Home Blog Page 642

Priboj gradi toplane na drvnu biomasu

Foto: Julian Nitzsche
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradnja nove toplane u Priboju počela je krajem septembra i kada bude završena koristiće drvnu biomasu, pa će tako problem aerozagađenja biti rešen u gradu na Limu, kažu za Novu ekonomiju predstavnici lokalne samouprave.

“U toplani će se koristiti drvna sečka proizvedena na teritoriji opština Priboj, Prijepolje i Nova Varoš. Rezervni energent će biće lož ulje, nadamo se da ćemo ga koristiti minimalno ili nikako u toku godine. Na žalost, gas kao rezervu nemamo”, kaže za Novu ekonomiju zamenik predsednika opštine Priboj Saša Vasilić.

Prema njegovim rečima, kombinovana gradska toplana imaće snagu 8 + 15 MW (mega Vata), a izgradnja je počela 28. septembra ove godine.

Dodaje da je prema dinamičkom planu predviđeno da se funkcionisanje toplane obezbedi do oktobra 2021. godine, kada će početi njen probni rad i dokazivanje parametara, a potom će biti predata Javnom preduzeću Toplana – Priboj. To se očekuje 1. januara 2022. godine.

Čistija energija

“Umesto uvoznog mazuta koji je minimum dva puta skuplji, koristićemo ekološko gorivo sa lokala, koje je karbonski neutralno, imaćemo čistiji vazduh i značajno ćemo smanjiti emisiju ugljen dioksida (CO2) u atmosferu čime se smanjuje efekat staklene bašte u atmosferi”, napominje Vasilić.

Prema njegovim rečima projekat je održiv jer poseduje jaku ekonomsku, ekološku i socijalnu komponentu koja se ogleda u otvaranju novih radnih mesta u opštini. Na toplanu će biti priključeni već postojeći korisnici, koji će imati 24-časovno, kvalitetno i ujednačeno grejanje.

Osim toplane, u Priboju se menja kompletan gradski toplovod i sve podstanice u sistemu daljinskog grejanja. Očekuje se da će se priključiti i novi korisnici, kao i Gradska sportska dvorana, kojoj će to olakšati uslove za treninge i utakmice sportista tokom zime.

Izvor: Nova Ekonomija

 

Predstavljen uređaj za reciklažu PET ambalaže “eko-meda”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

“Eko-meda” prototip uređaja za reciklažu PET ambalaže u obliku medveda, promovisan je danas u Dečjem kulturnom centru. Projekat su izradili Sekretarijat za zaštitu životne sredine i Mašinski fakultet.

Podsekretarka za zaštitu životne sredine Jasmina Madžgalj rekla je da je u pitanju prototip interaktivnog, edukativnog uređaja, koji ima za cilj razvoj ekološke svesti kod dece.

Ekološku svest je potrebno razvijati od najranijeg doba. Upravo je ovaj prototip napravljen za ciljnu grupu predškolske dece do prvog razreda. Nalazi se na adekvatnom mestu kojem će deca imati pristup i tako na pravi način shvatiti svet oko sebe. Saradnja sa Mašinskim fakultetom je primer dobre prakse i saradnje. Cilj nam i jeste da što više budemo u sinergiji sa naukom”, navela je Jasmina Madžgalj.

Kako je naglasila, deca u najranijem detinjstvu usvajaju model ponašanja roditelja, kasnije vaspitača, a ovde imamo unapređen proces usvajanja ekološke svesti. U ovu priču, dodala je, uključeni su i roditelji, jer je projekat osmišljen tako da oni usvajaju ponašanje od dece.

Profesor Mašinskog fakulteta Nebojša Petrović pojasnio je da je to bio profesionalni ali i ljudski izazov, jer svi smo rođeni u prirodi i sa prirodom, te je potrebno da se prema njoj odnosimo kao prema svom najrođenijem.

“Kao što od ranog detinjstva učimo o odnosu prema starijima i bližnjima, potrebno je obratiti pažnju i na odnos prema prirodi, to jest naučiti kako se odnositi prema njoj. Na ovom projektu, osim kolega sa Mašinskog fakulteta, imali smo angažovane i saradnike sa Fakulteta primenjenih umetnosti, kao i konsultante i izvođače koji su se bavili nekim novim tehnologijama i uspeli da naprave uređaj koji nije mnogo masivan. Zadovoljni smo rezultatom, a iako je ovo prototip, na njemu može još da se radi”, naglasio je Petrović.

Upravnik pogona otpada i reciklaže JKP “Gradska čistoća” Slobodan Protić rekao je da će to preduzeće pružiti kompletnu logistiku ovom projektu, u smislu odvoženja i prerade reciklabile.

Urednica programa za odnose sa javnošću i marketing Dečjeg kulturnog centra Ivana Teodorović Stojanović izrazila je zadovoljstvo što se “eko-meda” nalazi u zgradi ove ustanove. On će, dodala je, na interesantan i zabavan način predstaviti deci kako treba da recikliraju i da ih osvesti koliko je to važno za okolinu.

Izvor: Grad Beograd

Povećanje reciklaže sijalica i baterija – Partnerstvom do sistemskih rešenja u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sijalice i baterije su opasan otpad što znači da ne bi trebalo da ih bacamo u kontejner sa komunalnim otpadom. Međutim, problem je to što organizovano sakupljanje baterija i sijalica ne postoji u Srbiji pa građani ne znaju šta da rade sa njima kad stignu za zamenu, tako da najčešče završe u kanti za smeće.

S ciljem da se unapredi sistem upravljanja ovim vrstama otpada pokrenut je projekat “Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica u Republici Srbiji” koji realizuju Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju-GIZ i kompanije Božić i sinovi i E-reciklaža, u partnerstvu sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Udruženjem reciklera Srbije.

Prema propisima, lokalne samouprave su zadužene za prikupljanje sijalica i baterija od stanovništva u posebnim kontejnerima. Takođe, treba da ih preuzimaju i trgovci ovim proizvodima i da ih predaju sakupljaču ili licu koje vrši skladištenje i tretman. U praksi ovo nije zaživelo već se baterije i sijalice mešaju sa ostalim otpadom iz domaćinstva.

