Home Blog Page 640

Građanski preokret tužio Gradsku upravu Zrenjanina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Branislav Brkljačić

Građanski preokret je Upravnom sudu podneo tužbu kojom se traži poništenje rešenja Gradske uprave grada Zrenjanina o datoj saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu buduće kineske fabrike automobilskih guma Linglong.

U tužbi se ističe da je pobijeno rešenje nezakonito zato što tuženi nije nadležan za njegovo donošenje, zato što nije postupao po pravilima postupka i zato što je onemogućio tužioca i druge građane da učestvuju u javnoj raspravi o Studiji.

Gradska uprava grada Zrenjanina je 1. oktobra donela rešenje kojim je dala saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu investitora Linglong iako je prošle godine isticala svoju nenadležnost za taj postupak.

Obezbeđenje Skupštine grada Zrenjanina, a zatim i policija, sprečili su 4. septembra ove godine zainteresovane građane da prisustvuju zakazanoj javnoj raspravi o toj Studiji.

Ni Studija o proceni uticaja na životnu sredinu ni rešenje o davanju saglasnosti na nju ne sadrže odgovore na pismeno postavljana pitanja o konkretnim merama koje će biti preduzete da bi se merile i sprečile štetne emisije planirane fabrike guma. Oba dokumenta su puna uopštenih fraza i ničim potkrepljenh tvrdnji da će se poštovati propisi.

Tužbom Građanskog preokreta protiv Gradske uprave grada Zrenjanina traži se poništaj rešenja u celini i vraćanje na ponovno odlučivanje o Studiji.

Izvor: Građanski preokret

Apel za spas Hajdučkih vrata

Foto: Printscreen/Youtube  

Jedan od najlepših simbola Parka prirode Blidinje jesu Hajdučka vrata. Smeštena na istočnom delu planine Čvrsnica, predstavljaju prirodni fenomen stvaran vekovima. To je zapravo karakteristični prsten u steni, a nalazi se na rubu kanjona Dive Grabovice.

”Hajdučka vrata mogu nestati zauvek ako nastavimo da im nanosimo štetu. Molim vas podelite ovaj video da ga vidi što više ljudi. Najmanje što mogu uraditi za spas ovog bisera prirode je uputiti jedan iskren, emotivan i preko potreban apel”, poručio jablanički fotograf Dženad Džino.

On je naveo da je teško bilo i snimiti jedan ovakav video na jednom takvom mističnom mestu.

”Verujte mi da su me emocije polomile dok sam pričao. Hvala vam ukoliko podelite”, rekao je na kraju Džino.

Hajdučka vrata se nalaze na 2.000 m nadmorkse visine i odredište su brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu, koji odavde mogu uživati u zaista prekrasnom, jedinstvenom i neprocenjivom pogledu na Divu Grabovicu, stenu Velikog Kuka, Čabulju, Velež, Prenj,…  

Ovaj geomorfološki spomenik prirode predstavlja jedan od najlepših vidikovaca na bosansko – hercegovačkim planinama. 

Izvor: Bljesak.info

Brza hrana postaje manje grešna

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Borba)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kseniia Ilinykh)

Da se razumemo, broj kalorija i dalje ostaje sumanuto visok kako bi nas progonio kada pokleknemo pred masnim pomfritom i burgerom sa petnaest različitih soseva.

Draž brze hrane bi verovatno i izbledela kada bi se izgubio aftertaste gorkog kajanja i afterthought “Šta mi je ovo trebalo?”. Uostalom, čaša gaziranog pića posle obilnog ručka katkad probudi filozofa u svima nama: Piti ili ne piti. No, sada se već pitate šta je drugačije, ako sve ostaje isto.

Da se niste potencijalno obreli na senzacionalističkom portalu u kome se naslov “Brza hrana postaje manje grešna” stoji uz epohalnu vest da je popularni lanac restorana brze hrane u ponudu pića uvrstio kocu zero? Ne brinite, niste.

Evo u čemu je caka.

U težnji da zaokruži svoje poslovanje, Burger King u svoje prodajne objekte uvodi višekratnu ambalažu.

Priliku da prvi prigrle pozitivni trend održivosti u ne toliko pozitivnoj ishrani imaće Njujork, Portland i Tokio, počev od sledeće godine, ali je najavljeno i proširenje na druge gradove.

Foto: Burger King

U saradnji sa platformom za dostavu s nultom proizvodnjom otpada Loop, u vlasništvu kompanije TerraCycle, Burger King će u svoje restorane uvrstiti pakovanje koje je moguće upotrebiti više puta. Ono će biti namenjeno za sendviče i raznovrsne napitke. Mušterije će biti u prilici da kutije i čaše donesu na pranje i ponovno korišćenje u bilo koji od restorana ove franšize.

Naravno, zeleno poslovanje je i dalje skuplje u odnosu na standardizovano crveno-žuto, što je svakako jedna od prepreka omasovljenja eko-praksi. Kupci će za višekratnu ambalažu određeni depozit, koji će im biti refundiran nakon što je vrate.

Tom Saki, osnivač i izvršni direktor Loop-a i TerraCycle, naglasio je u saopštenju da je inicijativa Burger Kinga u doba trenutne pandemije još značajnija s obzirom na to da je tokom ove zdravstvene krize porastao pritisak restorana na životnu sredinu usled povećanog broja porudžbina.

Program predstavlja integralni deo kompanijskog nastojanja da smanji sopstveni negativan uticaj na naše okruženje. Burger King je u julu predstavio hamburger, napravljenog od mesa krava koje se hrane limunskom travom kako bi se srezale emisije štetnog gasa metana. Povrh toga, kompanija namerava da pakovanje u njihovim restoranima dolazi od obnovljivih, recikliranih i sertifikovanih sirovina, kao i da recikliraju 100 odsto proizvedenog otpada od pakovanja u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Rok za ostvarenje ovih nauma je 2025. godina.

I njihov konkurent McDonalds pridružio se cirkulisanju i najavio da će, zajedno sa Loop-om, u nekoliko svojih restorana u Ujedinjenom Kraljevstvu 2021. godine testirati višekratne šolje za kafu i čaj.

S obzirom na to da zabrinutost za planetu i klimatske promene sve više zaokupljuju pažnju javnosti i da je primećen impuls potrošača za promenama, mnoge kompanije streme tome da svoje biznise prilagode željama svojih klijenata. Greenwashing ili ne, saznaćemo ako se (ne) primi.

