Home Blog Page 630

Počinje akcija pošumljavanja Nacionalnog parka “Fruška gora”

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucie Hošová)

Prošlo je 60 godina od kako je Fruška gora proglašena nacionalnim parkom.

Kako bi obeležili ovaj veliki jubilej gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i v.d. direktor JP “Nacionalni park Fruška gora” Radoslav Krunić danas će zasaditi drveće na ovoj planini. 

Naime, povodom obeležavanja šest decenija od osnivanja prvoosnovanog Nacionalnog parka u Republici Srbiji i jedinog na području AP Vojvodine, JP “Nacionalni park Fruška gora” organizuje simboličnu akciju pošumljavanja teritorije Fruške gore sadnjom 60.000 sadnica.

Predviđeno je da se akcija pošumljavanja “60-60000” realizuje u periodu od završetka vegetacije 2020. godine do početka novog vegetacionog perioda 2021. godine, a u skladu sa epidemiološkom situacijom.

Izvor: Grad Novi Sad

 

Mleko koje preporučuje Svetska zdravstvena organizacija

Foto-ilustracija: Unsplash
Photo-illustration: Pixabay

Zbog posebne važnosti za ishranu poslednjih godina ovčije mleko se preporučuje i od strane Svetske zdravstvene organizacije. Njihovi stručnjaci tvrde da se radi o najkvalitetnijoj vrsti mleka, koje je iz neopravdanih razloga neznatno zastupljeno u jelovniku savremenog čoveka, navodi stručnjak za stočarstvo Poljoprivredno stručne službe Požarevac Nenad Vujčić.

Za razliku od naše, stare civilizacije su znale da cene ovaj proizvod, za koji se veruje da je spasao čovečanstvo. Postoje podaci da je korišćeno još pre 8.000 godina, kao jedini izvor mlečnih belančevina. Sada je zastupljeno samo tri do pet odsto u odnosu na ostale vrste.

Posebno je zanimljivo da se u zemljama sa najrazvijenijim ovčarstvom, Australiji i na Novom Zelandu, uopšte ne proizvodi mleko. Stanovništvu stoje na raspolaganju jedino uvozni delikatesni sirevi, koje koriste u malim količinama. Izuzetak su siromašne afričke i azijske zemlje, gde je ovčije mleko veoma traženo. Kao i na mediteranskom području, u kojem su i najveći svetski proizvođači ovčijih sireva. To su, pre svega, Turska, Francuska, Grčka, Italija i Španija.

Bez štetnih mikroorganizama

Smatra se da na kvalitet i zdravstvenu ispravnost mleka značajno utiču teški životni uslovi kojima su ovce prilagođene. Zahvaljujući posebno razvijenom imunom sistemu, mala je mogućnost da se u mleku nađu mikroorganizmi koji bi ugrozili zdravlje ljudi.

Inače, sadrži dva puta veću količinu mlečne masti, bogatije je vitaminom C, proteinima i suvim materijama. Jedino je po sadržaju mlečnog šećera, laktoze, izjednačeno s kravljim. Smatra se da prerađevine imaju veću nutritivnu vrednost od svežeg mleka. Posebno sirevi, koji mogu da se koriste kao izvanredna dijetetska hrana tokom lečenja želudačnih bolesti, dijabetesa i drugih. Dijebetičarima se preporučuje i kiselo mleko, jogurt, napici s dodatkom voća, naglašava Vujčić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Od ovčijeg mleka i najkvalitetniji sirevi

Ovčije mleko je u tehnološkom smislu izvrsna sirovina, jer sadrži visok procenat kazeina u odnosu na ostale belančevine. To znači da se od njega dobijaju najkvalitetniji sirevi. Među poznatim su rokfor, gorgonzola, kačkavalj, paški sir i drugi.

Kako smo ranije pisali, u poslednjih desetak godina u valjevskom kraju znatno je povećan broj grla ovaca, pa je prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji su prikupljeni u Anketi poljoprivrede na teritoriji Kolubarskog okruga oko 71.000 ovaca.

Pored plasmana jagnjećeg mesa, uzgoja ovaca za priplod, dodatnu zaradu mogao bi doneti ovčiji sir i kajmak, koji je, relativno malo zastupljen u ishrani. Ipak, izvestan broj proizvođača bavi se pravljenjem i plasmanom ovog sira, koji dobijaju od mleka mahom sjeničkih rasa.

Izvor: Agroklub

Folksvagenov eksperiment – celo ostrvo prelazi na električni pogon

Foto-ilustracija: Pixabay

Folksvagen i Grčka žele da na ostrvu Astipalea pokažu da je mobilnost moguća i bez zagađenja vazduha. Grčko ostrvo bi trebalo da postane ostrvo elektromobilnosti. I primer drugima.

Malo egejsko ostrvo Astipalea, smešteno između Santorinija i Kosa, trebalo bi da postane model klimatski neutralne mobilnosti. Nemački automobilski koncern „Folksvagen“ i grčka vlada potpisali su 4. novembra odgovarajuće pismo o namerama. Izvršni direktor „Folksvagena“ Herbert Dis kaže da se radi o „projektu koji je, prema mojim saznanjima, jedinstven u svetu“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Astypalaia (@astypalaia_island)

U sledećih nekoliko godina ostrvo Astipalea, površine oko sto kvadratnih kilometara, trebalo bi da postane ekološki uzor – sa električnim automobilima, skuterima i biciklima, pa čak i sa samovozećim miniautobusima.

Predviđeno je da se oko 1.500 vozila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem zameni sa hiljadu električnih vozila. To će verovatno biti „Folksvagenovi“ električni modeli ID.3 i ID.4. Vlada u Atini subvencioniše njihovu kupovinu i plaća do 12.500 evra po vozilu. „Folksvagen“ će ih pak nuditi po proizvodnoj ceni, a i sam će uložiti oko deset miliona evra u projekat. Otprilike toliki će biti i udeo države.

Struja iz obnovljivih izvora 

Foto: volkswagen-newsroom.com

Zašto je za taj pionirski projekat odabrano baš to ostrvo sa samo 1.300 stanovnika? Prema rečima izvršnog direktora „Folskvagena“, Disa, ideja o ostrvu bez emisije ugljen-dioksida došla je od grčke vlade. Maik Štefan, rukovodilac poslovnog razvoja u „Folksvagen grupi“ kaže u intervjuu za Dojče vele: „Zajedno smo odabrali Astipaleu, jer ostrvo ima tačno prave dimenzije u pogledu veličine, broja vozila i broja stanovnika. Uz to, gotovo i da nema automobilskog saobraćaja između kopna i Astipalee, a ne postoji ni dalekovod od kopna do ostrva.“

Kao i na većini drugih ostrva u Egejskom moru, i na Astipalei se električna energija proizvodi dizel-generatorima. U razgovoru za Dojče vele, gradonačelnik ostrva Nikolaos Komineas kaže da će za potrebe projekta biti potrebno proizvesti „oko petnaest odsto više struje“ nego do sada. U tu svrhu uskoro bi trebalo da budu postavljene vetrenjače i solarni kolektori, a električna energija koja se tako proizvede skladištiće se u posebnim baterijama. Istovremeno, se mora obnoviti i mreža puteva, kaže Komineas. To je neophodno kako bi se uopšte stvorili uslovi za autonomnu mobilnost.

