Home Blog Page 632

Prva dva meseca Nature 2000 u kadru

Tokom protekla dva meseca, od kada traje naš foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“ bili ste veoma vredni i poslali nam više stotina fantastičnih fotografija koje ste zabeležili u prirodi.

Ljubitelji lepog kadra i uživaoci vremena provedenog u prirodi svoje fotografije mogu da nam šalju do 27. novembra preko ovog linka.

Najbolje među najboljima očekuju nagrade:

1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Ukoliko ste već poslali svoje fotografije – ne brinite, možete poslati koliko god želite – broj poslatih snimaka nije ograničen. Važno je da zabeležite neki zanimljiv trenutak u prirodi – biljke, životinje, vode, aktivnosti čoveka u prirodnom okruženju. Svako parče prirode koje ste uhvatili veštim okom i zabeležili – pošaljite nam.

Svake nedelje naš žiri ima ozbiljan zadatak da odabere tri najbolje fotografije koje ste poslali tokom minule nedelje i da ih svrsta u finaliste. Članovi žiriija su: vođa projektnog tima „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Nagradni foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ sa namerom da se široj publici pokažu prirodne lepote Srbije i da se sugrađani podsete na važnost očuvanja raznovrsnosti i životinjskog sveta.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Požurite, imate još samo dve nedelje da pošaljete svoje nezaboravne momente iz prirode!

Stari savski most postaje pešački i biciklistički?

Foto: BEOKOM portal
Foto: Wikipedia/Mihajlo Anđelković

Rušenje Starog savskog mosta u Beogradu predstavlja rušenje “veze čoveka sa čovekom” i spada u red “najvećih civilizacijskih tragedija”, ocenjuje Udruženje “Kreni-promeni”, koje je na internetu oglasilo peticiju za očuvanje tog mosta.

Kako se navodi u tekstu peticije, Stari savski most je jedini most koji nije srušen tokom Drugog svetskog ratg iako je bio miniran prilikom povlačenja nacista u Drugom svetskom ratu.

Podseća se i da je za njegovo spašavanje zaslužan jedan hrabar Beograđanin, učitelj Miladin Zarić, koji je rizikujući sopstveni život demontirao eksploziv koji je trebalo da most digne u vazduh.

Dodaje se da “on tada nije bio vojnik, niti neko ko je otišao u šumu da se bori protiv nacista, već običan čovek u ozbiljnim godinama, koji je tokom okupacije bio u Beogradu sa porodicom, kao i da se najveći heroji kriju upravo takvim ljudima”.

Sprečiti saobraćajni haos

Udruženje smatra i da se uklanjanje mosta opravdava zbog toga što stanovnicima naselja Beograda na vodi smeta buka, a pominju se i neki politički faktori.

“Ne postoji međutim nijedan racionalan razlog zašto bi se most uklonio. Radi se o mostu koji je i dalje ispravan i funkcionalan”, navodi se u tekstu peticije.

Prema stavu udruženja nije korisno uklanjati most pre postavljanja novog prelaza preko reke, jer bi to dovelo do saobraćajnog kolapsa, a u slučaju izgradnje novog mosta, stari može da ostane na istom mestu i da služi za prelaz pešaka i biciklista.

“Idealno bi bilo proglasiti ga za kulturno-istorijsko dobro”, dodaje se u tekstu peticije.

Kao autori peticije potpisani su Bojana Novaković, Luka Tripković, Savo Manojlović i Tim “Kreni-Promeni”, a takođe se naglašava da su građani već nekoliko puta uspešno delovali kroz ovakve vrste incijativa.

Peticiju “Sačuvajmo stari savski most” potpisalo je skoro 6.000 građana.

Izvor: Udruženje “Kreni-Promeni”

„Virdžinov“ hajperlup prošao prvi test sa putnicima

Foto: Virgin Hyperloop (virginhyperloop.com)

„Virdžin“ je u Las Vegasu imao prvu probnu vožnju hajperlupa sa putnicima.

Iako je test prošao odlično i grabimo krupnim koracima ka ovakvom vidu transporta, pre nego što superbrza vožnja postane dostupna široj javnosti moraće da protekne još nekoliko godina.

Dejstvo jakog magnetnog polja podiže vagon iznad šina, a zatim ga „gura“ napred. Magnetna levitacija koristi se u nekim železničkim sistemima još od sedamdesetih godina.

Tokom probne vožnje koja je izvedena u nedelju u Las Vegasu, hajperlup je dostigao brzinu od tek 161 kilometar na sat od predviđenih 965.

Predstavnici kompanije „Virdžin“ ističu, međutim, da je njihova trasa na poligonu duga svega 500 metara te da to ograničava kojom brzinom se može kretati kapsula.