Finansiranje izvoza baterija

Sakupljačka mreža nije razvijena jer država ne daje podsticajna sredstva za izvoz baterija, a izvoz košta. To znači da onaj ko sakupi baterije treba da misli kako će da finansira izvoz u EU.

“Baterije dobijamo sakupljanjem od fizičkih lica, od pravnih lica i sakupljača. Veliki broj baterija se generiše iz samog procesa tretmana odnosno kada u reciklažni centar stignu mali kućni aparati, igračke i sl. S obzirom na to da u Srbiji nema postrojenja za tretman baterije izvozimo ih na konačno zbrinjavanje u Nemačku. Kada je u pitanju sakupljanje baterija iz domaćinstava postavlja se pitanje ko će to da plati? Ne postoji sakupljačka mreža, ne postoji model finansiranja odnosno podsticajna sredstva – rekla je Marija Pivnevi iz kompanije E-reciklaža, na panelu u oviru Mikser festivala na kome je projekat predstavljen.

Pivnevi je ukazala da potrebno da se pronađe model finansiranja za baterije koje se prikupljaju od građana, a da je E-reciklaža spremna da proširi sakupljačku mrežu odnosno postavi kontejnere za građane, da radi na edukaciji i podizanju svesti o EE otpadu.

Ekološka taksa za baterije je uračunata u cenu proizvoda i plaćaju je građani prilikom kupovine. Taj novac odlazi direktno u republički budžet, ali se ne troši namenski tj. ne koristi se za zbrinjavanje ovih proizvoda kad postanu otpad.

Kapacitet za reciklažu 25 miliona sijalica godišnje

Kada je reč o sijalicama, malo je drugačija situacija – za ovu vrstu otpada postoji reciklaža u Srbiji, ali ne postoji sistem sakupljanja. Osim građana, generatori otpadnih sijalica su kompanije i institucije koje imaju veliki broj svetlosnih izvora u svojim objektima.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Za jedan sat možemo da recikliramo 10.000 sijalica što je na godišnjem nivou oko 25 miliona sijalica. Statistika kaže da se generiše po stanovniku 1-2 sijalice, tako da su mogućnosti za tretman sijalica daleko veće. U okruženju nema ovakih postrojenja. Zašto da naša zemlja ne uzima taj otpad iz okruženja i Evrope i to naplaćuje, po istom principu po kojem izvozimo u EU otpad za koji kod nas nema postrojenja? Tako ćemo zaposliti svoje kapacitete, zaposliti ljude. Sijalica je laka, veliki problem što je kabasta, nema razvijene primarne selekcije pa se najčešće bacaju u kontejner – izjavio je na skupu Nikola Egić, direktor kompanije Božić i sinovi.

Egić je napomenuo da treba preispitati nadležnosti institucija, da zakonodavni okvir bude na najvišem republičkom nivou, a da se postavljanje reciklažnih dvorišta prepusti lokalnim samoupravama koje će biti finansijski podržane od nadležnih ministarstava.

Generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije Suzana Obradović istakla je važnost partnerstva za rešavanje problema u oblasti životne sredine. Dok je izvršni direktor Poslovnog udruženja komunalnih preduzeća KOMDEL Lazar Krnjeta je naveo da javna komunalna preduzeća rade samo onoliko koliko piše u lokalnim planovima i koliko ih opštine osnivači podstaknu.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Mladi poljoprivrednici razvili cirkularni sistem: Zajedno uzgajaju povrće i kozice

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Igor Miske)

Dvoje mladih francuskih poljoprivrednih inženjera, prvi su u Evropi pokrenuli projekat pod nazivom “Agriloops” i glavni cilj im je da proizvedu 40 tona povrća i 20 tona morskih kozica godišnje.

“Startap-om žele da razviju cirkularni sistem u kojem kozica i povrće rastu zajedno. Otpad od rakova pretvara se u đubrivo za uzgoj čeri paradajza i aromatičnog bilja“, objašnjava za Euractiv jedan od osnivača, Roman Vandam.

A kako bi to i uspeli, na zadnjoj godini fakulteta svaki se opredelio za jednu specijalizaciju. Roman je slušao predmete akvakulture, dok je drugi, Žeremi Gonjard odabrao biljnu proizvodnju i zaštitu.

“Akvaponika se razvija godinama, ali ne u proizvodne svrhe. Da bismo bili profitabilni, morali smo da pronađemo vrstu s visokom dodatom vrednošću, po mogućnosti neku morsku koja će živeti u slanoj vodi“, opisuje Gonjard.

Sveže i domaće

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon dužeg proučavanja, kozice su im postale prvi izbor. Prema studiji FranceAgriMer iz 2017. godine, stanovništvo Francuske troši gotovo 120.000 tona ove namirnice godišnje. To je dovoljno da se obezbedi profitabilnost njihovog poslovanja, ali i njegova održivost.

Međutim, većina ovih račića konzumiranih u toj zemlji je uvezena, najviše iz Ekvadora, Indije i sa Madagaskara. Treba napomenuti da je intenzivan uzgoj u tropskim regijama odgovoran za uništavanje područja mangrova i ekosistema bitnih za morski život u kojim riba dolazi da se mresti.

“Kozice će se uzgajati bez antibiotika, pa tako Agriloops nudi potrošaču ekološki prihvatljiviju alternativu”, a napominju osnivači.

Korona pomrsila planove

Kako bi izveli svoj projekat, poljoprivredni inženjeri pokrenuli su pilot farmu na svom fakultetu. Nakon tri godine analize, cilj im je da pokrenu vlastiti pogon.

“U 2021. godini planiramo da proizvedemo 20 tona kozica i 40 tona paradajza, a onda od 2022. povećavamo produktivnost koliko god da uspemo“, ističe inženjer. Iako kozice ostaju njihov vodeći proizvod, Gonjard ne isključuje diverzifikaciju proizvodnje.

Nažalost, koronavirus na kratko je zaustavio i njihov projekat. Farmu su trebalo da naprave početkom ove godine, a zbog bezbednosti su izgradnju prolongirali za 2021. godinu.