Astipalea – probni poligon za autonomnu vožnju

Ambiciozni projekat mogao bi da poboljša međunarodno ukaljani imidž „Folksvagena“ nakon dizel-skandala i postane simbol novog, električnog usmerenja koncerna.

Ali to nije sve, kaže grčki novinar Nikos Kunitis, koji i sam dolazi iz Astipalee: „Vrlo je verovatno da se tu radi i o testovima za autonomnu vožnju. U vezi s tim, pravna situacija u EU veoma je komplikovana, pogotovo za testiranja na javnim putevima. Ali prema grčkom zakonu, Astipalea je klasifikovana kao periferni region, tako da bi takva ispitivanja s autonomnim vozilima tamo lakše mogla da se sprovedu.“

Druga je prednost to što će se testovi i dalje sprovoditi unutar EU, dakle u relativnoj blizini sedišta koncerna u Volfsburgu – a ne u dalekoj Kini ili u Sjedinjenim Državama, dodaje pomenuti novinar koji prati sektor auto-mobilnost.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Astypalaia (@astypalaia_island)

Zbog relativno male putne mreže na ostrvu, tu je i malo verovatno da će električna vozila imati problem s dometom. „Astipalea ima idealnu veličinu za baterije koje su danas dostupne“, uveren je Nikos Kunitis. A osim toga, taj projekat na Astipalei dobar je početak promocije elektromobilnosti u Grčkoj. „Ne mogu više da se izbegavaju sve stroži standardi Evropske unije“, kaže Kuntis .

Izvor: RTS

Brazilske firme odbile zahteve Vašingtona da zabrane Huavei 5G opremu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Četiri glavne telekomunikacione kompanije u Brazilu odbile su poziv da se sastanu sa visokim američkim zvaničnikom, koji lobira za isključenje kineske kompanije Huavei iz razvoja brazilske 5G mreže, piše Rojters (Reuters), a prenosi portal Nova Ekonomija.

Kako navode brazilski mediji, sastanak u Sao Paulu je bio zakazan sa američkim podsekretarom za ekonomski rast i energetiku Kitom Kračom, čime su se kompanije direktno suprotstavile pritisku vlade SAD.

Krač je prethodno izjavio da američka vlada i njeni partneri povećavaju napore za “zaštitu svetske ekonomske strukture”, time što će ograničiti udeo Huavei opreme u 5G mrežama.

Vašington tvrdi da Huavei oprema može biti korišćena za špijuniranje i da predstavlja rizik po državnu bezbednost, što je Huavei više puta do sada odlučno negirao.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanije koje su pozvane na sastanak bile su Telefonica Brasil, Grupo Oi, TIM Participacoes, u vlasništvu Telekom Italije, i Claro, čiji je vlasnik meksički America Movil.

Te kompanije već koriste Huavei opremu u pripremi za izdavanje koncesija na 5G sprektar naredne godine u Brazilu.

Švedski telekomunikacioni regulator PTS zaustavio je rasprodaju frekvencija za 5G mrežu nakon što je sud suspendovao njegovu odluku kojom je kineski „Huavej“ isključen iz trke za 5G mrežu.

Prošlog meseca Švedska je zabranila ugradnju „Huavejeve“ opreme u svojoj 5G mreži navodeći kao razlog nacionalnu bezbednost.

Takođe, zatraženo je od kompanija koje učestvuju u aukciji frekvencija da odstrane svu opremu kineske kompanije do 1. januara 2025. godine.

Izvor: Nova Ekonomija

Beograd dobija intermodalni terminal u Batajnici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EU info centar

Beograd dobija intermodalni terminal čime se podstičе razvoj savrеmеnog kombinovanog transporta robe kroz povеćanjе učеšća žеlеznicе i stvaranjеm partnеrskog odnosa sa drumskim transportom. Na ovaj način železnica postaje konkurentnija na tržištu, istovrеmеno pratеći svе budućе tеndеncijе u transportu korišćеnjеm savrеmеnih tеhnologija.

Svečanim polaganjem kamena temeljca obeležen je početak radova na izgradnji intermodalnog terminala u Batajnici, ali i zvaničan početak kampanje u oblasti povezivanja. Događaju su prisustvovali predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, ministar za evropske integracije, Jadranka Joksimović i ministar građevine i saobraćaja, Tomislav Momirović i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici, kao i predstavnici vlade i gradskih vlasti i predstavnici zemalja članica Evroske unije i transportne zajednice.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se Evropskoj uniji i državama članicama na sredstvima koja će omogućiti izgradnju ovog objekta.

“Ovo će Srbiji puno da znači. Ovde će da bude neka vrsta šireg logističkog centra, gde će moći da se pretovara roba iz kamiona u vozove, takozvana „suva luka“. Beč ima tri ovakva terminala, u celoj Nemačkoj ima preko stotinu. Ovo je uslov bez koga ne možemo da idemo napred, pre svega zbog posla, zbog profitne razlike za preduzeća, ali i zbog niže cene za obične ljude, za običnog potrošača. Važno je i zato što je to deo programa za zaštitu životne sredine, za zeleniju Srbiju, nešto što smo potpisali i prihvatili na nedavno održanom Sofijskom samitu”, kaže predsednik Srbije.

Foto: EU info centar

Ovaj terminal će višestruko povećati sadašnje kapacitete kombinovanog transporta u Srbiji, nalazi se u industrijskoj zoni u Batajnici, a ukupna investicija iznosi 15,5 miliona evra od čega EU finansira 90 odsto ovih radova putem bespovratnih sredstava dok preostali iznos finansira Republika Srbija.

