Home Blog Page 634

Pronađeni fosili sugerišu da su dinosaurusi putovali preko okeana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Africi su otkriveni fosili dinosaurusa kljunara, što je navelo stručnjake da pretpostave da je ta vrsta putovala stotinama kilometara preko okeana da bi stigla na ovaj južni kontinent.

Novi dinosaurus, Ajnabia odisseus, član porodice dinosaurusa kljunara koji su biljojedi, otkriven je u stenama rudnika u Maroku, a datira od pre više od 66 miliona godina, do kraja perioda krede.

Iako su neki primerci ovog dinosaurusa mogli dostići dužinu i do 15 metara, stručnjaci kažu da je verovatnije da su ipak najčešće bili u rangu veličine ponija od tri metra dužine.

Istraživači su bili zbunjeni kako je dinosaurus završio u Africi, koja je bila ostrvski kontinent i potpuno izolovana dubokim morem tokom perioda kasne krede.

Dinosaurus kljunar nastao je u Severnoj Americi, a kasnije je emigrirao i na Južnu Ameriku, Aziju i Evropu.

Nikolas Longrič (Nicholas Longrich), viši predavač Milnerskog Centra za Evoluciju (Milner Centre for Evolution) Univerziteta Bat (University Bath), koji je vodio studiju, opisao je otkriće fosila kao „poslednju stvari na svetu koju biste očekivali“.

“Potpuno neverovatno otkriće, poput pronalaska kengura u Škotskoj. Afrika je bila potpuno izolovana vodom, pa se legitimno postavlja pitanje – kako su tamo stigli?”, pita se Longrič.

Nakon proučavanja zuba  i viličnih kostiju dinosaurusa, stručnjaci su utvrdili da pripada podfamiliji Lambeosaurinae.

Stručnjaci kažu da je ova podfamilija evoluirala u Severnoj Americi, pre nego što je došla i do Azije i kolonizovala Evropu, a zatim i Afriku.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pretpostavka je da su kljunari, sa svojim velikim repovima i pozamašnim nogama, morali preći stotine kilometara otvorenog mora da bi stigli do afričkog kontinenta, a da su to, najverovatnije, postigli metodom splavarenja po okeanskim krhotinama, plivajući ili tako što su jednostavno plutali.

„Šerlok Holms je rekao da “kad jednom eliminišete nemoguće, ono što ostane, ma koliko bilo neverovatno, mora biti istina. Bilo je nemoguće hodati do Afrike. Ovi dinosaurusi su evoluirali dugo nakon što je kontinentalni nanos podelio kontinente, a mi nemamo dokaza o bilo kakavim kopnenim mostovima. Geologija nam govori da su Afriku izolovali okeani i ako je bilo zaista tako, jedini način da se stigne do tamo je putem vode“, rekao je Longrič.

Studije su još ranije dokazale da su sisari, uključujući majmune i glodare, i mnogo pre koristili duge i opasne morske prelaze da bi se kretali sa kontinenta na kontinent.

Međutim tim istraživača, predvođen Univerzitetom Bat i istraživačima iz Španije, SAD, Francuske i Maroka, veruje da je ovo prvi put da su dinosaurusi na ovaj način prešli preko okeana.

Nalazi su objavljeni u časopisu Cretaceous Research.

Jovana Canić

Srbija postala većinski vlasnik u HES “Gornja Drina”

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (T L)

Kako prenosi portal Capital.ba Srbija je postala većinski vlasnik zajedničkog preduzeća sa Republikom Srpskom koje ima koncesiju za izgradnju tri hidroelektrane na Drini, procenjene vrednosti 850 miliiona konvertibilnih maraka (oko 425 miliona evra).

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost da se “Elektroprivreda Srbije” (EPS) upiše kao većinski vlasnik preduzeća HES “Gornja Drina” iz Foče.

Do sada ovo koncesiono preduzeće je bilo u vlasništvu “Elektroprivrede” RS (ERS), a koja će u buduće imati 49 odsto udela, a Srbija 51 odsto.

Dozvolu za promenu vlasničke strukture Vlada je dala na sednici 22. oktobra, a Odluka je stupila na snagu.

“Odobrava se promena vlasničke strukture koncesionara HES “Gornja Drina”, uz obavezu da u roku od 60 dana od prijema rešenja podnese zahtev za upis promene vlasnika u registar”, navodi se u rešenju Vlade Republike Srpske.

Ovoj odluci prethodila je odluka Konkurencijskog saveta BiH, koje je ocenilo kako ne postoji obaveza prijave koncentracije, što je bila svojevrsna dozvola da se izvrši vlasničko prestrojavanje.

U svom obrazloženju Konkurencijski savet je naveo da društvo HES “Gornja Drina” još uvek nije aktivan učesnik na tržištu proizvodnje i distribucije električne energije, već je u pitanju projekat koji će biti sproveden u dve faze, te se aktivnost na tržištu očekuje tek za nekoliko godina, kada se izgrade i puste u pogon hidroelektrane.

Takođe, naveli su oni, EPS i ERS nisu aktivni na istim geografskim tržištima, već svoje delatnosti pružaju na teritoriji Srbije, odnosno BiH.

Koncesija za izgradnju i korišćenje HE “Buk Bijela” vrednosti 382,4 miliona konvertibilnih maraka (oko 191,2 mliiona evra) dodeljena je pre tri godine ERS-u.

