Home Blog Page 639

Konsultativni sastanak – IV nacionalni izveštaj o sprovođenju Arhuske konvencije

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u saradnji sa Arhus centrom Novi Beograd, a uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, organizovalo konsultativni sastanak o sprovođenju Arhuske konvencije u Republici Srbiji.

Sastanak je održan onlajn i okupio je 22 učesnika. Najbrojniji su bili predstavnici civilnog društva.

U uvodnom delu sastanka koji je imao formu panel diskusije, o napretku u primeni Arhuske konvencije, izazovima i saradnji govorile su Tina Janjatović iz Ministarstva zaštite životne sredine, Olivera Zurovac Kuzman iz Misije OEBS u Srbiji i Tanja Petrović iz Arhus centra Novi Beograd Mladih istraživača Srbije.

Nakon uvodnog dela, učesnici sastanka su izneli svoja mišljenja o: procesu pripreme IV nacionalnog izveštaja, problemima u organizovanju javnih rasprava i drugih vidova uključivanja javnosti u procese donošenja odluka, pristupu informacijama, kapacitetima lokalnih samouprava i slično.

Održavanje ovog sastanka, na kome se vodio dijalog civilnog društva i Ministarstva uz podršku međunarodnih organizacija, takođe je mali, ali značajan korak ka boljem sprovođenju Arhuske konvencije u Srbiji.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Prednosti zbog kojih nam je potrebno da se vožnja e-trotineta reguliše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Master inženjer saobraćaja Igor Velić, osnivač i urednik portala posvećenog bezbednosti saobraćaja Sigurne staze, piše kako širom sveta električni trotineti polako postaju simbol modernog gradskog prevoza. I kako stvari stoje izgleda da će se trend korišćenja ove vrste prevoza kretati samo u jednom smeru – naviše!

U prilog tome govore i podaci jednog istraživanja koje pokazuje da će do 2024. godine, u svetu u upotrebi biti 4,6 miliona iznajmljenih trotineta, što je skok sa 774.000 komada iz 2019. godine.

Takođe, pandemija koronavirusa je navela mnoge da traže socijalno distancirane načine prevoza koji su održiviji i isplativiji od putničkih vozila i javnog gradskog prevoza.

U svoja predhodna dva teksta bavio sam se zakonskim i bezbednosnim problemima vezanim za e-trotinete (https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/41/problem-elektricni-trotineti.html) , kao i kako je vožnja e-trotineta regulisana u drugim državama i rezultatima istraživanja koja su sprovedana kod nas (https://energetskiportal.rs/kako-bi-trebalo-regulisati-saobracajne-propise-za-elektricne-trotinete-iz-perspektive-nauke).

Postoji nekoliko prednosti i pogodnosti ove vrste vozila, ali je jedno sigurno – potrebno nam je idealno pravno i zakonsko rešenje koje bi sa jedne strane omogućilo bezbedno učestvovanje e-trotineta u saobraćaju, a sa druge strane da podstakne upotrebu ovog prevoznog sredstva.

Veliki problem je što Srbija, kao i mnoge druge zemlje, nije uradila tzv. mikro mobilnost na svojim putevima i ulicama, i kao po običaju kasnimo sa reagovanjem i donošenjem konkretnih mera.

Ulica je osnovni arhitektonski prostor grada, i nije namenjena samo za kretanje motornih vozila već i za kretanje ostalih učesnika u saobraćaju (pešaka, biciklista, e-trotineta…) i od nje zavisi život naselja i ljudi koji tu žive.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chandra Oh)

Najbolji alternativni način prevoza

E-trotineti su najbolji kada je u pitanju izbor alternativnog načina prevoza na kratkim relacijama.

Mnogi ljudi u velikim gradovima danas traže pomoćne načine prevoza, ali ih smatraju previše glomaznim ili previše tehnički zahtevnim da bi bili praktični. Motorizovani dvotočkaši pružaju tu mogućnost, ali za vožnju je potrebna vozačka dozvola. E- trotineti su trenutno najprenosiviji način ličnog prevoza, lagani su i lako se rasklapaju, što omogućava lako skladištenje i prenosivost. Mogu stati u svaki gepek automobila ili ranac, uneti javni prevoz, kancelariju, školu i sl.

Takođe, zbog svog kompaktnog dizajna i male veličine korisnici neće imati problema da pređu prečicom do autobusko/tramvajskog stajališta, tržnog centra, gradskog šetališta, neke javne ustanove, sportskog centra, parka i sl.
E-trotineti će uštedeti dragoceno vreme koje svakodnevno gubimo u saobraćajnim gužvama, na benzinskim pumpama i tražeći parking mesto.

Takođe nam pružaju određeni vid slobode, pogotovo ako se radi o kraćim relacijama i uštedi vremena da stignemo od tačke A do tačke B. Nema više čekanja vozila javnog gradskog prevoza, guranja, stresa, nervoze, psovanja itd. A posebno u oblastima u kojima je pronalazak parking mesta izazov e-trotineti pored uštede vremena u znatnoj meri pomažu uštedu i novčanih sredstava.

Kako se navodi u gore preporučenom tekstu, „u Čikagu, 43 odsto korisnika bi putovalo autom da trotineti nisu bili dostupni (30 odsto bi pešačilo). U Portlandu, u Oregonu, 36 odsto lokalnih korisnika bi putovalo autom, iako bi čak i veći procenat (45 odsto) pešačio ili koristio bicikl. Dok u Velingtonu, na Novom Zelandu, 21 odsto vožnji e-trotinetom bi inače bilo napravljeno autom, a 39 odsto ljudi manje koristi auto kao posledicu službe za iznajmljivanje trotineta“.

