativno gledano ne smemo zanemariti i druge pritiske i primere, kao što je slučaj sa Gračanicom, rekom koja više gotovo ne postoji.

Da li će i u kojoj meri projekat prevođenja dela Zete u akumulacije “Krupac i Slano” uticati na buduće Natura 2000 staništa od značaja – ne znamo, jer sveobuhvatna analiza ne postoji. Zaštita prirode je takođe javni interes i sve dok se ne promenimo svest o tome, nastavićemo da svedočimo nemaru i nebrizi za naše prirodno bogatstvo.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Svetski program za hranu dobitnik Nobelove nagrade za mir

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir je Svetski program za hranu, ogranak agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, odlučio je norveški Nobelov komitet u Oslu.

Dobitnik je nagrađen za “napore u borbi protiv gladi, doprinos poboljšanju uslova za mir u područjima pogođenim sukobima i za ulogu pokretačke snage u naporima da se spreči upotreba gladi kao oružja za rat i sukobe”.

Svetski program za hranu je ogranak agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, koji prikuplja i distribuira hranu i druge potrepštine za one koji pate od prirodnih katastrofa i gladi.

Pomaže nacijama u kojima postoji takva populacija u prijemu i distribuciji hrane. Sedište se nalazi u Rimu.

Ove godine je za Nobelovu nagradu za mir nominovano 318 kandidata, među kojima je 211 pojedinaca i 107 organizacija. Lista kandidata je tajna, ali proglašenju dobitnika uvek prethode spekulacije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Među ovogodišnjim favoritima bili su i organizacija za slobodu medija “Reporteri bez granica”, aktivistkinja protiv klimatskih promena Greta Tumberg, premijerka Novog Zelanda Džejsinda Ardern, ruski disident Aleksej Navaljni i Svetska zdravstvena organizacija.

Nobelova nagrada za mir jedina je Nobelova nagrada o kojoj se odlučuje i koja se dodeljuje u Oslu.

Norveški Nobelov komitet koji odlučuje o dobitniku nagrade sastoji se od pet članova koje bira norveški parlament.

Od 1901. godine, dodeljuje se 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela, švedskog hemičara i pronalazača.

Nagrađeni dobija 10 miliona norveških kruna (blizu 935.000 evra) i zlatnu medalju.

Ovogodišnja ceremonija dodele biće održana u smanjenom obimu zbog pandemije koronavirusa.

Izvor: RTS

Led koji nestaje sa Grenlanda izazov za naučnike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pandemija odlaže, ali ne usporava, istraživanje otapanja leda na Grenlandu. Uprkos trci sa predstojećim surovim vremenskim uslovima, crveno-beli avion iz Drugog svetskog rata polako je leteo iznad ledenih voda koje okružuju Grenland tokom septembra meseca.

Naučnici iz Nasine laboratorije za mlazni pogon počeli su da bacaju stotine sondi u vodu u okviru godišnje ekspedicije poznate kao projekat „Okeani koji tope Grenland”(OMG). Od 2016. godine, projekat OMG izveo je brojne letove iznad voda Grenlanda, a svake godine ispusti se otprilike 250 sondi koje prenose podatke o temperaturi i salinitetu vode.

Tim koristi ove informacije kako bi utvrdio koliko okean doprinosi topljenju leda na Grenlandu.

„Lednici snažno reaguju na okean i mi to ignorišemo. Okeani imaju potencijal da vrlo brzo otope led i podstaknu porast nivoa mora čak i više nego što smo očekivali. Ako bi se sve otopilo, grenlandski led mogao bi da doprinese porastu nivoa mora od čak 25 stopa”, rekao je vođa projekta Džek Vilis.

Za razliku od santi leda – koje plutaju u vodi – glečeri su na vrhu kopnene mase, naizgled izloženi i osetljivi na atmosferu koja se zagreva.

Iako je atmosfera značajan faktor, ona nije isključivo odgovorna za otapanje. Kada lednici na Grenlandu počinju da se izlivaju sa ostrva u rekama leda, urezuju fjordove u pejzaž dok se konačno ne povežu sa morem.

Iako su površinske vode uglavnom ledene, toplije okeanske vode odozdo mogu dovesti do bržeg topljenja glečera i ubrzavanja količine leda koji sa kopna odlazi u okean. Pandemija koronavirusa imala je ogromne posledice širom sveta, ali nije zaustavila ekološke procese otapanja leda na Grenlandu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Takođe nije omela odlučnost naučnika OMG-a da nastave svoj rad. Počevši od marta, pa sve do dana kada su sleteli na Grenland, 24. avgusta, prikupljaju svoje podatke. U istraživanja na Grenlandu uključeni su Nasa, Stejt Department i vlade Kanade i Grenlanda.

Ogroman trud pripada i napornom radu OMG-ovog prodžekt menadžera, Jana Mekjubina jer je to omogućio. Da nije bilo Mekkjubina, i i dalje bismo sedeli na svojim kaučima”, istakao je Vilis.

Koordinacija naučnika i opreme neophodne za bilo koju ekspediciju zahteva mnogo planiranja, a dodatne mere predostrožnosti povezane sa pandemijom učinile su sve samo malo složenijim.

„Bilo je to kao potpuno novi sloj, pošto pređete granicu i prođete carinu i graničnu kontrolu, sada prolazite i kroz skrining za koronavirus“, rekao je Vilis.

Vilis ističe da ih svako novo otkriće podseća da su okeani važniji nego što su ikada mislili. Ove godine primetili su nova zapažanja najvećeg grenlandskog glečera Jakobshavna, koji je pažljivo nadgledan od početka projekta 2016. godine. U prvih nekoliko godina, voda u blizini Jakobshavn-a ohladila se za 2,7 stepeni Farenhajta (1,5 stepeni Celzijusovih).

Ova kontinuirana otkrića su veoma uzbudljiva za naučnike. Zbog ovoga je OMG projekat dobio odobrenje za nastavak istraživanja, što znači da će se Vilis i njegova posada ponovo vratiti na Grenland sledećeg avgusta.

Izvor: RTS