Preduzeće HES “Gornja Drina” nastalo je odlukom Vlade RS iz septembra 2019. i to spajanjem firmi Hidroelektrana “Buk Bjela” i Hidroelektrane “Foča i Paunci”.

Projekat hidroenergetskog sistema “Gornja Drina” predviđa izgradnju hidroelektrana “Buk Bjela”, “Foča i Paunci” čija bi ukupna instalisana snaga iznosila 180,9 MW.

Sve ukupno njihova vrednost iznosi oko 850 miliona konvertibilnih maraka, i sve tri bi trebalo da se grade zajednički.

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik nedavno je najavio kako će gradnja “Buk Bijele” početi naredne godine, a da će ove biti postavljen kamen temeljac.

Izvor: Capital.ba

NASA tražila pomoć od Ilona Maska

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Ludwig)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shot by Cerqueira)

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, osnivaču kompanije SpejsEks (SpaceX), Ilonu Masku nedavno je NASA uputila molba za pomoć u budućoj misiji istraživanja gigantskog metalnog asteroida nazvanog “16 Psyche”, koji sadrži retke metale vredne hiljade milijardi dolara, piše portal Zero Hedge.

Asteroid je jedan od najmasivnijih objekata u pojasu asteroida koji kruži između Marsa i Jupitera, ima prečnik od preko 15 kilometara, a u prethodnim zapažanjima prikazivan je kao gusto metalno jezgro propale planete.

Nova studija, koju je u ponedeljak objavila planetarna naučnica sa Jugozapadnog Istraživačkog Instituta (Southwest Research Institute) doktorka Trejsi Beker, pruža novi uvid u to zašto bi NASA i Mask mogli biti zainteresovani za ovu svemirsku stenu koja je udaljena više od 230 miliona milja od Zemlje.

Kao razlog navela je činjenicu da se taj asteroid u potpunosti sastoji od gvožđa i nikla.

Neki veruju da se asteroid procenjuje na oko 10.000 kvadriliona dolara. Poređenja radi, globalna ekonomija u 2019. godini vredela je oko 142 biliona dolara.

“Videli smo meteorite koji su uglavnom metali, ali „16 Psyche“ je asteroid koji bi u potpunosti mogao biti sačinjen od gvožđa i nikla”, rekla je Beker.

Studija doktorke Beker dolazi u trenutku kada se SpejsEks i NASA pripremaju za misiju do asteroida 2022. godine, sa planom da slete na “16 Psyche” 2026. godine, što sugeriše da su NASA i privatne korporacije u prvoj fazi razvoja svemirskog rudarenja.

Izvor: Nova Ekonomija

Dok se čekaju izborni rezultati, SAD se povukle iz sporazuma o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Shaw)

SAD su se i zvanično povukle iz Pariskog sporazuma o klimatskim promenama, prenosi Nešenel post, pozivajući se na Rojters.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa dostavila je UN formalno obaveštenje o povlačenju SAD iz sporazuma 4. novembra 2019. godine, koje je danas stupilo na snagu.

Rezultati predsedničkih izbora pokazaće koliko dugo će takva odluka ostati na snazi.

Kandidat Demokratske stranke Džozef Bajden obećao je, ukoliko dođe na vlast, da će se SAD ponovo priključiti sporazumu.

“Povlačenje SAD iz sporazuma ostaviće prazninu u globalnim naporima da se postignu ciljevi Pariske konvencije”, rekla je izvršna sekretarka Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama Patricija Espinoza.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Prema njenim rečima, UN biti spremne da pruže podršku SAD u bilo kom pokušaju sa ciljem da se pridruže Pariskom sporazumu.

SAD i dalje ostaju potpisnice Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama.

Tramp je prvi put najavio da namerava da SAD povuče iz Pariskog sporazuma juna 2017. godine, tvrdeći da ostvaruje negativan uticaj na američku ekonomiju.

SAD su jedina zemlja koja se povukla iz sporazuma koji je 2015. godine potpisalo 197 država.

Eksperti tvrde da će borba sa ciljem smanjenja globalnog zagrevanja biti mnogo teža bez finansijske i diplomatske moći SAD.

Izvor: RTS

Subotička peščara bogatija za 13.400 sadnica

Foto: JP „Vojvodinašume“
Foto: JP „Vojvodinašume“

Nova sezona pošumljavanja u JP „Vojvodinašume“ je ovih dana započela sadnjom kontejnerskih sadnica crnog bora. Na području Subotičke peščare u šumskom gazdinstvu „Sombor“, zasađeno je 13.400 sadnica na površini od 8 hektara.

Pošumljavanje peščare predstavlja pravi izazov za šumarske inženjere. Za postizanje uspeha, neophodno je pobediti surovu klimu koju karakteriše nedostatak vlage i veoma visoka temperatura vazduha tokom leta, kada temperatura peska iznosi preko 40 ᴼC.

Najbolji uspeh se prema dosadašnjem iskustvu postiže sadnjom školovanih sadnica, tri godine pažljivo gajenih u rasadniku na kvalitetnom supstratu, koje se postavljaju u rupe sa dodatkom humusa i hidrogela.

Kada se ispoštuju osnovni uslovi i tehnološka disciplina, uz prosečnu količinu padavina, uspeh je zagarantovan.

Pored zdravog sadnog materijala i stanišnih uslova, za uspešno obnavljanje šuma  neophodna je i kvalitetna radna snaga, koje je poslednjih godina sve manje. Problemi ove vrste predstavljaju svakodnevne operativne izazove i u današnjoj šumarskoj praksi. Ovoga puta radnici su svakodnevno od mesta stanovanja, do mesta rada prelazili razdaljinu od 100 kilometara.