“Ova godina biće upamćena po pandemiji, ali istovremeno i našim dodatnim naporima da pružimo značajnu podršku ekonomiji. Povezivanje tržišta u cilju brže i bezbednije cirkulacije ljudi i roba, realizacije investicija i pružanja usluga, za unapređenje ekonomije – to je ključni element na kome se temelji EU. U 2015. godini EU je izdvojila milijardu evra za agendu povezivanja kako bi pomogla ubrzanju izgradnje modernih transportnih i energetskih veza za povezivanje Zapadnog Balkana i EU. Drago mi je kad vidim da je pet godina kasnije Srbija jedan od najvećih primalaca EU fondova za povezivanje u region, sa više od 200 miliona evra bespovratnih sredstava za šest investicionih projekata. Izgradnja intermodalnog terminala u Batajnici jedan je od ovih projekata zajedno sa modernizacijom železničke pruge Niš – Brestovac (45 miliona evra), izgradnjom autoputa Niš – Pločnik (faza 1 Autoputa mira za 40 miliona evra); modernizacija železničke pruge Niš – Dimitrovgrad (74 miliona evra); rehabilitacija

Đerdap I (11,4 miliona evra) i rehabilitacija brave Đerdap II (17 miliona evra). Terminal je važan deo Agende povezivanja i primer je dobre sinergije između EU, nacionalnih i lokalnih vlasti. Novi terminal će povezivati infrastrukturu drumskog i železničkog transporta olakšavajući korišćenje železnica kao ekološki prihvatljivog načina prevoza. Poboljšavanjem saobraćajne povezanosti praktično poboljšavamo socijalno-ekonomske standarde građana”,zaključio je ambassador Sem Fabrici.

Današnji događaj istovremeno označava i početak kampanje u oblasti povezivanja, koju realizuje Evropska unija u Srbiji, u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije.

Foto: EU info centar

„Partnerstvo Srbije i EU vidljivo je na svakom koraku kroz brojne projekte realizovane sredstvima EU u različitim delovima Srbije i različitim oblastima. Ovo je korak napred u evropskom putu Srbije, jer koliko su važni klasteri poglavlja, toliko su važna i sredstva iz EU koja na odgovoran način koristimo u cilju daljeg razvoja Srbije, infrastrukture poslovanja, koje su važne i za kompanije iz EU. Upravo kroz projekat izgradnje Inter-modalnog terminala u Batajnici omogućava se povezivanje drumskog i železničkog saobraćaja. Dodatno, ovaj projekat nema uticaj samo na transport već i na kvalitet vazduha, odnosno kvalitet životne sredine u Beogradu, jer doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova zbog smanjenja prisustva teških transportnih vozila na našim ulicama,“ izjavila je ministar za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović.

Kombinovani prevoz treba da doprinese postizanju: pouzdane, predvidljive, fleksibilne, brže i jeftinije usluge prevoza; dalje liberalizacije železničkog tržišta; razvoju infrastrukture za intermodalnost, sa kapacitetima za interoperabilnost; poboljšanje percepcije transportne politike i fokusiranje na kvalitetne podatke.

Prepoznajući prednosti poboljšanog povezivanja, Evropska unija je 2015. u okviru Agende povezivanja izdvojila milijardu evra bespovratnih sredstava do 2020. u cilju brže izgradnje modernih transportnih i energetskih tokova koje povezuju EU. Srbija je jedan od najvećih primalaca EU fondova za povezivanje u regionu i do sada je obezbeđeno više od 203 miliona evra bespovratnih sredstava za određene investicione projekte. Ova sredstva će pomoći u izgradnji moderne mreže drumskog i železničkog saobraćaja koja povezuje Beograd sa ostalim glavnim gradovima zapadnog Balkana i sa susednim zemljama EU, stvarajući tako mogućnosti za ekonomski razvoj, radna mesta, sigurniji i brži transport i trgovinske tokove sa Evropskom unijom.

Projеkat intermodalnog terminala obuhvata radovе, nadzor nad izgradnjom, nabavku oprеmе i tеhničku pomoć tеrminalnskom opеratеru. Radovi obuhvataju izgradnju pristupnih drumskih i žеlеzničkih saobraćajnica, površina za skladištеnjе i manеvrisanjе i administrativnog objеkta sa parkingom za tеrеtna vozila.

Izvor: EU info centar

Direktorat nije utvrdio ko je ugrozio beloglave supove, let možda nije prijavljen

Foto-ilustracija: Unsplash (Valdemaras D)
Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Dufour)

Direktorat civilnog vazduhoplovstva ni nakon inspekcijskog nadzora nije utvrdio ko je 24. jula preleteo iznad Specijalnog rezervata prirode Uvac i na taj način ugrozio mladunce beloglavog supa, saznaje CINS. Iz Direktorata i Kontrole letenja ne isključuju mogućnost da taj let nije bio prijavljen.

Dok je krajem jula helikopter preletao iznad Specijalnog rezervata prirode Uvac (SRP Uvac) uznemirio je mladunce beloglavog supa zbog čega je njih sedam ispalo iz svojih gnezda. Kako je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pisao u oktobru, ni dva meseca nakon tog događaja nije bilo poznato ko je upravljao letelicom.

Kako se sada čini, nadležni neće ni moći da utvrde ko je leteo.

Naime, nakon što im je SRP Uvac 4. avgusta prijavio ovaj slučaj, Direktorat civilnog vazduhoplovstva je započeo vanredni inspekcijski nadzor, navodi se u odgovoru ove agencije CINS-u. Dostavljena im je izjava rukovodioca čuvarske službe rezervata u kojoj je stajalo da se let helikoptera dogodio 24. jula posle 18 časova. Inspektori Direktorata su od Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) tražili i planove letenja za vazduhoplove koji su leteli tog dana u rejonu centralne i jugozapadne Srbije – širem rejonu SRP Uvac, radarske slike za navedene letove, audio zapise komunikacije kontrolora letenja i pilota vazduhoplova. U nadzoru su uzete i izjave od kontrolora letenja kao i od pilota helikoptera čije su rute letenja bile najbliže SRP Uvac.

Ipak, kako navode iz Direktorata, na osnovu raspoloživih podataka nije bilo moguće utvrditi koji vazduhoplov je u navedeno vreme nisko leteo iznad SRP Uvac.

„Uzimajući u obzir i mogućnost da se niski let iznad SRP Uvac mogao odvijati i od strane pilota koji nije podneo plan letenja ili nije pilot civilnog vazduhoplova (hipotetički može biti i pilot vojnog vazduhoplova, prim.nov), nije bilo moguće izvršiti identifikaciju vazduhoplova i utvrditi identitet pilota koji su prekršili pravila letenja i time ugrozili staništa zaštićenih životinjskih vrsta“, piše u odgovoru Direktorata CINS-u.

CINS je pokušao i od SMATSA-e da dobije više podataka o ovom slučaju. Iz SMATSA-e su odgovorili da su, na dan spornog leta, iz okoline Beograda u pravcu jugozapadne Srbije poletela dva helikoptera: „Uvidom u planove leta za ova dva helikoptera utvrđeno je da nijedna od njihovih ruta ne prolazi kroz Specijalni rezervat prirode Uvac“.