Uprkos tom ograničenju, u kompaniji najnoviji test vide kao ogroman pomak ka komercijalizaciji hajperlup tehnologije.

Foto: Virgin Hyperloop (virginhyperloop.com)

Hajperlup je transportni sistem u razvoju kojim bi ljudi putovali valjkastim vozilom nalik na kapsulu koje se kreće vakuumskom cevi brzinom od oko 965 kiliometara na sat, piše Si-En-En.

Sistem koji razvija kompanija „Virdžin“ uključuje magnetnu levitaciju, na sličan način kao što je koriste Japanci i Nemci pri razvoju superbrze magnetne železnice.

Džoš Gajgel, direktor „Virdžina“ za nove tehnologije, i Sara Lućijan, direktorka kompanije zadužena za korisnička iskustva, bili su na prvoj vožnji hajperlupom na kojoj je bilo ljudi, navodi Si-En-En.

Sedeli su u vagonu-kapsuli koji prima svega dva putnika.

Transportni sistem budućnosti 

Vizija koju u „Virdžinu“ imaju kada je reč o hajperlupu je da veliki gradovi budu povezani, a da vagoni-kapsule budu kapaciteta 25 do 30 sedišta, što bi omogućilo prevoz desetine hiljada ljudi u satu.

Hajperlup sistemi mogu da budu smešteni ispod ili iznad zemlje, ali se kompanija za sada fokusirala na nadzemnu opciju. Podzemna verzija podrazumeva kopanje tunela što je skuplji i dugotrajniji proces.

Ispitivanja i razvoj sistema koštaju na desetine i stotine miliona dolara. U „Virdžinu“ su uvereni da će do 2025. ili 2026. godine sistem biti sertifikovan, a da ćemo prve hajperlup projekte videti pre kraja decenije.

Izvor: RTS

Preduslov organskih proizvoda u stočarstvu – ispaša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ishrana goveda na paši je i najprirodniji način držanja goveda čime se obezbeđuje osnovni princip organske poljoprivrede – kruženje materije u agrosistemu.

Pešterska visoravan predstavlja idealno područje za organsku proizvodnju. Nadaleko čuveni sjenički sir, paprika u pavlaci, kajmak, pršuta, sudžuk, stelja i drugi proizvodi, ukoliko bi se proizvodili u uslovima organske proizvodnje i te kako bi pomogli budžetima individualnih poljoprivrednih proizvođača, pogotovo u uslovime sve veće potražnje za zdravom hranom kako u našoj zemlji tako i u svetu.

Podsetimo, kada se dopušta neprestana ispaša, životinje će prvo da pasu najsitnije travke i tako će ostaviti neke delove pašnjaka obraslim. U ovom slučaju, preporučuje se rotacijska ispaša na pregone. Ovakav sistem gazdovanja pašnjakom podstiče rast trave i može poremetiti ciklus korova.

Kvalitet hrane mora da dominira nad kvantitetom

U organskoj proizvodnji najmanje 50 odsto hrane za životinje treba da potiče sa sopstvene proizvodne jedinice, ili da potiče sa drugih poljoprivrednih gazdinstava koja se bave organskom proizvodnjom i koja su iz istog regiona, uz obavezno evidentiranje podataka i čuvanja dokumentacije o nabavljenoj hrani za životinje.

Osnovno pravilo u proizvodnji kabastih hraniva u organskoj proizvodnji je da kvalitet hraniva mora da dominira nad kvantitetom. U cilju što veće proizvodnje mleka, krave moraju dobijati i koncentrovani deo obroka. Osnovu koncentrata čini kukuruz, koji mora biti iz organske proizvodnje. Zrno kukuruza je je najjeftiniji izvor energije dok se proteini obezbeđuju upotrebom zrnevlja leguminoza i uljarica (soje, suncokreta, lana, pamuka, bundeve i drugo).

Značajno hranivo za ishranu goveda u organskoj proizvodnji jeste silaža. Može se spremati od različitih materijala kao što su kukuruz, lucerka, trave i travno-leguminozne smeše, navodi novopazarski stručnjak.

Izvor: Agroklub

Saradnjom privrede i države do više zelenih investicija

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Emmen)

Ministarstvo za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije,  maksimalno će uključiti poslovnu zajednicu u kreiranje regulatornog okvira, realizaciju projekata i proces evrointegracija, kako bi se kompanijama, našim članicama, smanjili troškovi, pojednostavile administrativne procedure  i obezbedio što podsticajni ambijent za prelazak na zelenu ekonomiju, nove investicije u savremene tehnologije, inovacije, proizvode i  radna mesta, izjavio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije nakon današnjeg sastanka sa novom ministarkom Irenom Vujović.