Po planu JP „Vojvodinašume“, do kraja sezone će biti izvršena obnova šuma, pošumljavanje i popunjavanje na površini od oko 1.600 hektara. Za tu svrhu, obezbeđeno je  oko 355.000 kilograma semena i milion sadnica: topole, vrbe, bagrema, poljskog jasena, crnog bora i hrasta lužnjaka.

Izvor: Vojvodinašume

 

DESFA kupila udeo u TPG terminalu u Aleksandropolisu

Foto: Gastrejd
Foto-ilustracija: Pixabay

Grčka kompanija Gastrejd (Gastrade SA) potpisala je sporazum o prodaji 20 odsto akcijskog kapitala grčkoj kompaniji DESFA (DESFA S.A), vlasniku i nacionalnom operatoru sistema za prenos prirodnog gasa u Grčkoj.

Sporazum su danas u Atini potpisali osnivač i predsedavajuća Odbora direktora Gastrejda Elmina Kopeluzu (Kopelouzou) i generalni direktor kompanije DESFA Nikola Batilana (Nicola Battilana), u prisustvu grčkog ministra za životnu sredinu i energetiku Kostisa Hadžidakisa (Kostis Hatzidakis).

Novi Akcionarski ugovor kompanije takođe su potpisali sadašnji akcionari: Elmina Kopeluzu, Gaslog sajprus investments (GasLog Cyprus Investments Ltd) i DEPA komeršal (DEPA Commercial SA), Bulgarstransgas (Bulgartransgaz EAD) i novi akcionar.

Gastrejd razvija plutajuću priobalnu TPG jedinicu za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) u Aleksandropolisu u Grčkoj, koja će biti novo, nezavisno energetsko čvorište za tržišta jugoistočne i centralne Evrope.

Stanica će se nalaziti 17,6 km jugozapadno od luke u Aleksandropolisu i imaće kapacitet skladištenja TPG od 170,000 kubnih metara i kapacitet snabdevanja prirodnim gasom koji će premašiti 5,5 milijardi kubnih metara godišnje. Plutajuća jedinica biće povezana sa Nacionalnim sistemom za prirodni gas Grčke putem 28 kilometara dugog gasovoda, kroz koji će regasifikovani TPG biti transportovan na tržišta Grčke, Bugarske i šireg regiona, od Rumunije, Srbije i Severne Makedonije do Mađarske, Moldavije i Ukrajine.

Foto: Gastrade

TPG terminal je Evropski projekat od zajedničkog interesa (PCI-EU uredba 347/2013), jedan od prioritetnih projekata Evropske unije, koji ojačava sigurnost snabdevanja i diverzifikuje izvore i rute snabdevanja energijom. Uspešna implementacija projekta će unaprediti konkurenciju i podržati uspostavljanje Čvorišta za trgovinu prirodnim gasom u širem regionu jugoistočne Evrope, donoseći očigledne prednosti za sve krajnje korisnike.

Projekat podržava, dopunjuje i u skladu je sa drugim postojećim ili planiranim ključnim projektima gasne infrastrukture u regionu kao što su grčko-bugarski interkonektor (IGB), TAP, Interkonektor Bugarska-Srbija (IBS), Interkonektor Grčka-Severna Makedonija, podzemno skladište gasa u Kavali i TPG terminal Revituza (Revithoussa).

Zajedno sa Revituzom oni obezbeđuju jedinu infrastrukturu za snabdevanje prirodnim gasom u regionu nezavisnu od prenosa gasa kroz Tursku.

DESFA će svojim učešćem u projektu pomoći Gastrejdu ekspertizom u upravljanju novim terminalom i imaće ključnu ulogu u širenju TPG-a u regionu, kao i u povećanju energetske likvidnosti i optimizaciji snabdevanja gasom u Grčkoj i regionu jugoistočne Evrope, nudeći ovim tržištima povećanu diverzifikaciju energije i fleksibilnost.

Akcionari DESFA-e su SENFLUGA S.A. (Snam S.p.A., Enagas S.A., Fluxys i DAMCO S.A.) sa 66 odsto udela i Republika Grčka sa 34 odsto udela.

Foto: Gastrade

Generalni direktor Gastrejda Konstantinos Spiropulos (Spyropoulos) rekao je ovim povodom:

„Srećni smo što nam je DESFA partner u projektu. Današnje potpisivanje sporazuma je na obostranu korist naših kompanija i što je najvažnije, na dobrobit potrošača u Jugoistočnoj Evropi. Radujemo se što ćemo imati mogućnost da iskoristimo prednosti velikog iskustva koje DESFA ima u upravljanju i radu sa gasnom infrastrukturom i unapredimo interakciju i saradnju između našeg terminala i terminala u Revituzi. Sigurni smo da ćemo imati vrlo konstruktivnu saradnju na jačanju energetske nezavisnosti našeg regiona“.

Generalni direktor DESFA-e Nikola Batilana je naglasio:

„Ponosni smo što je u ovoj posebnoj socio-ekonomskoj situaciji DESFA aktivna i ulaže u važne projekte za Grčku i region. TPG jedinica za skladištenje i regasifikaciju u Aleksandropolisu je još jedna važna „stanica” na putu energetske tranzicije koju DESFA omogućava, dok će zemlju dovesti u središte energetskih dešavanja. Svojim znanjem želimo da doprinesemo uspešnom radu projekta“.