Bez obzira na trenutne okolnosti, pokrenuta je priča o organskoj poljoprivredi, a dva mlada studenta razmišljaju o dobijanju certifikata visoke ekološke vrednosti (HVE) i oznake održive akvakulture (ASC).

Izvor: Agroklub

Kako izbeći visoke račune tokom grejnog perioda?

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)

Budžet je odlučujući faktor pri izboru načina na koji ćemo se grejati – da li je isplativije grejati se na struju, koristiti usluge centralnog grejanja ili prirodne resurse poput drva, uglja ili gasa.

Za koji god način da se odlučite, postoje i prednosti i mane tog sistema.

U Beogradu je većina građana zadovoljna centralnim grejanjem u svojim domovima, ali ima i onih kojima su radijatori i dalje hladni uprkos početku grejne sezone.

Beogradskih elektrana” apeluje da sve kvarove treba odmah prijaviti, a u te svrhe su otvorene dve posebne linije – broj Dispečerskog centra za prijavu reklamacija u vezi sa kvalitetom grejanja je 011/2093-011, a broj telefona isključivo za prijavu curenja vode iz instalacija je 011/2093-100.

Ipak, nisu svi  u sistemu daljinskog grejanja.

Najniže troškove za grejanje imaće domaćinstva koja se greju na drvo, u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama, 4.650 dinara po kubiku, i ukoliko imaju novije peći čija je efikasnost veća.

U tom slučaju im je za nabavku goriva potrebna 38.300 dinara za sezonu, zaključak je analize AERS.

Značajno veće troškove, oko 62.000 dinara, imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo, sa cenom 6.350 dinara po kubiku i uz peći niže efikasnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Stephane Juban)

Prema prosečnoj ceni prirodnog gasa u Srbiji, za grejanje tokom cele zimske sezone treba izdvojiti 42.000 dinara.

Nešto viši su troškovi grejanja na ugalj i to od 48.000 do 52.000 dinara.

Građanima koji se greju na pelet godišnji troškovi su oko 59.000 dinara, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za to gorivo.

Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 50.000 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija.

Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje.

Za nabavku energenata ili energije, koja je potrebna za grejanje prosečnog stana tokom cele sezone, ona moraju izdvojiti 133.000 dinara za električnu energiju, 122.000 dinara za propan butan gas, odnosno 85.000 dinara za lož ulje.

U odnosu na prethodnu godinu jedinične cene lož ulja povoljnije su za 29 odsto.

“Ukoliko ste u mogućnosti, izolujte vaš stambeni prostor i promenite prozore. Ukoliko kupujete nove peći i kotlove, izaberite one koje su energetski što efikasniji”, savetuje AERS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gaelle Marcel)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić svojevremeno je poručio građanima da se drže daljinskih sistema grejanja i savetovao je svim lokalnim samoupravama da u sistemu svojih toplana smanjuju fiksne troškove i učine da te cene budu povoljnije za građane i da se ne okreću struji.

“Sruja je sofistiran i previše skup izvor energije da bi se koristio za grejanje”, rekao je Antić.

Ministar poručuje da je energetska situacija u Srbiji potpuno stabilna i da su obezbeđeni  svi ključni energenti, kao i da cene grejanja neće biti menjane.

Toplane tokom godine potroše više od 600 miliona kubnih metara gasa, 80.000 tona mazuta i dodatne količine peleta, biomase, uglja.

Magazin „Potrošač“ napravio je, uz pomoć Jovana Jovanovića, diplomiranog elektroinženjera, primer zimske potrošnje do 500 kWh električne energije mesečno, koja se odnosi na obračunski period od 30 dana.

Osvetljenje

Tri sijalice od 100 W i dve „štedljive“ sijalice od 20 W, koje daju istu svetlost kao sijalica od 100 W, radile su po pet sati dnevno. Snaga svih sijalica je 3 x 100 W + 2 x 20 W = 340 W, odnosno 0,34 kWh. To znači da se za rasvetu mesečno potroši 51 kWh: 0,34 kWh x 5 h x 30 dana.

Kuvanje

Foto-ilustracija: Pixabay

Ringla snage 2 kWh radi dnevno po tri sata, ali njena prosečna snaga iznosi 1 kWh jer većina domaćica menja temperaturu tokom kuvanja. Za mesec dana ringla potroši 90 kWh: 1 kWh x 3 h x 30 dana, a rerna snage 1,5 kWh, koja se uključuje svakog drugog dana na tri sata, samo 45 kWh: 1,5 kWh x 2 h x 15 dana. Rerna, zapravo, efektivno radi dva sata, jer je termostat povremeno isključuje.

Zagrevanje vode

Bojler od 50 l, snage 2 kWh radi pet sati dnevno, a efektivno dva sata jer termostat povremeno isključuje i uključuje grejač. Tako mesečna potrošnja bojlera iznosi 120 kWh: 2 kWh x 2 h x 30 dana.

Televizor

TV snage 0,2 kWh, ako svakog dana radi pet sati, mesečno troši 15 kWh: 0,1 kWh x 5 h x 30 dana.

Računar

Kompjuter snage 0,2 kWh, ako svakodnevno radi pet sati, mesečno potroši 30 kWh: 0,2 kWh x 5 h x 30 dana.

Veš mašina

Ako mašinu za rublje snage 2 kWh uključujete dva puta nedeljno, prosečna potrošnja iznosiće 1,5 kWh, jer se za grejanje vode troši više struje nego za centrifugiranje. Za pranje veša mesečno ćete trošiti 24 kWh: 1,5 kWh x 2 h x 8 dana.

Frižider

Ovaj veliki kućni aparat snage 0,2 kWh neprestano je uključen u struju, ali dnevno radi oko 10 sati, jer termostat prekida napajanje kad se postigne željena temperatura. Prosečna mesečna potrošnja iznosi 60 kWh: 0,2 kWh x 10 h x 30 dana.

Ukupna mesečna potrošnja struje, prema ovoj računici, iznosi 435 kWh.

51 + 135 + 120 + 15 + 30 + 24 +60 = 435 kWh

Probajte i javite nam da li je kalkulacija gospodina Jovanovića izvodljiva!