„Tako ćemo na najbolji način zajednički omogućiti da tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji bude što uspešnija, uz istovremeno očuvanje okruženja u kome živimo i kreiranje održivih biznisa, nove vrednosti i novih poslova za naše kompanije i ljude“, naglasio je Čadež

Predstavnici Privredne komore i resornog ministartva saglasili su se da je u narednom periodu neophodno brže donošenje novih zakona i zaokruživanje regulatornog okvira u skladu sa međunarodnim standardima, dosledna i puna implementacija postojećih rešenja, kao i unapređenje infrastrukture za tretman opasnog i industrijskog otpada, korišćenje otpada u energetske svrhe i izgradnja postrojenja za preradu otpadnih industrijskih voda.

Na sastanku su, osim o strateški važnim projektima, razmenjene i informacije o pitanjima ekoloških naknada i taksi i pristupu fondovima za finansiranje zelenih projekata, za šta je poslovna zajednica posebno zainteresovana.

U realizaciju prioriteta Vlade i resornog ministarstva, stvaranju predvidivog okvira za poslovanje kompanija i primenu najboljih praksi u niskokarbonskoj i resursno održivoj proizvodnji od posebnog značaja je otvoreni dijalog administracije i biznis sektora i podrška Privredne komore Srbije koja će svojim kapacitetima, infrastrukturom i znanjem, doprineti efikasnoj implementaciji regulative i kreiranju dobrog poslovnog ambijenta, zaključeno je na današnjem sastanku.

Posebno je naglašena aktivnost Privredne komore Srbije u regionalnim ekonomskim integracijama i realizaciji inicijative Mini Šengen, uključujući i saradnju u oblasti zelene ekonomije.

Izvor: PKS

 

Žar najčešći uzrok paljenja kontejnera

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto-ilustracija: Unsplash (Franz Schekolin)

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća” apeluje na sugrađane, koji za grejanje koriste čvrsta goriva, da u kontejnere i PVC kante bacaju isključivo ugašen i dobro ohlađen pepeo, a ne žar.

Iz ovog gradskog preduzeća podsećaju da je tokom 2020. godine zamenjeno više od 5.000 starih i dotrajalih kontejnera sa potpuno novim sudovima. Kako bi oni ostali u funkciji, potrebno je da se zajedno potrudimo da ih očuvamo, jer osim što su gradski inventar, kontejneri su namenjeni za održavanje komunalnog reda i higijene i kao takvi, svojina su svih Beograđana.

Početak grejne sezone u Beogradu i nesmotreno bacanje žara i nedovoljno ohlađenog pepela najčešći je uzrok izazivanja vatre u sudovima za odlaganje otpada, što dovodi do njihovog trajnog uništenja, a šteta se meri u stotinama hiljada dinara.

Iz „Čistoće” podsećaju da Beograđani moraju biti obazrivi i sa odlaganjem drugog potencijalno opasnog otpada, jer samo jedan upaljeni opušak od cigarete može da napravi veliku štetu. Vatra veoma brzo zahvata kompletan sadržaj sudova za smeće, što ne samo da prouzrokuje njihovo uništavanje, već postoji i velika opasnost da se plamen raširi i zahvati okolno rastinje, objekte ili u blizini parkirane automobile, čime bi se ugrozila i bezbednost prolaznika.

Izvor: Grad Beograd

Menjajmo, menjajmo, menjajmo

Foto- ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pre četiri godine smo odlučili da svoje nezadovoljstvo zagađenjem vazduha kanališemo kroz aktivnosti koje bi mogle doprineti poboljšanju kvaliteta vazduha.

Pošli smo od onoga što smo najbolje znali i što nas najviše boli – od energetskog siromaštva. Od situacije u kojoj ljudi iz različitih razloga troše mnogo vremena i resursa za malo toplote i pritom zagađuju vazduh u svojoj kući ali i okolini.

Saželi smo ono što smo tada videli kao najvažnije u tri poruke:

1.Meriti – zagađenje vazduha

2. Meriti – efikasnost šporeta i peći

3. Meriti – stope energetskog siromaštva

Merenja kvaliteta vazduha koje je vršila Agencija za zaštitu životne sredine bila su na najnižem nivou. Te 2016. godine raspoloživost validnih satnih vrednosti merenja u celom sistemu bila je 23 odsto, da bi sledeće, 2017. godine, pala na 22odsto. Aplikacije za merenje kvaliteta vazduha su bile gotovo nepoznate a građanska merenja skoro nepostojeća.

Foto: RES fondacija

Kada bismo pokrenuli temu efikasnosti šporeta i peći izvan naša četiri zida, ljudi su se sklanjali da ne pređe na njih, iako pandemija nije bila ni u najavi.