Očekuje se da će TPG terminal u Aleksandropolisu krenuti sa radom početkom 2023. godine.

Sporazum je predmet odobrenja nadležnih grčkih i evropskih organa.

Izvor: Gastrade

Schneider Electric lansira novu ponudu ultra lakih uređaja za distribuciju napajanja u reku

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, najavio je uvođenje niza uređaja za distribuciju napajanja u reku APC Easy Rack PDU koji se jednostavno instaliraju, lako koriste i mogu da se prilagođavaju specifičnim potrebama.

Nova ponuda APC Easy Rack PDU nudi pouzdanu distribuciju napajanja po konkurentnoj ceni koju garantuje provereni globalni brend i lider u baterijskom napajanju.

Od mrežnih ormara preko edge računarskih okruženja do malih i srednjih data centara, uređaji APC Easy Rack PDU predstavljaju izdržljivo rešenje za besprekidno napajanje za krajnje korisnike.

Glavne karakteristike uređaja APC Easy Rack PDU su jednostavan LCD ekran, multifunkcionalni veb interfejs i mogućnost izbora boje, dužine kablova i broja utičnica.

Ova nova serija je lakša od prethodnih modela i savršeno je uklopljena u aluminijumsko kućište koje IT profesionalcima, sistem integratorima, elektro-instalaterima i odabranim prodavcima omogućava brzo i lako instaliranje.

Svi uređaji APC Easy Rack PDU ispunjavaju visoke standarde elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) i bezbednosti kao što su CE EN55035, EN55032, EN55024, TUV i EN/IEC62368-1. Takođe, sadrže sve potrebne protokole za prepoznavanje i kodiranje u cilju sajber bezbednosti. Odlikuju se konkurentnom cenom i predstavljaju pristupačno, sigurno i pouzdano rešenje za distibuciju napajanja. Postavljaju se bez alata i dolaze sa držačima, tako da nema potrebe za kupovinom dodatne opreme, čime se ostvaruje ušteda u vremenu i novcu.

U ponudi su tri varijante APC Easy Rack PDU

  • Easy Basic Rack PDU nudi ultra-niskoprofilno kućište male težine sa regionalnim opcijama utičnica.
  • Easy Metered Rack PDU podrazumeva upravljanje mrežom putem interneta sa mogućnošću podešavanja upozorenja i LCD displej za nadzor napajanja reka.
  • Easy Switched Rack PDU obezbeđuje upravljanje mrežom sa mogućnošću podešavanja upozorenja i daljinski pristup za uključivanje/isključivanje utičnica za restartovanje, obezbeđivanje utičnica, grupisanje utičnica i deljenje mrežnog porta, što pomaže da se sačuvaju mrežne konkekcije.

Ove tri opcije u okviru serije APC Easy Rack PDU nude rešenje za firme svih veličina i obima. Od malih, srednjih i velikih preduzeća do složenih sistema data centara, njihova jednostavnost korišćenja, utra-mala težina i fleksibilnost čine da se lako uklapaju u postojeće IT okruženje uz minimalan utrošak vremena, resursa i prekida u radu.

„Schneider Electric je izuzetno ponosan što predstavlja ponudu novih APC Easy Rack PDU uređaja. Serija Easy nudi pristupačne, izdržljive i visokooptimizovane proizvode za napajanje istaknutog brend lidera. Njihov agilan, kompaktan i bezbedan dizajn ispunjava potrebe za pouzdanim, besprekidnim napajanjem, što omogućava nesmetan rad kada je to najpotrebnije”, izjavio je Žan-Baptist Planj, globalni potpredsednik za edge računarska rešenja u kompaniji Schneider Electric.

Za više informacija o APC Easy Rack PDU uređajima pogledajte ovde.

Izvor: Represent

 

Ognjenka putovala do Sudana maršrutom koja joj je u genima

Foto-ilustracija: Unsplash (Hans Veth)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Smith)

Prvi orao zmijar u Srbiji prstenovan telemetrijskom opremom, Ognjenka, koju su roditelji ovog leta odgajali na Vršačkim planinama, stigla je u Sudan. Zahvaljujući satelitskom odašiljaču koji je do sada korišćen samo za beloglave supove, naučnici i ornitolozi došli su do dragocenih podataka sa Ognjenkinog prvog selidbenog putovanja.

Put od pileta do mlade ptice koja je uspešno savladala sve prepreke tokom migratornog leta do dalekog Sudana, Ognjenka je prešla za samo četiri meseca.

Toliko je trajalo njeno odrastanje na Vršačkim planinama, gde je sticala prva letačka iskustva i pripremala se za najvažniji put u životu – seobu koja je podrazumevala 6.000 kilometara i 20 dana skoro neprekidnog letenja.

Zahvaljujući satelitskoj opremi, naučnici u Srbiji prvi put su mogli da prate seobu jednog orla zmijara i zabeleže dragocene podatke.

„Znamo da je najviša visina na kojoj je Ognjenka letela bila nepunih 3.000 metara, tačnije 2813. Najveća brzina kojom se kretala bila je 84 kilometra na sat, u proseku, dnevno je prelazila 277 kilometara, praktično se nije mnogo zadržavala na tačkama. Samo je letela. Znamo da je kretala na put oko 9.30 pre podne, a da je let završavala tog istog dana negde oko 17 časova. Svakog dana letela je po sedam-osam sati, neprekidno“, kaže Milivoj Vučanović, ornitolog i čuvar prirode na Vršačkim planinama. 