Ono što je ključno za e-trotinete jeste da su oni samo još jedan delić fleksibilnog multi-modalnog prevoznog sistema koji ljudima pruža pristupačnije i održivije izbore mobilnosti. U kombinaciji za ostalim vidovima prevoza bi svakako dao zodovoljavajuće rezultate.

Pored lošeg rada na mikro mobilnosti u Srbiji se loše radi i na promociji urbane mobilnosti. Mobilnost je pre svega kretanje ljudi a ne samo motornih vozila. Neophodno je podržavati i stimulisati kretanje pešaka i biciklista i raditi na bezbednosnoj infrastrukturi za ovu vrstu učesnika u saobraćaju. Ukoliko javnost više bude prihvatala e-trotinete, to bi onda mogao da bude način da se izgrade nove i bolje biciklističke staze/trake na ulicama za ova prevozna sredstva.

Ekološki prihvatljiv način prevoza  

Ne možemo napisati članak o prednostima e-trotineta, a da se ne pomene zaštita životne sredine. U poslednjih par godina klimatske promene su jedna od glavnih geopolitičkih tema. U svetu uveliko traje potraga za ekološki prihvatljivijim načinima prevoza i smanjenim emisijama štetnih gasova. E-trotineti koriste samo malu količinu električne energije i ne emituju nikakve emisije, što je bolje za kvalitet vazduha u našim gradovima i za pluća njihovih stanovnika. Tako da oni spadaju u pouzdan, pristupačan i ekološki prihvatljiv način prevoza. Ovo bi moglo znatno da poboljša naš ukupni nivo zdravlja, jer bi se mogao smanjiti broj bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha poput plućnih i kardiovaskularnih problema.

Takođe, jedna od značajnih prednosti e-trotineta koja je značajna za džep krajnjeg potrošača je znatna ušteda novčanih sredstava koja nam odlaze na gorivo.

Smanjuju zagađenje sredine bukom 

Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki gradovi i tišina i mir nikada ne idu zajedno. Praktično bilo koji drugi vid prevoza dolazi sa značajnom količinom zagađenja bukom – automobili, motori, autobusi, tramvaji, vozovi – svi su bučni. Pokazalo se da ulična buka smanjuje između 30 odsto i 40 odsto produktivnosti ljudi koji rade u životnoj sredini. Međutim, stalna buka koju trpe vozači motornih vozila utiče na njihovu koncentraciju na putu tokom vremena i na nivo stresa, anksioznosti i agresije. E-trotinet je najbrži i najtiši način prevoza da stignete do krajnjeg odredišta kada su u pitanju kraće relacije.

Omogućava mobilnost za ljude sa zdravstvenim problemima i raznim oblicima invaliditeta

E-trotineti su podržani širom sveta zbog povećane mobilnosti koju nude onima koji imaju zdravstvenih problema. Naime, ova vrsta prevoznog sredstva predstavlja odličnu zamenu za automobile ljudima koji imaju invaliditet koji ih sprečava u vožnji. Kada pešačenje nije izvodljivo, a javni prevoz može biti otežan zbog gužvi, čekanja, stajanja ili guranja, i kada vožnja bicikla zbog trošenja fizičke energije i kondicije nije moguća zbog zdravstvenog stanja, e-trotineti dođu kao jedno od idealnijih rešenja.

U gore preporučenom tekstu se navodi da “Nalazi iz Velingtona, na Novom Zelandu, pokazuju da su e-trotineti povećali pokretljivost ljudi sa invaliditetom: 13 odsto korisnika koji imaju posebne potrebe u vezi sa prilaskom reklo je da ne bi doživelo najskorije putovanje da nije bilo e-trotineta, a 91 odsto korisnika sa posebnim potrebama u prilasku snažno je podržalo nastavak programa za iznajmljivanje e-trotineta”.

Podstiče kretanje i boravak na otvorenom prostoru i prirodi

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Još jedna borba sa kojom se čovečanstvo danas suočava je naš sveprihvatljiviji “sedeći” način života. Mnogi od nas rade u kancelarijama ili na sličnim poslovima na kojem vreme provode sedeći, a većina nas će do posla i nazad koristiti automobil ili neki vid javnog gradskog prevoza. E-trotinet nam omogućava da za kraća putovanja prilikom kojih bih smo koristili automobil ili javni prevoz, da pokrenemo telo (znatno bolji vid prevoza koji zahteva fizičku aktivnost je bicikl). Naravno, vožnja e-trotinetom nije zamena za vežbanje, ali aktiviraće telo i omogućiti da deo dana provedemo na otvorenom prosturu. Tako da je ovo jedan od načina da zamenimo sedište u autu nečim malo aktivnijim.

Kako navode stručnjaci, balansiranje i održavanje ravnoteže tela može zvučati kao prilično osnovno umeće, međutim vožnja e-trotinetom pomaže da korisnici to dalje razvijaju bez stvarnog napora. Kako se dalje navodi, ovo se pokazalo izuzetno korisnim za malo nespretniji osobe.