Jelena Kozbašić

Kako oporavak industrije piva može da utiče na upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay-https://www.tshirtsuperstar.com/collections/beer-shirts
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, razgovarao je sa predstavnicima Udruženja pivara Srbije o izazovima sa kojima je, u vreme pandemije koronavirusa, suočena industrija piva, kao i o predlozima i inicijativama za oporavak i stabilizaciju poslovanja ove privredne grane.

Predstavnici Udruženja pivara Srbije, koje okuplja „Apatinsku pivaru“, „Kalzberg Srbiju“, „Hajneken“ i „Sladaru Suflet Srbija“,  predstavljajući predloge, ukazali su, da je stabilizacija visine akciza uslov za rast, inovacije i nove investicije. Kako su istakli, stabilizacijom, kao i promenom metoda obračuna akcize, bili bi omogućeni veća predvidljivost i lakše poslovanje, bez negativnog uticaja na zaposlene i krajnje potrošače, kao i stabilni prihodi budžetu.

Među predlozima navedeni su  i smanjenje PDV-a za HORECA sektor, subvencionisanje cene zakupa poslovnog prostora za HORECA i smanjenje naknade za vode.

Tokom diskusije ukazano je na mogućnost i potrebu da se razvije poseban vid podrške kojim bi se domaći poljoprivrednici i poslovni sistemi dodatno zainteresovali i pomogli da započnu intenzivniju proizvodnju hmelja za potrebe pivarske industrije Srbije. Privredna komora Srbije i Udružnje pivara Srbije pripremiće detaljnu analizu i predloge daljih koraka sa ciljem realizacije dogovorenih ciljeva.

Na sastanku u PKS bilo je reči o depozitnom sistemu upravaljanja otpadom, a kako je ocenjeno, potrebno je izraditi sveobuhvatnu analizu koja bi sagledala sve aspekte  uvođenja ovog sistema kako za potrošače, tako i za državu i industriju.

Predstavljen je projekat Privredne komore Srbije „Stvarano u Srbiji“ usmeren na podršku domaćim proizvodima i proizvođačima i kolektivni žig „Čuvarkuća“ kao potvrda kvaliteta i domaćeg porekla proizvoda. Nosilac prava na žig u industriji piva je kompanija „Hajneken“ za „Zaječarsko pivo“.

U Udruženju pivara Srbije podsećaju da je prošle godine proizvedeno više od 5,5 miliona hektolitara piva. Osim distribucije u maloprodajnim objektima, čak skoro trećina plasmana namenjena je različitim ugostiteljskim objektima. U najvećim kompanijama ove industrije radi oko 15.000 ljudi.

Zbog globalne zdravstvene krize, a posebno u vreme vanrednog stanja kada ugostiteljski objekti nisu radili, ovaj sektor je pretrpeo velike gubitke u plasmanu svojih proizvoda.

 Izvor: PKS

 

Povezivanje, transport i energetika – šansa za razvoj Srbije

Photo-illustration: Unsplash
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se različite strategije i fondovi Evropske unije namenjeni povezivanju, transport i energetici realizuju u Srbiji? Šta za Zapadni Balkan znače ova ulaganja i koliki je u njima potencijal za ekonomski razvoj?

Sve su to bile teme treće debate u okviru serijala Evropski razgovori.

Evropska unija podržava povezivanje unutar Srbije, kao i države sa regionom i državama članicama, navodi šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom. Kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, uloženo je preko 2,5 milijarde evra, velikim delom u projekte u oblasti transporta i energetike.

„Ovo je dovelo do transfera znanja i uspostavljanja zajedničkih visokih normi kako bi se postigla harmonizacija procedura, modernizacija železnica i osigurala bezbednost na putevima. Povezanost se odnosi i na povezanost u svakodnevnom životu ljudi, te tu treba istaći i druge programe poput Erazmusa u oblasti obrazovanja, ili Horizonta 2020 u oblasti nauke i istraživanja“, objasnio je Engstrom i najavio početak nove kampanje kojom će biti istaknuti rezultati delovanja EU u Srbiji u oblasti povezivanja.

Generalni sekretarijat Transportne zajednice prva je EU institucija sa sedištem u Beogradu, otvoren je prošlog septembra i pokazuje ambicije EU da pomogne u povezivanju regiona. Direktor Matej Zakonjšek kaže da je među najvišim prioritetima delovanja ove institucije – poboljšanje železničkog sistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Nezon)

“Neophodan je oporavak postojećih i izgradnja novih linija. Železnica je jedan od najzelenijih načina transporta, te je i zbog toga jako važna. Transportna zajednica je fokusirana i na bezbednost na putevima. Broj žrtava je mnogo viši nego u EU i mi želimo da se to promeni, da nema stradalih. Olakšavanje transporta i prelazak granice je takođe u vrhu naših prioriteta. Predugo se čeka na granicama. I na kraju – sama putna mreža – putevi koji su otporni na klimatske situacije. Tu uključujem i vodene puteve, koji u Srbiji pre svega podrazumevaju plovnost Dunava i Save”, istakao je Zakonjšek.

Značaj povezivanja susednih tržišta, industrijskih centara i rečnih i morskih luka posebno je istakao Zvonko Tufegdžić, direktor, Regionalne privredne komore za Moravički i Raški administrativni okrug.

“Obnavljanje železničkih linija ka Skadru i ka Atini bi preporodilo ne samo Kraljevo, već svih 5 okruga koji gravitiraju prema ovom čvornom mestu. Ekonomsko-investicionim planom predviđeno je obnavljanje pruge koja bi spojila Beograd i Prištinu i to bi ponovo oživelo železnički čvor u Kraljevu. Korist je velika za nas, ali i za EU. Najveći benefit će biti za metalsku i autoindustriju, čiji proizvodi i sirovine su gabaritni, ali će velike koristi imati i turizam i obični građani”, naglasio je Tufegdžić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Suhyeon Choi)

Kada govorimo o energetici, naglašena je potreba za dekarbonizacijom i efikasnošću, ali i finansijskim izazovima tog procesa. Aleksandar Kovačević, viši gostujući saradnik sa Oksfordskog instituta za energetske studije, naglasio je da će u EU biti uvedeni novi porezi i carine radi podrške zelenim politikama. Kao primer naveo je porez na emisiju ugljen-dioksida, odnosno na proizvode iz zemalja koje imaju visok nivo emisije CO2.