Maršruta u genima 

Strepeli su svi koji su pratili Ognjenkin put, hoće li savladati sve prepreke, naročito deo na Bliskom istoku, gde svake godine strada veliki broj ptica selica, jer ih tamošnje lokalno stanovništvo lovi i ubija. Srećom, Ognjenka je na odredište stigla iscrpljena, ali zdrava, i bez ijedne greške.

„Ta maršruta je prilično ucrtana u njenoj genetici i parametrima koje je nasledila od roditelja. To je interesantno i za ljude koji se bave pticama, a naročito za one koji nemaju taj uvid da je ona od trenutka kada je poletela do trenutka kada je stigla u Sudan kao da je sto puta tuda proletela, jednostavno išla tom stazom i prilično sigurno stigla do svog odredišta“, objasnio je Milivoj Vučanović.

Sada svi sa nestrpljenjem čekamo da se Ognjenka na proleće vrati kući. Vršačke planine su za nju siguran dom i utočište i mesto gde će i sama, kroz nekoliko godina podizati mladunce.

Ukoliko Ognjenka nađe partnera, oni će biti treći par orlova zmijara koji se gnezde na Vršačkim planinama, od ukupno dvadeset parova koliko ih je u celoj Srbiji.

Izvor: RTS

 

Bivši direktor “Rudinga” papreno kažnjen zbog nelegalne eksploatacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

Bivši direktor preduzeća “Ruding” iz Ugljevika Ljubo Lazić mora da plati 130.000 konvertibilnih maraka (oko 66.500 eura) odštete Vladi Republike Srpske zbog nezakonite eksploatacije krečnjaka, pise Capital.ba.

Lazić je na čelu ovog preduzeća bio u prvim godinama nakon privatizacije 2001. godine, kada je bez odobrenja i saglasnosti tadašnjeg Ministarstva za privredu, energetiku i razvoj Republike Srpske eksploatisao ovu mineralnu sirovinu.

Zbog toga je presudom Osnovnog suda iz oktobra 2010. godine proglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 4.500 konvertibilnih maraka (oko 2.300 evra), jer je navedenom preduzeću pribavio imovinsku korist u iznosu od 131.244,47 konvertibilnih maraka ( oko 67.100 evra).

Međutim, presudom nisu bili zadovoljni u ministarstvu, pa su od Vrhovnog suda RS tražili da im Lazić isplati 131.244,47 konvertibilnih maraka koliko je njegovo preduzeće steklo mimo zakona, što je sud i uvažio. 

Lazić, koji danas radi u “Rudniku i termoelektrani Ugljevik” uložio je žalbu, ali ga je Ustavni sud u BiH odbio. 

Naime, on je smatrao da za štetu treba da odgovara preduzeće, a ne on kao zaposleni zbog čega bi sudovi, smatra, trebalo u potpunosti odbiti tužbeni zahtev. 

Međutim, prema oceni Ustavnog suda, Lazić je sve uradio sa umišljajem, svesno i sa namerom, zbog čega on mora da snosi tu štetu. 

“Vrhovni sud je dao jasne i precizne razloge za zaključak da je apelant, kao lice koje je namerno prouzrokovalo predmetnu štetu u smislu Zakona o obligacionim odnosima dužan da tu štetu i nadoknadi”, navodi se u presudi Ustavnog suda BiH. 

Lazić za portal Capital.ba kaže da se ne miri sa ovom presudom, te da će se najverovatnije žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. 

“Ta sredstva su ostala u preduzeću, nisam ih ja uzeo sebi zbog čega ne planiram da to platim. Ako treba iću i u Strazbur da bi dokazao da sam u pravu”, poručio je on. 

Podsećamo, preduzeće “Ruding” posluje u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, koja ga je kupila za 12 miliona maraka. 

Osnovano je 1979. godine pod imenom “Gramat” i sve do privatizacije je poslovalo u sklopu Rudnika uglja “Ugljevik”, da bi 2001. godine bilo privatizovano. 

Do momenta privatizacije firma se uglavnom bavila bušačko-minerskom delatnošću, geološkim istraživanjima, bušenjem u rudarstvu i građevinarstvu, a nakon privatizacije se počinje baviti proizvodnjom i preradom tehničko-građevinskog kamena i litotamnijskog krečnjaka – krede. 

“Ruding” u svom vlasništvu ima dva površinska kopa, i to površinski kop tehničko-građevinskog kamena – krečnjaka “Jablangrad” i površinski kop litotamnijskog krečnjaka – krede “Vučijak”.

Izvor: Capital.ba

 

Na Svetski dan čistog vazduha Beograd najzagađeniji na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Širom sveta juče je obeležen Svetski dan čistog vazduha, a Srbija, posebno Beograd i Niš, gotovo su celi dan bili u crvenoj zoni kada je kvalitet vazduha u pitanju.

Zabrinjavaju podaci sa sajta “Air Visual” po kojima je Beograd veoma često među najzagađenijim gradovima na svetu.

Ništa nije bolje ni u drugim državama – prema ranijim podacima Svetske zdravstvene organizacije preko 90 odsto populacije udiše zagađeni vazduh.

U Srbiji godišnje umre oko 6.000 ljudi zbog komplikacija izazvanih zagađenjem vazduha, pokazuju podaci SZO, koji su objavljeni na sajtu Ministarstva za zaštitu životne sredine. 