Danas, četiri godine kasnije, ponavljamo infografik sa ažuriranim podacima da se podsetimo.

Ali danas, četiri godine kasnije, poruke koje imamo su drugačije.

Diskusija o kvalitetu vazduha i rezultatima je stigla prošle zime u teretane, frizerske salone, kafiće i restorane. Ove zime će tamo stići i diskusija o šporetima i pećima.

Vreme je da menjamo. Ne postoje razlozi da ne počnemo odmah pripremati sve što treba da sledeću grejnu sezonu dočekamo sa spremnim programom za smanjenje zagađenja iz šporeta i peći kako bismo u sezoni 2022/2023 imali vidljive rezultate unapređenja kvaliteta vazduha. Menjajmo.

Besomučno paljenje polja nije usud nego izbor koji vlasnici čine u datoj socio-ekonomskoj situaciji. Menjajmo parametre koje oni uzimaju u obzir kada odlučuju.

Sagorevanje lignita u elektranama uzrokuje značajno zagađenje. Troškovi smanjenja tog zagađenja bez promene goriva su veliki i ne otklanjanju negativan uticaj na klimatske promene. Menjajmo.

Ima ih koji su znali i napravili sebi da budu u mogućnosti da izbegnu zagađenje tako što će donosioci odluka prestati da izbegavaju odgovornost. Odgovornost da budu vizionari i pokretači promene. Promenu ćemo svakako platiti mi, poreski obveznici i potrošači. Ali promena se višestruko isplati.

Učićemo od boljih na virtuelnoj konferenciji “Balkanski vazduh između dve vatre” u organizaciji RES Fondacije, 3. i 4. decembra 2020. godine.

1. Menjamo – zagađenje vazduha

2. Menjamo – efikasnost športe i peći

3. Menjamo – stope energetskog siromaštva

Izvor: RES fonadacija

Prijave zbog uništavanja obale Bistrice

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Philip Ackermann)

Zbog uništavanja dela obale reke Bistrice u Bijelom Polju nevladina organizacija “Euromost” podnela je prijave svim lokalnim i državnim inspekcijama.

Ta NVO je, kako navode u saopštenju juče snimila i registrovala, uništavanje dela obale Bistrice u Bijelom Polju.

Na snimcima i fotografijama, koje su dostavili medijima, vide se posečena stabla, otpad i kako navode uzurpiranje državne imovine.

“U blizini mesta su izgrađeni objekti i vikendice, bez bilo kakvih građevinskih dozvola, gde su zatvoreni prilazni putevi prema reci, koji su u vlasništvu opštine i države”, navodi se u saopštenju NVO “Euromost”.

Pozivaju još jednom lokalnu upravu opštine Bijelo Polje, da spreči uništavanje obala.

“Kakva je svrha čitave investicije koja se sprovodi za Džaloviće pećinu i reku Bistricu, ako se ne spreči uništavanje ove reke i njenih obala”, stoji u saopštenju.

Nevladina organizacija “Euromost” je započela aktivnosti identifikovanja stanja reke Bistrice, u cilju zaštite njenog vodotoka i poboljšanja stanja njenog obalnog prostora.

“Glavni problem predstavljaju, otpadne vode, divlje deponije, objekti koji su na divlje izgrađeni na obalama reke, uzurpiranje obala, uništavanje obale kroz nezakonitu seču stabala koja se nalaze na obalama reke”, navode u saopštenju.

Te aktivnosti se realizuju 25 dana kroz projekat “Za lepšu i prirodnu reku Bistricu” koji realizuje nevladina organizacija “Euromost” uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

“Stanje na koje naš tim nailazi na terenu je katastrofalno, zato još jednom apelujemo na lokalnu upravu, opštinske i državne inspekcije da spreče uništavanje ove reke”, navodi se u saopštenju NVO “Euromost”.

Izvor: NVO “Euromost”

Užice planira da zasadi 23.000 stabala

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice i ove godine u saradnji sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine realizuje akciju pošumljavanja „Udahnimo život prirodi“. Prema rečima Ivana Stanisavljevića, člana Gradskog veća Grada Užica, ove godine biće zasađeno 23.000 sadnica na teritoriji grada, odnosno biće pošumljeno 9,22 hektara kroz dva projekta: jedan projekat se odnosi na sanaciju degradiranih površina i goleti i drugi na formiranje vetrozaštitnih pojaseva.