„To je jako ozbiljno za Srbiju, jer smo mi ekonomski vezani za EU a i emitujemo ugljen-dioksid u velikim količinama. Neophodna je hitna dekarbonizacija“, alepovao je Kovačević.

Sa njim je saglasan i projektni menadžer za energetiku u Delegaciji EU Gligo Vuković.

„U prošlosti je fokus bio na revitalizaciji postojećih postrojenja i održivosti, odnosno stabilnosti snabdevanja. Međutim, sada je fokus na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima i to je deo procesa dekarbonizacije Srbije. To mora biti postepeno, ali je i neminovno. Projekti povezivanja služe za zelenu tranziciju, povezanost u regionu i kompetitivnost. U Vojvodini će biti investicija u vetrogeneratore i ovi projekti će omogućiti da se energija iz tog regiona prenese u druge regione“, objasnio je Vuković.

Debatu je organizovao Evropski pokret u Srbiji (EPuS) uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji u okviru serijala „Evropski razgovori 2.0“. Razgovori sa ekspertima u različitim oblastima organizovani su sa ciljem da građanima približe teme u vezi sa odnosima EU i Srbije i evropskih integracija.

Izvor: EU info centar

Da li će ultrazvučni talasi zaštiti useve od divljači?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabor Vereb)

Italijanski istraživači sprovode projekt naziva “Ultrarep”, a odnosi se na uređaje koji emituju ultrazvučne frekvencije za zaštitu useva od divljači.

Divlje životinje u poljoprivredi stvaraju štete, a njihova prisutnost povećava se u nekim delovima Evrope, pogotovo u Italiji. Stoga su njihovi istraživači odlučili da ispitaju tehnologiju koja bi to mogla da spreči, a neće istovremeno da šteti okolini ni životinjama.

Započeli su sa projetktom ULTRAsound Animal REPeller (ULTRAREP), a on se odnosi na inovativnu zvučnu tehnologiju za zaštitu useva od divljači i to na održiv način. Reč je o uređajima koji emituju niz impulsa ultrazvučnih frekvencija, što ih tera dalje.

Gubitak prinosa i prihoda zbog štete

Samo u Toskani živi preko 400.000 divljih životinja i to uglavnom svinja, srna i jelena. One su često krivci za ozbiljne štete na usevima, što na kraju rezultira i gubitkom prinosa i prihoda od poljoprivredne proizvodnje.

Ovaj se problem javlja u svim krajevima, u ravnicama, brdima te u šumskim gazdinstvima.

“Poljoprivrednici u Toskani se u 80 odsto slučajeva suočavaju sa divljim svinjama, a slede srna i jelen lopatar. Situacija je alarmantna i pogađa vinograde, žitarice i uljarice, ali i voće i povrće”, tvrdi Masimiliano Bjađi, agronom i tehnički direktor farme Barone Rikasoli koji je zadužen za operativnu grupu ovog projekta.

Dodao je i da se u poslednjih pet godina broj ove vrste životinja udvostručio te da se nadaju da je rešenje ultrazvučna tehnologija.

Jeftinije i lakše postavljanje od mreža

Foto-ilustracija: Pixabay

Konzorcijum ove operativne grupe sastoji se od 10 partnera, uključujući i četiri farme te dva istraživača. Dve posmatrane proizvodnje smeštene su u brdskom vinogorju, Kjanti Klasiko, jedna na području Val di Kornia za hortikulturalnu proizvodnju i jedna u planinskom području. Zbog svog zemljopisnog položaja, sve one služe za testiranje ULTRAREP sistema u različitim krajolicima.

“Prisustvo divljači je ogromna i stvara velike probleme u proizvodnji grožđa”, upozorava Bjađi. Kaže da u isto vreme žele da zaštite životnu sredinu i zato smatraju da metalne ograde nisu rešenje.

Napominje i da drugi sistemi poput skloništa, ograda sa mrežom ili električnom energijom često pokazuju ograničenu efikasnost i visoke troškove instalacije i upravljanja. Stoga je on uveren da ova nova tehnologija nudi zanimljiv i pouzdan alat za smanjenje štete u poljoprivredi.

Podsetimo, i novozelandski stočar i inovator, Kreg Pidžot, koristi vibracije i zvučne signale kada je reč o uzgoju stoke na pašnjacima.

“Sistem stvara zvuk visokog tona i vribracije ako krava pređe svoju virtuelnu granicu, a sve je glasniji ako životinja nastavi da ide pogrešnim putem”, pojašnjava Pidžot rekvši kako se životinje brzo prilagođavaju ovom modelu.

Vreme će pokazati hoće li se sličnom modelu prilagoditi i divljač.

Izvor: Agroklub

Uskoro gradnja vetroelektrane kod Nevesinja vredne oko 65 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Sloop)

Izgradnja vetroelektrane (VE) “Grebak” kod Nevesinja trebalo bi da počne krajem ovog ili početkom narednog meseca, potvrdili su “Nezavisnim” u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Naime, prema prvobitnim najavama, projekat je trebalo da krene početkom ovog meseca, ali u Ministarstvu tvrde da je došlo do manjeg odgađanja zbog aneksiranja originalnog ugovora.

“Podnesen je zahtev za aneksiranje ugovora o dodeli koncesije, kojim se traži povećanje snage vetroelektrane, jer je od vremena podnošenja zahteva za dodelu koncesije do danas došlo do neverovatnog tehnološkog napretka u pogledu proizvodnje opreme za vetroelektrane, tako da se znatno povećala snaga vetroelektrane po jednom stubu. Iz tog razloga, otvara se mogućnost povećanja instalisane snage vetroelektrane, a samim tim i proizvodnje električne energije na ovoj lokaciji”, naglašavaju u Ministarstvu.

Tvrde da će to značiti bolju poziciju za lokalnu zajednicu jer će imati više pozitivnih efekata zbog veće instalisane snage.

“Taj postupak je u toku i prema izjavama investitora, ukoliko se taj postupak ubrzano završi, radovi na izgradnji vetroelektrane bi mogli početi samim krajem oktobra ili u prvim danima novembra”, ističu oni.

Miralem Čampara, direktor VE “Grebak”, nije mogao za “Nezavisne” potvrditi koliko će biti instalisana snaga, istakavši da će ti podaci biti poznati javnosti u najskorijem roku. Dodao je da se nada da će sva procedura biti završena do kraja meseca, kako bi se konačno otvorili radovi.

U originalnom ugovoru predviđena je instalisana snaga 49,5 megavata, a vrednost investicije 65 miliona evra (130 miliona KM). Predviđeno je da bude izgrađeno 15 turbina na lokaciji oko pet kilometara od Nevesinja.