Nepisano je pravilo da sa početkom grejne sezone vazduh postaje sve zagađeniji i to se i navodi kao glavni uzrok za njegov kontinuiran loš kvalitet. Međutim, kako je poslednih nekoliko dana dnevna temperatura prelazila 15 stepeni, pa samim tim ni toplane nisu radile, postavlja se pitanje koliko one zapravo utiču na kvalitet vazduha.

Činjenica je da mnoga domaćinstva i dalje koriste peći na drva i ugalj koja su najveći izvori zagađenja vazduha.

Korišćenjem obnovljivih i manje štetnih izvora energije, zamenom kotlarnica na ugalj i lož-ulje, ali i pošumljavanjem i čuvanjem prirode, učinićemo mnogo za našu planetu, i dobiti čist vazduh – kako za nas tako i za generacije koje tek dolaze.

Na Energetskom portalu u svakom trenutku možete proveriti kakvog je kvaliteta vazduh u Srbiji.

Milica Radičević

Raspisan tender za izradu geotehničkog elaborata za prvu liniju metroa

Foto: Eurocoom-PR Zagreb @Wiener Linen/Wurnig
Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)

Javno komunalno preduzeće “Beogradski metro i voz” raspisalo je tender za izradu geotehničkog elaborata, koji treba da definiše sve inženjersko-geološke i geotehničke uslove za izgradnju prve faze prve linije metroa. Procenjena vrednost javne nabavke je 100 miliona dinara.

Nabavka obuhvata laboratorijska geomehanička ispitivanja tla, odnosno svih opita koji su neophodni za definisanje geotehničkih uslova izgradnje metroa.

Istražni radovi će se sprovoditi duž projektovane trase metroa, na mestima gde ranije izvedenim istraživanjima nije definisan geotehnički model terena u detaljnosti potrebnoj za izradu Idejnog projekta.

Na lokacijama gde su u ranijem periodu izvedeni istražni radovi, a za koju se ne poseduje dovoljna preciznost podataka, neophodno je planirati proveru ili dopunu istraživanja naročito na lokacijama budućih podzemnih stanica.

Dubine istražnih bušotina će biti minimum 10 metara ispod donje kote tunelske konstrukcije deonica metroa, a lokalno u zavisnosti od geotehničkog modela terena, a naročito na lokacijama gde su planirane stanice metroa.

Za više detalja o projektu, kao i rok za podnošenje ponuda pogledajte tekst iz LINK-a.

“Rio Tinto” tvrdi da otpad od jadarita neće biti otrovan, meštani mu ne veruju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, u rudniku i postrojenju za preradu jadarita generisaće se stenski materijal iz koga neće biti vađen jadarit i materijal koji će biti mešavina minerala iz rudnog tela i onih koji nastaju preradom, navode u “Rio Tintu“. Predstavnici lokalne zajednice iz doline reke Jadar i Rađevine, tvrde da im ne veruju i često skreću pažnju na ekološke incidente koji se dešavaju, kako navode u nekim zemljama u kojima “Rio Tinto” posluje.

Dodaje se da će sadržaj teških metala u otpadu biti približno isti sadržaju koji je prisutan u zemljištu. “Rio Tinto” tvrdi da otpad neće biti toksičan i opasan kao i da će se koristiti najmoderniji sistem za upravljanje površinskim vodama, kako bi se voda od padavina usmerila dalje od odlagališta.

Ona voda koja bude imala kontakt sa otpadom, biće privremeno bezbedno uskladištena, koristiće se u fabrici ili prečišćavati, a neprečišćena voda ne može i neće biti oslobođena u životnu sredinu. Sa druge strane štetne materije se neće naći ni u zemljištu, ni u podzemnim vodama, niti u vazduhu, bilo da se radi o rudniku, bilo o odlagalištu, dodaje se u saopštenju kompanije.

Na odlagalištu se neće deponovati ulja, tečni otpad, kao ni organske ni aromatične materije, otpad se neće razlagati na vazduhu, niti će podsticati razvoj bakterija, imaće miris zemlje. Područja odlagališta biće obložena nepropusnim materijalom koji će štititi podzemne vode i zemlju. Tvrdi se i da će se na odlagalištu redovno pratiti uticaj na životnu sredinu, kao i da će se ono rekultivisati.

Otkup zemljišta

U “Rio Tintu” navode i da će za izgradnju rudnika biti potrebno 250 hektara zemljišta, kao i da je program njegovog otkupa u kome učestvuje 335 vlasnika u toku. Sve će se dodaju, raditi po zakonu i međunarodnim praksama. Kažu i da bi trebalo da se iseli 52 domaćinstva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Način na koji će se izračunavati iznosi kompenzacija detaljno je objašnjen u poverljivom dokumentu koji je podeljen samo sa vlasnicima zemljišta, kaže se u saopštenju “Rio Tinta”.

Kompanija će inače pokriva troškove vrednosti zemljišta i biološke imovine, vrednosti njihove zamene, kuća, farmi po ceni kompletne zamene, bonus za rezidente i bonus za zemljište i biološku imovinu, naknadu za nelagodnost zbog selidbe i remećenja, poreze prodaje zemlje i objekata, selidbe, notara i katastra.

Cilj je kako dodaju da na kraju sve strane budu zadovoljne. U saopštenju “Rio Tinta” tvrdi se i da je prostorni plan za područje posebne namene usvojen u februaru, kao i da su u skladu sa regulativom organizovani javni uvidi u trajanju od 15 i 30 dana.