Jovana Canić

Bečka železnica “proizvođač” organskog meda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kažu pčele vole mir i treba da budu udaljene od glavnih puteva i železničkih trasa, a u Beču na krovu zgrade „Bečke lokalne železnice“ smeštena su četiri pčelinja društva i med je već sertifikovan kao organski.

Kako bi dali svoj doprinos u borbi za zaštitu biljnog i životinjskog sveta ovo železničko-autobusko preduzeće zajedno sa Udruženjem gradskih pčelara je na krovu nove poslovne zgrade u Incersdorfu kod Beča odlučilo da postavi košnice.

Veliki zeleni pojas u okruženju pruža pčelama sa krova zgrade idealnu pašu.

Skoro godinu dana prikupljao se polen i med.

I pored brojnih kišnih dana ove godine medna paša je sa 100 kg bila ipak dobra. Sertifikovan organski cvetni med može se kupiti u korisničkom centru na Jozefsplacu u Badenu i na stanici ispred Državne opere u Beču po ceni od 4,50 evra po tegli.

Foto: © WLB

Pčele su važan sastavni deo našeg senzibilnog ekosistema. Više od 75 odsto svih biljnih vrsta  u Evropi zavise od oprašivanja od strane pčela.

Raspoloživost najvećeg dela prehrambenih proizvoda kao što su voće i povrće, ali i orašasti plodovi i ulja, možemo zahvaliti pčelama.

Izvor: Eurocommpr

Dok građani udišu loš vazduh, rešenja za zagađenje ne daju rezultate

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Žao mi je svih koji moraju da ostanu ovde i da se truju“, napisao je krajem avgusta na svom Fejsbuk profilu Dragan Novaković. Time je i obavestio svoje prijatelje da se sa porodicom seli iz Bora.

U ovom gradu Novaković je živeo 15 godina. Za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) kaže da razlog preseljenja samo jedan – zagađenje vazduha. Ne može da se seti tačnog dana kada su odlučili da se odsele, ali se seća užasnog zagađenja.

„Toliko je zagađenje bilo da nismo mogli da otvorimo prozore uopšte. Ako izađeš napolje udišeš taj zagađen vazduh, jednostavno nije bilo više smisla da se razmišlja da se tu ostaje. (…) Znaš, sve misliš desiće se nešto ponovo, desiće se, neko će da primeti to pa će da stane – ali izgleda da ne.“

Za Bor kaže da je fin grad za život, međutim kad je zagađenje prisutno „sve to pada u vodu“. Većina ljudi nema alternativu, nema gde da ode, dodaje Novaković: „Tu su gde su, truju se i šta će. Nemaju drugi izlaz“.

Zvanični podaci potvrđuju da je Bor među najzagađenijim mestima u Srbiji – u ovom gradu kvalitet vazduha je 2019. bio najgore, treće kategorije.

Prema Izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), u 2019. godini u istoj kategoriji su se našli i Kraljevo, Zaječar, Valjevo, Subotica, Novi Sad, Beograd, Pančevo, Smederevo, Užice, Niš, Požarevac i opštine Kosjerić i Beočin. Većini nije prvi put.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog toga je Zakon o zaštiti vazduha predvideo da ove, ali i druge lokalne samouprave u kojima postoji stalno zagađenje vazduha ili preduzete mere ne daju rezultate, izrade takozvani plan kvaliteta vazduha (PKV). Ovi planovi bi trebalo da sadrže podatke o izvoru zagađenja kao i spisak mera kojima se planira smanjenje zagađenja.

Međutim, prema podacima do kojih je došao CINS, ove planove donelo je manje od polovine gradova i opština koji su imali tu obavezu, a oni koji ih imaju ne beleže poboljšanje u 2019. godini.

Vesna Mitrović, načelnica Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača u Ministarstvu zaštite životne sredine za CINS je rekla da, iako su lokalne samouprave po zakonu obavezne da izrade planove kvaliteta vazduha, ne postoji jasno propisan rok do kada to moraju da urade. Kako kaže, računa se na savest i potrebu da svaka lokalna samouprava ima što bolji kvalitet vazduha.

„Međutim, praksa je pokazala da nemaju svi istu svest vezano za kvalitet vazduha tako da imate neke lokalne samouprave koje su odmah pristupile i donele planove i sprovode ih do onih koji još uvek nisu, iako su imali obavezu, ili su u nekoj početnoj fazi“, dodaje Mitrović.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Veksler)

Kao negativan primer navodi Grad Smederevo koji je, prema njenim rečima, uradio jako dobar PKV, na koji je dobio saglasnost Ministarstva, ali je dve godine čekao na usvajanje u lokalnim organima. Nakon dve opomene Ministarstva usvojen je u martu 2020, iako je još 2011. zabeležen prekomerno zagađen vazduh u tom gradu.

Uprkos planovima, gradovi i dalje prekomerno zagađeni

Grad Novi Sad usvojio je PKV za period od 2017. do 2021. godine, u okviru kog ima i kratkoročne mere (KAP). Međutim, iako su Novosađani prve dve godine uživali u periodu čistog i umereno zagađenog vazduha, njihov grad se 2019. ponovo našao na listi najzagađenijih, pokazuju podaci SEPA-e.

Iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine su kao razlog pogoršanja za CINS naveli nepovoljne vremenske uslove koji su, uz povećan saobraćaj, individualna ložišta i spaljivanje strnjike na njivama, doveli do prekoračenja dozvoljenih vrednosti PM10 čestica tokom zime. Uz to objašnjavaju da su sve predviđene mere iz PKV-a realizovane ili je započeta realizacija, da planiraju da dugoročne mere sprovode kontinuirano iz godine u godinu i da će izraditi poseban KAP.

Nastavak teksta pročitajte na sajtu CINS-a.

Izgradnja vetroparka na Crnom vrhu do 2021. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)

Članovi Gradskog veća u Boru doneli su odluku o planu izgradnje dalekovoda koji u narednom periodu treba da omogući izgradnju vetroparka na Crnom vrhu. Gradnja vetroparka najavljena je za 2021. godinu.

Osnov za izgradnju dalekovoda nalazi se u izmeni plana detaljne regulacije za područje Crni vrh-Žagubica.

