Home Blog Page 637

Održan okrugli sto “Farmaceutski otpad prikupljen od građana”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Privrednoj komori Vojvodine održan je okrugli sto „Farmaceutski otpad prikupljen od građana : Problemi i izazovi u Novom Sadu“. Skup je organizovalo udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“ na inicijativu Lokalnog ombudsmana Grada Novog Sada u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine.

„Inženjeri zaštite životne sredine“ sproveli su istraživanje o prikupljanju farmaceutskog otpada od građana na teritoriji Novog Sada. 

“Odlaganje farmaceutskog otpada na nepropisna mesta dovelo bi do zagađenja životne sredine”, istakao je Igor Jezdimirović iz „Inženjera za zaštitu životne sredine“.

Predsednik saveta za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Vojvodine Vladimir Dragović  istakao je postoji zakon o upravljanju otpadom, ali da se ne primenjuje u praksi.

Apoteka Subotica je primer dobre prakse navodi Dragović i ističe da su oni među retkima koji od početka pravilno primenjuju propise.

Marina Popov Ivetić, Lokalni ombudsman Grada Novog Sada ukazala je da je inicijativa za ovakakvo istraživanje potekla od lokalnog ombudsmana, koji se ovom tematikom bavi od 2018. godine. Skup je upravo organizovan da bi se od predstavnika svih koji učestvuju u lancu dobile sugestije kako da se dođe do bolje primene u praksi.

Otvarajući skup sekretar Udruženja industrije Zoran Trpovski istakao je da je Privredna komora Vojvodine tu da podrži ovakve skupove, a u okviru Udruženja funkcioniše i Savet za cirkularnu ekonomiju čiji su se članovi aktivno uključili u razmatranje ove teme.

Izvor: PKV

Ulaganja u energetsku efikasnost su ulaganja u budućnost

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Vredno se radi na energetskoj sanaciji fasade Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Sremčici, za ovu obnovu je izdvojeno 26 miliona dinara. Ovaj školski objekat obišli su zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i gradska sekretarka za energetiku Nina Jandrić, predsednik opštine Čukarica Srđan Kolarić, a domaćin im je bila direktorka škole Ana Bošković.

Vesić je istakao da bez obzira na smanjenje budžeta, koje je izazvano pandemijom kovida-19, Grad Beograd nije odustao od projekata energetske efikasnosti.

U okviru našeg projekta, koji sprovodimo već nekoliko godina, javne objekte koji su uglavnom energetski neefikasni prilagođavamo novom vremenu i činimo ih energetski efikasnima. Ove godine izdvojili smo više od 300 miliona dinara, odnosno više od dva miliona evra, kako bismo uredili nekoliko objekata, a trenutno radimo na četiri objekta. To su objekat Osnovne škole „Vuk Karadžić” u Sremčici, Starog DIF-a u Deligradskoj ulici, Osnovne škole „Kralj Petar Drugi Karađorđević” i Opštine Zemun. To znači da potpuno menjamo fasade i fasadnu stolariju, kako bi objekti trošili manje energenata i na taj način bili ekološki prihvatljiviji, što i jeste naš cilj”, istakao je Vesić.

On je precizirao da ova škola ima 1.937 učenika i 86 zaposlenih, a ovo je bila možda i najvažnija stvar koju je trebalo uraditi. Sledeće godine objekat će biti priključen na gas, što je veoma važno, budući da se škola sada greje na lož-ulje.

Vesić je podsetio da Grad Beograd u ovom trenutku radi sanaciju krova na Tehničkoj školi u Železniku, što je veliki posao, jer je krov bio u lošem stanju.

Počinjemo da radimo i fiskulturnu salu u Ostružnici, na zahtev Opštine Čukarica. Trudimo se da ulažemo u školske objekte jer je to ulaganje u budućnost. Naredne godine nastavićemo da ulažemo u energetsku efikasnost i da sprovodimo 43 mere za smanjenje zagađenja, a ovo je upravo deo tih mera. Podsetiću da smo jedini grad u regionu koji je izašao sa ovakvim merama i nastavićemo da ih sprovodimo bez obzira na smanjenje budžeta i situaciju sa virusom korona, jer to znači da ulažemo u budućnost” istakao je on.

Izvor: Grad Beograd

Benksijeva slika “Pokaži mi Monea” prodata za više od osam miliona evra

Foto ilustracija: Pixabay

Čuveni Benksi, grafiti majstor, još pre 15 godina dao je svoje viđenje poznate slike francuskog impresioniste Kloda Monea. Između dva umetnička dela postoji par razlika. Na originalnoj slici su vodeni ljiljani u umetnikovoj bašti u Živerniju u Francuskoj.

Moneovo delo jedno je od dvanaest sa motivom umetnikovog japanskog mosta i njegove vodene bašte u kojima se prikazuje identična idilična scena u različito doba dana, tokom različitih vremenskih uslova i godišnjih doba.