Timovi projekta Jadar, kako se naglašava i dalje rade na detaljnom utvrđivanju potencijalnih uticaja na životnu sredinu. Kažu i da u Loznici i Brezjaku redovno organizuju događaje „Otvorenih vrata“.

Izvor: Nova Ekonomija

Mercedesov električni skuter prelazi i do 5 hiljada kilometara

Foto: Mercedes-Benz
Foto: Mercedes-Benz

Mercedes-Benz je u automobilskoj industriji već dugo vodeće ime po pitanju inovacija. O tome svedoči i novi eScooter sa nultom emisijom – lagan, sklopiv i prenosiv, idealan za onih par kilometara od automobila do najbliže radnje ili od parkinga do kancelarije. A da – zagađenje vazduha je svedeno na nulu!

Sa električnim motorom koji pruža snagu od 500 W, eScooter je dovoljno moćan da se penje preko stepenica, a opet dovoljno veliki da se drži u gepeku automobila. Sa ubrzanjem koje ide do 20km/h ova mašina može da vas preveze gde god treba, a ograničenje na 20 kilometara po satu je određeno prema nemačkim standardima gde je eScooter i rođen. Možda ne ide brzo kao automobil, ali sa baterijom od 7,8 A nudi impresivan domet do 25 kilometara bez punjenja.

I prednja i zadnja suspenzija zajedno sa širokim gumama omogućavaju električnom skuteru veću vuču i stabilnost kako na kaldrmi tako i na ravnim površinama. Za dodatnu udobnost i sigurnost, osnova je dovoljno široka za obe noge i dolazi sa neklizajućom prostirkom.

Foto: Mercedes-Benz

Volan je lak za manipulaciju sa brzo podesivom visinom, ubrzanjem kod desne ruke i kočenjem kod leve. Pored toga, tu je i prostor da odmorite noge, prednje i zadnje osvetljenje i bočni reflektori za sigurnost. Opremljen je čak i klasičnim zvoncem koje upozorava na vaš dolazak iza ugla ili raskrsnice.

Uz to, Mercedes-Benza je dodatno mislio i na sigurnost vozača tokom vožnje pa je ugradio centralno postavljen ekran koji olakšava nadzor brzine, nivo baterije i režim vožnje. Sa brzim otpuštanjem nožne ručice, eScooter se preklopi na pola i spreman je za garažu ili prtljažnik. Takođe ga možete lako uneti i u javni prevoz i tako nastaviti svoj put ka konačnom odredištu.

Mercedes-Benz eScooter deo je linije automobila koje kompanija treba da proizvede u naredne dve godine u nastojanju da obezbedi i prepoznatljiv kvalitet i održivi dizajn sa manjim emisijama.

Jovana Canić

Uskoro brza saobraćajnica Obrenovac – Ostružnica

Photo-illutration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković izjavio je da je danas raspisan tender za projektovanje brze saobraćajnice Obrenovac – Barič – Duboko – Umka –  Ostružnica.

U pitanju je, dodao je, deonica od 14 kilometara koja će omogućiti da se zaustavi trenutno najveće klizište u Evropi, koje se nalazi na toku reke Save u mestu Duboko.

“Takođe, pružiće se i mogućnost da ljudi iz ovog dela Beograda, koji gravitira ka Čukarici do auto-puta „Miloš Veliki”, dolaze novim putem. Paralelno sa tim imaćemo i saobraćajnicu koja vezuje Surčinsku petlju i ulice Vojvođansku i Jurija Gagarina. Na taj način će spoljašnji prsten oko Beograda dobiti potpuno novi tok i osigurati pre svega bezbednost učesnika u saobraćaju, ali i omogućiti brži dolazak Obrenovčana do centra Beograda”, pojasnio je Čučković.

Podsetimo, novi ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović prvi put je u ponedeljak bio na terenu i tom prilikom kontrolisao radove na velikim projektima.

On je posetio gradilište deonice autoputa “Miloš Veliki” od Preljine do Požege od 30,9 km, gde je dobio potvrdu od izvođača da će ta deonica biti gotova do kraja 2021.

“Ovo je moja prva aktivnost kao resornog ministra. Ostvarili smo mnoge uspehe na polju instrastrukture, ali nijedan uspešan projekat nije tako vidljiv kao autoput “Miloš Veliki”, rekao je Momirović za Tanjug, nakon sastanka sa predstavnicima kineske kompanije CCCC i obilaska radova na tunelu Laz, koji će biti jedan od najvećih tunela u Srbiji od skoro tri kilometra dužine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Resende)

Kaže da su decenijama unazad ljudi prolazili starim putem rizikujući svoje živote, jer nije postojao autoput i da je i lično ranije tu skoro svakodnevno prolazio i bio spreman da se opkladi da tuda nikada neće proći autoput.

“Da mi je neko pričao pre desetak godina da će taj autoput postojati i da ćemo stajati ovde, rekao bih da je to nemoguće”, naveo je ministar građevinarstva.

Izrazio je zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova na deonici Preljina – Požega, gde se trenutno izvode radovi na tunelima Laz i Munjino Brdo. Ističe da je izvođač pokazao ozbiljnost i kvalitet, na čemu je zahvalio kineskoj kompaniji, kao i investitoru Putevima Srbije.

