Home Blog Page 627

Koliko avioni utiču na klimatske promene

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeshoots)

Prema podacima nove studije, avioni koje u proseku najčešće koristi tek jedan odsto svetske populacije, prouzrokovali su polovinu emisije ugljen dioksida u 2018. godini. Aviokompanije su proizvele milijardu tona ugljen dioksida i profitirale 100 milijardi dolara neplativši klimatsku štetu koju su prouzrokovale, procenili su istraživači. 

Analizom se prikupljaju podaci kako bi se dobila jasnija globalna slika o uticaju aviona na klimatske promene.

Samo 11 odsto svetske populacije letelo je 2018. godine, a četiri odsto je letelo u inostranstvo. Stanovnici SAD koji lete, imaju ubedljivo najveći „ekološki otisak” kada je reč o emitovanju ugljen dioksida među razvijenim zemljama.

Količina štetnih gasova koje emituju avioni u SAD, deset puta je veća od deset najrazvijenijih država sveta zajedno, uključujući Veliku Britaniju, Japan, Nemačku i Australiju, izveštava se u Studiji.

Istraživači navode da je studija pokazala da je „elitna grupa” koja uživa u čestim letovima imala veliki uticaj na klimatsku krizu koja je pogodila ceo svet.

Rekli su da bi pad broja putnika od 50 odsto u 2020. godini tokom pandemije koronavirusa trebalo da bude prilika da se vazduhoplovna industrija „učini pravednijom i održivijom”.

Broj letova u 2020. godini opao je, za sada, za polovinu, ali očekuje se povratak na prethodne nivoe do 2024. godine.

„Bogati su imali previše slobode da planetu dizajniraju u skladu sa svojim željama. Krizu bi trebalo da shvatimo kao priliku da umanjimo loš uticaj vazdušnog transporta”, rekao je Stefan Gosling sa univerziteta Lineus u Švedskoj.

Den Raderford iz „Međunarodnog saveta za čisti transport” rekao je da je ova nova analiza pokrenula pitanje jednakosti.

„Blagodeti vazduhoplovstva nejednako se uživaju širom sveta i postoji jasan rizik da specijalni tretman koji uživaju avio-kompanije samo štiti ekonomske interese bogatih”, izjavio je Raderford.

Subvencija za bogate 

Istraživanje otkriva da veliki udeo ljudi u svakoj zemlji uopšte nije leteo svake godine: 53 odsto u SAD, 65 odsto u Nemačkoj i 66 odsto na Tajvanu.

U Velikoj Britaniji odvojeni podaci pokazuju da 48 odsto ljudi nije letelo u inostranstvo u 2018. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yeray Sanchez)

Analiza je pokazala da je posle SAD, najveći avio-zagađivač Kina. Podaci su takođe pokazali veliki rast međunarodnih letova od 1990. godine do 2017.

Istraživači su procenili troškove klimatske štete uzrokovane emisijama vazduhoplovstva na 100 milijardi dolara u 2018. godini. Odsustvo plaćanja za pokrivanje ove štete „predstavlja glavnu subvenciju najbogatijim”.

Specijalni nameti za često letenje jedan je od predloga za smanjenje njihovog broja. Neko će morati da plati za dekarbonizaciju, zašto to ne bi bili oni koji prečesto putuju avionom”, pitao je Raderford.

„Možda je produktivniji način tražiti od aviokompanija da povećaju udeo mešavine sintetičkih goriva sa niskim sadržajem ugljenika, koje bi bilo čisto 100 odsto do 2050. godine” rekao je Gosling.

Međutim, iz Službe za odnose s javnošću Međunarodne asocijacije za vazdušni saobraćaj, koja zastupa svetske aviokompanije, saopštili su da je „priča o elitizmu možda imala neke temelje tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka”.

„Danas je putovanje avionom neophodno za milione ljudi. Avio-industrija platila je 94 milijarde dolara direktnih poreza, poput poreza na dobit u 2019. godini, i 42 milijarde dolara indirektnih poreza poput PDV-a. I dalje ostajemo posvećeni našim ekološkim ciljevima. Ove godine, dok traje velika kriza, aviokompanije su se složile da istraže načine kako da pređemo na neto nultu emisiju štetnih gasova do 2060.”, navodi se u saopštenju.

Izvor: RTS

 

 

Danska: Ministar priznao grešku i dao ostavku

Foto-ilustracija: Unsplash (Zdenek Machacek)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, zbog nezakonitog usmrćivanja 17 miliona kuna ministar za hranu i poljoprivedu Danske  podneo je ostavku.

“Obavestio sam premijera da želim da dam ostavku na dužnost u vladi. Shvatam da nemam potrebnu podršku među parlamentarnim zastupnicima”, objavio je ministar za hranu i poljoprivredu Mogens Jensen na svom tviter nalogu.

Danski ministar za hranu i poljoprivredu rekao je da će odstupiti i zbog manjka poverenja u Parlamentu.

Do smanjenog poverenja došlo je nakon nezakonite vladine naredbe o usmrćivanju 17 miliona kuna na farmama.

Njegov potez događa se u svetlu najveće krize vlade od početka pandemije, pošto je nezakonito naredila usmrćivanje svih kuna uzgojenih na farmama sa ciljem da se spreči širenje koronavirusa, uključujući i novi, mutirani soj.

Izvor: Nova Ekonomija

Prijavite se za VELUX nagradu “Bringing light to life”

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Od davnina su neimari bili glavni graditelji, osmišljali su izgled kuće i gradili ih. Dobar i vešt neimar znao je da napravi kuću dovoljno veliku za celu porodicu i najvažnije – znao je da napravi prozore na pravim mestima, tako da u kuću dopire dovoljno svetlosti tokom cele godine.