Oni takođe u odgovoru ističu da ne isključuju mogućnost da je neko bez obaveštavanja Kontrole letenja i bez podnetog plana leta leteo u rejonu rezervata Uvac, na visinama ispod kojih ne postoji prekrivanje radarima SMATSA-e.

Prelet preko Uvca i ugrožavanje beloglavih supova iz jula je izazvalo veliku pažnju u javnosti pa je krajem oktobra doneta, a početkom novembra stupila na snagu, Naredba o određivanju uslovno zabranjenih zona letenja iznad Uvca, Trešnjice i Mileševke – stanovišta beloglavih supova. Njom je letenje civilnih vazduhoplova, uključujući i bespilotne letelice, u ovim zonama dozvoljeno samo ako je operater vazduhoplova pribavio odobrenje za let od Direktorata. Za to je potrebno ispuniti niz uslova, među kojima i da upravljač zaštićenog područja izda saglasnost u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu prirode.

SMATSA ne da podatke o tome ko je preletao Uvac

S obzirom na to da su iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije CINS-u ranije rekli da nisu izdavali uslove za letove iznad SRP Uvac, iako su letovima ti uslovi bili neophodni, od SMATSA-e smo tražili ko je sve u prethodnih godinu i po dana leteo iznad ove teritorije.

Kontrola letenja se na početku odgovora ogradila da nije u obavezi da podatke o pruženim uslugama u vazdušnoj plovidbi čuva duže od 30 dana od dana kada je usluga pružena, ali su nam rekli da je u periodu od 20. jula do 4. avgusta ove godine podneto više planova leta za vazduhoplove kojima se planiralo letenje u rejonu rezervata Uvac. Ipak, podatke o kome se radi SMATSA nije dostavila zbog čega je CINS uložio žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja.

Izvor: CINS

 

Sekretarijat za inspekcijske poslove naložio čišćenje Čukaričkog rukavca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Inspektori Sekretarijata za inspekcijske poslove su u saradnji sa JVP „Srbijavode” obišli Čukarički rukavac i naložili njegovo čišćenje.

Vodni inspektor sekretarijata sačinio je zapisnik na osnovu koga je doneto rešenje kojim se JVP „Srbijavode” nalaže čišćenje mulja na navedenoj lokaciji, čime će se obezbediti adekvatan protok vode u rukavcu.

Kako se ističe, vodni i ekološki inspektori Sekretarijata za inspekcijske poslove su izvršili dodatni obilazak terena u saradnji sa mobilnom ekotoksikološkom ekipom Gradskog zavoda za javno zdravlje kako bi se izvršila dodatna ciljna ispitivanja vode.

Podsetimo, građani su pre nekoliko dana prijavili da se neprijatni mirisi šire Čukaričkim rukavcem. Nakon prijave građani, nadležni su reagovali, urađeno je vanredno uzorkovanje vode Topčiderske reke. Rezultati su ukazali na povećan raspad organskih materija do koga dolazi usled izlivanja fekalno-sanitarnih voda, a jedan od uzroka može biti i neadekvatno ispuštanje septičkih jama.

Izvor: Grad Beograd

Ova kompanija u Srbiji je rekla NE plastici

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Tyson)

Zagađenost vazduha u Srbiji i okolnim zemljama je sve veća, a Beograd je mesecima na listi top deset najzagađenijih gradova na svetu.

Najveći krivac je neadekvatno spaljivanje različitih materija koje za posledicu ima direktan uticaj na vazduh, a rešenje je vrlo jednostavno – smanjenje količine otpada koji će završiti na deponijama, ali i reciklaža.

Najjednostavnije objašnjeno reciklaža je proces prikupljanja i obrade materijala koji bi inače završio na otpadu, a sve sa ciljem stvaranja novog proizvoda. Na ovaj način otpadu se daje nov život i postaje resurs koji se koristi iznova i iznova.

Današnji svet teško je zamisliti bez plastike. Za početak, svi u kući imamo kesu koja čuva gomilu drugih kesa.

U Srbiji građani u proseku troše sedam plastičnih kesa dnevno, odnosno 2.555 godišnje, što je više od dve milijarde potrošenih kesa, samo u Srbiji. Šta se dešava u ostatku Evrope? Nije idealno, ali je bolje – u proseku građanin EU potroši oko 500 kesa za jednokratnu upotrebu godišnje , odnosno pet puta manje plastičnih kesa na godišnjem nivou od domaćih potrošača.

Evropa proizvodi 60 miliona tona plastike, a samo 30 odsto se reciklira. Rezultati istraživanja udruženja Surfrider iz Kalifornije pokazuju da svakodnevno u moru završi osam miliona tona otpada. Takođe, 80 odsto zagađenja mora stiže s kopna, a glavni krivac za to je čovek.

Plastični otpadi u moru stvaraju veliki problem za okolinu, jer zagađuju vodu i škode morskim životinjama i pticama.
Plastika je u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo.

Prema Svetskoj organizaciji za prirodu, nedeljno u sebe unesemo oko pet grama plastike – proporcionalno jednoj kreditnoj kartici, a najveći izvor mikroplastike koju unosimo je voda.

Foto ilustracija: Pixabay

U Srbiji, slivanje plastičnog otpada u vodene tokove dovodi do višestrukih posledica, a najznačajnija je postepeno otpuštanje toksičnih hemijskih materija koje nastaju raspadanjem plastike u zemljište i njihov prelazak u podzemne vode. Iz zemljišta i podzemnih voda komadići plastike dospevaju u ribu i biljni svet, preko čega i na trpezu, a preko bunara i donaših bokala sa vodom.

Otpad od plastike može biti i uzrok poplava, jer može začepiti kanale za drenažu i odvodne cevi. Takođe, tokom svog razlaganja, plastika, ispušta metan koji je neuporedivo opasniji od ugljen-dioksida u kontekstu stvaranja efekata staklene bašte.

Svake godine u svetu se proizvede više od 300 miliona tona plastičnih materijala. Od ovog broja 40 odsto čini ambalaža od plastike koja se koristi za pakovanje najrazličitijih proizvoda – od PET boca, stiroporskih tacni do polietilenskih folija. Malo koja industrija je ostala imuna na plastiku, od delova za avione pa do medicinskih uređaja – plastika je prisutna svuda, a među plastičnom ambalažom najzastupljenije plastične boce, kese i čaše za jogurt.