Niski operativni troškovi i troškovi održavanja 

E-trotineti su takođe prilično jeftini za upotrebu u poređenju sa drugim vozilima. Vožnja e-trotineta je često jeftinija od vožnje javnim prevozom.

Budući da mehanika i tehnologija koja stoji iza e-trotineta nije neka visoka i zahtevna nauka, većina problema može se rešiti prilično brzo i jednostavno. Stoga, u poređenju sa automobilima imaju niske troškove održavanja. Delovi su jeftini, ne postoji zamena ulja, filtera, nema redovnog tehničkog pregleda, nema troškova za parkiranje i kupovinu goriva itd.

Ovo su samo neke prednosti/pogodnosti e-trotineta zbog kojih nam je potrebno idealno pravno i zakonsko rešenje koje će stvoriti uslove za bezbedno učestvovanje novih učesnika u saobraćaju.

Autor: Igor Velić

Bečki „zeleni muzej“ nominovan za „Evropsku nagradu za kulturni brend“

Foto: Kunst Haus Wien/Kevin Grabowski
Foto: Unsplash (Petr Slováček)

Stručnjaci iz oblasti kulture, ekonomije i medija izabrali su u nemačkom gradu Pocdamu 25 institucija za 15. „Evropsku nagradu za kulturni brend“. U kategoriji za koju se prvi put dodeljuje „Evropska nagrada za održivost“ nominovan je bečki muzej „Kunst Haus Wien“.

Najznačajnija evropska nagrada iz oblasti kulture nagrađuje projekte u ukupno osam kategorija: inicijatori kulturnih trendova, održive investicije u kulturne projekte, inovativni obrazovni programi, kultura grada i regioni kulturnog turizma kao i najangažovaniji menadžeri iz oblasti kulture u Evropi. Ukupno je bilo 112 prijava iz Nemačke, Austrije, Švajcarske, Francuske, Švedske, Finske, Danske, Litvanije, Belgije, Norveške, Italije, Engleske, Portugalije, Ukrajine i Holandije.

U po prvi put imenovanoj kategoriji „Evropska nagrada za održivost“ žiri je nominovao bečki muzej „Kunst Haus Wien“. Kao prvi „zeleni muzej“ koji je dobio Austrijski ekološki znak, „Kunst Haus Wien“ je pokazao kako muzeji mogu da pitanja životne sredine i ekologije učine pristupačnim širokoj javnosti i doprinesu podizanju svesti.

Foto: Izložba „Posle nas potop“ © Solmaz Daryani

Od 2014. godine muzej predstavlja umetnike koji se kritički i vizionarski bave temama kao što su održivost, klimatske promene, recikliranje, uređenje gradova, međugeneracijska odgovornost. U samom muzeju sprovode se najviši mogući ekološki standardi, vodi se računa o resursima, vrše se popravke a prilikom kupovine novih proizvoda obraća se pažnja na dugovečnost.

Aktuelna izložba u muzeju „Posle nas potop“ je umetnička prezentacija koja ne podstiče samo na razmišljanje već i na delovanje. Muzej „Kunst Haus Wien“ se takođe priključio pokretu „Museums for Future“ čiji je cilj pokazati više ekološkog i političkog angažovanja i pre svega odgovornosti.

Pobednici „Evropske nagrade za kulturni brend“ biće proglašeni 26. novembra 2020. godine u okviru gala-večeri „Night of Cultural Brands“.

Izvor: Eurocomm-PR

Najbolje fotografije treće nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Naši takmičari su veoma kreativni i vredni i žiri foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” je na velikim mukama. Nije lako suziti izbor i izabrati najbolje fotografije.

Nakon neprospavanih noći doneli su odluku i pred vama su prva tri mesta treće nedelje, kao i fotografije koje su ušle u uži izbor.

Samo da podsetimo – nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, broj fotografija koje možete poslati nije ograničen! Svoje viđenje prirode, zabeležene budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog linka

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. Očekuju Vas vredne nagrade – otvorite četvore oči!

Kad smo već pomenuli nagrade, evo šta očekuje autore najbolje rangiranih fotografija:

Nagrada 60.000 dinara

Nagrada 45.000 dinara

Nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda. 

Pogledajte fotografije koje su ušle u uži izbor.

 

Snažna erupcija vulkana Bezimeni na Kamčatki

Foto-ilustracija: Pixabay

Erupcija vulkana Bezimeni počela je danas, saopšteno je iz geofizičke službe Kamčatke, pri Ruskoj akademiji nauka. Prema preliminarnim procenama pepeo se rasipao na daljinu do deset kilometara.

Nadzorna kamera u Kirišev stanici je zabeležila početak erupcije.

“Pošto je vulkan delimično zaklonjen oblacima, preciznije informacije će biti dostupne kada prikupimo podatke iz satelita”, rekao je portparol Kamčatke, prenose agencije.

On je dodao da erupcija vulkana nije iznenađenje, odnosno, da su je stručnjaci predvideli.

Podzemne aktivnosti koje ukazuju na moguću erupciju su počele početkom oktobra.

Bezimeni je jedan od 29 aktivnih vuklana na Kamčatki. Visok je 2,8 hiljada metara, a erupcije su mu prilično jake.

Dešavaju se jednom ili dva puta godišnje i traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Poroteklih godina eksperti su uspeli da predvide kada će doći do erupcije, a prethodna zabeležena erupcija bila je 15. marta 2019. godine.