„Pošumljavanje se vrši na pet parcela od kojih je najveća u Krčagovu na lokaciji oko nove crkve, zatim pošumljava se jedna parcela u Ljubanjama, dve parcele koje se nalaze između Gradske plaže i magistralnog puta, na lokalitetu Malo Zabučje, i jedna u blizini deponije Duboko. Vrednost ovih radova je oko 3 miliona dinara od kojih 2,1 sufinansira Ministarstvo za zaštitu životne sredine.“

Stanisavljević navodi da su za vrstu sadnica za pošumljavanje izabrani crni bor i beli jasen. Bor će, kako kaže, biti zasađen na parcelama u Krčagovu, Ljubanjama i na dve parcele u blizini plaže, dok će na parceli na lokaciji u blizini deponije Duboko biti zasađen jasen.

„Pored svih drugih mera koje Grad Užice sprovodi u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, od subvencionisanja mera energetske efikasnosti individualnih domaćinstava i objekata kolektivnog stanovanja, zatim konverzije javnih kotlarnica sa mazuta na gas ili pelet, podele sadnica u okviru akcije „16.000 stabala za 16.000 ložišta“, pošumljavanje je jedna od najefikasnijih mera za dugotrajno poboljšanje kvaliteta vazduha u našem gradu“ – rekao je Stanisavljević.

Stanisavljević je istakao da je Užice prethodne godine realizovalo projekat pošumljavanja 5,2 hektara na teritoriji šireg centra grada, a da je realizacijom ovogodišnjeg projekta ukupna pošumljena površina oko 14,5 hektara što Užice svrstava među lokalne samouprave koje su podigle najviše zasada u ovom periodu.

„Grad će nastojati da pronađe još javnih površina pogodnih za pošumljavanje kako bi i narednih godina nastavili sa realizacijom ovog projekta u saradnji sa resornim ministarstvom.“

Izvor: Grad Užice

 

Ekocid: Da li bi ubijanje prirode trebalo da bude zločin?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick Haupt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve češće se priča o tome da se zločin protiv životne sredine “ekocid” prizna u Međunarodnom krivičnom pravu, ali postavlja se pitanje kako bi i da li ovaj zakon mogao funkcionisati.

Ambasador Vanuate u Evropskoj uniji u decembru 2019. godine dao je radikalan predlog: uništavanje životne sredine učiniti zločinom. Vanuatu je mala ostrvska država u na jugu Tihog okeana koja je ozbiljno ugrožena porastom nivoa vode.

Male ostrvske države već dugo pokušavaju da skrenu pažnju i da ubede predstavnike vlasti velikih i moćnih država da je vreme za promene i da dobrovoljno smanje emisije štetnih gasova. Ali do ovih promena veoma sporo dolazi, te se zato sugeriše da se i zakon promeni.

“Ekocid” doslovno znači “ubijanje životne sredine“, ova ideja je vrlo radikalna, ali aktivisti tvrde da je razumna. U teoriji kažu da niko ne sme proći nekažnjeno zbog uništavanja životne sredine. Aktivisti smatraju da bi ovaj zločin trebalo da bude u nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, koji trenutno može da procesuira četiri zločina: genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije. A ovaj sud može krivično da goni za zločine koji se tiču životne sredine, ali samo u kontesktu ova četiri zločina.

Pojedine zemlje imaju svoja pravila i propise kada je u pitanju borba protiv uništavanja životne sredine, ali borci protiv “ekocida” tvrde da će se masovno uništenje životne sredine nastaviti sve dok ne bude usvojen globalni zakon.

Ukoliko se doda peto krivičnog dela u statut Međunarodnog krivičnog suda, to bi značilo da će osobe koje unište životnu sredinu biti uhapšene, krivično gonjene i zatvorene. 

“Ako vam je potrebna dozvola za kopanje ili bušenje nafte, odete kod vlade i dobijete dozvolu za to, dok ne možete dobiti dozvolu samo za ubijanje ljudi, jer je to krivično delo. Jednom kada se postave paratmetri menja se kulturno razmišljanje, kao i pravna stvarnost“, kaže Jojo Mehta, iz kampanje Stop ekocidu.

Aktivisti veruju da bi se “ekocid” trebao primenjivati samo u slučajevima kada dođe do najozbiljnijih šteta, kao što su izlivanje nafte, duboke morske eksploatacije, industrijskog uzgoja stoke i drugo.

Sve glasniji su i svetsli lideri koji polako postaju pristalice “ekocida”, među njima se ističe Emanuel Makron, predsednik Francuske. Dve stranke u Belgiji i švedski parlamentarci predlažu da se pitanje “ekocida” reši i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

Papa Franjo je pozvao da se “ekocid” prizna kao zločin, dok je Greta Tunberg podržala i donirala Fondaciju Stop ekocidu. 

Ipak stručnjaci upozoravaju da koncept “ekocida” ima svoja ograničenja i da donišenje ovog zakona neće rešiti sve probleme i da uništavanje životne sredine neće samo tako prestati.