Projekat obuhvata izgradnju temelja turbina, trafo-stanice, kontrolne zgrade, pristupnih puteva, dalekovoda za priključenje na elektroenergetsku mrežu, postavljanje turbina, ugradnju elektrosistema i druge potrebne opreme, a investitor će biti u obavezi da na račun budžeta RS uplati 650.000 maraka (oko 332.000 evra), kao i 0,0055 maraka po proizvedenom kilovat-času električne energije.

U ranijem periodu pojavio se problem vlasništva nad zemljištem, a Pravobranilaštvo RS je upozorilo Ministarstvo da oprezno postupi kad je u pitanju definisanje vlasništva nad zemljištem, odnosno da treba izbeći mogućnost da se pojavi problem u vlasničkoj dokumentaciji nad predviđenim zemljištem.

Čampara tvrdi da će njegovo preduzeće preuzeti troškove eksproprijacije i obeštećenja bilo koga za koga se utvrdi da je vlasnik pomenute zemlje. On naglašava da je, prema informacijama koje on ima, problem između Pravobranilaštva i Ministarstva rešen, te da je otvoren put za realizaciju ovog projekta.

“Najvažnije je da projekat što pre završimo i da i ljudi u ovom kraju mogu osetiti benefite ove investicije. Imamo izuzetno dobro prihvatanje i razumevanje od strane lokalne zajednice i od Vlade. Ljudi izlaze u susret jer znaju da se radi o projektu prvom ovakve vrste u RS. Ima puno problema u regulativi, ali kad ljudi hoće da se dogovore onda to ide”, kaže Čampara za i ističe da će se pitanje koncesije rešiti na isti način kao kad se radi o drugim projektima poput izgradnje hidroelektrana, te da veruje da će sve zakonske regulative biti ispoštovane do kraja.

Izvor: Capital.ba

 

Direktorat najavljuje zabranu letova iznad Uvca, ali ne otkriva ko je ugrozio supove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Iz rezervata prirode Uvac su i ranije upozoravali na preletanja helikoptera kojim se ugrožava zaštićena vrsta beloglavih supova, ali je ovaj problem zanemarivan sve dok u avgustu nije “eksplodirao” u javnosti. I dok se letovi iznad ovog mesta nastavljaju neometano, Direktorat civilnog vazduhoplovstva najavljuje zabranu, ali još uvek ne dostavlja podatke o odgovornima.

Na skoro 1.500 metara nadmorske visine, na planini Zlatar, nalazi se kuća Novaka Pejovića. Sa tog vrha pogled se pruža na skoro ceo specijalni rezervat Uvac, prirodno dobro od izuzetnog značaja najpoznatije po takozvanim meandrima, krivudavom toku reke Uvac. Za Pejovića ovo nije samo pogled za uživanje, to je ujedno i velika prednost pošto on rukovodi čuvarskom službom rezervata.

Krajem jula ove godine, nešto posle šest sati predveče, Pejović je posmatrao kako jedan helikopter doleće blizu njegove kuće, okreće se kod obližnjeg brda, i nastavlja ka rezervatu i meandrima.

“Već tada mi je sve bilo jasno”.

Na pamet su mu odmah pali mladunci beloglavog supa, retke vrste orla lešinara koji žive u kanjonima Uvca, zato što se već dešavalo da ih helikopteri ugroze. Kako objašnjava Pejović, da bi ove ptice, čiji je raspon krila i do tri metra, letele, potrebna im je topla vazdušna struja koja ih podiže uvis. Mladunci u početku uče da osete te tople struje, pa ih helikopter stvarajući buku i strujanje vazduha “zbunjuje”. Zbog toga oni iskaču iz svojih gnezda i često završe u vodi, iz koje, zbog strmih obala, sami ne mogu da izađu. U pojasu gde je helikopter preleteo, prema Pejovićevim rečima, bilo je 30 mladunaca.

Sutradan su mu čuvari rekli da su našli, srećom preživelih, sedam mladunaca ispalih iz gnezda.

Nakon ovog incidenta Pejović i Miljka Dučić, vršilac dužnosti direktora Specijalnog rezervata prirode Uvac (SRP Uvac), dali su izjave u policijskoj stanici u Novoj Varoši koje su dostavljene Osnovnom javnom tužilaštvu u Prijepolju kako bi se proverilo da li ima elemenata krivičnog dela u ovom slučaju.

Međutim, s obzirom na to da se rezervat pored područja Nove Varoši prostire delom i na teritoriji Sjenice, spisi predmeta prosleđeni su tužilaštvu u Novom Pazaru, Odeljenju u Sjenici.

Tužilac iz Sjenice Petko Pucarević za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) kaže da je rad na ovom predmetu u toku, odnosno da se vrše provere nakon kojih će uporediti podatke policije u Prijepolju i Sjenici:

“One (dosadašnje, prim. nov) provere (pokazuju, prim. nov) da su svi mladunci spašeni iz vode i da nisu bili povređeni, tako je barem rekao čuvar, ali obzirom na uznemirenje javnosti ja sam stavio dodatne provere da izvrše policijski službenici u Sjenici”. 

Iako se u javnosti spekulisalo da je Željko Mitrović, vlasnik televizije Pink, vozio helikopter kojim su ugroženi mladunci beloglavog supa, istina je da se do danas ne zna ko je upravljao i čijim helikopterom.

Foto: Facebook (screenshot @Fond za zaštitu ptica grabljivica)

Direktorat civilnog vazduhoplovstva koji bi trebalo da te podatke dostavi kako bi protiv odgovornih bile pokrenute prijave, već mesecima o tome ćuti.

U izveštaju o stručnom nadzoru Zavoda za zaštitu prirode navodi se da Direktorat treba da “identifikuje lica i letelice” koji su leteli u rezervatu kako bi na osnovu toga dalje postupala Republička inspekcija za zaštitu prirode, koja bi trebalo da pošalje odgovarajuće prijave.

Informaciju ko je leteo helikopterom rezervat je zatražio od Direktorata, međutim, prema rečima Miljke Dučić, odgovor još nisu dobili.

Inspektor civilnog vazduhoplovstva koji ih je kontaktirao, prema rečima Dučić, tražio je svaku moguću informaciju u vezi sa tim preletima, fotografije i službene beleške.