Tokom godina njihov posao postao je dosta kompleksniji, ali jedna stvar ostala je prosta! Kako postaviti prozore tako da svaka prostorija ima dovoljno dnevne svetlosti, a da pruži dovoljno efikasnu zaštitu od spoljnih uticaja?

Dobri i kvalitetni prozori učiniće upravo to, a uz to svu toplotu će zadržati unutra, što ih čini i energetski efikasnim. I nisu to više “samo” klasični prozori na zidovima, sada su tu i krovni, kosi i ravni prozori, koji daju posebnu čar prostorijama. Oni se mogu postaviti tako da se prati kretanje sunca, što omogućava da prostorije budu obasjane tokom celog dana. Ukoliko nije moguće postaviti krovne prozore, tu su svetlosni tuneli, koji se postavljaju tako da prenose svetlost do najmračnijih delova vašeg doma.

Arhitekte i dizajneri enterijera  koji svojim inovativnim i jedinstvenim rešenjima u najmračnije prostorije uvode sunčeve zrake mogu se prijaviti na “Bringing light to life”.

“Bringing light to life” je internacionalna nagrada koju sedmu godinu za redom dodeljuje VELUX grupa. Ovo je prava prilika da arhitekte i dizajneri enterijera podele sa kolegama svoje poslednje projekte i ideje vezane dnevnu svetlost u prostoru, uz implementaciju VELUX krovnih prozora za kose i ravne krovove, svetlosnih tunela i drugih VELUX proizvoda. 

Foto: VELUX

Tema ovogodišnjeg konkursa je “Let your story become the winner” i zainteresovani se mogu registrovati i prijaviti projekte iz sledećih kategorija:  

1. Porodične kuće

2. Rezidencijalni/ javni objekti

3. Renoviranja

Za prijavu radova potrebni detalji su: tlocrt, fasada, sekcija/presek, kao i kratak tekst sa opisom ideje. Dodatni detalji, 3D vizualizacija, fotografije i informacije su dobrodošli, dok će vizualizovani projekti imati prednost u ocenjivanju.

Mogu učestvovati i radovi iz 2019. i 2020. godine pod uslovom da se nisu prijavljivali prethodnih godina. Takođe, projekti mogu biti završeni u prethodne dve godine, ili u izgradnji.

Za više informacija o “Bringing light to life” nagradi pogledajte ovde.

Nagrada “Bringing light to life” svake godine okuplja učesnike iz Srbije, Crne Gore, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Makedonije i Turske.

Milica Radičević

Ptičji grip u Hrvatskoj, pod nadzorom farma ćuraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na farmi tovnih ćuraka u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj potvrđeno je prisustvo ptičjeg gripa koji pripada podtipu H5N8 za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu kod ljudi.

Nadležni su odmah reagovali i preduzete su sve mere kako bi se sprečilo širenje virusa na druge farme.

Veterinarski inspektori Državnog inspektorata trenutno istražuju kako su životinje zaražene, rade labolatorijske analize i donose mere kako bi sprečili širenje virusa, saopštavaju iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrtvatske.

Dodatno zabrinjava situacija koja u poslednjih nekoliko nedelja eskalira u Evropi – sve je više zabeleženih slučajeva zaraze i reč je o visoko patogenoj influenci ptica.

Zabaleženi su slučajevi u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Nemačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Ukrajini, Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Švedskoj i Francuskoj. Tokom ove godine u nekoliko država zaražene su i divlje ptice.

Nadležni u Hrvatskoj su doneli Naredbu o merama za sprečavanje pojave i širenje influence ptica na teritoriji države. Naredbom su određene minimalne biosigurnosne mere koje vlasnici živine moraju redovno da primenjuju, a najvažnije je da osiguraju svoje životinje, pre svega tako što če sprečiti njihov kontakt sa divljim pticama.

Takođe, svi vlasnici koji primete da je njihova živina bolesna, ili ukoliko dođe do uginuća, moraju to odmah prijaviti nadležnoj veterinarskoj stanici. 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvtaske

 

Digitalizacija i dekarbonizacija prioriteti u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je danas da će to ministarstvo promeniti nekoliko zakona kako bi sektor rudarstva i energetike bio digitalizovan i mogao da se razvija u skladu sa ekološkim standardima.

Mihajlović je, na predstavljanju “Bele knjige 2020”, navela da će biti potrebno doneti zakon o obnovljivim izvorima energije, a promeniće se Zakon o energetici, Zakon o energetskoj efikasnosti i Zakon o rudarstvu.

Prema njenim rečima, jedan od glavnih ciljeva biće dekarbonizacija i više će se razmišljati o obnovljivim izvorima energije.

Ona je istakla da će akcenat biti i na rudarstvu, koje sada ima udeo u BDP-u Srbije od samo 7,9 odsto, izrazivši uverenje da taj sektor može mnogo više da doprinese našoj privredi.

Takođe, kako je navela, bitno je da se završe započete i mnogo brže realizuju nove investicije, revitalizuju hidroelektrane, elektrane i postave vetroparkovi.

Mihajlović je ukazala na to da će, između ostalog, biti potrebno završiti reforme u javnim preduzećima, navodeći da se to odnosi i na “Srbijagas“, ali i pokrenuti projekat “Jadar” koji će omogućiti procvat zelene ekonomije i rast BDP-a Srbije.

Ona je ocenila da je važno napraviti e-energetiku i e-rudarstvo, a to podrazumeva da sve licence, uverenja i ostala dokumentacija koju izdaju Ministarstvo i Agencija za energetiku mora biti digitalizovana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas J Leclercq)

Potpredsednica Vlade je navela podatak da se za neka dokumenta čeka minimum šest meseci do godinu i po dana, a promena bi trebalo da znači da se ti dokumenti dobijaju za najviše mesec i po dana.