Benksijeva slika nosi naziv “Pokaži mi Monea”, a nastala je tokom 2005. godine, za potrebe izlaganja u jednoj poznatoj galeriji. Razlika u odnosu na Moneovo delo je što Benksijeva slika, pored idiličnog krajolika, prikazuje i prevrnuti narandžasti saobraćajni čunj kao i napuštena kolica iz supermarketa uronjena u jezerce jedne od najpoznatijih scena iz bašte.

“Pokaži mi Monea” je prodata za 8,4 miliona evra i tako je nadmašena procenjena vrednost od oko 5,5 miliona evra.

Benksijevo ime nikada nije zvanično potvrđeno. Početak karijere obeležilo mu je šaranje zgrada u Bristolu, da bi ga to isto šaranje dovelo do mesta jednog od najpoznatijih savremenih umetnika.

Iako identitet umetnika ostaje tajna, oktobra prošle godine Benksijev bivši agent i fotograf Stiv Lazarajds (Steve Lazarides) objavio slike za koje se tvrdi da ga prikazuju na poslu – ne otkrivajući njegovo lice.

Potvrđeno je da je samo jedno Benksijevo delo imalo višu cenu od ovog.

Aleks Brančik, rukovodilac odseka za evropsku savremenu umetnost u „Sotbiju“, smatra da je ovo jedan od najboljih Benksijevih radova.

„Uvek nepredvidiv, kao glas protesta i društvenog nezadovoljstva, Benksi nas opominje zbog nepoštovanja životne sredine u korist rasipničkog konzumerizma“, kaže Brančik.

Najpoznatija Benksijeva slika “Delegirani parlament” prodata je prošle godine na aukciji za skoro 11 miliona evra, a ovog meseca njegov grafit pod nazivom “Oprostite nam na upadu na posed” prodat je za 7,1 miliona evra  u Hongkongu.

“Prava šteta našoj životnoj sredini nije pričinjena crtanjem grafita i pijanim tinejdžerima, već velikim biznisima i lenjim arhitektama”, izjavio je svojevremeno Benksi.

Slika je prodata privatnom kolekcionaru iz Azije, posle samo osam minuta nadmetanja petorice zainteresovanih kupaca.

“Pokaži mi Monea” je deo serije slika pod nazivom “Sirova nafta”, u kojoj Benksi pravi aluzije na kanonska dela svetskog slikarstva u kontekstu današnjeg vremena.

U ovoj seriji su se našli i “Suncokreti” Vinsenta van Goga, koji su u Benksijevoj verziji uveli u vazi, zatim “Noćna šetnja” Edvarda Hopera, na kojoj je izvornim likovima dodat i besan čovek u boksericama sa motivima američke zastave, i “Merlin Monro” Endija Vorhola, pretvorena u Kejt Mos.

Jovana Canić

Opština Zemun postaje veliko gradilište

Foto: https://sr.wikipedia.org
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas Opštinu Zemun gde je sa novoizabranim rukovodstvom razgovarao o budućoj saradnji i zajedničkim projektima.

Tom prilikom istakao je da će ova opština i naredne godine biti veliko gradilište, bez obzira na smanjene prihode koji su rezultat ekonomskih posledica uzrokovanih koronavirusom.

“Sledeće godine počećemo rekonstrukciju Keja oslobođenja, koji će biti obnovljen kao što su Savski kej i Sava promenada, pa će konačno da zablista u punom sjaju. Zajedno sa JP „Srbijavode” nastavićemo da gradimo novi kej sve do Pupinovog mosta, a to je takođe projekat koji ćemo početi tokom sledeće godine. Osim toga, započeli smo projektovanje pešačko-biciklističkog mosta Lido – Kej oslobođenja, te očekujemo da ono bude završeno tokom sledeće godine, kako bismo 2022. godine mogli da počnemo sa izgradnjom mosta”, najavio je Vesić.

“Sledeće godine počećemo da radimo i garažu na platou ispred KSC „Pinki”, što je značajno za građane imajući u vidu da u ovom delu grada nema garaže”, rekao je zamenik gradonačelnika.

Gradonačelnik je najavio takođe da rekonstrukcija Glavne ulice u Zemunu počinje 2022. godine, kada će biti završen i Kej oslobođenja, te da će ispred zgrade Opštine Zemun biti podignut spomenik Branku Pešiću.

“Za Zemunce je najbitnije da ćemo do kraja naredne godine krenuti sa izgradnjom metroa. Počinjemo sa depoom u Makiškom polju i očekujemo da će metro biti gotov do 2027. godine. Jedna od dve linije, koje radimo istovremeno, ići će kroz Zemun, a početna stanica će biti tamo gde je danas Železnička stanica „Zemun”. To znači da će kvalitet života ljudi u Zemunu biti potpuno drugačiji”, naglasio je Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pojasnio je da se putem projekta širenja BG voza povezuje Železnička stanica u Zemunu sa Surčinom i Obrenovcem.