Kako se navodi na sajtu grada, neophodno je, prema zakonu investitora, povezati ceo sistem sa elektroenergetskim sistemom Republike Srbije i u interesu grada je da se u što kraćem roku donesu planovi i završi projekat, kako bi se 2021. godine krenulo sa izgradnjom samog vetroparka.

 Za Bor je to veoma bitan projekat koji će zaposliti određeni broj građana, a što je još važnije jeste da je u pitanju zelena energija, odnosno potpuno obnovljiv izvor energije, a Bor ćeo biti jedan od retkih gradova u Srbiji, ali i šire, koji se mogu pohvaliti tako značajnom investicijom.

Izvor: Grad Bor

Pandemija koronavirusa “poguraće” energetiku ka obnovljivim izvorima

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na okruglom stolu “Energetska tranzicija i COVID19″ održanom u Privrednoj komori Srbije istaknuto je da je osnovni motiv za organizaciju ovog događaja potreba da se privrednicima približe perspektiva i budućnost u sferi energetike. Na skupu je navedeno da kriza koju je izazvala pandemija ima za posledicu sve veću diversifikaciju izvora i zahteva drugačiji pristup privrede tržištu energetike.

“Situaciju da je srpska industrija plaćala i duplo skuplje električnu energiju objašnjava tek nedavni izlazak naše privrede na otvoreno tržište električne energije i pomalo intertno ponašanje. Ugovori se sklapaju krajem godine i privrednici bi mogli, udružujući se i praveći veće grupe naspram onih koji im obezbeđuju električnu energiju, da postignu bolje uslove”, izjavio je savetnik predsednika PKS Miroslav Lutovac.

On je istakao da je berza električne energije nedavno napravila novi proizvod kojim je ponuđeno kupovanje energije u dužem periodu sa stabilnom cenom.

“Možda je sada pravi trenutak za privrednike sa ovim relativno niskim cenama da probaju da sagledaju potrebu za snabdevanjem u dužem periodu, i da obezbede sigurne i stabilne cene”, rekao je Lutovac.

Situacija sa pandemijom uticaće na ubrzanje energetske tranzicije ka sve jačoj poziciji obnovljivih izvora energije, ocenio je na skupu predsednik Saveza energetičara Srbije profesor Nikola Rajaković.

U 16 zemalja Evrope potrošnja električne energije u vreme pandemije opala je za oko 12 procenata, rad termoelektrana je bio potisnut zbog visokih varijabilnih troškova proizvodnje, a do izražaja su došle vetro i solarne elektrane.

“Učešće obnovljivih izvora energije u ukupnom miksu postalo je jako visoko”, rekao je Rajaković i dodao da je sada praktično reč o eksperimentalnoj situaciji.

Profesor Rajaković je naglasio da elektroenergetski sistem tehnički vrlo lako rešava probleme koji su se pojavili u aktuelnom periodu.

“Iskustvo sa virusom bi po svim elementima trebalo da ubrza energetsku tranziciju, to je poenta i nadam se dobrim vestima i za Srbiju. Mislim da će kompletna sfera u sektoru ići u smeru da obnovljivi izvori energije dobijaju sve više pravo građanstva”, rekao je on i dodao da su okolnosti takve da ako se hoće zdrava životna sredina moraju se potiskivati fosilna goriva.

Tehnički direktor SEEPEX-a berze električne energije Dejan Stojčevski rekao je da koronavirus  doveo do drastičnog pada cena električne energije od marta do avgusta, a da se od septembra vraća na nivo iz prošle godine.

Stojčevski je naveo primer Nemačke gde se tokom pojedinih sati plaćalo i 20 evra uz besplatnu ponudu energije.

On je rekao da je pad potrošnje u aprilu i maju u evropskim zemljama bio 15-20 procenata dok je u Srbiji bio 2-3 posto, a to je objasnio drugačijom strukturom naše industrije i povećanom potrošnjom u domaćinstvima.

“Cena električne energije na srpskom tržištu bila je ispod 30 evra što je nezabeleženo. Ipak ove cene nemaju nikakav uticaj na cenu koju plaćaju domaćinstva, ona je odavno regulisana i na jako niskom je nivou”, rekao je i dodao da pad berzanskih cena električne energije u Srbiji industrija nije mogla da iskoristi jer je imala od ranije ugovorene veće cene.

“Potpisali su bilateralne ugovore krajem prošle godine po 50 evra, a sad je cena veleprodaje na tržištu 20 i nešto evra. Plaćaju duplo više, ali to je zakon tržišta. Videćemo šta će se dešavati do kraja godine pošto cena ide na gore”, rekao je on.

Stojčevski je dodao da se može desiti i totalna promena i da berzanska cena bude mnogo veća cena nego u isto vreme prošle godine.

“Sačekajmo da vidimo kako će ove nove mere koje donosi Evropa uticati i na potrošnju i na proizvodnju”, poručio je on. Kako je naveo, kriza izazvana pandemijom je imala za posledicu promenjenu strukturu proizvodnje, jer je proizvodnja termoelektrana u Evropi ili potiskivana ili gašena, a primetan je sve veći uticaj obnovljivih izvora na ceo energetski sektor.

Izvor: PKS

“Smart siti” koncept u službi boljeg kvaliteta života stanovnika grada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas u Starom dvoru sa Matejom Zakonjšekom, direktorom „Transportne zajednice” sa stalnim sedištem u Beogradu.

Zvaničnici su razgovarali o značaju ove organizacije i njihove centrale za Zapadni Balkan.

“Zadovoljstvo mi je da sam sa gospodinom Zakonjšekom analizirao ulogu „Transportne zajednice” u kreiranju rešenja koja se tiču razvoja urbane mobilnosti.

Usaglasili smo se sa idejom da se usklade svi potencijalni projekti koje budemo realizovali sa konceptom zelenog grada kao moderne urbane sredine”, rekao je Radojičić.

Gradonačelnik je objasnio da je „smart siti” koncept, to jest upotreba modernih tehnologija u olakšavanju svakodnevnog života građana, pre svega u službi boljeg kvaliteta života stanovnika gradova koji se brzo razvijaju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj razvoj je u skladu sa najvišim ekološkim standardima i o tome se danas posebno razgovaralo.