Mislim da će to otvoriti vrata za nove investicije u energetici i rudarstvu, navela je Mihajlović i dodala da ovaj sektor trenutno čini šest odsto BDP-a, a sledeće godine mogao bi da ima udeo od sedam do osam odsto.

Ona je, govoreći o poboljšanju uslova za dolazak stranih investitora, istakla da postoje prioriteti države na tom polju, a to je, pre svega, usaglašavanje naših zakonskih okvira sa evropskim.

Potpredsednica Vlade je predočila da je, iako ovu godinu završavamo sa određenom dozom optimizma, saglasna sa stručnjacima da će 2021. godina biti teža po pitanju ekonomije.

Prema njenoj oceni, Srbiji će, kao jednoj maloj balkanskoj zemlji, biti potrebno izvesno vreme da izađe iz krize ekonomski jača i sa stabilnošću koju je imala pre pandemije koronavirusa.

Mihajlović je ponovila da se strateški pravac Srbije ne menja, a to je priključenje Evropskoj uniji, istakavši da je zbog toga za investicionu klimu veoma bitno da se sa usaglašavanjem naših zakona sa evropskim ne stane čak ni u uslovima pandemije.

Portpredsednica Vlade je navela da je 2019. godina bila najbolja godina za Srbiju po pitanju privlačenja direktnih stranih investicija.

U odnosu na ovu godinu i na priliv stranih direktnih investicija u drugim zemljama regiona, 2019. godina je bila izuzetna. Tada smo privukli 55 odsto svih stranih investicija na Balkanu, podsetila je Mihajlović.

Izvor: Vlada Srbije

Počela sanacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Gaj

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto: Grad Beograd

Pomoćnik gradonačelnika Aleksandar Marković, direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” Dragan Đorđević i predsednik opštine Barajevo Slobodan Adamović, prisustvovali su danas početku radova na sanaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Gaj.

“Reč je o realizaciji još jednog velikog projekta za unapređenje zaštite životne sredine na teritoriji ove opštine, vrednog blizu 125 miliona dinara. Prilikom izgradnje stambenog naselja Gaj 1987. godine, izgrađeno je i postrojenje koje predviđa prečišćavanje vode biološkim tretmanom, a koje je vremenom devastirano i bilo je van funkcije. Projektom sanacije je predviđeno da postrojenje prečisti otpadne vode za 5.000 EC pre ispuštanja u Barajevsku reku”, istakao je Aleksandar Marković.

Predsednik opštine Barajevo je ovom prilikom istakao da je centralni prioritet ove opštine ulaganje u životnu sredinu i prečišćavanje otpadnih voda.

“Radujem se današnjem danu jer počinje realizacija još jedne ovako velike i zahtevne investicije. Posebno mi je važno da ćemo ovim projektom šetalište pored Barajevske reke potpuno staviti u funkciju, tako da i nastavak izgradnje šetališta na drugoj obali dobija potpuni smisao. Barajevo više neće biti samo jedna nerazvijena prigradska opština”, naglasio je Adamović.

Izvor: Grad Beograd

Gradonačelnik čuva ovce dok se pastir oporavlja od koronavirusa

Foto: Printscreen/ Facebook

Neverovatno, ali istinito – gradonačelnik malog italijanskog mesta Petrozino, na ostrvu Sicilija, Gaspare Đakalone svakog dana odlazi da čuva ovce pastira koji se zarazio koronavirusom. U trenutku kada je dobio molbu građanina koji nije znao kako da reši svoj veliki problem, ovaj gradonačelnik kaže kako nije oklevao ni časa i odmah se prihvatio posla da sam čuva stado od čak 250 ovaca.

Posebna priča, puna građanske solidarnosti u ovim teškim vremenima. Petrozino je grad sa nešto više od 8.000 stanovnika, pa sembrzo pročulo za problem jednog od njegovih stanovnika.

Nakon što je dobio dijagnozu, pastir Antonio, ne znajući kako da sačuva svoje ovce u svom odsustvu, setio se i obratio  gradonačelniku za pomoć.

Gradonačelnik je ozbiljno shvatio novi zadatak i odmah se telefonom raspitao za svoja nova zaduženja. Zatražio je  informacije neophodne za obavljanje njegovog novog posla i zasukao rukave.

Već u nedelju ujutru bio je na novom radnom mestu. Gasparu očigledno prija pastirski život, pa se na njegovom Fejsbuk profilu ubrzo našla fotografija na kojoj je uslikan sa jaretom koje je došlo na svet tokom njegove smene.

Gradonačelnik će održati obećanje dato pastiru i brinuti o životinjama dok se on ne vrati.

“Ovog jutra ćete me zateći među ovcama, jarićima i kozama jer me Antonio svaki dan zove i sa knedlom u grlu mi ponavlja da njegove životinje ne smeju biti napuštene. Čitava njegova porodica je zaražena i nema kome da se obrati za pomoć oko ispaše njegovg stada tokom perioda izolacije. Koronavirus pogađa direktno i indirektno sve nas. Nikada nisam mislio da to što sam gradonačelnik predstavlja bog zna šta i da ima veze sa slavom i čašću. Za mene, biti gradonačelnik, znači gaziti po blatnjavom polju, tamo gde se ljudi znoje, gde rade i žrtvuju se. Danas, time što zamenjujem Antonija, osećam da sam više gradonačelnik nego ikada pre”, istakao je Đakalone.

Simpatični gradonačelnik je diplomirao ekonomiju u Palermu i odmah potom završio i master studije iz oblasti  poslovne administracije. Počeo je da radi kao državni službenik u Evropskoj investicionoj banci u Londonu i nikada nije ni pomislio da će postati  gradonačelnik, a kamoli se naći u ulozi pastira. Ali, kao što je već rekao „I ovo je deo koronavirusa“.