Dodao je da je za građane Zemuna posebno važno da se završava projektovanje fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, te da više neće biti otpadnih voda koje će se iznad Zemuna ispuštati i zagađivati Dunav i Savu.

“Građani znaju da ima još mnogo problema, zato i želimo da se napravi plan za svako od naselja i da ljudi tačno znaju šta će biti urađeno u narednih deset godina”, rekao je Vesić.

On je na kraju najavio da tokom naredne godine Grad Beograd završava projektovanje rekonstrukcije zgrade Komande ratnog vazduhoplovstva, koja će konačno zasijati na ponos Zemuna i Beograda.

Predsednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević je rekao da je vrlo zadovoljan današnjim sastankom.

“Bilo je reči i o najavljenoj fabrici za prečišćavanje vode, problematici groblja u Batajnici i Ugrinovcima, rekonstrukciji zdravstvenih objekata, saobraćajnica, parkova i dečjih parkova, ali i o svim drugim projektima čija realizacija treba uskoro da započne”, kazao je Kovačević.

Izvor: Grad Beograd

Er Srbija obnavlja letove za Moskvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Olivia Snyder)

Er Srbija će 9. novembra ponovo uspostaviti vazdušnu vezu Beograd-Moskva, a planirano je da nacionalna avio-kompanija ka glavnom gradu Rusije saobraća dva puta nedeljno, ponedeljkom u 13:50 i petkom u 7:30 časova, navodi se u saopštenju.

Poslednji let između srpske i ruske prestonice, pre privremene obustave avio-saobraćaja usled pandemije koronavirusa, obavljen je 18. marta.

Avio-karte za Moskvu putnicima su već dostupne na sajtu nacionalnog avio-prevoznika.

“Raduje nas što vraćamo još jednu destinaciju u našu mrežu, omogućavajući direktnu povezanost Rusije i Beograda. Imajući u vidu da Rusija predstavlja veliko i značajno tržište, Moskva je veoma važna destinacija za naše putnike, za Srbiju, ali i ceo region,” izjavio je Jirži Marek, direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije.

Za letove ponedeljkom, putnicima Er Srbije su do Moskve, preko Beograda, obezbeđene konekcije iz Amsterdama, Kopenhagena, Ljubljane, Osla, Pariza, Podgorice, Beča, Ciriha i Zagreba.

Podsetimo,  Er Srbija obeležila je sedmogodišnjicu postojanja 26. oktobra. Pre sedam godina avion erbas A319 “Novak Đoković” poleteo je iz Beograda za Abu Dabi, otvarajući novo poglavlje srpskog civilnog vazduhoplovstva.

Nacionalna avio-kompanija je tokom prethodne godine, uz 2,81 miliona prevezenih putnika, uvođenje čak 23 nove linije i uspostavljanje letova sa još dva aerodroma u Srbiji, ostvarila rekordne rezultate i zabeležila snažan rast. U junu ove godine, obeležen je još jedan značajan jubilej – 93 godine od osnivanja prve nacionalne avio-kompanije Aeroput čiju slavnu tradiciju Er Srbija baštini.

Izbor: Air Serbia

Novi model podrške poljoprivrednicima i proizvođačima hrane u Zlatiborskom okrugu

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac

Fondacija Ana i Vlade Divac, opština Čajetina i Privredno društvo „Zlatiborski eko agrar“ izdvojili su 4.000.000 dinara u okviru konkursa za podsticajna sredstva za razvoj proizvodnje i prerade hrane u opštini Čajetina u 2020. godini. U prvom krugu konkursa, završenom u julu ove godine, izabrano je 19 korisnika koji su uz pomoć sredstava unapredili svoja gazdinstva.

Osnivanje inovativnog fonda podržao je USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu.

Na događaju je predstavnicima lokalnih samouprava Zlatiborskog okruga i medijima predstavljen novi model za podršku poljoprivrednicima, koji je realizovan kroz konkurse „Fonda za podsticaj razvoja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje u opštini Čajetina“. Fond su formirali Fondacija Ana i Vlade Divac, opština Čajetina i preduzeće „Zlatiborski eko agrar“ sa ciljem da sličan model pokrenu i ostale opštine i tako poljoprivrednicima i prerađivačima hrane obezbede dodatnu podršku na inovativan način.