Bezimeni se nalazi na jugoistoku obronka vulkana Kamen. Najjača erupcija se desila 1956. godine kada je je usled aktivnosti vrh vulkana smanjen sa tri hiljade na 2,8 hiljada metara.

Vulkan se nalazi na 385 kilometara od Petropavlovska, grada od 180 hiljada stanovnika.

Izvor: RTCG

Naučnici pronašli retku polu-mušku, polu-žensku pticu

Foto: Unsplash (Christie Greene)

Možda nije jedan od milion, ali je prilično blizu.

Istraživači su otkrili retku pticu pevačicu koja je mužjak na jednoj polovini tela, a ženka na drugoj polovini. Ovo otkriće se opisuje kao nešto čemu se prisustvuje „jednom u životu“.

Rezervat prirode Pauverdmil (Powdermill Nature Reserve) u Prirodnjačkom muzeju Karnegi (Carnegie Museum of Natural History) poslednji put je pronašao ovakav primerak jedinke pre 15 godina i to je tek peta od skoro 800 hiljada ptica koje je rezervat prirode ikada video.

„Svi zaposleni su tako uzbuđeni! Postojalo je intersovanje sa naučne tačke gledišta, naravno, ali je prevagnula sreća zbog otkrića nečeg tako retkog“, rekla je za CNN Eni Lindsej (Annie Lindsay), menadžerka programa za povezivanje ptica u rezervatu.

Šta se događa sa pticama poput ove?

Ptica je identifikovana kao trešnjar ružičastih grudi (rose-breasted Grosbeak)  Muški i ženski trešnjar razlikuju se po boji: mužjaci imaju ružičaste pazuhe, dok su ženkine žuto-smeđe boje.

Spoljna strana krila ove ptice različitih je boja.

Ovakva genetska varijacija poznata je kao ginandromorfizam (grč. gyne žena, apeg čovek, muž, morphe oblik).

Naučnici ne znaju mnogo o tome kako ginandromorfizam utiče na život ptice.

„Verovatno nema nikakvih prednosti ovog fenomena, ali će to definitivno uticati na sposobnost ptice da se pari. Ne znamo da li ta ženska strana ima funkcionalan jajnik. Ako ga ima i ako je u stanju da privuče muškog partnera, možda bi mogla da se razmnoži”, rekla je Lindsej.

Kako je pronađena?

Budući da otkriće nije došlo tokom sezone razmnožavanja, ptica nije pokazivala znake ponašanja koji bi mogli da pomognu u odgovoru na neka od ovih pitanja. Rezervat je pticu pronašao tokom akcije „povezivanja“ ptica, kada se ulovljene ptice obeležavaju minijaturnom aluminijumskom trakom za noge koja na sebi ima devetocifreni identifikacioni kod, nakon čega se puštaju na slobodu.

Ono što je utvrđeno je da ptica ima najmanje godinu dana, što znači da je u stanju da preživi samostalno do punoletstva.

Kako dolazi do ovog fenomena?

Ginandromorfija nije neuobičajena. Javlja se kod pauka, rakova, pa čak i pilića.

To je rezultat genetske greške kada se neoplođeno jaje sa dva jezgra stapa se sa spermom i stvara embrion i sa muškim i sa ženskim ćelijama.

Lindsej je uspela da uzme uzorke pera ove ptice, pa će rezervat prirode moći da ih iskoristi za genetsku analizu kako bi se što više saznalo o ovom fenomenu.

Jovana Canić

Ovekovečite svoj omiljen deo prirode – Natura 2000 u kadru

 

Za naš foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“ vlada sve veće interesovanje. U prilog tome govori i broj pristiglih fotografija – svake nedelje više od stotinu! Autori su se pokazali kao pravi znalci – svojim veštim okom uspeli su da zabeleže nezaboravne trenutke i prelepe predele Srbije.

Broj fotografija koje možete poslati nije ograničen – slikajte prirodu što više!

I ne samo prirodu, već i biljni i životinjski svet, aktivnosti čoveka u prirodi, vodu i vodne resurse. Zamislite da treba da predstavite fotografijom lepote prirode u Srbiji nekome ko je nikada nije posetio.

Imate vremena do 27. novembra do kada traje naše takmičenje.

Svoje fotografije šaljite putem ovog linka.

Najbolje fotografije konkurišu za jednu od nagrada:

1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Što više fotografija stiže, to naš stručni žiri ima sve teži zadatak – da svake nedelje odabere tri nabolje fotografije koje će biti finalisti. Jedna od članica žirija, multimedijalna umetnica Mina Radović smatra da ovaj konkurs predstavlja način da se priroda vrati u fokus umetničkog doživljaja i da se ponovo ostvari dodir čoveka i prirode koji je narušen.

„Smisao konkursa nije samo u pobedničkoj fotografiji, već i u nastojanju da ta tema dobije na relevantnosti i prisutnosti u javnosti“, kaže  Mina Radović.

Ona smatra da će se u dinamizmu takmičenja, žiriranja i diskusije stvoriti ambijent za novo vrednovanje. „U tome vidim i smisao svog angažovanja: da prepoznam i podržim nastojanje da se kroz fotografiju stvara umetnost od prirode. Da kroz umetnost fotografije priroda stigne i do onih koji su prema njoj ravnodušni“, dodaje Mina.