Važno je reći i da se čaše za jogurt se prave od polistirena, koji se ne razgrađuje i ne reciklira, već se uništavati u strogo kontrolisanim uslovima, kako bi se izbegle štetne posledice.

Pojedini aditivi koji se dodaju u plastične mase da bi unapredili njihova svojstva štetni su po ljudsko zdravlje jer mogu uticati na rad hormona ili pojavu kancera.

Plastične boce se prave od polietilen-tereftalata, a poznate su u formi takozvane PET ambalaža. Ona se razlaže jako dugo, ali se može reciklirati. U razvijenim zemljama ova ambalaža se uredno sakuplja, dok kod nas vlada mišljenje da ne postoji ekonomski interes za recikliranje PET ambalaže. Mnogi proizvođači se pravdaju da je lakše napraviti nov proizvod nego reciklirati ambalažu i od nje napraviti nov proizvod.

Foto-ilustracija: Unsplash (Volodymyr Hryshchenko)

Plastična ambalaža čini četvrtinu otpada po kućama, a postojeće učešće domaćinstava u reciklaži je relativno nisko: gotovo 70 odsto nikada ne odvaja otpad za reciklažu, dok svako treće domaćinstvo bar ponekad odvaja i u tom slučaju su u pitanju proizvodi od plastike. Da bi se samo jedna nemarno bačena kesa razgradila potrebno je da prođe između 400 i 1.000 godina, a čak i tada razgrađene hemikalije od kojih su napravljene još dugo zagađuju okolinu.

Plastični materijal se sastoji od molekula koji najčešće potiču od nafte, dok se manji broj plastičnih materijala pravi od drugih sirovina, na primer od kukuruza. Plastika je raspoređena u sedam tipova prema hemijskom sastavu, a tokom raspadanja, svaka od njih oslobađa razne toksične materije.

Zabrinjavajuće je da oko 90 odsto plastičnog otpada na svetu neće biti reciklirano jer je recikliranje plastike skup i zahtevan process, pa je jedino pravo rešenje njena minimalna upotreba, višestruko korišćenje i/ili nalaženje jeftinih postupaka za proizvodnju bioplastike na bazi skroba i celuloze. Čak 80 zemalja u svetu je uvelo zabranu korišćenja plastičnih kesa, a mnoge zemlje idu korak dalje i postepeno ukidaju i pastični pribor za jelo i plastične slamčice.

Foto: ProCredit bank

Promene su moguće, važno je samo napraviti prvi korak. U Srbiji je ProCredit banka još prošle godine donela odluku da više ne koristi jednokratnu plastiku u svojim poslovnim prostorijama. Svo piće se nabavlja isključivo u staklenoj ambalaži, a u restoranu za zaposlene se više ne koristi plastični pribor za jelo, dok su plastične slamčice zamenjene biorazgradivim. Ukoliko žele, zaposleni mogu kući poneti svoj obrok i umesto plastičnih ili stiropor posuda, hrana će im biti zapakovana u staklenu ambalažu, koju nakon korišćenja vraćaju u restoran banke.

ProCredit banka je uspešno pronašla alternativu, pa je rezultat ove inicijative 24.000 plastičnih kutija za hranu manje u komunalnom otpadu koji ne poseduje mogućnosti reciklaže.

U ovoj banci otišli su i korak dalje, pa su organizovali i internu kampanju koja ima za cilj da edukuje sve zaposlene o štetnim navikama korišćenja plastike.

Sve je krenulo od Strategije za smanjenje proizvodnje i upotrebe plastike, koja je na nivou ProCredit grupe usvojena krajem septembra 2019. godine, a prema kojoj banka ohrabruje klijente da modifikuju svoje biznis modele prema principima cirkularne ekonomije, odnosno da modifikuju svoju proizvodnju plastičnih proizvoda koristeći alternativne i održive materijale.

Jovana Canić

Zahvaljujući MHE, Bjelojevićka reka više nije pitka

Photo-Ilustration: Pixabay
Foto: GR URA (Vuk Vujisić)

“Kada smo saznali da je investitor dobio dozvolu za izgradnju MHE na Bjelojevićkoj reci, otišli smo u Bjelojeviće da vidimo stanje u kom se nalazi reka i da porazgovaramo sa meštanima kako bismo videli šta možemo da uradimo kako bi se problem izgradnje MHE rešio.

Međutim, kada smo stigli zatekli smo mutnu reku, posečena stabla drveća i uništen put. Bili smo šokirani stanjem u koje se nalazi ovo mesto”, rekla je Ljiljana Jokić ispred Građanskog pokreta URA.

Kako je objasnila, u Bjelojevićima se trenutno vrši rekonstrukcija regionalnog puta Mojkovac -Lubnice, deonica Mojkovac – Vragodor, u katastarskim opštinama Bjelojevići i Podbišće. Investitor je Uprava za saobraćaj, a izvođač radova Bemax d.o.o.

“Sam put se gradi pored Bjelojevićke reke, koja spada među pitke reke. Sada možemo reći da je stradala, jer smo videli da je reka mutna, a nismo sigurni koji su razlozi stanja u kojem smo je zatekli. To je bio dovoljan razlog da pozovemo ekološkog inspektora da izađe na teren i vidi stanje u kome se nalazi reka”, rekla je Jokić.

Kako ističe Jokić, Bjelojevićka reka je još jedna pritoka Tare na kojoj se planira izrada dve male hidroelektrane.

“Nekada se čini da je davanje podsticaja za izgradnju MHE zapravo projekat uništavanja jednog od najvećih dragulja ove države i Evrope, a to je Tara”, dodala je ona.

“Mi u Građanskom pokretu URA se zalažemo za izgradnju puteva kao i za bolje iskorišćavanje obnovljivih izbora energije, ali sve se mora raditi ne samo u skladu sa zakonima, već i bez štete po životnu sredinu. To dvoje, nažalost, kod nas često nisu u skladu”, zaključila je Jokić.

Izvor: RTCG

Neuhvatljiva lignja prvi put snimljena kod Australije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od najtajanstvenijih vodenih stvorova, lignja poznata kao dugoruka, spažena je u blizini obale Australije. Viđena je pet puta, snimljena, a naučnici su uspeli da saznaju i razne detalje o ovom stanovniku okeanskih dubina.

Dugoruka lignja jedna je od najneuhvatljivijih bića na planeti, piše Sajens alert.

Magnapinna živi u mračnim dubinama okeana i izuzetno retko se može videti. Ukupno je zabeleženo tek desetak viđanja u čitavom svetu.

Sada je, prvi put, ova neuhvatljiva lignja viđena kod obale Australije i to ne jednom već pet puta. I to je svaki put bila druga osoba koja je imala priliku da vidi dugoruku lignju.