“Recimo ako je neko video boju, opis, bilo šta, oznaku ako je tako nisko bio (helikopter, prim. nov) pa je neko od čuvara ili meštana video neko slovo, boju, šta god”.

Takve detalje Dučić nije znala, dok je Novak, šef čuvarske službe, tada pripremao svoju službenu belešku.

Direktorat za civilno vazduhoplovstvo je u avgustu objavio da je u periodu od 20. jula do 4. avgusta bilo više letova helikoptera za rejon SRP Uvac.

Iz Direktorata nisu odgovorili na naša pitanja, već su najavili da će u nekom trenutku povodom ovog slučaja izdati saopštenje, što se i desilo 15. oktobra.

U saopštenju se navodi da je na inicijativu Direktorata, a u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Ministarstvom odbrane i Ministarstvom unutrašnjih poslova pripremljen predlog Naredbe o uspostavljanju uslovno zabranjenih zona iznad Uvca, Trešnjice i Mileševke.

Ovo rešenje bilo je najavljeno još u avgustu nakon što se za negativan uticaj preleta helikoptera nad SRP Uvac pročulo u javnosti. Predlogom Naredbe obuhvaćeni su i rejoni iznad Trešnjice i Mileševke, mesta gde su takođe nastanjene ove zaštićene vrste.

U međuvremenu, letovi iznad Uvca se nastavljaju pa je tako rezervat i u septembru obavestio Zavod i inspektora civilnog vazduhoplovstva o novom preletu helikoptera.

Preleta bilo i ranije – SRP Uvac tražio ograničenja, problem zanemarivan

Iako je šira javnost za njih saznala tek u avgustu, letovi nad Uvcem koji mogu ugroziti zaštićene vrste ptica već dugo su problem.

Samo u julu SRP Uvac je u dva navrata Zavodu za zaštitu prirode prijavljivao da je zbog nadletanja helikoptera došlo do uznemiravanja supova – jednom je mladunac izvađen iz vode, a drugi put je pronađen na obali u ataru obližnjeg sela. Pronađeni mladunci tada su zbrinuti u volijeri, odnosno kavezu za ptice.

Foto: Wikimedia

Prema dokumentaciji do koje je došao CINS, iz ovog rezervata su se i 2018. obraćali Zavodu i Direktoratu i tražili da se iznad ovog područja ograniče letovi. Nakon toga je u Zborniku vazduhoplovnih podataka, koji sadrži sva pravila sa kojima pilot mora da se upozna pre leta, naznačeno da je neophodno da se za sve letove iznad zaštićenih područja od Zavoda za zaštitu prirode ili Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode zatraži izdavanje uslova zaštite prirode.

Međutim, prema podacima Zavoda, ova institucija nije dobila nijedan zahtev za izdavanje uslova za prelete helikopterom iznad SRP Uvac. Na pitanje ko je nadležan da kontroliše imaju li uslove oni koji preleću zaštićena područja, iz ove institucije napominju da je Direktorat civilnog vazuhoplovstva taj koji izdaje dozvole za letenje.

“Nadležna ministarstva, preko svojih inspekcijskih službi, vrše inspekcijski nadzor nad njihovim sprovođenjem (izdavanjem dozvola prim. nov)”, kaže se u odgovoru CINS-u koji je potpisala Nataša Panić iz Zavoda za zaštitu prirode.

Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije za CINS kaže da je uslove neophodno zatražiti za svaki pojedinačni let ili prelet u bilo kom zaštićenom području.

“Prilikom traženja dozvole, odnosno uslova, Zavode treba obavestiti o razlozima preleta ili leta u okviru zaštićenog područja, detaljima kao što su trajanje leta, putanja, visina na kojoj će se leteti, kako bi mogli proceniti rizik i izdati uslove pod kojima se let može sprovesti ili zabraniti”.

Knežević dodaje i da, s obzirom na to da je Specijalni rezervat prirode Uvac taj status dobio upravo zbog činjenice da se u njemu nalazi najveća kolonija beloglavih supova u Srbiji, iznad tog područja treba zabraniti ne samo letove letelica poput helikoptera već i upotrebu bespilotnih letelica kao što su dronovi.

Međutim, Sara Mijailović, direktorka kompanije Balkan Helicopters koja je tokom leta reklamirala ture panoramskog letenja iznad Uvca, je za CINS rekla da za to nisu bile potrebne dodatne dozvole i rešenje Zavoda i da “nije ništa bilo zabranjeno”.

Prema njenim rečima, njihov helikopter je iznad Uvca leteo poslednji put u martu ove godine.

Izvor: CINS

Posle više godina u Severnoj Makedoniji se pojavio balkanski ris

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon višedecenijske pauze, na veliko iznanđenje svih, zabeleženo je prisustvo balkanskog risa u Nacionalnom parku „Galičica“, u Severnoj Makedoniji. Uprava nacionalnog parka objavila je lepu vest na svojoj Fejsbuk stranici.

https://www.facebook.com/galicicanp/posts/2947082825525882

Nadzorne kamere, koje su postavljene iznad ograde Centra za reprodukciju jelena u NP „Galičica“ zabeležile su jedinku balkanskog risa tokom njegove šetnje po okolini parka.

U NP “Galačici” dodaju kako se nadaju da će ova velika mačka pronaći svoj dom u njihovom komšiluku, a lovočuvari će dati sve od sebe da sačuvaju njeno stanište.

Ovaj nacionalni park  se prostire između granice Severne Makednije i Albanije, na području iznad Ohridskog i Prespanskog jezera.

Foto-ilustracija: Pixabay

Inače, ris je vrsta srednje velike mačke koja nastanjuje Evropu, sibirske šume, kao južnu i istočnu Aziju.

Ris je samotnjak koji lovi pre svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisari, ptice, zečevi, kunići, veverice, zmije, ali i veći sisari poput divokoza, srna pa čak i irvasa, zavisno od toga koje vrste žive na njegovom staništu. Lovi tako što se plenu prikrade strelovitom brzinom, skoči na njega i potom obori na tlo.

U oskudnici jede i šumske plodove. Često menja svoje prebivalište prateći srne u njihovim migracijama, kojima se često i hrani. Zabeleženi su i vrlo retki napadi na ljude, ali skoro isključivo u samoodbrani. Dnevno prelazi od pet do 25 kilometara, a uglavnom se kreće istim prolazima.

Svoju teritoriju ne napušta, osim u vreme parenja, u vreme sezonskih migracija izvora hrane ili kada je gonjen od strane lovaca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ris je najveća evropska mačka zastupljena sa dve podvrste: severna, koja je krupnija, a živi na Balkanu, Rumuniji, u Slovačkoj (Karpati) i u Rusiji do Urala i Kavkaza, i južna, koja je sitnija, a živi na Pirinejskom poluostrvu.

U Srbiji je vrlo proređen, pa je pod stalnom zabranom lova, a naseljava Šar planinu, Koritnik, Prokletije, Mojstirsko – Draške planine, Nacionalni park Tara, Nacionalni park Đerdap, Severni Kučaj – Miroč, Deli Jovan, Južni Kučaj, Staru planinu, Rtanj, Ozren, Devicu, a njegovo prisustvo je registrovano i na drugim lokalitetima u Srbiji (Deliblatska peščara, Sićevačka klisura, Mokra gora, kanjon Trešnjice, kanjon Uvca, Ovčarsko – kablarska klisura, Sokolske planine, Svrljiške planine…).

Oblast rasprostranjenosti je nekad bio vrlo širok, od Atlantskog do Tihog okeana. Brojnost mu je danas veoma mala, pa se u nekim zemljama vrše napori za njegovo ponovno naseljavanje.

U Srbiji je zakonom zaštićena vrsta, usled male populacije. Redovan lov na risa nije dozvoljen, a nekoliko primeraka je svojevremeno pronađeno u Vojvodini. Ris preferiva prostranstvo, pa naseljava guste šume i rečne klisure koje se prostiru na 1000 do 1500 metara nadmorske visine.

Zbog male brojnosti i velike opasnosti od izumiranja ova vrsta se nalazi i na IUCN (International Union for Conservation of Nature) Crvenoj listi ugroženih vrsta, gde je klasifikovan kao kritično ugrožen, što znači da mu preti izumiranje u prirodi, pošto je broj zrelih jedinki procenjen na manje od 50 (podaci iz 2015. godine).

Jovana Canić

EU po bržoj proceduri usvaja propise za “zelene” automobilske baterije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, Evropska komisija će tokom jeseni predstaviti novu EU regulatvu koja treba da obezbedi da baterije za električna vozila koje se proizvode u Evropi ili se uvoze budu “najzelenije na planeti”, rekao je potpredsednik EK zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje Maroš Šefčovič, piše portal Euractiv.

Šefčović je rekao da će nova regulativa imati “obavezujuće odredbe za najzelenije, najbezbednije i najodrživije baterije na planeti”.

Nova EU pravila bi trebala da počnu da važe “od 2023. godine pa nadalje”.

Takođe, nova regulativa treba da obezbedi da se za njihovu proizvodnju u EU koriste sirovine čije se poreklo može pratiti i koje su proizvedene po strogim ekološkim i standardima rada, dodao je evropski komesar.

Očekuje se da udeo električnih automobila na evropskom tržištu bude utrostručen u 2020. kao rezultat ciljeva za smanjenje emisije CO2 iz automobila, navodi se u analizi koju je ranije u oktobru objavila grupa Transport i životna sredina.

Ta grupa, koja se zalaže za zeleniji transport, prognozira da standardi EU vode ka udelu električnih automobila u prodaji u EU od 10 odsto u 2020. i 15 odsto u 2021.

Nadvezujući se na brzo rastuće tržište, Evropska komisija želi da sve baterije koje se proizvedu u EU ili se uvezu ispujavaju stroge zelene kriterijume a novi “pasoš za baterije” pokazivaće poreklo materijala upotrebljih u proizvodnom procesu.

Izvor: Nova Ekonomija

Čak 74 odsto stanovnika Srbije želi da se više angažuje oko reciklaže

Foto: Promo/Represent
Foto: Promo/Represent

Većina Evropljana izjavila je da će, nakon koronavirusa, biti važnije nego ikad da brinemo o svom okruženju i recikliramo, dok je zapanjujućih 91 odsto reklo da bi želelo da se više angažuje po tom pitanju.

Mišljenje stanovnika Evrope pokazalo je istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja LUCID sprovela u 14 evropskih zemalja, u saradnji sa inicijativom “Svaka limenka se računa”, koja ima za cilj podizanje svesti o prednostima reciklaže limenki za piće.

Mnogi smatraju da će svet biti drugačiji nakon pandemije koronavirusa, a rezultati ove ankete pokazuju da se promene već događaju, što potvrđuje sve veća svest o tome da je neophodna hitna i ozbiljna briga o planeti Zemlji.

„Rezultati istraživanja pokazuju da raste svest o neophodnosti reciklaže što više različitog otpada, a pandemija koronavirusa samo je ubrzala taj proces. Ljudi shvataju koliko je ovaj problem važan i spremni su da rade na uspostavljanju istinske cirkularne ekonomije”, rekao je direktor inicijative “Svaka limenka se računa” za Evropu, David Van Heuversvin.

Čak 52 odsto ispitanika u Evropi bi pitanja životne sredine stavilo ispred ekonomije, uprkos očekivanom ekonomskom usporavanju nakon pandemije koronavirusa. Dva od tri ispitanika su stava da je reciklaža dužnost i obaveza svih, kao i da postoji hitna potreba za rešavanjem problema. Više od tri četvrtine ispitanika uvek ili često reciklira sve vrste materijala, dok 76 odsto ljudi često ili uvek reciklira svoje aluminijumske limenke za piće, koje su najčešće reciklirana ambalaža za piće na svetu.

Foto: Promo/Represent

Posmatrano lokalno, ukupno 87 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je nakon koronavirusa važnije nego ikad brinuti o našoj planeti, dok je 74 odsto reklo da želi da učini više po pitanju reciklaže. Međutim, samo 27 odsto ispitanika iz Srbije bi prednost dalo temama životne sredine u odnosu na pitanja ekonomije, što se značajno razlikuje u odnosu na odgovore u zemljama poput Španije (60 odsto), Velike Britanije (57 odsto) i Rumunije (56 odsto).

„Pitanja privrede i ekonomskog rasta i dalje su prioritet u Srbiji, ali ohrabruje činjenica da blizu tri četvrtine stanovnika želi da se više angažuje na temu reciklaže. Istraživanje je pokazalo da je svest o značaju reciklaže na visokom nivou i da bi uz zajedničke napore i poboljšanje infrastrukture stopa reciklaže u Srbiji mogla značajno da poraste”, izjavio je Nemanja Komatović, “Svaka limenka se računa” Srbija.