Mina je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu na odseku Digitalna umetnost. Za tu oblast opredelila se nakon završenog Fakulteta primenjenih umetnosti.Učestvovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama slika i video instalacija u Srbiji i inostranstvu. Pored učešća na nekoliko radionica i kulturnih manifestacija, ova članica ULUS-a vodila je slikarsku i crtačku sekciju u Umetničkoj školi Lekart.

Osim Mine Radović u stručnom žiriju koji pravi selekciju najboljih fotografija su i vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Foto-konkurs zajednički realizuju Energetski portal i projekat EU za Naturu 2000 u Srbiji.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Namera je da kroz ovaj foto-konkurs široj publici pokažemo prirodne lepote Srbije i da naše sugrađane podsetimo koliko je važno da čuvamo raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta.

Priroda u fokusu i fokus na prirodi!

Najlepše fotografije druge nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Najlepših 16 fotografija druge nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” imali ste prilike da vidite, ali naš žiri je marljivo radio i odabrali su prva tri mesta za ovaj period.

Čestitamo autorima, a podsećamo Vas da svoje fotografije prirode, kao i aktivnosti koje čovek sprovodi u prirodnom okruženju možete slati do 27. novembra.

Ne zaboravite da broj poslatih fotografija nije ograničen – ako ste srećnik koji je imao priliku da zabeleži više fotografija sjajnih pejzaža, netaknute prirode, neobičnih biljnih i životinjskih vrsta – samo napred! Šaljite nam svoje radove putem ovog LINKA

Ideja i cilj konkursa je da se pokaže važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da da se lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000 učine vidljivim široj javnosti.

 

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor u nedelji za nama.

“Zelenilo-Beograd” proslavilo 91. rođendan sadnjom retkog drveta u Pionirskom parku

Foto: "Zelenilo-Beograd"
Foto: “Zelenilo-Beograd”

Povodom obeležavanja 91. godišnjice od osnivanja, JKP “Zelenilo – Beograd” je u Pionirskom parku i ove godine na dar Beograđanima zasadilo vrednu sadnicu. Zasađeno je neobično drvo, koje se ne može često videti kod nas, Cupressocyparis Leylandii – Lejlandov pačempres, visok oko šest metara.

Ova veoma dekorativna vrsta pačempresa je nastala ukrštanjem u Engleskoj. Veličanstvenog je habitusa sa gustom kompaktnom krošnjom koja se grana od zemlje. Četine su izražene tamnozelene boje. Može porasti u visinu 15 do 20 metara, a dostiže širinu od šest metara.

Sadnicu je, zajedno sa generalnim direktorom JKP “Zelenilo – Beograd” Slobodanom Stanojevićem, zasadila direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije prof. dr Danica Grujičić.

Generalni direktor JKP “Zelenilo – Beograd” je rekao da je u protekloj godini borba za zdravlje bila u prvom planu i da mu je veliko zadovoljstvo što sadnicu povodom Dana preduzeća ove godine sadi zajedno sa prof. dr Danicom Grujičić. Istakao je da se preduzeće borilo sa epidemijom na sve dostupne načine, te da se nada da će se ova situacija završiti i da će “Zelenilo – Beograd” uspešno nastaviti da se razvija u narednim decenijama.

“Moramo naučiti da čuvamo životnu sredinu, moramo biti mnogo disciplinovaniji i ne možemo gledati samo svoje interese već voditi računa o interesu čitavog društva. Zdrava životna sredina je najvažnija za očuvanje zdravlja, jer koliko god da smo aktivni i živimo zdravo, ako udišemo zagađen vazduh, pijemo zagađenu vodu i jedemo zagađenu hranu, ne možemo biti zdravi” rekla je prof. Grujičić.

Rođendan ovom preduzeću čestitao je i gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Naš cilj je da ostvarimo balans između urbanog razvoja i brige o životnoj sredini. Moja vizija Beograda je održivi razvoj prestonice, što znači da za sobom ostavljamo očuvanu prirodu, ali i urbane prostore koji rastu, razvijaju se, ali istovremeno postaju i sve zeleniji”, rekao je gradonačelnik.

Od početnih šest do današnjih 1.200 zaposlenih, “Zelenilo” je ključna gradska služba koja danas ima ogromne odgovornosti, brinući se za preko 3.000 hektara javnih površina. 

Kako je gradonačelnik naglasio, važno je da će u budućnosti Beograd biti još mnogo zeleniji. Samo u 2020. “Zelenilo” će posaditi više od 6.500 stabala i 400.000 cvetnih sadnica, a novina su takozvani “zeleni zidovi”, koji istovremeno ulepšavaju prometne ulice, ali još važnije, smanjuju buku i zagađenje vazduha.

Izvor: Grad Beograd

Beograd je danas peti najzagađeniji grad na svetu, na snazi crveni alarm

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine-screenshot

Kvalitet vazduha u nekolika gradova u Srbiji veoma je loš, iako je napolju topao i sunčan dan, preporuka stručnjaka je da se ne izlazi napolje bez preke potrebe.

Beograd je jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji i prema podacima sa Energetskog portala u vazduhu je zabeležena velika količina PM čestica (suspendovane čestice).

Trenutno je vazduh najzagađeniji na beogradskim opštinama Stari grad, Novi Beograd i Vračar.

Prema podacima sa sajta “Air Visual” prestonica je od sinoć na petom mestu u svetu po zagađenosti vazduha.

Da se “teško” diše i u Kosjeriću, Novom Pazaru i Užicu potvrđuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine. Dok je vazduh dobrog kvaliteta u Novom Sadu, Obrenovcu, Boru, Nišu.

Danas je vazduh najčistiji u Kikindi, Šapcu, Beočinu, Kragujevcu, Čačku, Zaječaru, Paraćinu, Kraljevu, Vranju, Kruševcu i Vršcu.

PM čestice prestavljaju prašinu manju od 10 mikrona, mešavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.

Uz PM10 uvek idu i PM2.5 čestice koje još lakše dospevaju u organizam jer su sitnije, i upravo one sa sobom nose teške metale.

Milica Radičević

Ptice Ovčarsko-kablarske klisure dobijaju lične karte

Foto-ilustracija: Unsplash (Guido Jansen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na prostoru Ovčarsko-kablarske klisure, zaštićenog međunarodno značajnog područja za ptice, svake jeseni održava se kamp prstenovanja ovih životinja. Zato su ovih dana na terenu istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica.

Ovih dana su u Ovčarsko-kablarskoj klisuri istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica. Deo opreme u ovom istraživačkom kampu je i jedanaest mreža. Pomoću njih do sada su uspeli da markiraju nekoliko stotina ptica.

“Senice su, uglavnom velike, plave. Kosovi, crvendaći i neke vrste iz porodice zeba, to su zelentarke, štiglići i tako. Pratimo seobu malih ptica pevačica, beležimo šta se sve zatekne u preletu”, navodi Radoslav Mirić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

U bazu podataka unose se karakteristike na osnovu kojih se može utvrditi odakle ptice dolaze. Svaki prsten ima jednistveni broj, pravu ptičju ličnu kartu.

“Beležimo broj tog prstena, koje vrste je, koja je starost, da li je mlada ili stara ptica. Kojeg je pola. Beležimo njenu kondiciju, a to je procenat mišića, masti i da li se mitari ili ne, to jest da li menja perje ili ne”, objašnjava Damir Trnovac.

Istraživanja populacije ptica već godinama donose nova saznanja. Zahvaljujući ovakvim kampovima i stalnom obilasku terena, do sada je u Ovčarsko-kablarskoj klisuri zabeleženo prisustvo 186 vrsta ptica. To, poznavaoci kažu, ukazuje na očuvanu životnu sredinu i raznolikost staništa.

“Ovde smo kraj reke, kraj jezera gde imamo delove koji su vodena staništa, zatim imamo stare voćnjake koji su takođe jako zanimljivi za ptice, livade, raznolike šume i litice Kablara. To su vrlo raznovrsna staništa i to rezultuje velikim brojem ptica”, naglašava Goran Nikolić iz Turističke organizacije Čačak.

Ptice se posle markiranja i beleženja važnih podataka vraćaju na slobodu. U jesenjem prstenovačkom kampu ornitolozi su sreli i neke već obeležene stanarice Ovčarsko-kablarske klisure.

Izvor: RTS

„Pametni gradovi” u uslovima pandemije koronavirusa

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: AINS

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić otvorio je u četvrtak 4. Beogradski festival pametnih gradova „Smart City Festival 2020”.

Festival se ove godine održava u onlajn formatu i trajaće od 22. do 23. oktobra. Pod sloganom „Inovacije, otpornost, održivost”, na ovom festivalu će biti diskutovano o tome kako je pandemija koronavirusa postavila brojne izazove u gotovo svim sferama društva, ali je istovremeno i podstakla korišćenje inovativnih rešenja i savremenih tehnologija u svakodnevnom životu građana.

“Zadovoljstvo mi je da i ove godine, iako u izmenjenim okolnostima, govorimo o tako važnoj temi kao što su „pametna” i „zelena” rešenja za kvalitetniji život u Beogradu.

Zbog porasta broja stanovnika i njihovih rastućih potreba, pred gradovima širom sveta pojavljuju se novi izazovi. Stoga je pri svakom budućem konceptu razvoja grada potrebno poštovati principe održive ekonomije, koji su u skladu sa najvišim ekološkim standardima”, rekao je gradonačelnik.

Jedno od strateških opredeljenja Beograda jeste njegov razvoj kao „pametnog grada”, a to znači da građanima u svakom trenutku brzo i lako budu dostupne neophodne i tačne informacije.

“Jedan od glavnih parametara da li je neki grad „pametan”, jeste brza razmena informacija sa građanima. Primera radi, u Beogradu su aktivne tri aplikacije, čija je osnovna svrha informisanje građana o radovima u gradu i aktivnostima koje su od interesa naših sugrađana”, izjavio je Radojičić.

On je dodao da su tokom epidemije ove aplikacije poslužile da dobijemo informaciju o tome kako epidemiološke mere utiču na život građana.

“U skladu sa tim, mogli smo brzo da reagujemo i prilagođavamo epidemiološke mere putem koordinacije rada Republičkog kriznog štaba i Gradskog štaba za vanredne situacije”, naglasio je Radojičić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Festival okuplja eminentne domaće i inostrane stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija, ekonomije, državne uprave, biznisa, obrazovanja i arhitekture. Oni će na panel-diskusijama govoriti o pandemiji koronavirusa, koja je rezultirala ozbiljnim posledicama po zdravlje i ekonomiju, ali koja je ujedno i ubrzala razvoj inovacija u oblasti digitalizacije. Na ovaj način gradovi će postati otporniji i brži u odgovorima na potencijalne krize u budućnosti.