„Privredno društvo „Zlatiborski eko agrar“ uz podršku opštine Čajetine poslednjih devet godina se uspešno bavi razvojem poljoprivrede na teritoriji ove opštine. Najveći deo podrške poljoprivrednicima je u okviru programa mera i subvencija za registrovana poljoprivredna gazdinstva, a manji deo obezbeđujemo iz raznih donatorskih fondova. Rado smo se odazvali pozivu na saradnju sa Fondacijom Ana i Vlade Divac i drago nam je što smo sa partnerima razvili i ovaj novi model ulaganja u razvoj poljoprivrede za koji sam uveren da će biti uspešan i da će postati primer dobre prakse u regionu. Ovom prilikom se zahvaljujem Fondaciji Ana i Vlade Divac, USAID-u i opštini Čajetina i nadam se dugoj i uspešnoj saradnji”, izjavio je Marko Mićić direktor PD “Zlatiborski eko agrar“ doo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna vrednost podsticajnih sredstava u okviru prvog konkursa po korisniku iznosila je oko 200.000 dinara. Korisnici su dobili 30 odsto sredstava bespovratno za realizaciju investicija u voćarsku, stočarsku i pčelarsku proizvodnju, a tokom tri naredne godine preostala sredstva beskamatno vraćaju u Fond iz kog će se podržavati drugi poljoprivrednici.

„Uspešna realizacija pilot projekta u Čajetini predstavlja novi izvor finansiranja koji malim proizvođačima omogućava jednostavan pristup sredstvima za investiranje. Ovaj model opštini omogućava da stvori održiv fond iz koga će novi korisnici moći da dobiju sredstva u narednim godinama. Pošto USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu kontinuirano radi na razvoju, implementaciji i promociji inovativnih izvora finansiranja za proizvođače i prerađivače hrane, naš cilj je da se ovaj model finansiranja implementira u što većem broju opština u Srbiji”, rekla je ovom prilikom Miroslava Panić, menadžer za investicije i finansiranje, USAID-ovog Projekta za Konkurentnu privredu.

„Fondacija je za 10 godina podržala više od 1.000 gazdinstava u Srbiji, a sada smo razvili novi model za finansiranje poljoprivrednika za koji nam je drago da je zaživeo i da imamo prvih 19 korisnika. Pozivamo druge opštine u Srbiji da nam se pridruže i primene ovakav model i obezbede podršku za poljoprivrednike i prerađivače hrane“, izjavila je ovom prilikom Ana Košal (Ana Koeshall), direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac.

Izvor: Fondacija Ana i Vlade Divac

Dužni pred Bogom da čuvamo prirodu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Facebook (screenshot @Sačuvajmo Sinjajevinu/Сачувајмо Сињајевину)

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije obišao je juče stočare i aktiviste na Sinjajevini koji se protive vojnoj vežbi koju je ranije Ministarstvo odbrane najavilo na Savinim vodama na ovoj planini.

“Evo izašli smo na Savinu vodu da obavimo sveto krštenje i damo podršku narodu koji je ustao da odbrani svoju planinu blagoslovenu, koja je sačuvala i othranila njihove pretke kroz mnoga prošla pokoljenja. A mi smo vezani svi za ovu goru koja je smeštena između velikih svetinja manastira Morače i Dobrilovine, Svetih Aranđela na Tari, Manastira Podmalinsko. Sama ova planina ima još tri svetinje, na vrhu gore je crkva Svetog Vasilija Ostroškog i još dve crkve Svetoga Stefana. Ovo je blagoslovena i sveta gora i ona čuva naše pamćenje, ovde su toponimi Svetoga Save, ono nas vezuje za duboko naše pre-danje, pamćenje i iskustvo”, rekao je Joanikije.

Osim toga, kako je dodao, dužni smo i pred Bogom i pred ljudima i pred svim zakonima ove države da branimo čistotu vode, čistotu vazduha, ove trave i životinje.

“I da omogućimo i našoj generaciji, a i budućim generacijama da dolaze da se ovdje leče, da ovde jačaju svoj duh, da ovde razvijaju stočarstvo, da ovde beru lekovite trave i da nikome ne dozvole da zagadi ovu Svetu goru koja toliko znači za Crnu Goru, a posebno za one koji ovde izdižu i hrane se od ove blagoslovene planine. Neka bude na zdravlje i spasenje”, rekao je on.

Izvor: RTCG

 

 

U Hrvatskoj proradila komercijalna 5G mreža

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Samobora i Svete Nedelje od danas mogu da koriste 5G mrežu. Hrvatski Telekom prvi je započeo izgradnju mreže budućnosti koja će omogućiti povezivanje i automatizaciju velikog broja senzora, industrijskih uređaja, autonomnih vozila, dronova.

„Komercijalni početak rada 5G mreže je velika prekretnica za Hrvatski Telekom, ali i za celu telekomunikacijsku industriju, jer danas predstavljamo mrežu budućnosti. S 5G mrežom stvaramo prilike za brojne inovacije koje će omogućiti ekonomski i društveni razvoj”, rekao je Kostas Nebis, predsednik uprave Hrvatskog Telekoma.