Jovana Canić

Poznati kurs o klimatskim promenama prvi put dostupan na srpskom jeziku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska organizacija za prirodu (WWF) u saradnji sa “Nemačkim konzorcijumom za klimu”, i renomiranim nemačkim naučnicima, prilagodila je za srpski jezik Masovni otvoreni internet kurs (MOOC – Massive Open Online Course) “Klimatske promene, rizici i izazovi” prvenstveno za studente i mlade profesionalce, ali i za sve zainteresovane građane i građanke.

Kurs je lako razumljiv, sveobuhvatan i daje široku sliku klimatskih promena, kao i mogućnost da se sagleda njihova složenost.

Vodeći nemački naučnici koji se bave pitanjima klime potrudili su se da objasne naučne osnove iz različitih oblasti koje su vezane za problem klimatskih promena, kao i da navedu moguća rešenja za ovaj problem. Kurs je interdisciplinaran, sledi naučna saznanja, modele istraživanja i predviđanja, ali otvara i društvena pitanja poput društveno-ekonomskih promena i politika koje tome vode. Dostupan je svim zainteresovanim, a internet veza je sve što je potrebno da se pristupi kursu.

„U okviru kurseva iz oblasti ekologije, biogeografije i zaštite životne sredine na Biološkom fakultetu pominje se uticaj klimatskih promena na biodiverzitet u različitim sadržajima. Međutim, naučni i stručni značaj klimatskih promena i njihovog uticaja na sve sfere našeg svakodnevnog života zavređuje posebnu tematsku obradu u nastavi, kako bi se naši studenti maksimalno osposobili za dalji rad u ovoj oblasti. Na osnovnim akademskim studijama smo nedavno akreditovali kurs „Ekologija i klimatske promene“ čiji je sastavni deo i MOOC “Klimatske promene, rizici i izazovi’”koji je dobijen za studente u saradnji sa WWF-om. Kao i na master akademskim studijama ekologije, kurs „Modelovanje areala i ekoloških niša“, objašnjava profesor dr Željko Tomanović, dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

MOOC je poseban oblik internet kursa koji teoretski ima neograničen broj polaznika i koji kombinuje tradicionalne oblike prenošenja znanja poput video zapisa, materijala za čitanje i rešavanje problema, ili praktičnih vežbi putem foruma na kojima nastavnici i polaznici međusobno komuniciraju. MOOC “Klimatske promene, rizici i izazovi” je dostupan na engleskom, nemačkom i ruskom jeziku.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Otišli smo i korak dalje i pripremili “espreso” MOOC, koji, kako i naziv govori, daje mogućnost da se upoznate sa ključnim aspektima klimatskih promena dok pijete kafu, za oko 30 minuta. Smatramo da klimatska kriza utiče na sve nas i da su ključna rešenja za ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promene zasnovana na prirodi. Radimo na tome da “espreso” MOOC stigne do donosioca odluka u Srbiji, jer je važno da klimatske promene integrišemo u sve razvojne strategije, kako bi obezbedili zdraviju i sigurniju budućnost“, rekla je Duška Dimović, iz WWF Adria kancelarije u Srbiji.

Klimatske promene nas opominju da, uprkos brzom razvoju tehnologije, mi i dalje u potpunosti zavisimo od prirode, odnosno prirodnih resursa i prirodnih ciklusa. Posledice su vidljive širom planete, ugroženi su ekosistemi, opstanak i sigurnost ljudi. WWF je globalna organizacija za zaštitu prirode, koja klimatske promene vidi kao jedan od najvećih izazova za opstanak naše planete, zbog čega većinu svojih aktivnosti usmerava na njihovo usporavanje i ublažavanje posledica istih.

Reč je o velikom izazovu sa kojim se suočava celo čovečanstvo, a jedino rešenje je saradnja i povezivanje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih inicijativa.

Adaptacija i prevod MOOC “Klimatske promene, rizici i izazovi” na srpski jezik su urađeni u sklopu projekta “Da nam klima štima” koji sprovodi WWF Adria u Srbiji uz podršku Vlade Švedske.

Izvor: WWF Adria

EKIP će nadzirati instalaciju baznih 5G stanica u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Thimo Pedersen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku delatnost (EKIP) će propisati i praktično nadzirati instalacije 5G baznih stanica, čija je izgradnja planirana tokom naredne godine u Crnoj Gori.

“Agencija planira da tokom 2021. godine obezbedi izradu stručno naučnog dokumenta koji će pružiti smernice za procenu u kojim scenarijima je instalacija 5G baznih stanica moguća bez detaljnih analiza, kada je potrebno sprovesti detaljne analize i na koji način, a u kojim situacijama nije moguća instalacija 5G bazne stanice na planiranoj lokaciji”, navodi se u Planu rada za 2021. godinu koji je početkom nedelje dobio “zeleno svetlo” od crnogorske Vlade.

Buduće 5G mobilne mreže, kako se navodi u dokumentu, “u poređenju sa konceptom planiranja i implementacije mreža prethodnih generacija, će zahtevati znatno gušću prostornu distribuciju baznih stanica.”

Ovo se odnosi i na instalaciju baznih stanica unutar objekata gde ljudi borave, a u nekim scenarijima biće potpuno drugačiji način korišćenja mreže.

U pitanju je veliki broj povezanih uređaja u neposrednom životnom i radnom okruženju, mrežni interfejsi koji se nose uz ili se implantiraju u ljudsko telo i slično”, dodaje se u ovom važnom dokumentu.