“Želimo da smart filozofiju i zelena rešenja implementiramo u budućnosti što je više moguće. Pametna rešenja, koja su do sada bila deo strategije razvoja grada, omogućila su da Beograd postane čistiji, uređeniji i lepši, a život u njemu jednostavniji i kvalitetniji. Beograd ostaje na putu tog strateškog opredeljenja, uprkos brojnim izazovima koji su pred nama”, zaključio je gradonačelnik.

Festival će Beogradu omogućiti da se, kao jedan od evropskih „pametnih gradova”, predstavi na Svetskom danu gradova 31. oktobra 2020. godine.

Organizuje ga Fondacija „Fridrih Nojman” u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, nevladinim organizacijama PALGO smart i Stalnom konferencijom gradova i opština, uz podršku nemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.

Festival je tokom drugog dana moguće pratiti uživo na sledećem linku.

Izvor: Grad Beograd

Da li su klimatske promene “krive” za nagli porast napada ajkula u Australiji?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ajkule su, do sada, u 2020. godini usmrtile čak sedam osoba, što je najveći broj smrtnih slučajeva u poslednjih 86 godina (od 1934. godine).

Samo pet godina ranije, 1929. godine, devet osoba umrlo je u napadima ajkula, što je bila “najcrnja” godina otkako se radi statistika.

Naučnici razmatraju da li sve učestaliji napadi imaju veze sa meteorološkim fenomenom La Ninjo, koji je hladnija verzija poznatijeg El Ninja.

Moguće je da su ajkule postale agresivnije zbog niskih temperatura u centralnom Pacifiku, zbog čega sada traže plen po priobalnim delovima. One inače love na dnu, ali ih je promena temperature možda gurnula ka hladnijoj površini.

Prošle nedelje policija u Zapadnoj Australiji odustala je od potrage za telom Endrjua Šarpa (52), nakon što su nađeni delovi njegovog tela, kao i daska za surfovanje. Prema svedočenju njegovih prijatelja, napad je bio totalno neočekivan.

Važnije od broja napada je način na koji su ajkule napadale plivače. Kada dođe do većeg broj ugriza, jasno je da je namera ajkule da ubije, ne radi se više o ujedu iz “radoznalosti”. Najčešće ajkula žrtvu napada ugrize za natkolenicu ili deo stomaka gde su ključne arterije i vitalni organi.

Na stranu klimatske promene, postoje i drugi faktori.

Foto-ilustracija: Pixabay

Razloga za veći broj ajkula, a samim tim i povećan broj napada, može biti i migracija lososa, koji je omiljeni plen bele ajkule. Zbog vetara i struje losos i druge ribe okupljaju se u velikim jatima bliže obali u većoj meri nego što je to inače slučaj.

Ajkule idu za plenom, vrlo jednostavno.

Savremena tehnologija, poboljšana medicinska pomoć i brze reakcije službi za spašavanje u vanrednim situacijama dovode do značajnog smanjenja stope smrtnosti od napada ajkula zbog čega je ovogodišnji skok “prava anomalija”.

Poslednjih godina bilo je nekoliko slučajeva gde je žrtva spašena jer se baš u tom trenutku u blizini nalazio medicinski radnik koji je pomogao da se slučaj ne završi tragedijom.

Takođe, moramo biti svesni da ljudi ove godine provode više vremena u vodi zbog uslova rada kod kuće uzrokovanog pandemijom koronavirusa, a tu je i znatno povećana temperatura poslednjih meseci u Australiji.

Jovana Canić

Završetak prve faze na regulaciji Kijevskog potoka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Prva faza regulacije Kijevskog potoka, kojom se rešava višedecenijski problem izlivanja ovog vodotoka nakon obilnih padavina, pri kraju je.

Završne radove danas su obišli gradski sekretar za privredu Milinko Veličković, predsednik gradske opštine Rakovica Miloš Simić, članica Veća GO Rakovica Mirjana Guteša, predstavnici firme „Hidromontaža” d.o.o., koja izvodi radove, narodne poslanice iz Rakovice Nataša Ljubišić i Dušica Stojković, kao i predstavnici JVP „Beogradvode”.

U prvoj fazi, koja je pri kraju, uređeno je korito potoka u dužini od 265 metara.

Gradski sekretar za privredu Milinko Veličković najavio je da će prva faza biti završena u narednih deset dana, a da je u izradi projekat za preostalih 1.200 metara Kijevskog potoka.

Druga faza radova nastaviće se naredne godine.

“Izvođenjem radova na prvoj fazi rešen je deo problema, koji ćemo u potpunosti rešiti kada bude završena kompletna regulacija Kijevskog potoka. U vezi sa tim imamo dobre vesti, opredelili smo sredstva i do kraja godine će biti završen projekat regulacije preostalog dela u dužini od 1,2 kilometra. Naredne godine ćemo početi radove na sledećoj fazi. Nadam se da će za dve do tri godine Kijevski potok biti u potpunosti uređen”, rekao je Veličković.

Regulacijom Kijevskog potoka rešiće se dugogodišnji problem njegovog izlivanja, te na taj način poboljšati kvalitet života žitelja Kijeva.

Radove na regulaciji Kijevskog potoka inicirao je nekadašnji predsednik opštine Rakovica Milosav Miličković nakon više zborova građana, kada su stanovnici Kijeva predočili velike probleme sa kojima su se susretali, posebno nakon poplava 2014. godine.