“Jedna od ključnih tačaka razgovora je i sagledavanje bezbednosti na putevima, uz definisanje „crnih tačaka” – markiranja deonica koje su najrizičnije u saobraćaju. Takođe, govorili smo i o definisanju i unapređenju situacije na raskrsnicama, pre svega u delovima gde se ukrštaju putevi i železnica”, rekao je gradonačelnik.

Zaključak sastanka je da Beograd ima veliki potencijal u oblasti digitalizacije procesa koji doprinose razvoju pametnog grada.

U narednom periodu biće definisan plan koji uključuje glavne projekte iz pomenutih oblasti a čiju će realizaciju odobriti Evropska komisija koja je za ove projekte zemalja Zapadnog Balkana izdvojila devet milijardi evra.

Izvor: Grad Beograd

Srbija postaje deo Mišlenovog gastronomskog vodiča

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktorka Turističke organizacije Srbije Marija Labović saopštila je da Srbija od danas postaje deo porodice prestižnog Mišlenovog gastronomskog vodiča, kao i da će u decembru biti objavljeno koji su restorani u našoj zemlji dobili to najprestižnije kulinarsko priznanje.

Labović je najavila da će se početkom decembra saznati izbor Mišlena kada je reč o restoranima u Beogradu, ali to ne znači da se Mišlenove zvezdice neće proširiti i na druga mesta u Srbiji.

Ona je napomenula da je to globalno najprestižniji gastronomski vodič koji postavlja standarde u gastronomiji i da je prisutan u svega 33 zemlje u svetu, što potvrđuje da možemo da pariramo svetskom kvalitetu kada je gastronomska ponuda u pitanju.

Prema njenim rečima, procena Mišlena je potpuno nezavisna, a inspektori anonimni, tako da niko ne zna koji će biti izbor u Srbiji osim samih inspektora, koji će do decembra još jednom obići destinaciju.

Labović je podsetila na to da je u Beogradu već predstavljen turistički vodič Mišlena kao prvi korak saradnje, a da je sada drugi, značajniji korak, ulazak u Mišlenovu gastronomsku selekciju, koja će doprineti pozicioniranju Srbije kao gastronomske destinacije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je ukazala na to da Mišlenova obeležja poboljšavaju kompletan imidž destinacije u turističkom smislu jer su garant kvaliteta usluge koja se nudi na destinaciji.

Srbija je i do sada imala pozitivne reakcije stranih gostiju kada je u pitanju gastronomska ponuda, koja je među tri najpozitivnija utiska koje su strani turisti poneli iz naše zemlje, pored prirode i kulturno-istorijskog nasleđa, podsetila je Labović.

Prema njenim rečima, u decembru, kada budu objavljeni rezultati, bićemo prisutni na svim kanalima komunikacije, uz napomenu da Mišlenov sajt mesečno poseti 22 miliona posetilaca i da imaju preko milion pratilaca na društvenim mrežama.

Ona je navela da približno 20.000 restorana ima neko od obeležja Mišlena, a samo 17 odsto ima neku od zvezdica, što potvrđuje da ćemo ući u izuzetnu porodicu kada su restorani i gastronomska ponuda u pitanju.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Razvoj Beograda u pravcu zelene prestonice tema sastanka gradonačelnika i direktorke GIZ-a

Photo: Grad Beograd
Foto: Wikipedia/Vlada Marinković

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas sa novom direktorkom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) Danielom Funke. Zvaničnici su izrazili zadovoljstvo zbog dosadašnje saradnje Grada Beograda i GIZ-a u mnogim oblastima razvoja civilnog društva.

Gradonačelnik je istakao da je unapređenje uspostavljenih odnosa putem mnogobrojnih projekata veoma značajno za Grad Beograd.

“Posebno mi je zadovoljstvo što smo imali prilike da razgovaramo o potencijalnom proširenju postojećih projekata u oblasti socijalne zaštite, koje realizujemo sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju. Sa direktorkom Funke smo razgovarali o novim, delotvornim rešenjima koja se tiču razvoja grada kao zelene prestonice, u kontekstu potreba njegovog stanovništva i unapređenja kvaliteta života”, rekao je gradonačelnik.

Kako je objasnio, direktorka Funke istakla je otvorenost u pružanju podrške nemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj u oblasti izrada studija, planiranja i primene ideja za poboljšanje uslova života, posebno socijalno ugroženog stanovništva.

Foto ilustracija: Pixabay

“Usaglasili smo se da je neophodno unaprediti saradnju u smislu korišćenja fondova koji su Srbiji na raspolaganju, kako bismo imali što bolje rezultate na postojećim projektima i samim tim otvorili vrata realizaciji novih”, kazao je Radojičić.

Gradonačelnik je rekao da je kultura nemačkog naroda, koja se ogleda u preciznom, odgovornom i efikasnom pristupu radu, dragoceno iskustvo Beogradu i Srbiji u pogledu razvoja strategije za planiranje i primenu rešenja kada govorimo o razvoju civilnog društva i ekološkog grada.

Govorilo se o potencijalnom umrežavanju javnih preduzeća, opština i resornih sekretarijata kako bi se pokrenuo proaktivni pristup zapošljavanja ljudi kojima je otežan ulazak na tržište rada.

“U narednom periodu ćemo definisati okvir unapređenja buduće saradnje. Govorili smo i o bratimljenju Beograda sa nekim od nemačkih gradova, kako bismo pokrenuli što više inicijativa i napravili mrežu razmene iskustava, sa ciljem unapređenja brige o stanovništvu u uslovima suočavanja sa velikim izazovima modernog doba, kao što su klimatske promene i epidemija koronavirusa”, zaključio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Prikupljeno 600 kilograma limenki za vrtić u Bačkom Monoštoru

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Da se zajedničkim snagama može postići mnogo iz godine u godinu dokazuju meštani Bačkog Monoštora koji su akcijom “Pokupiti limenku može svako da se vrtić zagreje lako” skupili sredstva za novi sistem grejanja u vrtiću.