Takođe, za realizaciju 5G mobilnih mreža planirano je korišćenje frekvencijskih opsega koji su identični ili bliski opsezima koje koriste postojeće mreže, ali i opsega milimetarskih talasa, koji se po prvi put koriste za ove namene.

Izvor: Agencija za elektronske komunikacije i poštansku delatnost (EKIP)

Održana debata “Upravljamo li klimatskim promenama?”

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)

Da li Srbija ima sopstvene resurse da se pripremi za klimatske promene? Kakvi su dosadašnji rezultati vlasti, institucija, i kakva je moć i uloga organizacija civilnog društva, privrede i samih građana da učestvuju u primeni standarda usmerenih na podsticanje zelene ekonomije, poboljšanje zdravlja i kvaliteta života ljudi? Na koji način čuvamo prirodu i njene resurse? Da li smo pravilno informisani o stepenu industrijskog zagađenja, kvaliteta vode i vazduha, upravljanja otpadom

Ovo su samo neka su od pitanja koja su postavljena na debati “Upravljamo li klimatskim promenama”.

“Od industrijske revolucije do danas svake godine po malo povećavamo emisiju ugljen-dioksida (CO2). Po Pariskom sporazumu treba dovesti količinu tih emisija na nulu. Zato je novi narativ govoriti o klimatskoj krizi, a ne promenama, kako se stvari više ne bi odlagale”, istakao je prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Učesnici debate slažu se da u kontinuitetu treba brinuti o životnoj sredini, a ne samo kada se dogodi neki konkretan problem.

Mi smo danas kadrovski slabiji nego što smo bili ranije. Zbog toga što fingiramo sve, fingirali smo i Bolonjsku deklaraciju, pa je od 2005. godine kvalitet kadrova u ovoj oblasti opao. Mi se dva puta godišnje bavimo zađenjem i to kada ga vidimo, pa napretka, takoreći, nema”, kaže prof.dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Ipak, prema rečima Aleksandra Macure iz RES Fondacije, došlo je do pomaka u interesovanju, ali i u znanju, građana po pitanju zaštite životne sredine. 

“Građanski pritisak je apsolutno neophodan, ali bez primene pravnih obaveza od strane države teško da će doći do potrebnih promena u društvu”, dodao je Macura.

Najvažnije je shvatiti da je priroda osnova za naš opstanak, a njenim uništavanjem uništavamo i čovečanstvo.

“Sve dolazi iz prirode – od aspirina do benzina. Jasno je da se njenim uništavanjem menja klima. Imamo previše smeća i to mora da prestane”, istakla je Maša Perović iz  organizacije WWF Adria Srbija.

Obrazovanje o klimatskim promenama je važno pitanje i zato treba informisati građane svih zemalja, kako lokalno tako i na globalnom nivou.

Milica Radičević

Počela akcija “Oživimo parkove” u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Crema Joe)
Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Miloš Vučević i članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost Mira Radenović prisustvovali su sadnji u okviru Univerzitetskog parka kojom je simbolično počela akcija “Oživimo parkove”. To je nastavak akcije “10.000 stabala za Novi Sad” tokom koje je 2019. godine zasađeno 6.500 stabala, a vizija Grada je da se u narednom periodu uradi rekonstrukcija svih parkova na teritoriji Grada.

Prva faza uređenja i revitalizacije Univerzitetskog parka predviđa sadnju 88 novih stabala, a do kraja ove godine u okviru akcije “Oživimo parkove” treba da bude zasađeno oko 8.600 stabala.

Gradonačelnik je zasadio drvo koprivić, čime je započeta ova akcija baš u Univerzitetskom parku, simbolično na Međunarodni dan studenata, ali i Dan ekoloških pokreta.

“Naša ideja je da u naredne četiri godine vidimo očiglednu promenu u svakom parku u Novom Sadu. Park u Sremskoj Kamenici je gotovo potpuno sređen, počinjemo sa prvom fazom uređenja Univerzitetskog parka, obnavlјaćemo Dunavski i Futoški park, a sledi druga faza uređenja parka između Novog naselјa i Nove Detelinare. Danas krećemo u akciju kojom će biti zasađeno ukupno 8.600 novih stabala u našem gradu. U Univerzitetskom parku ćemo zameniti neka dotrajala stabla zdravim sadnicama, i znatno povećati njihov broj. Time će on dobiti potpuno novu fizionomiju, ne samo u pogledu novih stabala, nego će ambijentalno i funkcionalno biti bolјe iskorišćen i postaće neraskidivi deo Univerziteta, jer će ovde biti i amfiteatar. Hvala na idejama i radu stručnom timu i svima koji učestvuju u ovom zahtevnom projektu. Pre neki dan smo krenuli u pošumlјavanje Fruške gore, a sada ozelenjavamo gradsku zonu i veoma je evidentno da niko ne želi da betonira zelene površine i da reže zdrava stabla, što provejava kao negativna kampanja u periodu iza nas. Delima pokazujemo da ne postoji viši interes od dobrobiti građana i želјe da svi u Novom Sadu živimo što kvalitetnije. Dakle, uklonjeno će biti isklјučivo drveće kojem je istekao životni vek, ali će mnogo više stabala biti zasađano”, rekao je gradonačelnik Vučević i dodao da će akcija ozelenjavanja biti nastavlјena narednih dana u 22 novosadske osnovne škole, podrškom Uprave za zaštitu životne sredine i sredstvima društveno-odgovornih kompanija.

Profesor dr Saša Orlović koji se nalazi na čelu Saveta grada Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumlјavanju gradskih površina, rekao je da je u sezoni 2019/20. zasađeno dva i po puta više bilјaka nego što je prosek svake godine u Novom Sadu.