Boravak ove lignje kod australijske obale izuzetno je važan za naučnike koji su otkrili nove obrasce ponašanja, što je jedino moguće kada postoje snimci stanovnika dubljih delova okeana u njihovom prirodnom staništu.

https://youtu.be/hRWd3oDlUrM

„Ova uočavanja, prva u vodama Australije, ojačala su hipotezu o kosmopolitskoj rasprostranjenosti životinje i ukazala su na postojanje veće grupe na lokaciji“, naveli su istraživači u svom radu.

Dugoruke lignje su čudne i tajnovite. Telo im je tipično za lignje, ali su im pipci koje koriste za plivanje izrazito dugački, kod odraslih jedinki dostižu i do osam metara.

Naučnicima je izuzetno teško da ih proučavaju jer ove lignje žive na dubini između 1.000 i 4.000 metara.

Do ovog sloja okeana sunčeva svetlost nikada ne dopire, a pritisak je ogroman.

Izvor: RTS

Potpuni oporavak evropskog turizma tek 2024. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Wien Tourismus/Peter Rigaud

Novi nagli rast slučajeva zaražeih koronavirusom i ponovno uvođenje ograničenja putovanja zaustavili su oporavak evropskog turizma, pri čemu su međunarodni dolasci turista u Evropu pali za 68 odsto tokom ove godine, zaključno sa septembrom, u odnosu na 2019. godinu.

Evropska putnička komisija (ETC) u najnovijem izveštaju “Evropski turizam: trendovi i izgledi” za treći kvartal 2020. godine navodi da su najpogođenije mediteranske destinacije Crna Gora i Kipar, koje su zabeležile najveći pad u dolascima – za 84, odnosno 85 procenata, što se može prepisati njihovoj većoj zavisnosti od stranih putnika.

Među ostalim zemljama čije su turističke privrede pretrpele teške posledice pandemije su: Rumunija, gde su dolasci stranih gostiju pali za 80 odsto, Turska 77 odsto, Portugal i Srbija po 74 odsto, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu ETC.

Ostrvske destinacije, Island i Malta takođe su imale loš rezultat, imajući u vidu da su obe registrovale pad dolazaka stranih posetilaca za po 71 odsto.

Nasuprot tome, Austrija je od evropskih zemalja prošla najbolje zahvaljujući zimskoj turističkoj sezoni početkom godine, pre izbijanja koronavirusa, što je rezultiralo padom dolazaka stranih turista od samo 44 odsto i padom noćenja stranaca od 30 odsto.

Potpuni oporavak i vraćanje obima dolazaka stranih gostiju na nivoe pre pandemije predviđa se 2024. godine, dok su nešto optimističnija predviđanja u pogledu oporavka domaćih putovanja, unutar Evrope, koja bi, kako se procenjuje, 2022. i 2023. godine trebalo da dostigne nivo iz 2019. godine.

Izvor: RTCG

Ptičji grip hara u 15 država, a najviše pogođena Mađarska

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnovije izbijanje virusa ptičjeg gripa soja H5N8 zabeleženo je u Nemačkoj. U susednoj Mađarskoj zarazom je zahvaćeno preko 270 gazdinstava.

Ptičji grip se širi na sve više zemalja celog sveta. Prema najnovijim podacima, izbila je u Nemačkoj.

Vlasti pokrajine Šlesvig-Holštajn naredile su da se sva živina drži u zatvorenim prostorima nakon otkrića virusa tipa H5N8 na dve farme u tim regijama.

Iako je naredba izazvala negodovanje uzgajivača, potrebna je kako bi se sprečila zaraza još više životinja, navodi se u saopštenju državnog ministarstva poljoprivrede te pokrajine.

Upozoreno je da se bolest vrlo brzo širi među divljim pticama, a vlasti trenutno istražuju razloge smrti više od njih 3.000 na tamošnjem području.

Holandija će eutanazirati 48.000 pilića

Niz slučajeva zaraze visoko patogene ptičjeg gripa zabeležen je u Evropi poslednjih nedelja, a holandski zdravstveni službenici naredili su eutanaziju 48.000 pilića nakon izbijanja na farmi u severnoj pokrajini Groningen.

Inače, ova zemlja je vodeći izvoznik mesa živine i jaja, a bolest zabrinjava sve tamošnje uzgajivače. Podsetimo da je u toj državi nedavno eutanazirano i 35.700 brojlera nakon što je zaraza potvrđena kod divljih labudova u provinciji Utreht.

Od Britanije do Južne Koreje 

I Velika Britanija je naredila eutanaziju 13.000 kokoši na farmi u Češiru, a južnokorejsko Ministarstvo poljoprivrede je takođe potvrdilo da je visoko virulentna vrsta ptičjeg gripa, H5N8 ustanovljena na uzorcima divljih ptica na zapadu te zemlje, oko 85 kilometara zapadno od glavnog grada Seula.

“Ovo je ozbiljna situacija u kojoj virus može da dođe od ptica selica na farmi raznim putevima”, navodi se u saopštenju njihovog Ministarstva poljoprivrede, a pozivaju stočare na temeljno sprovođenj karantenskih mera na farmi, poput svakodnevne dezinfekcije dvorišta.

Najviše pogođene mađarske farme

Osim ovih zemalja, virus je u razdoblju od 1. januara do 10. novembra ove godine potvrđen i na farmama u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Rumuniji, Ukrajini te Mađarskoj gde je zahvatio najveći broj gazdinstava, tačnije njih 273. Kod divljih ptica je pronađen još u Irskoj i Danskoj.

Rizik za prenos na ljude se za sada smatra malim, ali zbog pređašnjih epidemija potrebno je izvore zaraze suzbiti što pre. Shodno tome, Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) pozvala je na pojačavanje mera nadzora i biološke bezbednosti kako bi se države zaštitile od mogućih novih izbijanja bolesti. Ona može uveliko da naškodi profitabilnosti živinarstva i onemogućiti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje.

Izvor: Agroklub

Reka Toplica kao deponija, možda je poslednji trenutak za njen spas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Reka Toplica godinama je na pragu ekološke katastrofe zbog ispuštanja otpadnih voda, ali i divljih deponija koje su sve brojnije. Za spas reke uključili su se i građani, koji su za početak, od nadležnih zatražili postavljenje kontejnera na seoskom području.

Meštane Ćukovca, kao i ostalih sela prokupačke opštine muči zajednički problem “divljih” deponija. Smeće se, po pravilu, najčešće baca duž reke Toplice, a mnogi otpad bacaju direktno u vodu.

“Ispod moje kuće je jedno takvo zagušenje, ogromno ostrvo, gde kad naiđe voda ona donese i buriće i mrtve životinje i svakakvu plastiku. Voda se povuče, to smeće ostane i to je ono što za naše zdravlje stvarno katastrofa”, kaže Svetlana Milenković.

Očuvanjem reke odnedavno se bavi i Udruženje građana, osnovano najpre kao neformalna Fejsbuk grupa pod nazivom “Zaštitimo reku Toplicu”, koje predlaže da se u selima postave kontejneri i smeće odvozi na deponiju. Njih muče i drugi zagađivači.

Predsednik Udruženja građana “Zaštitimo reku Toplicu” Boban Stojković ističe da su naveći problem industrijski zagađivači, kanalizacija koja se direktno uliva u Toplicu i deponije koje se pored reke talože godinama unazad.

“I sve to je rešivo, samo treba volje”, naglašava Stojković.

Uz samu reku, u strogom centru Prokuplja, do pre deset godina postojala je gradska deponija. Ona je zatrpana, ali se tu i danas dovozi šut.

“Mi smo već pripremili projektno-tehničku dokumentaciju. Snimili smo kompletan prostor deponije. Trenutno smo u fazi rešavanje imovinskopravnih odnosa i u narednom periodu planiramo sanaciju čitave deponije”, navodi gradonačelnik Prokuplja Milan Aranđelović.

Koliko je štete naneto biljnom i životinjskom svetu reke višedecenijskim odlaganjem smeća, verovatno se nikada neće utvrditi.

Možda je poslednji trenutak da ga očuvamo, činjenica da je skobalja, autohtone vrste riba, koja se samo ovde mresti, sve manje.

Izvor: RTS

Za koje klimatske probleme će Bajden prvo tražiti rešenje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gayatri Malhotra)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gayatri Malhotra)

Klimatske promene je novoizabrani američki predsednik nazvao egzistencijalnom pretnjom i rekao da očekuje da ceo svet pod hitno preduzme mere koje bi dovele do smanjenja emisije, čemu će težiti i Amerika po povratku u Pariski klimatski sporazum.

Pristupanje sporazumu iz 2015. godine potpisala je administracija bivšeg predsednika Baraka Obame, obećavši da će do 2030. smanjiti emisiju gasova za 26 do 28 odsto, računajući na osnovu nivoa iz 2005. godine. Povlačenje iz sporazuma razbesnelo je demokrate, koje optužuju Trampa da je tom odlukom prodao budućnost američke dece.

Rusija, koja je nakon dugog oklevanja prošlog meseca ratifikovala Pariski sporazum, smatra da je bez učešća Amerike teško govoriti o njegovoj efikasnosti.

Iako Bajden ne podržava “Nju grin dil” (New Green Deal – klimatski i paket radnih mesta koji je predložilo levo krilo njegove stranke), on je predložio federalno ulaganje u visini od 1,7 milijarde dolara u istraživanje zelene tehnologije. Američki predsednik planira da sa svojim ekonomskim planom stvori nova radna mesta koja će se baviti stvaranjem proizvoda zelene energije.

Želja najnovijeg američkog predsednika je da SAD dostignu neto nulu emisija gasova do 2050. godine, na šta se obavezalo i više od 60 drugih zemalja 2019. godine.

Mnogi su optimistični po pitanju nove politike koja očekuje Ameriku, pa je tako šef nemačke diplomatije Hajko Mas izrazio je nadu da će administracija Bajdena vratiti SAD na svetsku scenu kao “aktivnog igrača” i pridružiti se drugim zemljama u suočavanju sa globalnim izazovima, poput klimatskih promena, migracija i pandemije koronavirusa.

Na vrhu “crne liste” najvećih emitra ugljenika su Kina i Indija još uvek nisu pristupile ovom savezu.

Pročitajte još:

Deset akcija koje Bajden planira da pokrene prvog dana kao predsednik za borbu protiv krize i smanjenje emisija:

Foto-ilustracija: Unsplash (Manny Becerra)

-Zahtevaće ograničenje zagađenja metanom za pogone na naftu i gas

-Koristiće savezni sistem javnih nabavki da bi se što pre došlo do vozila sa 100 odsto  čistom energijom i nultim emisijama

-Osiguraće da zgrade i objekti američke vlade budu efikasniji i klimatski spremni

-Sprovešće već postojeći Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act) i smanjiti emisiju gasova staklene bašte iz transporta razvojem novih standarda ekonomičnosti goriva kako bi se osiguralo da se sva nova prodaja lakih i srednjih vozila elektrifikuje, a obećava i dodatna poboljšanja u razvoju teških vozila

-Udvostručiće tečna goriva poput naprednih biogoriva i učiniće poljoprivredu ključnim delom rešenja klimatske krize

-Smanjiće emisije i potrošačke troškove kroz nove standarde za efikasnost uređaja i zgrada

-Zahtevaće da odluke o davanju saveznih dozvola prvo razmotre efekte emisije gasova sa efektom staklene bašte i uticaj na klimatske promene i obezbede da svako ulaganje savezne infrastrukture smanji zagađenje klime

Foto-ilustracija: Pixabay (Bob Blob)

-Zahtevaće od javnih preduzeća da u svojim lancima snabdevanja otkrivaju klimatske rizike i efekte staklene bašte

-Zaštitiće biodiverzitet, usporiće stopu izumiranja ugroženih vrsta i konzervirati 30 odsto zemalje i vode na američkom tlu do 2030. godine

-Trajno če zaštititi Arktički nacionalni rezervat za divlje životinje, uspostaviće nacionalne parkove i spomenike, zabraniti nove dozvole za naftu i gas na javnim zemljištima i vodama, modifikovaće tantijeme kako bi se uzeli u obzir klimatski troškovi i kreiraće programe za unapređenje pošumljavanja i razvoj obnovljivih izvora energije na tlu saveznih država i voda kako bi se udvostručio priobalni vetar do 2030. godine

Stef Feldman, Bajdenov direktor političke kampanje, rekao je za Si-En-En (CNN) da je Bajdenov klimatski plan „plan svih vlada“ i na njemu će se raditi u svim odeljenjima i agencijama.

Jovana Canić

Evropski sud osudio Italiju zbog zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Rychetsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kaspars Upmanis)

Sud pravde EU presudio je 10. novembra da je Italija “prekršila evropski zakon o kvalitetu vazduha” zato što je “sistematski i uporno” premašivala granične vrednosti postavljene za sitne čestice. Italija nije uspela da na vreme usvoji potrebne mere da smanji zagađenje, a ova presuda može da dovede i do eventualnih sankcija.