Izgradnja 5G mreže u Srbiji mogla bi početi 2021. godine. Nadležni kažu da usluga mobilne mreže pete generacije nije dostupna našim građanima, kao ni da nije pokrenut postupak za izdavanje dozvola za korišćenje neophodnih radio-frekvencija.

Naime, 5G je peta generacija mobilnog interneta koja ima višestruko uvećanu brzinu protoka, kao i veću pokrivenost. 

Međutim, prema nekim procenama korišćenje ove mreže bi moglo da udvostruči potrošnju energije, što nije održivo kada su u pitanju troškovi i zaštita životne sredine. Sa druge strane, 5G mrežu odlikuju izvesni standardi u uštedi energije, po čemu je ona sofisticiranija od prethodnih.

Milica Radičević

Na Antarktiku pronađen fosil ptice star 50 miliona godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Azzedine Rouichi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lisa Yount)

Fosil otkriven na Antarktiku predstavlja najstariji poznati primer ostataka „zaista džinovske“ grupe ptica sličnih albatrosima, koja je živela u periodu nakon izumiranja dinosaurusa, navodi se u naučnim istraživanjima.

Pronađeni fosil u obliku zuba je fragment ptice pelagornitida pronađen na ostrvu Sejmur, na Antarktiku. To je najstariji poznati ostatak iz „gigantske” grupe drevnih ptica, koje su imale raspon krila i do šest metara. 

Pelagornitidi su evoluirali nakon što su dinosaurusi uništeni, ali nikada nisu dostigli kolosalnu veličinu pterosaurusa.

Fragment, koji datira od pre oko 50 miliona godina, pripadao je pelagornitidu tipa za koji paleontolozi veruju da je imao raspon krila do šest metara.

„Nova analiza fosila otkrivenih osamdesetih godina prošlog veka, sugeriše da su pelagornitidi evoluirali i da su imali džinovska tela, a leteli su nad južnim okeanima Zemlje“, tvrde u Studiji, stručnjaci sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju, Prirodnjačkog muzeja San Diega i Kineske akademije nauka u Pekingu.

Važan fragment je prvobitno pronađen na ostrvu Sejmur na Antarktiku kada je i katalogizovan, naveli su naučnici.

Dalja studija otkrila je da je fosil sačuvan u starijoj geološkoj formaciji nego što se ranije mislilo, što je dovelo do revizije njegove starosti sa 40 miliona, na 50 miliona godina.

Izvor: RTS

 

Nova ministarka Irena Vujović preuzela resor Ministarstva zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Odlazeći ministar zaštite životne sredine Goran Trivan obavio je primopredaju dužnosti sa novom resornom ministarkom Irenom Vujović.

Goran Trivan je ministarki Vujović predao izveštaje o završenim, započetim i planiranim projektima, kao i o postavljenim ciljevima i budućim obavezama.

“Primopredaja je čin od izuzetnog značaja, jer je to način da se osigura kontinuitet u radu Ministarstva“  istakao je Trivan.

On je dodao da je važno novom ministru predstaviti  potpunu i jasnu sliku o tome šta je urađeno, šta je u toku i šta je pripremljeno za dalji rad.

Ministarstvo životne sredine je formirano pre samo tri godine kao zaseban resor i uložilo je značajne napore u podizanju svesti o važnosti životne sredine, ali i za dostizanje evropskih i svetskih standarda kojima smo sve bliže. Resor predajem ministarki Vujović koja pripada generaciji mladih, ali iskusnih političara spremnih da odgovore izazovima. Verujem da će jednako uspešno voditi i odgovorno i predano obavljati novu funkciju“ kazao je Trivan.

Ministarka Irena Vujović zahvalila je svom prethodniku na srdačnoj dobrodošlici i istakla da je spremna da se suoči sa izazovima koji je očekuju na novoj dužnosti, te da će se truditi da radom i rezultatima opravda poverenje koje joj je ukazano.

„Posao u resoru zaštite životne sredine obavljaću časno, odgovorno i posvećeno, kao što sam obavljala i dužnosti koje su mi do sada bile poverene. Očekuje nas veliki posao, moramo da radimo više nego ikad, kako bismo ostvarili ciljeve koje je postavila predsednica Vlade Ana Brnabić. Verujem da ćemo uspeti u tome i da će građani vrlo brzo moći da vide rezultate našeg rada – poručila je Vujović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Početak realizacije međunarodnog projekta MUHA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Usklađivanje planova za sigurno snabdevanje vodom za piće sa mehanizmima civilne zaštite u Jadransko-jonskom regionu, osnovni je cilj međunarodnog projekta MUHA – Uspostavljanje okvira za upravljanje uticajima različitih hazarda i povezanih rizika na vode, u kome učestvuje srpski Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”.