Izvor: Grad Beograd

Smederevo priprema projekat za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru realizacije Programa VI – Vodosnabdevanje i prečišćavanje otpadnih voda u opštinama srednje veličine u Srbiji koju finansira nemačka razvojna banka KfW, a sprovodi Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da se gradi i u Smederevu.

Gradonačelnik Smedereva, Jovan Beč, savetnik gradonačelnika Jasmina Vojinović i predstavnici JKP Vodovod Smederevo održali su radni sastanak sa predstavnicima Tima za podršku programa, na čelu sa Fricom Švajgerom, a tema sastanka bila je koordinacija aktivnosti za pripremu i realizaciju Projekta – Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grada Smedereva, konceptnog izveštaja za Smederevo, koji Tim za tehničku podršku priprema u saradnji sa predstavnicima grada Smedereva i JKP Vodovod Smederevo.

Prezentacija konceptnog izveštaja očekuje se krajem novembra meseca. Pozitivne ocene ovog izveštaja biće preduslov za zaključenje ugovora o saradnji i finansiranju izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grada Smedereva.

Izvor: Grad Smederevo

 

Termoelektrana Kostolac A u “penziju” ide tek 2038. godine

Foto: Wikipedia (Mazbln)
Foto: te-ko.rs

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, prema najavama koje stižu iz Elektroprivrede Srbije životni vek Termoelektrane Kostolac A biće produžen za 15 godina, odnosno do 2038. godine, a to će se postići ugradnjom opreme za odsumporavanje dimnih gasova i smanjenjem emisije sumpor-dioksida ispod granice koja je trenutno dozvoljena u Evropskoj uniji, prenosi Balkangreenenergynews.

EPS je inače raspisao tender za pripremu idejnih rešenja i projekata sa studijama opravdanosti izgradnje za postrojenje koje će vršiti odsumporavanje dimnih gasova za blokove A1 i A2, ukupne snage 310 MW.

Tu je i postrojenje za prečišćavanje postojećih i otpadnih voda iz postrojenja za odsumporavanje.

Kostolac A je samo jedna od termoelektrana u regionu koja je primorana da smanji emisije koje zagađuju vazduh jer u suprotnom mora da bude zatvorena. Zadatak za to dolazi iz direktiva EU koje su zemlje regiona, kao članice Energetske zajednice, prihvatile i obavezale se da ih sprovedu.

Inače, EPS je postrojenje za odsumporavanja izgradio i u TE Kostolac B, krajem 2017, ali nije jasno da li to postrojenje radi smanjenim intenzitetom ili uopšte ne radi.

Pročitajte još:

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, EPS je do 2015. nameravao da u periodu 2023-2025. ugasi TE Kostolac, ali je 2017. odlučio da je modernizuje i produži joj radni vek za oko 100.000 efektivnih sati rada ili do 2038.

Srbija se, kako se navodi, članstvom u Energetskoj zajednici obavezala da uskladi emisije iz termoelektrana sa zahtevima EU.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nesmetani rad termo blokova moguć je, kako EPS navodi u tenderskoj dokumentaciji, u slučaju usklađivanja sa Direktivom o velikim ložištima do 1. januara 2018. i Direktivom o industrijskim emisijama do 1. januara 2027, navodi između ostalog EPS u tenderskoj dokumentaciji.

Zbog toga produženje veka rada blokova A1 i A2 u narednih 15 godina zahteva neminovno uvođenje procesa odsumporavanja dimnih gasova koje oni emituju.

Inače, kako bi primenila Direktivu o velikim ložištima, Srbija se odlučila da usvoji plan kojim se definiše limit ukupnih emisija SO2, NOx, suspendovanih čestica svih velikih ložišta u zemlji, uključujući i TE Morava i TE Kolubara A.

EPS u tenderskoj dokumentaciji ističe da je namena postrojenja u Kostolcu da se koncentracija SO2 smanji ispod granične vrednosti emisija, koja je definisana u odgovarajućoj EU regulativi, ali se ne navodi kolike su trenutne emisije.

Polemike u javnosti

Projekat odsumporavanja u TE Kostolac B izaziva brojne polemike u javnosti, jer je ona sama premašila nacionalni limit Srbije za SO2.

Foto-ilustracija: Pixabay

U junu ove godine organizacija CEE Bankwatch saopštila je da su emisije SO2 u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu*, u Severnoj Makedoniji i u Srbiji bile šest puta veće od granica postavljenih Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP).

TE Kostolac B je tako sama premašila nacionalni limit Srbije, definisan u NERP-u, 1,45 puta, a svoj pojedinačni limit skoro deset puta.

Opremu za odsumporavanje tamo je instalirao China Machinery Engineering Corp, pa autori izveštaja tvrde da taj sistem ne funkcioniše kako treba, dok su glas digle nevladine organizacije, ali i neki opozicioni političari.

“Molim vas uključite postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu, koje je već plaćeno pre deset godina 130 miliona dolara”, poručila je opoziciona političarka Marinika Tepić, a preneo N1.

Ona je takođe ukazala na veliku štetnost emisija iz te termoelektrane po zdravlje građana iz okoline, kao i građana Požarevca i Beograda.

U Institutu za obnovljive izvore energije (RERI) navode da postrojenje ne može da radi pošto nema upotrebnu dozvolu, dok se EPS za sada ne oglašava tim povodom.

Izvor: Nova Ekonomija