Sud, kojem se Evropska komisija 2018. godine obratila, “konstatuje da su od 2008. do zaključno sa 2017, dnevne i godišnje granične vrednosti određene za čestice PM10 redovno premašivane” u određenim oblastima Italije.

U saopštenju suda se navodi i da “Italija očigledno nije na vreme usvojila mere” predviđene Direktivom EU o kvalitetu vazduha, čiji je cilj smanjenje zagađenja vazduha u Evropi.

Sud je istakao da nije bitno da li neispunjavanje obaveza proističe iz namere ili nemara zemlje članice, ili iz tehničkih ili strukturalnih poteškoća sa kojima se susreće, osim ako se ne dokaže da su postojale vanredne okolnosti čije posledice nisu mogle da budu izbegnute uprkos svim preduzetim merama.

“U ovom slučaju, pošto nije pružila takav dokaz, Italija nije mogla da se poziva na raznolikost izvora zagađenje vazduha kako bi tvrdila da neki od njih ne mogu njoj da se pripišu, kao što su na primer izvori zagađenja na koje utiču evropske sektorske politike, ili topografska i klimatska obeležja određenih područja”, navodi se u saopštenju suda.

Sud takođe smatra nerelevantnim okolnosti koje je isticala Italija da su, s obzirom na celu njenu teritoriju, područja na koja se odnose prigovori Komisije, ograničenog opsega.

“Prekoračenje graničnih vrednosti čestica PM10, čak i u samo jednoj zoni, samo po sebi je dovoljno da se utvrdi povreda odredbi Direktive o kvalitetu vazduha”, saopštio je sud.

Ukoliko Sud pravde utvrdi da zemlja članica nije ispunila obaveze koje proizilaze iz zakona EU, ta država mora da postupi u skladu sa presudom bez odlaganja. Komisija, ako smatra da članica nije postupila u skladu sa presudom, može preduzeti dalje mere i zahtevati da plati novčanu kaznu.

Torino, Milano i Napulj su na vrhu liste gradova u EU po opasnom zagađenju česticama, a Italija je članica EU sa najvećim brojem prevremenih smrti uzrokovanih isparenjima azot-dioksida iz dizel vozila, prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA).

Francuska opet pred sudom

Zagađenje vazduha je uzročnik oko 400.000 prevremenih smrtnih slučajeva u Evropi, podaci su EEA. U nedavnom izveštaju te agencije navodi se da je 13 odsto smrti u EU povezano sa zagađenjem.

Italija nije jedina evropska zemlja koja je osuđena zbog zagađenja vazduha, tako je Francuska osuđena 2019, a Poljska 2018.

Evropska komisija je 30. oktobra podnela drugu tužbu protiv Francuske zbog toga što je “sistematski” premašivala granične vrednosti čestica PM10 u Parizu 12 godina i na ostrvu Martinik 14 godina.

U saopštenju Komisije se navodi da Francuska “nije poštovala” dnevne granične vrednosti PM10, koje su zakonski obavezujuće od 2005. godine.

Kada zemlja članica prekorači granične vrednosti finih čestica, obavezna je da usvoji i sprovodi mere kako bi se što više skratio period prekoračenja.

Prema presudi iz oktobra 2019, sud EU je ocenio da je Francuska prekoračila granične vrednosti koncentracije azot-dioksida u 12 regiona.

PM10 su suspendovane čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara, koje zajedno sa česticama PM2,5 uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Najveći zagađivači vazduha ovim česticama su industrija, grejanje i saobraćaj, ali i poljoprivreda.

Izvor: Beta/Euroactiv

Kako sprečiti stradanje ptica na dalekovodima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kaspars Eglitis)

Usled trenutne klimatske i ekološke krize, potreba za zaštitom divljih životinja na našoj Planeti postala je važnija nego ikad. Jedna od najvećih pretnji divljim pticama su strujni udari (elektrokucija) i sudari sa žicama dalekovoda (kolizija) koji uzrokuju hiljade smrtnih slučajeva i povreda koje bi se mogle izbeći.

Cilj projekta „Lajf Denjub fri skaj”(“LIFE Danube Free Sky“), je široka međunarodna saradnja duž jednog od najvažnijih selidbenih koridora, mesta zaustavljanja i zimovališta za mnoge vrste ptica u Evropi – reke Dunav.

Projekat je zvanično počeo 1. septembra 2020. godine i podržan je iz programa “Lajf”  (“LIFE”) Evropske unije. Tokom narednih 5 godina 15 partnera iz 7 zemalja razviće snažnu saradnju i primeniti najefikasnija rešenja kako bi se sprečila stradanja ptica. Nakon ovog perioda povećaće se vidljivost više od 245 km visokonaponskih dalekovoda. Takođe, više od 3.200 najopasnijih dalekovodnih stubova u projektnim područjima biće izolovano kako bi se obezbedila sigurnost ptica.

Smrtnost ptica izazvana interakcijom sa dalekovodima i drugim objektima elektroenergetske mreže zabeležena je za preko 380 vrsta ptica, uključujući kritično ugrožene i ugrožene. 

Na 2.074 km projektnog područja „Lajf Denjub fri skaj” može se naći 8 tipova nadzemnih dalekovoda opasnih za ptice. Uticaj ove velike mreže dalekovoda predstavlja ozbiljnu i značajnu pretnju za zimujuće i gnezdilišne populacije ciljanih 12 vrsta ptica. Ugradnjom preusmerivača leta ptica i izolacijom opasnih stubova u 23 Natura 2000 područja i 9 međunarodno značajnih područja za ptice, projekat će sprečiti da oko 2000 jedinki ciljnih vrsta (i još mnogo drugih) godišnje strada usled kolizije i elektrokucije.

Projektni partneri u Srbiji su Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i Operator distributivnog sistema „EPS Distribucija“ d.o.o. Zadaci ornitologa iz DZPPS biće monitoring stradanja ptica na dalekovodima, određivanje opasnih trasa i stubova, te poboljšanje uslova za gnežđenje i ishranu ciljanih vrsta ptica na 9 predmetnih područja duž Dunava. Projektom je predviđeno da EPS Distribucija radi na izolaciji 400 najopasnijih stubova i postavljanju oko 3.000 preusmerivača leta ptica na odabranim trasama dalekovodnih linija.

„Izuzetno smo srećni što je Evropska komisija odobrila sufinansiranje našeg projekta i omogućila nam da radimo u velikom međunarodnom timu“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS i dodaje: „Po prvi put u Srbiji ćemo primeniti najbolje evropske prakse u zaštiti ptica na elektroenergetskoj mreži i kroz partnerstvo sa EPS Distribucijom osigurati uspešno snabdevanje električnom energijom i bezbedno okruženje za ptice“.

Izvor: Ptice Srbije