Ukupan budžet projekta MUHA iznosi 2.396.858,00 evra. Projekat se finansira iz ADRION programa, u okviru prioritetne oblasti Održivi region i specifičnog cilja 2.2. Jačanje kapaciteta za transnacionalno smanjenje ugroženosti životne sredine, fragmentacije i zaštite ekosistema na Jadransko-jonskom području.

Upravljanje rizicima od prirodnih i drugih katastrofa je kompleksna zaokružena celina koja obuhvata pripravnost, ublažavanje i obnovu i zahteva zajedničko delovanje različitih sektora na svim nivoima.

Tokom realizacije projekta, razmatraće se rizici od poplava, suša, akcidentnih zagađenja i zemljotresa i njihov uticaj na vodosnabdevanje.

Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ je član konzorcijuma koji čine projektni i strateški pridruženi partneri iz šest država Jadransko-jonskog regiona: Hrvatske, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije. Institut učestvuje u svim projektnim aktivnostima, uključujući prikupljanje i analizu podataka, kao i u realizaciji aktivnosti na pilot području vodovoda „Nikšić“ u Crnoj Gori.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ostvarivanje cilja projekta baziraće se na uspostavljanju veze između uticaja različitih hazarda i rizika na sigurno vodosnabdevanje i kapaciteta za reagovanje institucija civilne zaštite, na lokalnom, transnacionalnom i EU nivou, u skladu sa zahtevima Okvira za smanjenje rizika od katastrofa nakon 2015 – Sendai Okvir.

Institucije koje učestvuju u realizaciji projekta razviće različite alate i uputstva, predloge smernica za unapređenje upravljanja sistemima vodosnabdevanja u vanrednim situacijama, akcione planove za predložene smernice.

Na ovaj način razviće se okvirni jedinstveni pristup, koji će omogućiti poboljšanje uočenih nedostataka u upravljanju sistemima vodosnabdevanja u odnosu na pomenute različite hazarde i rizike, naročito imajući u vidu da su postojeći sistemi nedovoljni ili da čak i nedostaju.

Neki od alata i dokumenata koji se budu razvili primeniće se na šest pilot područja u okviru kojih se nalaze vodovodi na čiji rad i upravljanje utiče veći broj hazarda.

Izvor: Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

Sanirana građevinska deponija u Vrbasu

Foto: Komunalac Vrbas
Foto: Komunalac Vrbas

Ekipe komunalnih radnika Poslovne jedinice „Čistoća“ JКP “Кomunalac“ Vrbas sanirale su deponiju građevinskog materijala u Vrbasu, koja je smeštena na kraju Ulice Milivoja Čobanskog.

Deponja se prostire na preko 15.000 kvadratnih metara.

Ovo je druga po redu akcija čišćenja građevinske deponije u ovoj godini koju sprovodi vrbaski „Кomunalac“.

Uređenje ovog prostora obavljeno je na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Akcija sanacije trajala je četiri dana. Pored čišćenja i nivelacije same deponije očišćeno je i 70 metara kanala za odvod atmosferskih voda, koji je bio zatrpan.

Uklonjeno je više od 14.000 kubnih metara smeća, većinom građevinskog otpada, ali nesavesni građani ovde su bacili i nešto komunalnog i kabastog smeća.

Apelujemo na građane da koriste ovaj prostor isključivo za odlaganje građevinskog otpada, te da smeće ne bacaju duž puta i u kanal za odvod atmosferskih voda, već kako je i namenjeno, na samu deponiju.

Upozoravamo da samo odgovornim ponašanjem čuvamo našu životnu okolinu.

Izvor: Komunalac Vrbas

Kako ljudski hormoni zagađuju život u vodi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Davi Magalhaes)

Voda zagađena čak i malim količinama ljudskih hormona može uticati na morski život, navodi se u novoj studiji koja je otkrila da slatkovodne ribe izložene estrogenu daju manje potomstva.

Sintetički estrogen iz oralnih kontraceptiva pronađen je u vodenim putevima u blizini postrojenja za prečišćavanje kanalizacije

Biolozi koji žele da utvrde da li ti hormoni utiču na ribe izlažu ih u eksperimentalnim uslovima, određenim količinama sintetičke verzije etinilestradiola, koja se koristi u većini pilula za kontrolu rađanja.

Otkrili su da je manje od desetine koncentracije etinilestradiola koji je pronađen u nekim vodenim tokovima, bilo dovoljno da dovede do smanjenja populacije i muškog potomstva.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Aquatic Toxicology, ribe izložene količini od tek pet nanograma po litru sintetičkog etinilestradiola, dale su manje potomstva od onih koje nisu i donele su na svet su više ženki nego jedinki muškog pola.

Etinilestradiol je pronađen u nekim vodenim tokovima u koncentraciji većoj od 60 nanograma po litru.

Pored kontrole rađanja, koristi se kao hormonska terapija u menopauzi, za sprečavanje osteoporoze i kao palijativni tretman za rak dojke.