“Činjenica je da je Univerzitetski park star, da je topolama uglavnom prošao životni vek i da moramo preduzeti konkretne akcije kako bismo postojeće oronulo drveće zamenili vrstama koje duže žive. Planirano je sukcesivno uklanjanje starih stabala u ovom parku, onih koja su oštećena i koja ugrožavaju bezbednost posetilaca. Takođe, ostala, zdravija stabla će biti orezana što će ih učiniti stabilnijima. Istovremeno s tim sadimo nova stabla, tako da će u prvoj trećini parka biti zasađeno 88 stabala, uklonjeno tridesetak, dok će 16 stabala topole ostati. Postepeno ćemo ceo park obnoviti i dodati mu nove funkcije, između ostalog tu će se nalaziti letnja učionica”, rekao je prof. dr Saša Orlović koji je naglasio da članovi Saveta imaju punu slobodu da profesionalno rade i veliku podršku gradonačelnika koji insistira da se poštuje struka.

Prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dejan Madić se zahvalio Gradu Novom Sadu i stručnom timu Saveta za ozelenjavanje grada koji radi na obnovi Univerzitetskog parka, na opštu radost kako svih Novosađana, tako i profesora i studenata novosadskog univerziteta kojima će taj uređeni prostor mnogo značiti.

Grad sprovodi ovu akciju uz pomoć Gradske uprave za zaštitu životne sredine i JKP “Zelenilo”, a pre svega u saradnji sa stručnjacima okuplјenim u Savetu Gradonačelnika Grada Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumlјavanju gradskih površina. Univerzitetski park će nakon rekonstrukcije predstavlјati idelano mesto za aktivan boravak studenata u njemu, sa mogućnošću održavanja raznih aktivnosti na otvorenom, sa pravom letnjom scenom u središnjem delu parka.

Izvor: Grad Novi Sad

 

Transfer stanica “Banjica” u Novoj Varoši korak bliže gradnji

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)
Foto-ilustracija: Pixabay

Uskoro bi mogla da počne izgradnja transfer stanice sa reciklažnim dvorištem na lokaciji “Banjica” koji zajedno grade tri opštine, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj. Opštinsko veće opštine Priboj dalo je saglasnost na Sporazum o sufinansiranju izgradnje transfer stanice.

Kada transfer stanica bude izgrađena, komunalni otpad iz ove tri opštine transportovaće se na Regionalnu deponiju Duboko, koja se nalazi na području grada Užica, a umesto sadašnjih deponija, u toku Lima kroz Srbiju, biće zelene oaze, navodi se na opštinskom sajtu.

Tako će u blizini železničke stanice Bistrica, umesto svojevremeno započete Regionale sanitarne deponije, biti izgrađena transfer stanica za reciklažu komunalnog otpada, koji će se odatle transportovati u deponiju Duboko.

Nosilac investicije biće opština Nova Varoš, na čijoj se teritoriji i nalazi lokacija “Banjica”, a obaveze lokalnih samouprava na njenoj izgradnji su određene u procentima, zavisno od broja stanovnika – Nova Varoš 20 odsto, opština Priboj 30 odsto i Prijepolje 50 odsto.

Realizacija ovog projekta, pored izgradnje transfer stanice, saniranja deponija Duboki Potok i Stanjevine, podrazumeva i proširenje deponije Duboko.

U međuvremenu, dok se ne izgradi transfer stanica, otpad sa prijepoljske deponije Stanjevine i iz Priboja, prema postignutom dogovoru, odlagaće se na pribojskoj deponiji Duboki Potok, gde trenutno smeće odlažu i Novovarošani.

Izvor: Opština Priboj

Besplatna radionica za preduzetnike Horison 2020

Foto: EU info centar
Foto ilustracija: Pexels

EU Info kutak u Nišu organizuje radionicu za upoznavanje za najvećim programom EU za istraživanja i inovacije – Horison 2020.

Radionica se održava 20. novembra od 18 sati uz pomoć Zoom platforme.

Zainteresovani se mogu prijaviti najkasnije do 20. novembra do 10 časova.

Program EU za istraživanje inovacija nudi direktnu podršku za preduzeća koja imaju potencijal rasta i razvoja, finansiranje koje je namenjeno inovativnim idejama koje se mogu pretvoriti u uspeh na tržištu, podršku razvoju visoko rizičnim inovativnim idejama u ranoj fazi razvoja i još mnogo toga. 

Radionicu će voditi Nemanja Petrović, ekonomista, savetnik za inovacije i strateško planiranje.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: EUINFONET

Drvena železnička stanica u Briselu jača od vuka kada dune i vatru sune

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Wikipedia

Svi znamo kako je prošla kuća od drveta iz popularne basne i crtanog filma za decu, Srušila se pod naletom vukovog “kada ja dunem i vatru sunem”. Ipak, danas je na javi ovaj građevinski materijal znatno izdržljiviji, pa je impozantne drvene obrise dobila i nekadašnja najveća evropska železnička stanica za dobra Gare Maritime u Briselu. Stručnjaci su konstrukciju, izgrađenu početkom 20. veka, svojevremeno opisivali kao katalog za arhitekturu i građevinarstvo, kao i testament umešnosti belgijskih radnika i majstorske upotrebe čelika, gvožđa, kamena, stakla i betona. Sada se listi korišćenih materijala pridružilo i drvo.

Da je prase svoj dom podiglo tehnikom Belgijanaca 2020. godine, ko zna kakav bi kraj priče bio? Doduše, ne bi se promenio samo epilog, već i peripetija s obzirom na to da bi životinja, sledivši slepo belgijski primer, živela u tržnom centru od 45.ooo kvadratnih metara. I briselska železnica se, pored beogradske, nalazi na listi onih koje su pretrpele prenamenu. Međutim, sudbina joj je, ako pitate mene, čak i tužnija i surovija od naše eventualne. Postala je dakle šoping mol. No, hajde da budemo objektivni i da se fokusiramo na izvedbu samog projekta!

Foto: Facebook (screenshot)

Železnička stanica je dakle “oživela” kao novi gradski distrikt za kupovinu i višenamenski javni prostor za kompanije i održavanje događaja “Tour & Taxis”.

Zgrada je potpuno prekrivena drvetom, a pod njenim staklenim krovom, odnosno na njemu, mesto su našli i sistemi za proizvodnju energije pomoću Sunca. Čak 17.000 kvadratnih metara pod solarnim panelima je obezbedilo potpunu energetsku neutralnost “Tour & Taxis” i odsustvo fosilnih goriva iz njegovog energetskog miksa.

Zašto baš drvo (a ne slama ili cigla)?

Prema tvrdnjama arhitekata iz biroa Neutelings Riedij, njihova struktura predstavlja najveći projekat implementacije unakrsno lameliranog drveta na našem kontinentu.

Izbor je pao na drvo zbog njegove težine, ali i održivosti. Primera radi, betonska konstrukcija bila bi čak pet puta teža. Unakrsno lamelirano drvo od hrastovine ispostavilo se kao savršeno rešenje za suvu gradnju montažnog objekta u kraćem vremenskom periodu. Vodivši se postulatima cirkularne ekonomije, arhitekte su se odlučile za modularne elemente i demontažne veze čime se omogućava da se drvo u budućnosti rastavi i posluži u neke druge svrhe.

U objektu su se smestili i zeleni bulevari i parkovi. Zapravo, okosnica dizajna jeste da građevina oponaša izgled gradića, što zahvaljujući  hodnicima koji nalikuju ulicama, što zahvaljujući prostranim baštama koje nalikuju, pa, prostranim baštama. Ima ih ukupno deset, a pored više od 100 drveća, Belgijanci su u novootvorenom šoping molu posadili i mirisno bilje, cveće i travu. U odabiru odgovarajućih biljaka, dizajneri su se vodili tamošnjom klimom i mogućnošću privikavanja na specifične uslove za rast.

Za navodnjavanje ogromnih površina pod zelenilom, “Tour & Taxi” crpi geotermalnu energiju i prikuplja kišnicu.

Jelena Kozbašić

Projekat “Jadar“ uz poštovanje svih ekoloških zahteva

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je danas da projekat “Jadar“ može da donese prosperitet Srbiji, ali samo ako se realizuje uz najviši nivo zaštite životne sredine i dobru komunikaciju sa građanima.

Mihajlović je, gostujući na TV Hepi, rekla da će u ovaj projekat, pored australijske kompanije “Rio Tinto“, biti uključeno više ministarstava, kao i predstavnici Grada Loznice i Mačvanskog okruga.

Verujem da, ukoliko svi sednemo zajedno i dogovorimo se, možemo da obezbedimo bolju budućnost za Srbiju korišćenjem minerala jadarita, istakla je potpredsednica Vlade.

Ona je, govoreći o zabrinutosti građana za moguće efekte ovog projekta na životnu sredinu, rekla da ih razume jer zna kroz šta su prolazili zbog rudnika Zajača i ekoloških problema koje je on pravio.

Građani moraju da budu informisani o svemu, zbog čega ćemo napraviti jedan mali tim koji će se time baviti, budući da je važno da se objasni svaki korak, od tehnologija koje će se koristiti, do toga kako će čitav ovaj prostor izgledati, ukazala je Mihajlović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njenim rečima, “Rio Tinto” je ozbiljna kompanija, koja sprovodi mnoga istraživanja, a napravili su i pilot-postrojenje u Australiji kako bi proverili tehnologije koje bi koristili.

Jadarit je, kako je navela, novi mineral koji može da donese prosperitet, ali je važno da se sve uradi na ekološki održiv način.

Ako znamo koliki je rast tržišta baterija za električne automobile, da je to budućnost, da imamo sirovinu, zašto da to ne uradimo, ali tako da sve bude u skladu sa ekološkim zahtevima, rekla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je dodala i da smatra da bi i proizvodnja baterija za električne automobile trebalo da bude locirana u Srbiji.

Potpredsednica Vlade je takođe ukazala na veliki značaj povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kao i unapređenja energetske efikasnosti, kako bi Srbija imala dovoljno električne energije u budućnosti.

Ona je istakla da je cena izgradnje kapaciteta koji koriste obnovljive izvore tokom poslednjih deset godina značajno smanjena i da je sada jednako konkurentno praviti termoelektranu na ugalj kao vetroelektranu.

Kada je reč o malim hidroelektranama, Mihajlović je navela da se radi novi katastar mini-hidroelektrana, koji treba da pokaže gde bi mogle da se grade MHE, ali i gde to nije moguće.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Potpredsednica Vlade je istakla da približno 60 odsto potencijala obnovljivih izvora energije čini biomasa i da bi ona mogla da se koristi mnogo više i za proizvodnju električne, kao i za proizvodnju toplotne energije.

Mihajlović je dodala i da Srbija prethodnih godina nije izgradila nove kapacitete, a razvijala se, mnogo je fabrika otvoreno, porasla je potrošnja energije i mogli bismo doći u situaciju da nam nedostaje električne energije.

Zato su važna ulaganja u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora i energetska efikasnost, budući da treba da omoguće da kao zemlja budemo ne samo samodovoljni, nego da imamo struje i za izvoz, objasnila je Mihajlović.

Ona je rekla i da je namera Ministarstva da olakša investiranje u energetiku i rudarstvo uvođenjem elektronskih procedura za akte koje izdaje Ministarstvo, kao što su različite dozvole, licence i rešenja.

Izvor: Vlada Srbije

Početak rada postrojenja “Duboka prerada” u Pančevu

Foto: Predsedništvo Srbije
Foto: Predsedništvo Srbije

U Rafineriji nafte Pančevo je svečano pušteno u rad postrojenje za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja, projekat vredan više od 300 miliona evra. 

Izgradnjom novog proizvodnog kompleksa NIS je u saradnji vodećih akcionara, ruske kompanije „Gasprom njeft“ i Republike Srbije, nastavio sa stalnom modernizacijom Rafinerije u Pančevu i naporima da se unapredi kvalitet radnih procesa, proizvoda i usluga. 

Svečanom događaju u Rafineriji nafte Pančevo prisustvovali su Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Ruske Federacije u Srbiji, Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije, Aleksandar Djukov, predsednik Upravnog odbora „Gasprom njefta“, Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, predstavnici Vlade Srbije, lokalne samouprave i druge zvanice.

Projekat „Duboka prerada“ donosi NIS-u, Republici Srbiji i njenim građanima brojne ekološke, poslovne i druge koristi. Novi kompleks omogućava optimalno iskorišćenje kapaciteta Rafinerije nafte u Pančevu i povećanje dubine prerade do 99,2 odsto (sa 86 odsto u 2017. godini) što je u rangu najboljih svetskih rafinerija po ovom pokazatelju.

To će značiti povećanu proizvodnju visokokvalitetnih goriva – dizela, benzina i tečnog naftnog gasa, kao i početak proizvodnje naftnog koksa, proizvoda koji je do sada uvožen u našu zemlju. Takođe, biće značajno unapređena zaštita životne sredine jer prestaje proizvodnja mazuta sa visokim sadržajem sumpora. Sa druge strane, NIS će ovim projektom učvrstiti poziciju lidera na domaćem i pojačati konkurentnost na regionalnom tržištu naftnih derivata. Na novom postrojenju uposleno je 63 novozaposlenih, dok su domaći izvođači činili 80 odsto radne snage angažovane tokom izgradnje kompleksa.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je Srbija dobila jednu od tri najmodernije rafinerije u regionu, i širem od prostora bivše Jugoslavije.

„Sve na prostoru bivše Jugoslavije ne može da se meri sa ovim što imamo u Pančevu. Sve je urađeno na najsavremeniji način, uz upotrebu digitalizacije”, rekao je Vučić.

Uz to, istakao je da se vodilo računa o zaštiti životne sredine, koja je stavljena na prvo mesto, pa će biti znatno manje prašine i štetnih čestica i čak 98 odsto manje količine sumpor-dioksida i sumpornih jedinjenja nego što je bio slučaj do sada.

On je konstatovao da je u pitanju veliki dan za Srbiju, ali i za dalje unapređenje odnosa Srbije i Rusije i stvaranja još većeg poverenja i bliskosti dve zemlje.

„To nije potvrda samo naših bratskih odnosa, u koje niko nikada nije sumnjao, već i zajedničke efikasnosti, zajedničkog dobrog rada i rezultata”, poručio je Vučić na svečanosti u Pančevu.

Foto: Predsedništvo Srbije

Postrojenje „Duboka prerada” Rafinerije u Pančevu, koja je puštena u rad, poboljšaće preradu nafte do 99 odsto, smanjiće zagađenje i poboljšaće poziciju Srbije i NIS-a na tržištu, rekao je predsednik UO „Gasprom njefta” Aleksandar Djukov.

„Ovaj projekat je od velike važnosti kako za Rafineriju Pančevo, tako i za celokupnu kompaniju NIS. Puštanje u rad projekta „Duboka prerada” će poboljšati dubinu prerade do 99 odsto, čime će stati u red najkvalitetnijih objekata te vrste u čitavom svetu”, rekao je Djukov. Dodao je da je taj projekat u skladu sa ekološkim standardima koje propisuje Energetska zajednica.

Generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev istakao je da otvaranje postrojenja „Duboka prerada” predstavlja veliki iskorak NIS-a i novu eru u kapitalnom investiranju kompanije. On je dodao da je modernizacija NIS-a strategija rukovodstva kompanije koja vodi ka unapređenju poslovanja i širenju radnih mesta. Tjurdenjev je objasnio da je postrojenje „Duboka prerada” urađeno po najnovijoj tehnologiji i u skladu sa svim ekološkim standardima.

„Duboka prerada ostvaruje našu viziju da uvek budemo inovativni lideri, a osim toga, naša misija je i da budemo pouzdan partner države, zajednice i građana”, rekao je Tjurdenjev.

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko je izjavio da ne zna ni za jednu energetsku kompaniju u regionu i Evropi koja je u sadašnjim okolnostima pandemije i nepovoljnoj situaciji na tržištu završila kapitalne projekte kao što je to uradio NIS.

„Srbija i Rusija imaju bezbroj grana na kojima se temelji njihovo partnerstvo, ali vodeća grana tog partnerstva je energetski sektor“, istakao je ambasador i dodao da svaki oblik saradnje između dve zemlje nije moguć bez dobrih odnosa u političkoj sferi.

Realizacijom projekta „Duboka prerada“ Rafinerija nafte u Pančevu svrstala se među najsavremenija postrojenja u ovom delu Evrope. Ovaj projekat je ključna investicija druge faze modernizacije Rafinerije u Pančevu. Prva faza realizovana je od 2009. do 2012. godine i u nju je uloženo više od 500 miliona evra. Centralni projekat te etape razvoja bio je izgradnja kompleksa za blagi hidrokreking i hidroobradu (MHC/DHT), kojim je omogućena domaća proizvodnja goriva Evro 5 standarda. Modernizacija Rafinerije nafte u Pančevu i nadalje će biti jedan od prioriteta daljeg razvoja NIS-a.

Izvor: NIS