Izvor: Grad Beograd

Jačanje energetskog sektora preduslov razvoja Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri poručili su da će uspešnu i dobru saradnju koju su razvili u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nastaviti i kroz oblast rudarstva i energetike.

Mihajlović je izrazila zahvalnost američkom ambasadoru na podršci i pomoći u realizaciji važnih infrastrukturnih projekata, dodavši da je Srbija zainteresovana za dalji razvoj saradnje sa američkim kompanijama i u energetskom sektoru.

Ovo nije samo pitanje gasovoda i diversifikacije, već i obnovljivih izvora energije i zelenih tehnologija. Vašingtonski sporazum i saradnja na jezeru Gazivode za nas su veoma značajni, da pokrenemo zajedničke projekte i osiguramo snabdevanje, rekla je ona.

Godfri je istakao da će SAD nastaviti da snažno podržava Srbiju u daljem ekonomskom razvoju.

Najbrži način ekonomskog rasta moguć je kroz izgradnju različitih izvora energije, posebno gasa. Sporazum iz Vašingtona je i za nas veoma značajan jer pokazuje našu jaku posvećenost unapređenju i normalizaciji odnosa. Biće izazova, ali tu smo da pomognemo, poručio je on.

Interesantno je da se pojavila vest da elektrane na prirodni gas neće biti klasifikovane kao održive investicije u Evropi ako ne budu poštovale stroga ograničenja emisije koja u ovom trenutku ne ispunjava nijedna prema nacrtu nove EU regulative u koju je Rojters imao uvid.

Novim pravilima EU, koja treba da budu završena do kraja godine, oni koji nude finansijske proizvode od kraja 2021. biće u obavezi da obelodane koja investicija ispunjava klimatske kriterijume i tako se mogu smatrati održivim.

Cilj je da se milijarde evra, preko potrebnih privatnih finansija, usmere u niskougljenične projekte koji će pomoći Evropi da ostvari ambiciozne klimatske ciljeve i ograniči „zeleno pranje“ stopiranjem označavanja investicija koje ne ispunjavaju kriterijume „zelenim“.

Izvor: Vlada Republike Srbije

EU će uskratiti elektranama na gas oznaku zelene investicije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrane na prirodni gas neće biti klasifikovane kao održive investicije u Evropi ako ne budu poštovale stroga ograničenja emisije koja u ovom trenutku ne ispunjava nijedna, proizilazi iz nacrta nove EU regulative u koju je Rojters imao uvid.

Novim pravilima EU, koja treba da budu završena do kraja godine, oni koji nude finansijske proizvode od kraja 2021. biće u obavezi da obelodane koja investicija ispunjava klimatske kriterijume, tako da se može smatrati održivom.

Cilj je da se milijarde evra preko potrebnih privatnih finansija usmere u niskougljenične projekte koji će pomoći Evropi da ostvari ambiciozne klimatske ciljeve i ograniči “zeleno pranje” stopiranjem označavanja investicija koje ne ispunjavaju kriterijume “zelenim”.

Da bi bila klasifikovana kao održiva investcija, ona koja “značajno” doprinosi zauzdavanju promena klime, elektrana na gas ne sme da proizvodi više od 100 grama CO2 ekvivalenta po kilovat satu.

Čak ni najefikasnije evropske elektrane na gas proizvode tri puta više ugljen-dioksida (CO2), procenjuju u industriji gasa i nezavisnom klimatskom tink tenku Ember.

Elektrane na gas bi, da bi ispunjavale taj kriterijum, morale da imaju tehnologiju za sakupljanje i skladištenje gasa (CCS), koju za sada nema nijedna evropska elektrana, mada kompanije poput Ekvinora i Šela razvijaju lokalne CCS projekte u industrijskim sektorima.

Grupe iz industrije gasa pojačale su lobranje nakon što su u martu sa privremene liste skinute elektrane na gas i gasovodi.

Kompanije, uključujući BP, Total i Ekvinor, u otvorenom pismu liderima EU pozvale su da se pravila o zelenom finansiranju nadovežu na postojeće tržište gasa i mrežu kao okosnicu budućeg energetskog sistema bloka.

U Komisiji nisu želeli da komentarišu nacrt propisa koji može da bude izmenjen pre objavljivanja.

Kompanijama neće biti zabranjeno da investiraju u projekte koji se po kriterijuma EU ne smatraju održivim ali iz industrije gasa upozoravaju da isključivanje elektrana na gas može da znači probleme sa nalaženjem novca, čak i za ulaganja radi smanjenja emisije.

U pravilima EU se koristi stroži limt emisije od onog koji koristi Evropska investiciona banka (EIB) od 250 grama CO2 po kWh. EIB će do kraja 2021. prestati da finansira projekte sa fosilnim gorivo gde se štetna emisija ne smanjuje.

“Granica koja nije u skladu sa onom EIB ukazuje na različita pravila za javno i privatno kreditiranje, što je pogrešno”, rekao je za Rojters generalni sekretar Eurogasa Džejms Votson.

Nacrtom pavila predviđeno je da se određene investicije označe kao održive, uključujući obnovu kako bi se omogućilo da gasovodima ide više niskougljeničnog gasa, poput vodonika, ili popravke radi sprečavanja curenja metana.

Investicije u nove gasovode smatraće se održivim samo ako će cevima ići niskougljenični gas.

Navodi se i da će u nacrt biti dodata pravila o ulaganjima u nuklearnu energiju nakon što Evropska komisija obavi analize.

Izvor: Beta/Euroactiv