Naše telo uglavnom apsorbuje samo malu količinu lekova koje unesemo, ostatak – i do 90 procenata – isprazni se kroz toalet – kada odemo u kupatilo, objasnili su stručnjaci.

„Naši sistemi za prečišćavanje otpadnih voda dobro uklanjaju mnoge stvari, ali nisu dizajnirani za uklanjanje farmaceutskih proizvoda”, rekla je vodeći autor Latonija Džekson, biolog sa Univerziteta u Sinsinatiju.

Za svoje eksperimente, ona je koristila ribe kili.

Ribe kilio nisu ni po čemu specifične, sitne su i lako ih je uloviti, što ih čini jednostavnim za proučavanje.

One su inače su popularna meta grabljivica, ali to nadoknađuju čestim razmnožavanjem, i donošenjem novog potomstva na otprilike svakih 28 dana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Linnea Herner)

Jedinke muškog pola sa jajnicima 

Tim istraživača je otkrio da je hronična izloženost etinilestradiolu dovela do manje populacije i odnosa polova.

Koliko pilule za kontracepciju mogu uticati na život u vodenim tokovima i moru, pokazuje podatak da samo u SAD, oko 15 miliona žena redovno uzima tablete za kontrolu rađanja, od kojih većina koristi etinilestradiol.

Iako je studija iz 2010. otkrila da pilule za kontrolu rađanja čine manje od jednog procenta estrogena koji se nalazi u vodi za piće u SAD-u, lokalni vodeni sistemi ne testiraju vodu na prisustvo etinilestradiola.

A i estrogen ulazi u vodene puteve iz drugih izvora, kao što su meso i mlečni proizvodi.

Prethodne studije su otkrile da estrogen u rekama i jezerima dovodi do toga da ribe muškog pola mogu da razviju nešto poput jajnika i do toga da dobiju druge ženske karakteristike.

Izvor: RTS

Na Pešteru skupljeno 250 džakova smeća

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u saradnji sa Turističkom organizacijom Sjenice proteklog vikenda organizovalo je akciju čišćenja tokom koje je sakupljeno 250 džakova otpada na Pešterskom polju, između sela Karajukića Bunari i Tuzinje.

U svojevrsnoj mobi za čistiji Pešter učestvovalo je 38 meštana okolnih sela, kao i ljudi dobre volje iz Sjenice, Tutina, Užica, Požege i Novog Sada.

Akciji su prisustvovali prijatelji iz Specijalnog rezervata prirode „Uvac“ iz Nove Varoši, Planinarskog društva „Zmajevac“ i JKP „Vrela“ iz Sjenice, a velika ispomoć bio je bagerista Samel Hukić iz Dolića koji je došao sa svojom mašinom.

Pored uklonjenog čvrstog otpada primećene su i dve velike gomile azbestnih ploča koje predstavljaju veliku opasnost po javno zdravlje i kvalitet podzemnih voda ovog kraja.

Problem odlaganja komunalnog otpada na Sjeničko-pešterskoj visoravni traje decenijama. Opština Tutin pomenuti izazov rešila je kroz postavljanje kontejnera u seoskim sredinama i odvoženje otpada, dok opština Sjenica ovu komunalnu obavezu nije ni započela. Meštani sjeničkih sela prinuđeni su da svoj otpad odlažu u prirodu, time stvarajući desetine divljih smetlišta koja ugrožavaju i prirodu i ljude.

„Zbog kraškog karaktera tla i raznovrsnog otpada koji se odlaže na mnogo lokacija širom Peštera postoje stvarne opasnosti da dođe do dugotrajnog zagađenja podzemnih voda mikroplastikom, azbestom i drugim opasnim materijama“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje: „Da bi akcije poput ove naše sprovedene u subotu imale smisla neophodno je da Opština Sjenica započne odnošenje otpada u svojim selima što bi u velikoj meri rešilo problem sa komunalnim otpadom. Zajedno sa drugim lokalnim organizacijama i aktivistima voljni smo da pomognemo Opštini kako bi se u narednom periodu rešio ovaj veliki problem“.

Akcija uklanjanja otpada deo je projekta „Protect Pešter Wetlands!“ koji za cilj ima promociju prirodnih vrednosti i održivi razvoj na širem području Pešterskog polja.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U Australiji otkriven koralni greben visine preko 500 metara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Milan Degraeve)

Australijski naučnici su 20. oktobra, tokom 3D mapiranja morskog dna, otkrili greben širok 1,5 kilometar i visok preko 500 metara, što ga čini višim i od čuvene Empajer stejt bilding (Empire State Building) u Njujorku i od Sidnejskog tornja (305 metara).

Otkriveni greben se nalazi na dnu epikontinentalnog pojasa, ali nije deo Velikog koralnog grebena.

U gornjem delu nije prekriven tvrdim već mekim koralima, kao i  mnogobrojnim sunđerima i morskim stablićima, što upućuje na to da je ovo područje bogato nutritijentima koje nose struje dubokih voda.