Foto: Promo/Represent

Inicijativa “Svaka limenka se računa” od 2009. godine radi na podizanju svesti o značaju reciklaže limenki za piće sa vizijom da se dostigne stopa reciklaže i do 100 odstosvih upotrebljenih limenki u Evropi. U 2017. godini stopa reciklaže limenki za piće iznosila je 74,5 odsto, ali ova anketa je pokazala da 90 odsto ispitanika veruje da bi njihova zemlja trebalo da reciklira više, dok 4 od 10 želi da 100 odsto upotrebljenih limenki za piće bude reciklirano.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 13.793 ispitanika starijih od 16 godina, usklađenih po uzrastu i polu u 14 zemalja u kojima “Svaka limenka se računa” ima lokalnu inicijativu (Belgija, Srbija, Austrija, Mađarska, Grčka, Rumunija, Poljska, Češka, Irska, Holandija, Velika Britanija, Španija, Italija, Francuska) u periodu od 5. avgusta do 14. septembra 2020. godine.

Izvor: Represent

U Crnom moru otkrivene najveće rezerve prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Pixabay

Glavno nalazište prirodnog gasa koje je letos otkriveno u Crnom moru najveće je pronađeno u istoriji Turske.

Redžep Tajip Erdogan, predsednik Turske, kaže da je pronađeno dodatnih 85 milijardi kubnih metara i da rezerve prirodnog gasa sada iznose ukupno 405 milijardi kubnih metara.

Erdogan je posetio brod za bušenje gasa Fatih koji plovi Crnim morem i rekao je da su istraživanja u bunaru Tuna 1 završena nakon dostizanja dubine od 4.775 metara.

Turska planira da snabdevanje domova gasom započne 2023. godine i nadaju se da će na taj način smanjiti uvoz energije.

Ova zemlja godišnje potroši između 45 i 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, koji uglavnom uvozi iz Rusije

Paralelno sa istraživanjima u Crnom moru, istražuje se i u istočnom Sredozemlju, gde je otkriće ogromnih rezervi prirodnog gasa poslednjih godina podstaklo apetite svih priobalnih država.

“Nastavićemo sa potragom za resursima u Crnom moru i Sredozemlju“, rekao je Erdogan i dodao je da će Turska diplomatijom obraniti svoja energetska prava.

Turska i Grčka spore se oko teritorijalnih voda bogatih energentima, a napetosti su narasle kada je Ankara poslala istraživački brod u sporni deo Sredozemlja, uz pratnju ratnih brodova.

Kada je u pitanju Srbija, prirodni gas se uvozi iz Rusije. Prirodni ruski gas ulazi kroz gasovod iz Mađarske. Trenutno je u izgradnji Turski tok, koji će iz Bugarske dopremati, takođe, ruski gas.

Milica Radičević

Britanski eksperti pomažu da povećamo prikupljanje ambalažnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Guller)

Savez za zaštitu životne sredine NALED-a započeo je izradu dve studije koje će pokazati kako unaprediti postojeći sistem upravljanja ambalažom i da li je potrebno uvesti i depozitni kao odgovor na izazov sakupljanja i reciklaže ove vrste otpada. Depozitni sistem predviđa da građani za jednokratnu i drugu iskorišćenu ambalažu dobiju povraćaj dela novca izdvojenog pri kupovini proizvoda dok su, kod aktuelnog rešenja, proizvođači odgovorni da preko operatera prikupljaju bačeni otpad.

Predsednica NALED-ovog Saveza Jelena Kiš kaže da je Nacrtom izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu otvorena tema uvođenja depozitnog sistema, ali su mnoga pitanja, poput materijala koji će biti obuhvaćeni, teritorije i pokrivenosti sistemom, načina obeležavanja ambalaže i regulatornog tela koje će upravljati sistemom, ostala nerešena. Iako se u Evropi depozit pokazao kao dobar mehanizam za prikupljanje ambalaže, neophodna je procena nezavisnih eksperata kakvi bi bili efekti primene na srpskom tržištu, što će ove studije pokazati.

“Cilj Saveza je da se nađe najefikasnije i finansijski najpovoljnije rešenje za potrošače, privredu i državu. Imajući u vidu složenost uvođenja depozitnog sistema dve su ključne pretpostavke za uspeh, da zakon obezbedi visoki nivo predvidljivosti budućih obaveza i da uspostavljanje sistema bude zasnovano na sveobuhvatnoj analizi koja će preporučiti najbolje rešenje. Zato počinjemo izradu studije o uvođenju depozitnog sistema i studije o mogućnostima razvoja postojećeg sistema, za koje je angažovana kompanija Eunomia iz Velike Britanije, jedna od vodećih u ovoj oblasti, sa velikim iskustvom u savetovanju Evropske komisije za pitanja upravljanja ambalažnim otpadom i cirkularne ekonomije”, ističe Kiš.

Foto-ilustracija: Unsplash (Justuf Menke)

U okviru pregovaračkog poglavlja 27, u oblasti ambalažnog otpada, Srbija se obavezala da će do 2025. godine reciklirati 49 odsto stakla, 32 odsto plastike, 60 odsto papira i 52 odsto metala. Već u ovoj godini, naša zemlja trebalo je da dostigne ciljeve kao što su reciklaža 30 odsto stakla, 28 odsto plastike, 54 odsto papira i 29 odsto metala

Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, neophodno je da paralelno razvijamo primarnu selekciju otpada, jer je pretpostavka da je odnos učešća ambalažnog otpada takav da 60 odsto otpada dolazi iz domaćinstava dok 40 odsto predstavlja komercijalni otpad.

Izrada studija na liniji je sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine i najavljenim izmenama zakona. Angažovanjem nezavisne konsultantske kuće, privreda okupljena u Savezu za zaštitu životne sredine želi da proaktivnim pristupom pomogne državi da donese odluku o najboljem modelu, zasnovanu na sagledavanju svih podataka i uporednih praksi.

Poboljšanje okvirnih uslova za sakupljanje, koprocesuiranje i reciklažu svih tokova otpada, jedan je od glavnih ciljeva NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine koji je osnovan krajem 2019. i koji je za nešto manje od godinu dana rada uspeo da nametne i inicira sistemska rešenja u sektoru životne sredine, kao što je rešenje pitanja ambalažnog otpada.

Izvor: NALED

Uz mleko bebe gutaju i mikroplastiku iz flašica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bebe koje se hrane iz plastičnih flašica unose milione čestica mikroplastike svakog dana, utvrdilo je novo istraživanje Koledža Triniti u Dablinu.

Naučnici su utvrdili da preporučeni procesi termalnog sterilisanja flašica i pripreme mleka dovode do toga da flašice oslobađaju milione mikro i bilione nanoplastičnih čestica.

Testirane su flašice od polipropilena, koje čine 82 odsto flašica na tržištu, a naučnici navode da bi zdravija alternativa bile staklene posude.

Polipropilen je jedna od najčešće korišćenih plastika, a preliminarni naučni testovi pokazali su i da druge posude od tog materijala oslobađaju milione čestica mikroplastike po litru.

Već je poznato da mikroplastika u životnoj sredini zagađuje hranu i vodu, ali je nova studija pokazala i da priprema hrane u plastičnim posudama može da dovede do izuzetno štetnog izlaganja.

Uticaj na zdravlje još nije utvrđen, a stručnjaci ističu da je od izuzetne važnosti da se precizno utvrdi, posebno kod novorođenčadi.

Zapanjujuća količina mikroplastike

Profesor Džon Boland sa Koledža Triniti u Dablinu kaže da je čitav njegov tim bio potpuno zapanjen količinom mikroplastike koja se oslobodi iz flašica za bebe.

“Prošlogodišnja studija Svetske zdravstvene organizacije procenila je da odrasli ljudi unesu između 300 i 600 čestica mikroplastike dnevno, a vrednosti koje smo mi utvrdili u našem istraživanju kreću se u milionima”, ističe Boland.

Kako je naveo, od presudne je važnosti da se razume kakve zdravstvene implikacije nosi ovakav unos mikroplastike.

“Već smo počeli da utvrđujemo kako ove čestice utiču na naš imuni sistem”, rekao je Boland, dodajući da je, uprkos tome što će mnoge od tih čestica biti izbačene iz tela, potrebno utvrditi koliko njih će biti apsorbovano u krv i tako dospeti u druge delova tela.

“Pobacao sam sve plastične posude koje sam koristio. U slučaju da imam malo dete, prilagodio bih način na koji mu pripremam hranu”, zaključuje Boland.

Izvor: RTS

Vremenske anomalije u Rusiji – u Jakutiji “oktobarsko leto“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Temperatura koja će biti viša za 12 do 14 stepeni od uobičajenih vrednosti predviđa se ovih dana u oblastima severne Jakutije i Kamčatke na istoku Rusije, dok će regioni na severozapadu i u centralnom delu Rusije biti zahvaćeni hladnim talasom.

Severne delove Jakutije i Kamčatke umesto uobičajeno hladno vreme, očekuje “oktobarsko leto“.

“U ovim regionima biće neuobičajeno toplije. Iako govorimo da će biti toplije za 12 do 14 stepeni, to znači da će se temperatura u severnoj Jakutiji i Kamčatki kretati od nule do minus četiri stepena“, objasnio je direktor za istraživanje državne ruske hidrometeorološke stanice Roman Vilfand, javlja Tas.

S druge strane, neočekivano hladnije će sredinom iduće sedmice biti u nekim regionima na severozapadu i u centralnim delovima Rusije gde će temperatura biti niža za nekoliko stepeni od uobičajene.

 Izvor: RTS

Gradovi Beograd i Ljubljana na zajedničkom putu razvoja brze železnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitrii Vaccinium)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić ugostio je danas u Starom dvoru gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića. Zvaničnici su ovom prilikom potpisali Pismo namere koje definiše inicijativu za razvoj brze železnice između Centralne i Jugoistočne Evrope.

“Velika mi je čast što svojim potpisom, uz gradonačelnika Jankovića, doprinosim viziji unapređenja železnice kao budućeg ključnog instrumenta ekonomskog i socijalnog razvoja regiona. Danas smo potpisali Pismo o namerama budućeg razvoja veze između Centralne i Jugoistočne Evrope, a koje će biti prosleđeno Evropskoj komisiji i vladama Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Turske. Ovakve inicijative prerastaju u velike projekte koji vuku celokupan razvoj gradova i zemalja u kojima se realizuju”, rekao je Radojičić.

Inicijative poput ove, koje pokreću glavni gradovi, doprinose dobroj bilateralnoj saradnji naših država i unapređenju dobrosusedskih odnosa dvaju naroda. Zbog potreba razvoja i unapređenja stanja železnica, urbana regija Ljubljane predložila je neposredni razvoj brze železničke linije između Centralne i Jugoistočne Evrope. Gradonačelnici su analizirali buduća moguća postupanja lokalnih samouprava u domenu njihovih nadležnosti, a koja se tiču mera protiv širenja koronavirusa.

“Pandemija koja je pogodila čitav svet, donela je gradovima i državama nove izazove vezane za planiranje, izgradnju i upravljanje saobraćajem. Urbana mobilnost i zelena hijerarhija u saobraćaju, tj. saobraćaj ekološki prihvatljiv, ali brz i udoban za korisinike, prioriteti su svih nas”, rekao je Radojičić i dodao da nas slični poduhvati tek čekaju i da se raduje što nam dobra uzajamna saradnja omogućava proaktivni pristup budućim izazovima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda je podsetio da Grad Ljubljana i gradonačelnik Janković imaju sjajne rezultate u oblasti ekologije i urbane mobilnosti, ali i da su veoma otvoreni da svoja znanja podele sa svima u regionu, shvatajući da ove teme koje kreću iz lokalnih samouprava nisu samo regionalno već i globalno važne.

“To je razlog više da sa radošću Grad Beograd prihvati ovakvu inicijativu i pridruži se porodici gradova i zemalja čiji je dugoročni cilj brza razmena dobara i kretanje ljudi po najvišim svetskim standardima kada je reč o ekologiji, udobnosti i bezbednosti”, zaključio je gradonačelnik Beograda.

Gradonačelnik Ljubljane izrazio je zahvalnost na prijemu i odao priznanje gradonačelniku Radojičiću zbog toga što je Beograd sve čistiji i lepši, i što se u tom pravcu dalje razvija. Dodao je da Srbija ima izvanredne rezultate u borbi protiv epidemije koronavirusa, koja je za Sloveniju veliki izazov. Samo u oblasti uslužne delatnosti, Slovenija beleži gubitak od 70 odsto u odnosu na prošlu godinu. Naveo je da je svaka inicijativa koja intenzivira saradnju i povezivanje gradova korisna i da doprinosi efikasnijim odgovorima na sve izazove sa kojima se oni suočavaju.

Izvor: Grad Beograd