Milica Radičević

 

Kada će Kopaonik, Tara i Fruška gora u Uneskov projekat zaštite prirodne baštine

Foto-ilustracija: Unsplash (Dino Kajtez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Bukove šume nacionalnih parkova “Fruška gora”, “Kopaonik” i “Tara”, nominovane su za Uneskovu listu dobara svetske prirodne baštine. Sa tom nominacijom, naša zemlja jedna je od deset država koje prvi put učestvuju u projektu proširenja dobara svetske prirodne baštine.

U svojoj riznici, na površini od oko 25.000 hektara, nacionalni park “Tara”, čuva i neguje najkvalitetnije i najraznovrsnije šumske zajednice omorike, jele, smrče, bukve, gotovo 80 endemskih i reliktnih vrsta.

Ovde bukva raste sa Pančićevom omorikom. To čini, možemo reći, svakako neponovljivim ove šume na čitavom svetu, jer ništa slično ne možete naći nigde izuzev ovde, na području Nacionalnog parka i srednjeg toka reke Drine“, rekla je Marijana Josipović, viši referent za zaštitu prirode u NP “Tara”.

Specifičnosti tarskih, ali i bukovih šuma Kopaonika i Fruške gore, nominovane su za dobra svetske prirodne baštine.

„Treba na terenu da se uvere da su ove komponente koje smo nominovali zapravo u strogoj zaštiti i da je ovde bukva stvarno u strogoj zaštiti, kao što i treba za jedno dobro svetske prirodne baštine, koje bi bilo prvo za našu zemlju”, kaže Ivana Jovanović, ekolog iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Od nekoliko za Uneskovu listu nominovanih lokaliteta bukve u Srbiji, dva najveća, na Zvijezdi i u klisuri Rače, površine 2.000 hektara, nalaze se u NP “Tara”, u prvom stepenu zaštite.

Na prostoru Srbije – pet, u Evropi više od trideset lokaliteta, našlo se ove godine na listi za proširenje postojećeg dobra svetske baštine.

„Kada se nešto upiše na listu svetske baštine, država obećava da će ga čuvati zauvek. Vi ovde imate nešto veoma posebno što međunarodna zajednica želi da bude očuvano. Zauzvrat, to mesto nosi brend svetske baštine”, objasnio je Jan Vuhed, ekspert IUCN-a.

„To je velika obaveza i veliki izazov, i na kraju, znači da imamo područja koja su univerzalna, izuzetna ne samo u Srbiji nego i u Evropi”, dodala je Milica Tomić iz NP “Tara”.

I ma kako se proces nominacije zvanično završio, jedno je sigurno – uz plansku zaštitu i razvoj, ovo nasleđe, s vremenom ne gubi već dobija na kvalitetu i značaju.

Izvor: RTS

 

Kina lansirala satelit za testiranje 6G mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (Chad Madden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabe Pierce)

Kina je prva u svetu uspešno lansirala satelit kojim će testirati 6G mrežu.

Tehnologija satelita nije namenjena isključivo za komunikaciju.

Satelit će imati i neke druge funkcije, uključujući daljinsko posmatranje i nadgledanje prirodnih katastrofa, dok će i dalje vršiti testove, navode sa Univerziteta.

Iz Centra za lansiranje satelita Tajijan u provinciji Šanži, u orbitu je lansirano još 12 satelita.

Cilj Kine je da testira tehnologiju, mrežu izuzetne brzine koja će biti osnova komunikacije u budućnosti.

Satelitima će biti moguće i praćenje katastrofa na poljoprivrednim usevima i sprečavanje šumskih požara.

Vrhunski satelit je dobio ime po Univerzitetu za elektronsku nauku i tehnologiju u Kini (UESTC).

Koristiće se za verifikaciju performansi 6G frekvencijskog opsega u svemiru.

Iako se veruje da je 6G tehnologija još uvek u povojima, očekuje se da će biti više od 100 puta brža od 5G mreže. U razvoj 6G mreža uključeno je Ministarstvo nauke i tehnologije Kine, koje veruje da će brzine 6G mreža biti oko osam hiljada puta veće, nego što su sadašnje brzine 5G.

Izvor: RTS

Vlada Srbije sprema pomoć od 4,8 milijarde za EPS

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Vlada Srbije je u predlogu rebalansa budžeta za 2020. godinu predvidela subvencije “javnim preduzećima u sektoru električne energije” u iznosu od 4,8 milijardi dinara, što predstavlja presedan u dosadašnjem planiranju javnih finansija, prenosi portal Nova Ekonomija.

Prema mišljenju konsultanta Bogdana Petrovića, ove subvencije mogu samo da budu usmerena na Elektroprivredu Srbije (EPS), a potencijalni razlog su gubici koji se ostvaruju prilikom otkupa struje iz obnovljivih izvora energije po subvencionisanim cenama.

On dodaje i da se subvencije za Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica” dodeljuju iz programa “Upravljanje mineralnim resursima”, što dodatno sužava preduzeća koja bi mogla da budu primaoci te pomoći.

“Toga nikad nije bilo do sada, a to može da bude samo EPS, obzirom da drugo (javno preduzeće u energetskom sektoru), Elektromreže Srbije, nemaju problema”, kaže Petrović.

Podsećamo, Elektroprivreda Srbije je verovatno najznačajnija kompanija u domaćoj privredi, a prošle godine je na nivou grupe zabeležila gubitak od 3,9 milijardi dinara ili oko 33 miliona evra.

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)

Juče usvojen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Srbije za 2020. godinu predviđa prihode od 1.291,4 milijardi dinara i rashode u visini od 1.774,4 milijardi dinara, čime bi deficit iznosio 483 milijarde dinara.

Petrović ocenjuje i da bi za ozdravljenje finansija EPS-a biti neophodno povećavanje takozvanih “fid-in tarifa“, iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije.

“Ili će se povećati naknada za obnovljive izvore energije ili će gubici morati da se reše subvencijama. Naknada do sad nije povećana, a konstantno se aktiviraju novi vetroparkovi, koji su odobreni pre nekoliko godina”, zaključuje Petrović.

Visina te tarife je nepromenjena još od 2015. godine, dok je nabavka električne energije od povlašćenih proizvođača u tom periodu povećana osam puta.

Prošle godine je za otkup struje od povlašćenih proizvođača “zelene” struje plaćeno 13,3 milijarde dinara, dok EPS od krajnjih korisnika putem fid-in tarifa naplaćuje 9,33 pare po kilovat-satu prodate struje.

Petrović je na nedavno održanom panelu “Zašto su javna preduzeća u gubitku” ocenio da će EPS samo zbog nedvoljnih prihoda od fid-in tarifa imati gubitak od 120 do 150 miliona evra na godišnjem nivou.

Izvor: Nova Ekonomija

“Nidek” ulaže gotovo dve milijarde dolara u izgradnju fabrike u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska grupacija “Nidek Korporejšen” (Nidec Corporation) uložiće 1,9 milijardi dolara (1,6 milijardi evra) u izgradnju fabrike motora za električna vozila u Srbiji, piše tokijski poslovni dnevnik “Nikei”.

Pogon u Srbiji postaće jedan od najvećih proizvodnih centara japanske kompanije u Evropi, koji će dostići godišnju proizvodnju između 200.000 i 300.000 jedinica do 2023. godine.

Predsednik japanske kompanije Jun Seki je u septembru bio u poseti Srbiji i tom prilikom je razgovarao o mogućem ulaganju sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

Novi Sad izabran je kao lokacija koja najviše pogoduje našoj kompaniji, a i uslovi koje nudi lokaklna samouprava su dobri. Imamo komparativne prednosti u odnosu na neke druge lokacije u Evropi”, rekao je Nasuki Tukojama, konstruktor kompanije “Nidek”.

“Nidek” je vodeća japanska kompanija u oblasti proizvodnje električnih motora i ima najveći udeo na globalnom tržištu za male vretenaste motore koji napajaju hard-disk pogone.

“Motori će se proizvoditi ne samo za automobile, već i za dostavna vozila, viljuškare i ostala građevinska vozila. Za početak radiće se samo na njihovom sklapanju, a kasnije ćemo krenuti i sa celokupnom proizvodnjom”, naveo je Tukojama.

Ova kompanija ima 296 poslovnica koje se, pored Japana, nalaze širom Azije, Evrope i Amerike.

“Nidek Korporejšn” zapošljava nekoliko destina hiljada radnika, a cilj je približiti se velikim evropskim proizvođačima automobila, i cenom i kvalitetom, koji ne mogu tako brzo da izgrade sopstvene nove pogone.

Izvor: RTS

Počela izgradnja postrojenja za preradu vode u Bačkom Monoštoru

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

U Bačkom Monoštoru počela je izgradnja postrojenja za preradu vode. Kamen temeljac položili su gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković i direktor JKP „Vodovoda“ Bezdan Dejan Kubatov.

Izgradnja postrojenja za preradu vode rešiće problem proizvodnje zdrave pijaće vode još jednog naseljenog mesta na teritoriji Grada Sombora, tako da će stanovnicima Bačkog Monoštora biti obezbeđena pijaća voda čiji kvalitet odgovara svim propisanim zahtevima.

Gradonačelnik Antonio Ratković istakao je da je prioritet Grada Sombora da svi stanovnici imaju obezbeđenu zdravu pijaću vodu.

„2019. godine kada smo otvarali jedno ovakvo slično postrojenje u Bačkom Bregu, tada sam govorio da se nadam da ćemo u bliskoj budušnosti imati priliku da slično ovakvo postrojenje otvorimo i ovde u Monoštoru. Meni je velika čast što danas imam priliku i da položim kamen temeljac. Koliko je bitan kvalitet vode, kako u gradu tako i u svim naseljenim mestima, govori to da ćemo se mi kao Grad svakako rukovoditi time da svako selo u narednim godinama dobije pijaću vodu. Ono što je bitno za Monoštor da ovaj problem traje već godinama i da smo zajedno sa Javnim komunalnim preduzećem “Vodovod” Bezdan prepoznali ovaj problem i da rešavamo selo po selo. Ja se nadam da će do polovine sledeće godine biti gotovi radovi i da ćemo imati priliku da zajednički otvorimo ovo postrojenje“, rekao je gradonačelnik i dodao da je ovaj Projekat još jedan vid saradnje između Grada Sombora i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Direktor JKP „Vodovod“ Bezdan Dejan Kubatov rekao je da je ovo preduzeće spremno da odgovori na sve zahteve kako bi se obezbedila pijaća voda.

„Grad Sombor i Pokrajinski sekretarijat je prepoznao dobrog partnera u javnom komunalnom preduzeću Vodovod Bezdan. Mi im se zahvanjujemo svim srcem što su stali uz nas i što su nas prepoznali kao partnere koji mogu da odgovore svim tehnološkim zahtevima, odnosno svim zahtevima kvalitetne pijaće vode. Postrojenje koje će biti izgrađeno za nekoliko meseci jeste postrojenje kapaciteta 14 litara sekundnih. Mnogo veći kapacitet poseduje postrojenje zato što smo isprojektovali i druge zahteve. Osnovna stvar jeste da Bački Monoštor kao naselje ima skoro 1400 priključaka, to je ekvivalentnih 3 500 stanovnika koji će, nadamo se, vrlo brzo dobiti pijaću vodu“ rekao je Kubatov.

Oprema koja će se koristiti u postrojenju je kombinacija domaće i strane tehnologije, kakva je već instalirana na lokaciji Bački Breg, gde daje izuzetne rezultate u filtriranju, odnosno u proizvodnji pijaće vode.

Projekat je zamišljen tako da celokupan tehnološki proces bude zatvorenog karaktera, odnosno da ne bude odbacivanja ni kapi vode iz bilo kog procesa fitracije, pranja filtera ili drugo.

Bački Monoštor trenutno se snabdeva vodom iz tri bunara čiji kvalitet ne odgovara parametrima kvaliteta koji su propisani važećim Pravilnikom o ispravnosti vode za piće (zabeležene su veće vrednosti gvožđa, mangana, arsena, mutnoća i boja, od maksimalno dozvoljenih količina).

Izvor: Grad Sombor

 

Intenzivirati radove na obilaznici oko Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jamar Penny)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović obišao je radove na projektu Beogradska obilaznica i tom prilikom apelovao na izvođače i investitore da intenziviraju građevinske radove kako bi se posao završio u predviđenim rokovima.

Momirović je najpre imao sastanak sa predstavnicima kineske kompanije “Pauer čajna konstrakšn korporejšn” koja izvodi radove, nakon toga je obišao deonicu oko Tunela Straževica, a potom i ostale lokacije u okviru projekta.

On je, poručivši da taj projekat treba da bude završen u naredne dve godine, podsetio na to da je deonica velika i kompleksna, da obuhvata više sektora, kao i da postoje mala kašnjenja oko kojih je postignut dogovor sa kineskim partnerima da se radovi intenziviraju.

“Apelujem na izvođače i investitore da pojačaju građevinske radove jer sada imamo neuobičajeno dobre vremenske prilike”, ponovio je ministar i dodao da je sa kineskim partnerima dogovorena dinamika radova, odnosno definisano gde treba da se ubrzaju radovi.

Prema njegovim rečima, problemi su uglavnom pravne prirode i odnose se na eksproprijaciju, s tim što će država učiniti sve da omogući ubrzanje radova i tako pomogne izvođačima da obave posao u predviđenom roku.

Momirović je, govoreći o aktuelneoj epidemiološkoj situaciji, rekao da se građevinski poslovi nastavljaju uobičajeno i da to neće uticati na radove, kao i da svi treba da prate uputstva Kriznog štaba i da ih se pridržavaju.

Radove je, zajedno sa ministrom i predstavnicma kineske kompanije, obišao i vršilac dužnosti direktora “Puteva Srbije” Zoran Drobnjak.

Izvor: Vlada Republike Srbije