Sakupljajući reciklažni materijal: plastiku, gume, staklo i limenke, Udruženje građana „Bodrog“, Mesna zajednica i građani, u saradnji sa Predškolskom ustanovom “Vera Gucunja”, prikupili su neophodna sredstva.

“Pre svega bih se zahvalio Udruženju građana Bodrog, Mesnoj zajednici, kao i Predškolskoj ustanovi što su zajedničkim snagama omogućili mališanima u Bačkom Monoštoru da dobiju centralno grejanje na pelet. Ovo je još jedna u nizu akcija Mesne zajednice udruženja građana sa područja Bačkog Monoštora, jer su reciklažom stakla, guma, kao i limenki sakupili sredstva i uz donaciju Predškolske ustanove uradili još jedno lepo delo ovde u vrtiću. Ovo je sada već tradicionalno da se svake godine u ovom vrtiću uradi nešto i ja kao gradonačelnik sam veoma ponosan što svaki put kada dođem u Bački Monoštor i u vrtić mogu da vidim nešto novo“ rekao je gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković i pozvao građane i ostale mesne zajednice da i oni u svojim mestima organizuju ovakva lepa dela.

Ispred organizatora akcije Udruženja građana “Bodrog” Dalibor Forgić rekao je da je ovo treća sprovedena aktivnost kojom je unapređen kvalitet i uslovi boravka u vrtiću.

“Konkretno ova akcija se zvala Pokupiti limenku može svako da se vrtić zagreje lako. Prikupljeno je oko 600 kilograma limenki koje su upućene na reciklažu, kao i oko 3 tone stakla koje je poslato na reciklažu. Novčana sredstva i donacije naših sugrađana koja su sakupljena, iskoristili smo uz pomoć Predškolske ustanove Vera Gucunja da se realizuje ovaj projekat“ istakao je Forgić.

Tokom prethodnih akcija obezbeđeni su novi prozori, podovi, naslikani su murali, a sada monoštorski vrtić ima i kvalitetniji sistem za grejanje.

Izvor: Grad Sombor

Tragično odumiranje – polovina Velikog koralnog grebena mrtva

Foto-ilustraciija: Unsplash (Li Yang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalie Hurova)

Polovina korala na Velikom koralnom grebenu uginula je u proteklih 25 godina, upozoravaju naučnici i objašnjavaju da klimatske promene nezaustaustavljivo uništavaju džinovski podvodni ekosistem.

Veće vrste, poput granastih korala, najviše su pogođene i skoro su nestale sa severnog dela grebena.

“Skoro da su potpuno nestali. Ima ih od 80 do 90 odsto manje nego pre 25 godina. Veliki korali svojim pukotinama prave zaklon za ribe i druge životinje, pa njihov gubitak drastično menja čitav ekosistem”, objašnjava koautor istraživanja profesor Teri Hjuz sa Univerziteta “Džejms Kuk”.

Osim izuzetne ekološke, prirodne i naučne vrednosti, 2.300 kilometara dugačak greben donosio je Australiji 4 milijarde dolara od turizma godišnje.

Pogubno izbeljivanje

Hjuz ističe za AFP da su korali bili najviše pogođeni masovnim izbeljivanjima koja su se desila u dva navrata 2016. i 2017. godine. Zbog promena uslova i stresa, korali gube alge zooksantele, koje se na njima skupljaju i koje im daju boju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko se uslovi poboljšaju, korali mogu da se oporave i alge da se vrate, ali taj proces može da traje decenijama.

Studija iz 2019. godine utvrdila je da se oštećene koralne kolonije teško oporavljaju zato što je većina odraslih korala uginula.

“Živahna populacija korala ima milione malih korala, kao i veliki broj odraslih jedinki koje proizvode najveći deo larvi. Otpornost grebena je narušena jer ima mnogo manje velikih, odraslih korala”, ističe vođa istraživanja doktor Endi Dicel.

A tu su cikloni i morske zvezde…

Povrh dugoročnog zagrevanja okeana i izbeljivanja, Veliki koralni greben pogodilo je nekoliko jakih ciklona i dve najezde bodljikavih morskih zvezda.

Uobičajeno, bodljikave morske zvezde se smatraju prirodnim delom ekosistema, ali kada povremene najezde mogu da dovedu do ogromnog gubitka korala.

Nagli porast u njihovoj populaciji spada u najdestruktivnije poremećaje tropskih koralnih grebena i može dovesti do potpunog uništenja velikog broja kolonija.

Poslednjim istraživanjem utvrđena je šteta masovnih izbeljivanja 2016. i 2017. godine, a šteta od ovogodišnjeg, koje je bilo najraširenije izbeljivanje ikada zabeleženo, tek treba da se proceni.

Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki koralni greben više nikada neće biti isti

Hjuz kaže da on i njegove kolege smatraju da će korali nastaviti da odumiru ukoliko države ne ispoštuju Pariski klimatski dogovor i zadrže rast prosečne globalne temperature ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predinsutrijski nivo.

“Potrebno je oko 15 godina za oporavak brzorastućih vrsta, pa su šanse da im damo dovoljno vremena između narednih izbeljivanja gotovo nepostojeće, zato što temperatura nastavlja da raste”, upozorava Hjuz.

Ukoliko se temperatura stabilizuje kasnije tokom 21. veka, stručnjaci se nadaju da će korali biti u stanju da oporave.

Ipak, naučnici smatraju da, čak i ako se to desi, Veliki koralni greben nikada neće uspeti da se u potpunosti oporavi i bude toliko raznovrstan kakav je bio pre 30 godina.

Izvor: RTS

Majkrosoft će omogućiti zaposlenima stalan rad od kuće 

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikey Harris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jornada Produtora)

Softverski gigant Majkrosoft doneo je odluku da omogući svojim radnicima da trajno rade od kuće. Oni koji se na to odluče moraju da se odreknu svog radnog prostora u kancelarijama, ali mogu da koriste prostorije za sastanke u kompaniji.

Trenutno velika većina zaposlenih radi od kuće, kako se njihov povratak u kancelarije očekuje početkom sledeće godine, kompanije im je predstavila smernice o “hibridnom radnom mestu”. Na ovaj način žele da omoguće veću fleksibilnost kada se kancelarije otvore.

Majkrosoft će dozvoliti zaposlenima da rade od kuće manje od 50 odsto radne nedelje, dok će menadžeri stalno raditi na daljinu. Na posao će morati da dolaze osobe koje rade u laboratorijama ili koje obučavaju druge zaposlene.

Pola radnika Fejsbuka mogu stalno da rade od kuće sledećih pet do deset godina. 

Rad od kuće tokom pandemije koronavirusa postao je svakodnevnica za mnoge radnike kako u Srbiji, tako i u svetu. Prepun izazova, rad od kuće, neki su smatrali “privilegovanim”, dok je drugima bio veoma stresan. 

Jedno istražovanje, rađeno u Nemačkoj, pokazalo je da su radnici koji su radili od kuće bili produktivniji i da nisu bili pod stresom.

Kompanije širom sveta razvijaju strategije kako bi na pravi način zaštitile zaposlene i omogućile im da obavljaju svoje radne zadatke.

Milica Radičević

Uskoro zatvaranje deponije komunalnog otpada Vinča

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Facebook/fakultet.futura

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas Opštinu Grocka gde je sa novoizabranim rukovodstvom razgovarao o budućoj saradnji i zajedničkim projektima.

Sastanku su prisustvovali načelnica Gradske uprave Sandra Pantelić, gradski sekretar za privredu Milinko Veličković, izvršni direktor Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda Mihajlo Mišić, kao i novoizabrani predsednik opštine Dragan Pantelić.

“Za Grocku je najvažniji projekat, na kojem će Grad raditi u narednom periodu, regionalni vodovod Makiš–Mladenovac. Izrada tog projekta trajala je više od dvadeset godina, a kada ga uradimo on će omogućiti redovno vodosnabdevanje kako za Grocku tako i za Sopot i Mladenovac“, rekao je Vesić.

Takođe je planirano da veći deo Ritopeka dobije vodu do novembra naredne godine. Trenutno se završava projektovanje, u januaru će se raspisati tender, da bi u maju započelo izvođenje radova, sa rokom od šest meseci.

“Odvojci sa regionalnog vodovoda MakišMladenovac za Grocku i Vrčin, ukupne dužine osamnaest kilometara, sa tri crpne stanice i šest rezervoara biće puštenu u funkciju februara 2022. godine. Tender će biti raspisan u februaru sledeće godine, a radovi će početi u maju, sa rokom izvođenja od devet meseci. Nakon toga preostaje šesta i sedma etapa regionalnog vodovoda: Umčari, Pudarci, Dražanj i Kamendol, ukupne dužine oko 18 kilometara. Osim toga, radiće se i crpne stanice i sve šta ide uz to, a tender će biti raspisan u junu 2021, nakon čega će u roku od nekoliko meseci početi i radovi, sa rokom izvođenja od osamnaest meseci. Tako će se rešiti problem vodosnabdevanja na teritoriji opštine Grocka”, naglasio je Vesić, dodajući da će studija izvodljivosti pokazati da li može da se realizuje dogovor sa Opštinom da se stari sistem pretvori u sistem za zalivanje, jer je ovo uglavnom poljoprivredni kraj.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Razgovarali smo i o tome da sledeće godine Grad Beograd uđe u drugu fazu izgradnje sistema zalivanja „kap po kap”. Kada bude završena druga faza, u taj sistem će biti uloženo skoro pet miliona evra. U ovom trenutku na sistem je priključeno 14 domaćinstava, a radićemo na tome da animiramo građane jer je kapacitet sistema 350 domaćinstava”, istakao je zamenik gradonačelnika.

Sa Evropskom investicionom bankom (EIB) se pregovara oko izgradnje kompletne kanalizacije u Kaluđerici, sa prečistačem za preradu otpadnih voda, najavio je Vesić.

On je dodao da se na sastanku razgovaralo i o drugim projektima, a najvažniji i najveći trenutno je zatvaranje deponije komunalnog otpada Vinča.

“Obavestio sam ih da je u toku izgradnja spalionice, kao i izgradnja fabrike za preradu građevinskog otpada. Očekuje se otvaranje između 250 i 300 novih radnih mesta, a najveći broj zaposlenih biće upravo sa teritorije opštine Grocka. Za njih je posebno važno da deponija više neće zagađivati obradivu zemlju na teritoriji ove opštine, a to je najveći benefit za građane”, naveo je Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tema današnjih razgovora bila je i izrada projekta, odnosno vizije razvoja Grocke za narednih deset godina, pre svega u oblastima poljoprivrede i turizma.

“Veoma je važno da, kao što je Obrenovac dobio fabriku „Meita”, i u drugim prigradskim opštinama imamo grinfild investicije koje će obezbediti radna mesta za veliki broj ljudi. To je suština svake politike. Grocka je infrastrukturno najnerazvijenija opština iako se mnogo uradilo proteklih godina. Grocka je Beogradu važna i to su danas svi mogli da vide”, rekao je zamenik gradonačelnika.

Predsednik opštine Grocka Dragan Pantelić se zahvalio Republici i Gradu na tome što će u narednih nekoliko godina uložiti velika sredstva za vodosnabdevanje opštine Grocka što je, kako je naveo Pantelić, bio ključni problem poslednjih 20 godina.

“Ušli smo u nacionalni projekat Vlade Republike Srbije. Početak radova planiran je za mart mesec 2021. godine, a vrednost investicije je oko 18 miliona evra. U pitanju je cevovod dužine od 8,7 kilometara, a završetak radova je planiran za mart 2022. godine. U toku je izrada tenderske dokumentacije vodovoda za deo naselja Ritopek. Akcenat je stavljen i na vodosnabdevanje južnog dela opštine, a u pitanju je ukupna deonica od oko osam-devet kilometara u delu Vrčina koja će se uraditi u narednom periodu”, istakao je Pantelić i izrazio nadu da će ta opština u narednih godinu dana dobiti i vrednu investiciju, zahvaljujući kojoj će se zaposliti određeni broj ljudi.

“Uradićemo sve da budemo servis građanima i da rešavamo tekuće probleme”, zaključio je Pantelić.

Izvor: Grad Beograd