Kamera na podvodnom robotu koji je istraživao greben pokazuje da je nastanjen mnoštvom riba.

Na ovom području postoji još sedam visokih odvojenih grebena, uključujući greben na ostrvu Raine (Raine Island), grebenu značajnom za gnežđenje zelenih kornjača.

 „Ovo neočekivano otkriće daje nam “vetar u leđa” da smo na dobrom putu i da treba da nastavimo sa istraživanjem nepoznate strukture okeana i potragom za novim vrstama koje ga nastanjuju“, rekla je Vendi Šmit, suosnivač instituta “Šmit Okean” (The Schmidt Ocean) koji je uključen u istraživanje novopronađenog grebena.

koralni_greben
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Okon)

“Poznato je da je nivo našeg znanja o tome šta se sve nalazi u okeanu ograničeno. Međutim, zahvaljujući novim tehnologijama koje nam služe kao zamena za naše oči, uši i ruke u dubinama okeana, imamo kapacitet da istražujemo prostranstva okeana kao nikada pre. Novi “okeanski vidici” nam se otvaraju, otkrivajući nam ekosisteme i raznovrsne oblike života koji sa nama dele planetu”, objašnjava Šmit.

Naučnici ovog instituta već nekoliko godina pretražuju prostranstva okeana koji okružuje Australiju, a otkriće poput ovog im daje materijal za još mnogo godina istraživanja.

U prethodnim poduhvatima snimljeni su retki podvodni organizmi poznati pod imenom sifonofore, koji mogu biti dužine do 40 metara, ali i druge vrste koje zahtevaju da im se posveti pažnja – crni korali, sunđeri i škarpuni.

Veliki koralni greben, najveći svetski koralni greben, prostire se na gotovo 133 hiljade kvadratnih kilometara i u njemu živi više od 1.500 vrsta ribe i 411 vrsta tvrdih korala, kao i desetine drugih vrsta.

Nažalost, poslednjih godina, Veliki koralni greben suočava se sa isto tako velikom krizom. Nedavne studije su pokazale da je u poslednje tri decenije ovaj greben izgubio 50 odsto populacije korala, a klimatske promene su ključni faktor u njegovom daljem očuvanju.

Jovana Canić

Novi saobraćajni režim pruža veću bezbednost i smanjeno aerozagađenje u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da saobraćajni režim, koji je primenjen na potezu od Bulevara despota Stefana do Terazijskog tunela, predstavlja deo rešanja dobijenog na osnovu studije, koju je za potrebe ovog sekretarijata izradio Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu, kao najeminentnija institucija u ovoj oblasti u našoj zemlji. Primenjenim saobraćajnim rešenjem povećana je bezbednost kretanja pešaka i vozila, smanjen je broj konfliktnih tačaka između pešaka i drumskih vozila, povećana protočnost dinamičkog saobraćaja i smanjeno aerozagađenje.

Upravljanje saobraćajem u Beogradu nije nimalo lak zadatak i predstavlja kompleksnu analizu kojom se u ograničenim uslovima po pitanju gabarita saobraćajnica, njihove geometrije, kapaciteta, propusne moći, različitosti saobraćajnih zahteva za putovanjem, povećanja stepena motorizacije, postojeća javna saobraćajna površina mora rasporediti na funkcionalan način, kako bi se obezbedilo uvek novo unapređeno rešenje koje podjednako tretira sve pojavne saobraćajne tokove.

Saobraćajnom studijom, koju je izradio Saobraćajni fakultet, analizirani su svi saobraćajni tokovi u zoni na potezu Bulevar despota Stefana – Terazijski tunel sa ciljem povećanja protočnosti saobraćaja i smanjenjem saobraćajnih gužvi, što će rezultirati skraćivanjem vremena putovanja i aerozagaćenja u najužem centru Beograda, ali i povećanja prijatnosti putovanja.

Pešački tokovi u ovoj zoni nisu prekinuti već usmereni kako bi se smanjio broj konflikata i povećao nivo bezbednosti posebno semaforizacijom pešačkog prelaza u Bulevaru despota Stefana kod Skadarske ulice.

Ukidanje pešačkih prelaza u Bulevaru despota Stefana, Ulici Braće Jugovića i u Dečanskoj ulici kod Doma omladine, ima za cilj povećenje protočnosti vozila u levom i desnom skretanju na ovim raskrsnicama, a osetno poboljšanje protočnosti već je evidentno za vozila javnog gradskog prevoza u Dečanskoj ulici kod Doma omladine.

Sekretarijat za saobraćaj će i narednom periodu vršiti analize pešačkih i tokova vozila na ovoj lokaciji preduzimati neophodne mere i izmene režima saobraćaja, ukoliko to bude bilo potrebno, naglašeno je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd