Home Blog Page 628

Završen konkurs planiranja prostora Avale

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)
Foto: Wikipedia/Petkovic Boris

Sekretarijat za zaštitu životne sredine realizuje EU projekat URBFORDAN – „Upravljanje i korišćenje urbanih šuma kao prirodnog nasleđa u gradovima dunavskog regiona”.

Kao deo realizacije projekta, jedna od obaveznih aktivnosti Grada Beograda, to jest Sekretarijata za zaštitu životne sredine bila je organizacija poziva građanima na konkurs za najbolju ideju za područje Avala, koji je podrazumevao planiranje prostora izabranog područja Avale i Šuplje stene.

Stiglo je ukupno deset prijava. Među pristiglim prijavama našli su se đaci, građani i udruženja građana sa mnogo kreativnih ideja i sve su bile u skladu sa aktivnostima i sadržajima specifičnog područja Avala.

Sva predložena rešenja ispunila su uslove definisane konkursom, kao što su promocija zaštite prirodnog i kulturnog nasleđa, unapređenje i promocija održivog i ekološkog upravljanja urbanim šumama, promocija pozitivnog uticaja urbanih šuma na kvalitet života u gradovima.

Objavom ovog konkursa, Sekretarijat za zaštitu životne sredine podstakao je proces intenzivne komunikacije i konstruktivne saradnje svih aktera razvoja jednog područja, odnosno građana sa upravljačem zaštićenog područja i Gradom Beogradom.

Najveći broj poena imale su prijave pod sledećim nazivima: „Ekološke putanje”, „Brdo prijateljstva” i „Maketa uličnih lampi”. Pobednicima konkursa biće uručene vredne nagrade.

Ovim putem Sekretarijat za zaštitu životne sredine zahvaljuje svim učesnicima konkursa i nada se da će u budućnosti imati ponovo priliku da organizuje slične konkurse, navedeno je u saopštenju iz ovog sekretarijata.

Izvor: Grad Beograd

Opštine odustaju od grejanja stanova na biomasu, država bez plana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako jeftinije i manje štetno po okolinu, daljinsko grejanje na biomasu još nije stiglo u domove građana Srbije. Šest od 10 opština odustalo je od gradnje toplane iz kredita Nemačke razvojne banke, a ugovor o kreditu se krije od očiju javnosti. Stručnjaci ocenjuju da nema nacionalne strategije za korišćenje našeg najvećeg obnovljivog izvora energije i da je problem što lokalne samouprave odlučuju same za sebe.

Radijatori građana Priboja od naredne grejne sezone trebalo bi da se zagrevaju biomasom koju će koristiti nova toplana. Priboj bi se time našao među prvim gradovima u Srbiji koji za daljinsko grejanje koriste jeftiniji i manje štetan energent od mazuta. Nivo emisije ugljen-dioksida smanjiće se za 87 odsto, a sumpor-dioksida za čak 98 odsto.

U ovom gradu očekuju i da će time prepoloviti troškove energenata, a sličnu sudbinu dele još četiri opštine u Srbiji. Sve ovo je u skladu sa predviđanjem zvanične Strategije razvoja energetike da se do 2020. od ukupne energije za grejanje, 11,2 odsto proizvede upravo u toplanama na biomasu.

Međutim, ne izgleda da će uskoro doći do značajnijeg povećanja korišćenja biomase u odnosu na neefikasno daljinsko grejanje koje, prema ranijem istraživanju, koristi oko trećina stanovništva Srbije, jer će postojeći projekti imati mali domet, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Plan prelaska na biomasu kao idealnog obnovljivog izvora energije ne postoji, već je sve prepušteno lokalnim samoupravama što nije dobro rešenje, smatraju sagovornici CINS-a. Prema poslednjem Energetskom bilansu iz 2019. toplota radijatora dobijena biomasom iznosila je manje od 1 odsto. Ovaj energent može da se koristi za proizvodnju toplotne i električne energije, ali je u Srbiji njen značaj najveći u rešavanju skupog daljinskog grejanja.

„Grejanje na biomasu (je) jeftinije i zdravije od grejanja na mazut i to za oko 20 odsto u delu koji se odnosi na cenu energenta“, navode iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Pored toga što je biomasa jeftinija i manji je zagađivač, ona je i najrasprostranjeniji obnovljivi energent u Srbiji. Zvanično zauzima 61 odsto od ukupnog potencijala obnovljivih resursa energije, a jedan od sagovornika CINS-a procenjuje da je ima i više. Nju čini biljni i životinjski otpad, odnosno ostaci iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi delovi komunalnog i industrijskog otpada.

Stručnjak iz oblasti energetike Aleksandar Kovačević kaže za CINS da je poslednjim popisom poljoprivrede i šumarstva utvrđena velika površina zemljišta o čijem korišćenju nema podataka, a među njima i zemljište koje je devastirano ili zapušteno.

„Na primer, samo zapušteni drvoredi duž puteva i kanala u Vojvodini, kada bi se koristili kao 80-ih godina prošlog veka, mogu proizvesti onoliko biomase koliko je dovoljno za grejanje grada Novog Sada“, navodi Kovačević.

Opštine odustaju od grejanja stanova na biomasu

Osim Priboja, još devet lokalnih samouprava trebalo je da pređe na ovakav vid daljinskog grejanja. Uz kredit Nemačke razvojne banke KfW od 20 miliona evra i dve donacije iz Nemačke i Švajcarske od sedam miliona evra, u Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Prijepolju, Bajinoj Bašti, Valjevu, Priboju, Kladovu, Majdanpeku i Bečeju, grejanje na fosilna goriva trebalo je da postane prošlost. Prema informacijama iz KfW-a, rok za to je mart 2024. godine.

Međutim, prelazak opština na biomasu ne ide glatko. Kako navode iz Ministarstva, šest od 10 opština je odustalo od kredita KfW-a za izgradnju toplana, dok se jedna priključila.

„U međuvremenu od programa su odustali Majdanpek, Nova Varoš, Bečej, Valjevo, Kladovo, Bajina Bašta, a priključio se Knjaževac“, poručuju iz Ministarstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

U KfW-u su za CINS rekli da su neke opštine „iskoristile priliku da sagrade samo kotlove na biomasu“ uz pomoć drugog projekta koji je finansirala Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima. Projekat Kancelarije podrazumeva obnovu objekata javnih ustanova, u šta je uključena i izgradnja kotlova na biomasu, kako bi se unapredila ekonomičnost i energetska efikasnost tih zgrada.

Takav je bio slučaj sa opštinom Nova Varoš, čiji predsednik Radosav Vasiljević kaže da nisu hteli da zadužuju opštinu kreditom da bi učestvovali u projektu nemačke banke. Kod Kancelarije su, sa druge strane, dobili bespovratna sredstva za izgradnju kotlarnice na biomasu u osnovnoj školi. Zahvaljujući toj kotlarnici, tvrdi Vasiljević, moći će da greju čitav javni sektor – sve škole, školsku dvoranu, kao i zgradu opštine.

Bajina Bašta je prešla na drugi projekat iz istog razloga, a na isti način biomasu su uveli i Majdanpek i Kladovo. Zbog zaduživanja i nerazvijenosti tržišta biomase, kako kažu, od ovog energenta je odustalo Valjevo.

Međutim, da projekat Kancelarije nije alternativa KfW-ovom kreditu objašnjava programski direktor RES fondacije i stručnjak iz oblasti biomase Aleksandar Macura. On, pre svega, ne obuhvata najveće korisnike toplotne energije – stanove.

„To su dve različite stvari. Ovde (u projektu Kancelarije, prim.nov) se rešava neko blokovsko lokalno grejanje, jedne, dve, tri javne zgrade, koje su na mazutu sada ili na uglju i prelazi se na drvnu sečku ili pelet, a ovo (kredit KfW-a, prim.nov) je potpuno druga stvar gde se rešava čitav sistem daljinskog grejanja, koji je na mazut ili na ugalj“, podvlači Macura.

Iz Ministarstva potvrđuju da se jedan broj toplana opredelio za projekat Kancelarije, ali navode da će i odatle nešto energije preostati za domaćinstva.

„U Majdanpeku je za potrebe doma zdravlja instaliran kotao na biomasu od 7MW pri čemu je za potrebe njega samog potrebno 1-1,5MW. Ostatak proizvedene toplote se isporučuje u sistem toplane. Isti je slučaj u Kladovu i Novoj Varoši“, navode iz Ministarstva.

Macura objašnjava da je takav sistem, generalno, ipak mali izvor za sistem daljinskog grejanja. Razlog za odustajanje opština od KfW-ovog projekta Macura vidi u potencijalnom strahu njihovih predstavnika od „zastrašujućeg projekta“ zbog kog bi, ako pogreše, mogli da izgube na izborima.

On smatra da odluka o grejanju na biomasu nije ni trebalo da se prepušta lokalnim samoupravama, i predlaže drugačiju strategiju – jedno centralizovano preduzeće koje će ugovarati javne nabavke za sve:

„Vi sada kada pređete na biomasu ostavljate male lokalne samouprave da pregovaraju o nabavci drveta u slaboj poziciji. Deset odjednom (zajedno, prim. nov) pregovaraju u jačoj poziciji. To su veoma važne stvari. Ukrupnjavanje u tom smislu donosi veliki broj koristi“.

Aleksandar Kovačević dodaje da se još 2012. godine govorilo o standardizaciji opreme u svim opštinama u kojima je trebalo da se grade kotlovi – što bi smanjilo pojedinačni investicioni trošak, uz korišćenje najefikasnijih tehničkih rešenja.

Pored potrebe da se opštine ujedine, on prepoznaje još problema u vezi sa implementacijom daljinskog grejanja na biomasu. Osim što nema velikih investicionih inicijativa koje bi stimulisale proizvodnju biomase, sadašnji proizvođači nemaju potrebu da traže druge potrošače, poput toplana. Naime, korišćenje drva za ogrev po kućama je, kaže Kovačević, dovelo do formiranja tržišta ogrevnog drveta sa vrlo visokim cenama.

„Pored toga, i možda najvažnije, korisnici daljinskog grejanja ne zahtevaju da usluga grejanja bude jeftinija, čistija, ili pouzdanija. Preduzeća za daljinsko grejanje svoje velike troškove lako prenose na potrošače“, dodaje on.

Na pitanje koja je strategija ili plan u vezi sa prelaskom na daljinsko grejanje na biomasu u Srbiji iz Ministarstva rudarstva i energetike odgovaraju da tako nešto ne postoji, ali i da će „u novoj Vladi Srbije, svakako uraditi određene analize i predložiti odgovarajuća rešenja u ovoj oblasti“.

Nekom beg, drugom spas

Knjaževac je ušao u projekat KfW-a umesto Kladova. Direktor JKP Toplane Knjaževac Ljubodrag Tričković kaže da su u pregovorima sa Ministarstvom već tri godine i da bi za njih ovo bio „spas“, jer je njihova Toplana do 2013. godine proizvodila samo gubitak.

„Iščekujemo predinvesticionu studiju, kada ta studija bude dostavljena Opštini Knjaževac i Toplani, onda ćemo iz toga da vidimo kakvi su uslovi (…) ali još nemamo nikakvu zvaničnu ponudu“, rekao je Tričković.

O samim detaljima realizacije projekta Nemačke razvojne banke KfW „Program podsticanja obnovljive energije: Razvoj tržišta biomase u Srbiji“ nisu želeli da govore u Ministarstvu rudarstva i energetike. Novinarima nisu dostavili ni ugovore sa KfW-om, koje je CINS tražio zvaničnim zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja. Razlog za ćutanje je, kažu, to što prema sporazumu jedino Nemačka razvojna banka može da iznosi informacije.

Međutim, bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i advokat Rodoljub Šabić kaže da je nedopustivo i neodgovorno da naši organi vlasti uopšte ugovaraju takve odredbe.

„Odredbe ugovora kojima se predviđa da se pravo na pristup informacijama praktično eliminiše, da su sve informacije o pravnim poslovima na koje se odnose poverljive, i da naša javnost nijednu informaciju ne može dobiti bez dozvole stranog partnera, očigledno su suprotne Ustavu i, naravno, Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Neprihvatljivo je da se ugovornim odredbama dezavuišu odredbe domaćeg javno-pravnog poretka, odnosno njihova primena stavlja u zavisnost od volje stranih partnera. (…) Takav načelan stav sam kao Poverenik ponovio više puta (autoput Horgoš-Požega, FIAT, kanal Morava)“, objašnjava Šabić.

Autor: Stefan Marković

Izvor: CINS

 

Do 2035. godine sva nova vozila u Kvebeku moraju biti električna 

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštita životne sredine i očuvanje planete za generacije koje dolaze polako postaje jedan od prioriteta svih nas. Kako bi podigli svest gađana i na neki način ih naterali da više pažnje posvete očuvanju životne sredine, Vlade sve češće donose zakone, čijom primenom žele da smanje emisije štetnih gasova.

Zbog toga su čelni ljudi kanadske pokrajine Kvebek doneli odluku da do 2035. godine sva nova vozila moraju biti električna. Ovo neće uticati na komercijalna ili industrijska vozila, kao i na prodaju polovnih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem.

Kvebek je druga najmnogoljudnija oblast u Kanadi i u njoj završi polovina kupljenih eletričnih automobila. Međutim, svega 1,5 odsto registrovanih električnih automobila je u upotrebi. Njihov cilj je da se taj broj poveća na 30 odsto do 2030. godine, što bi značilo da će broj registrovanih električnih vozila biti oko 1.500.000.

Kako bi podstakli stanovništvo na kupovinu ili iznajmljivanje električnih vozila, vlasti su odlučile da obezbede subvencije. Građani Kvebeka koji se odluče za kupovinu ili zakup novog električnog vozila mogu da računaju na 6.100 dolara. 

Promene uvodi i Vlada Kanade, naime, oni žele da do 2040. godine u potpunosti prestanu sa prodajom novih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem. Sve mere koje uvode su tu sa jednim ciljem, a to je borba protiv klimatskih promena, ali i podsticanje ekonomskog rasta. 

Istraživanja pokazuju da će za 10 godina trećina automobila u svetu biti električna. Cene električnih automobili su visoke i često je to glavna prepreka kada je u pitanju nabavka ovih vozila. Zato su sistemi subvencionisanje nabavke električnih automobila važni i često presudni kada je u pitanju njihova kupovina. 

I građani Srbije mogu da računaju na subvencije ukoliko se odluče za kopovinu vozila na električni pogon. Za električne mopede i lake tricikle subvencije iznose do 250 evra, a za putnička i laka teretna vozila do 5.000 evra.

Milica Radičević

Ranjeni pelikan pušten na slobodu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramesh I T)
Foto-ilustracija: Unsplash (Birger Strahl)

Ženka kudravog pelikana, koja je pronađena na Ulcinjskoj solani, u izuzeto lošem stanju i sa paralizom nogu, nakon lečenja i oporavka, puštena je na slobodu.

Detaljnim snimanjem, frontalno i bočno, opravdane su sumnje da je ptica ranjena.

Ornitolozi CZIP-a su se 20 dana svakodnevno i u nekoliko smena, brinuli o ptici koja je dobila ime Mišo, po rendžeru sa solane, koji je dao najveći doprinos u borbi protiv krivolova na tom području.

Na iznenađenje svih, merenjem kilaže ustanovljeno je da je reč o polno zreloj ženki, nadamo se da ćemo zabeležiti i njeno potomstvo i to putem video monitoringa u rezervatu “Pančevo oko” Skadarsko jezero gde je i puštena.

Miša je radi lakšeg raspoznavanja obeležena neškodljivom plavom bojom, tačnije dezinfekcionim sredstvom, koje će se vremenom isprati, ali koje će nam dati mogućnost da je prepoznamo i u slučaju potrebe, ponovo pružimo pomoć. Iako je za praćenje ptica najadekvatnija upotreba satelitskih transmitera, za ovu vrstu takva metodologija praćenja nije preporučljiva.

O Mišinoj sudbini poslednjih dana diskutovano je na svim meridijanima, pre svega sa veterinarima i ekspertima za pelikane koji nisu preporučili operaciju i vađenje sačme zbog njihove pozicije. Nakon što je izvršena i toksikološka analiza, potvrđeno je da u Mišinoj krvi nema tragova olova, te je moguće da se sačma nalazi na mestima koja, srećom po nju, nisu prokrvljena i mogu osigurati dug i zdrav život.

Mišina priča treba da nam služi kao opomena da je krivolov izraženiji nego što smo to mogli i pretpostaviti te da se ne zazire od pucanja čak i na najharizmatičnije vrste ptica, za čiji oporavak je uložen dugogodišnji napor.

Izvor: CZIP

 

Najbolje fotografije pete nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Naši takmičari se iz nedelje u nedelju sve više trude, pa je žiri foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” na sve većim „mukama“. Nije lako suziti izbor u moru neverovatnih prizora koji svakodnevno pristižu na našu mejl adresu.

Ipak, odluka se mora doneti, koliko god to bilo teško, pa su tako pred vama prva tri mesta pete nedelje konkursa.

Prvo mesto

Foto: Miloš Karaklić

Drugo mesto

Foto: Ivan Bukvić

Treće mesto

Foto: Olja Simović

Podsećamo da nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, a broj fotografija koje možete poslati je neograničen.

Svoje viđenje prirode, zabeleženo budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog LINKA.

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. Očekuju Vas vredne nagrade – otvorite četvore oči!

Kad smo već pomenuli nagrade, evo šta očekuje autore najbolje rangiranih fotografija:

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda.

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.

 

Finskog orla ubila struja u Grdeličkoj klisuri

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Desetogodišnji orao ribar, poreklom iz Finske, stradao je od strujnog udara na pruzi Beograd-Skoplje u Greličkoj klisuri, saopštilo je danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS). Ribar je ugrožena vrsta koji se u Srbiji ne gnezdi gotovo 100 godina, dok jedinke iz severnih populacija našu državu preleću dva puta godinje kada se sele.

Finski ornitolozi obavestili su u ponedeljak 16. novembra srpske kolege da je orao ribar, obeležen satelitskim odašiljačem, verovatno stradao kod sela Boćevica nadomak Leskovca.

Finci su se zabrinuli kada su primetili da satelitski odašiljaš tri dana šalje signal sa jednog mesta, što je ukazivalo da se orao ne pomera i da je u nevolji. Informacije o kretanju i zadržavanju ptice dostavili su kolegama iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kako bi što pre proverili šta se dešava sa orlom.

Slobodan Marković, ornitolog iz DZPPS, izašao je na teren u nadi da ovaj slučaj neće biti pridodat crnoj statistici stradanja ptica na ovim prostorima.

„GPS pozicija koju sam od kolega dobio bila je na samoj međunarodnoj pruzi Koridora 10 Beograd-Skoplje-Solun koja se nalazi između Južne Morave i sela Boćevica. Kada sam došao na lice mesta, na žalost, mogao sam da konstatujem da je ptica mrtva. Leš koji je bio ispod dalekovoda, položaj i promene na telu ukazivale su na to da je ptica stradala od stujnog udara kontakne mreže pruge. Orao nije imao šansi protiv struje jačina 25.000 volti“, pojašnjava Marković.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Nastradali orao ribar prvi put je bio u rukama stručnjaka za ptice kada su ga, kao jedinog mladunca u gnezdu, 26. jula 2010. obeležili metalnim prstenom u mestu Tervola, na severu Finske. Narednih godina redovno se gnezdio nedaleko od mesta izleganja, u jesen odlazio u Afriku i na proleće se vraćao u postojbinu. Od izleganja do trenutka uginuća ovaj svetski putnik deset puta je išao do Afrike i nazad i uspešno savladavao mnoge izazove i opasnosti.

Finci su stradalog orla nazvali Oli (Olli) po finskom ornitologu Olli-Pekka Karlinu, koji je zajedno sa ornitologom Matti Suopajärvi-jem pticu obeležio satelitskim odašiljačem 1. avgusta ove godine. Oli je kao zrela ptica dobio satelitsku telemetriju u okviru studije mapiranja i procene uticaja vetroparkova na živonu sredinu, na području gde se planira njihova izgradnja.

Ove jeseni Oli je seobu započeo 13. septembra i tokom 59 dana preleteo je ukupno 4.613 km, od mesta Mustajärvi u Finskoj do Boćevice u Srbiji. Orao je leteo kroz devet zemalja: Finsku, Rusiju, Belorusiju, Ukrajinu, Rumuniju, Bugarsku, Grčku, Severnu Makedoniju i Srbiju. Najduže se zadržao u Ukrajini gde je čak 20 dana lovio, odmarao se i pripremao za nastavak seobe.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS, kaže da je neobično to što je, umesto da leti na jug na Turskoj i Bliskom Istoku, orao iz južne Bugarske krenuo na zapad, a potom iz Đevđelije okrenuo ka severu i tako došao do Grdeličke klisure.

„Koridori kojima se ptice kreću nisu bezbedni i mi ljudi imamo odgovornost da to stanje promenimo na bolje. Milioni nebezbednih stubova za prenos električne energije vrebaju nove žrtve. Zato smo sa kolegama iz sedam država, uz finansijsku pomoć Evropske komisije, pokrenuli projekat ’LIFE Danube Free Sky’ koji ima za cilj sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima uz korišćenje najnovijih znanja i tehničkih rešenja“, kazao je Ružić.

Orao ribar je ptica koja ima kosmopolitsko rasprostranjenje – sreće se na svim kontinentima, izuzev Antarktika. Osnovna hrana su mu ribe koje lovi obrušavanjem i zaranjanjem u vodu. Ribari biraju vodena staništa bogata ribom,  a najčešće su to slatkovodna jezera. Velika gnezda grade na vrhu krošnji starih stabala. U prirodi orlovi ribari žive do 30 godina, pokazuju podaci svetskih centara za prstenovanje ptica. Ribar u Srbiji ima status strogo zaštićene vrste.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Ministarka Irena Vujović sa ambasadorom Turske o saradnji i zajedničkim projektima

Foto-ilustracija: Unsplash (Osman Köycü)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović razgovarala je danas sa ambasadorom Republike Turske u Srbiji Tanžu Bilgičem o saradnji i projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Ambasador Bilgič je na početku sastanka uručio ministarki Vujović pismo – čestitku turskog ministra za životnu sredinu i urbanizam povodom stupanja na dužnost ministarke zaštite životne sredine i tom prilikom istakao da je resor koji je preuzela, pored resora zdravlja – imajući u vidu pandemiju koronavirusa, jedan od najvažnijih.

Sagovornici su potvrdili dobru saradnju Srbije i Turske, kao i predsednika dve države, ističući da postoji prostor za njeno dalje unapređenje, posebno u oblasti zaštite životne sredine.

Na sastanku u Palati Srbija sagovornici su razmenili mišljenja o različitim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine i dogovorili da se modaliteti buduće saradnje na tom polju preciziraju početkom decembra tokom posete delegacije iz Turske, u kojoj će biti i zamenik turskog ministra životne sredine i urbanizma.

Ambasador Bilgič je istakao da će tokom posete delegacije iz Turske jedna od ključnih tema biti upravljanje otpadom.

Ministarka Irena Vujović je predstavila trenutne aktivnosti koje Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo sprovode na tom planu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ona je navela da je pomoć Turske u oblasti zaštite životne sredine dobrodošla, kao i da su iskustva te zemlje dragocena.

Vujovićeva se osvrnula i na nedavnu zajedničku akciju pošumljavanja, tokom koje je zasađeno hiljadu sadnica autohtonih vrsta biljaka u Stepinom lugu u Beogradu koje je donirala Turska.

Sagovornici su se saglasili da ovakve zajedničke inicijative doprinose očuvanju životne sredine i borbi protiv klimatskih promena, ali i produbljivanju saradnje između dve zemlje.

“Želim da dobru saradnju nastavimo i u narednom periodu i da realizujemo još puno zajedničkih projekata”, poručila je Vujovićeva i dodala da će pošumljavanje biti jedan od prioriteta i u budućnosti.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Čista voda za “Decu Černobilja“

Foto: Nathan Dumlao
Foto: Johnny Mcclung

Austrijska organizacija za zaštitu životne sredine “Global 2000”, u okviru svog zalaganja protiv opasnosti i posledica nuklearne energije, pokrenula je projekat “Deca Černobilja“.

Ova organizacija od 1995. godine podržava različite dečije ustanove u istočnoj Ukrajini, dečje bolnice, porodilišta, domove za decu, predškolske ustanove i školske internate, tako što obezbeđuje lekove, odeću, obuću, školski pribor ali i čistu vodu.

Istočna Ukrajina je nekadašnji rudarski region u kojem je usled nedostatka odgovarajućih postrojenja za zaštitu životne sredine došlo da zagađenja zemljišta i podzemnih voda, a nuklearna katastrofa u Černobilju je doprinela takvoj situaciji.

“Global 2000“ je u poslednjih 25 godina u okviru projekta “Deca Černobilja“ instalirala 137 postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u različitim ustanovama za decu i odgovorna je za njihovo održavanje i kontrolu.

Do sada je 150.000 dece i njihovih porodica dobilo pristup vodi koja ispunjava higijenske zahteve neophodne za oporavak bolesne dece i održavanje njihovog zdravlja. Priprema hrane sa čistom vodom takođe daje važan doprinos u prevenciji bolesti. 

Grad Beč podržava ovaj projekat već godinama i do sada je finansirao 100 postrojenja za prečišćavanje vode kao i 15 novih u 2020. godini. Ona su proizvedena u Austriji i biće isporučena u oblasti Harkov i Luhansk. Zavaljujući njima biće obezbeđena čista pijaća voda za još 20.000 dece, a postrojenja će dobiti devet škola, jedne jasle, jedan dom za decu i tri dečije bolnice.

“Voda je osnovna životna potreba i svaki čovek treba da ima pristup čistoj vodi za piće u neograničenim količinama, pogotovo deca. Nažalost to nije slučaj svugde u svetu, zato podržavamo projekat “Deca Černobilja“ iz ubeđenja“, izjavio je Paul Helmajer, rukovodilac Magistratskog odeljenja 31 “Bečkih voda”.

Izvor: Eurocomm-PR

 

Objavljena bodovna lista konkursa za mlade poljoprivrednike

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uprava za agrarna plaćanja je objavila bodovnu listu podnetih prijava na Konkurs za podnošenje prijava za ostvarivanje podsticaja za podršku programima koji se odnose na diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima kroz podršku mladim poljoprivrednicima u 2019. godini.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je objavu rang liste, a objavljena bodovna lista sadrži imena 5.572 mlada poljoprivrednika i poljoprivrednica ukupno prijavljenih na konkurs, na kojoj je najviše rangirani onaj sa 84 boda od mogućih 100.

Kako je ministar rekao za srpske medije, 2.500 prijavljenih dobiće sredstva opredeljena konkursom.

Maksimalni iznosi bespovratnih sredstava je 1.500.000 dinara, koji u daljem periodu mora da sa opravda.

On je ocenio da je važno da država prepozna mlade u sredinama koje su devastirane i dodao da se dva puta više novca ulaže u mlade nego prethodnih godina.

U prvih deset na listi su opštine Žitorađa, Blace, Merošina.

Tokom gostovanja na RTS-u, Nedimović je rekao da je država pripremila novi paket pomoći za mlade poljoprivrednike i da se posebno insistira na stočarstvu, povrtarstvu i voćarstvu.  Resorno ministarstvo će za taj projekat tražiti i pomoć od američke razvojne agencije DFC.

Podnosilac prijave na Konkurs ima pravo na prigovor na svoje mesto na ovoj bodovnoj listi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Bodovne liste na zvaničnoj internet stranici Uprave.

Po konačnosti odluka o prigovoru, Uprava objavljuje konačnu Rang listu urednih prijava na Konkurs na zvaničnim internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Velika Britanija do 2030. godine uvodi zabranu prodaje automobila na fosilna goriva?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ming Jun Tan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Premijer Velike Britanije, Boris Džonson, najavio je zabranu prodaje automobila sa SUS motorima (motori sa unutrašnjim sagorevanjem) koja će stupiti na snagu 2030. godine – čak pet godina pre nego što je prvobitno planirano.

Vozila sa benzinskim i dizel motorima mogla bi, prema svemu sudeći, vrlo brzo postati stvar prošlosti. Jedina alternativa, pored električnih vozila, mogli bi biti hibrdi koji imaju mešovit pogon – električni i na fosilna goriva, i to samo do 2035. godine.

Cilj ove ubrzane promene u planovima Velike Britanije ima veze sa ciljevima koje je ova zemlja postavila sebi u nastojanju da se izbori sa klimatskim promenama i u okviru napora za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Namera je da se maksimalno unapredi prodaja električnih automobila, a Vlada je spremna da uloži 500 miliona funti (560 miliona evra) na izgradnju potrebne infrastrukture za punjenje električnih automobila.

Detaljan plan premijera se očekuje u narednim danima, a sigurno je da proizvođači automobila neće biti srećni i da će ovakva odluka da poremeti britansko tržište.

Vozila na benzinski i dizel pogon ove godine su imala udeo od 73,6 odsto u ukupnoj prodaji novih automobila, dok su potpuno električna (i znatno skuplja!) vozila činila samo 5,5 procenata prodaje, prenosi Rojters. Ostatak prodaje činila su hibridna vozila različitih tipova.

Ova revolucionarna zabrana staviće Veliku Britaniju na drugo mesto na listi evropskih zemalja koje su donele, ili će tek doneti, ovakvu odluku. Do 2030. godine ovaj primer slediće Nemačka, Irska i Holandija. Francuska zabranu planira tek za 2040. godinu, dok je “najbrža” bila Norveška, koja je sebi postavila za cilj da tranziciju okonča do 2025. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Pojedini proizvođači već negoduju oko najava o skraćivanju roka. Automobilski proizvođač Honda tvrdi da je i 15 godina prekratak rok za tranziciju, dok iz Tojote (Toyota) javljaju kako bi zabrana prodaje novih hibrida direktno uticala na njihova buduća ulaganja u Velikoj Britaniji.

Cilj početka primene ovakve odluke je početak sprovođenja nove politike zasnovane na čistoj energiji i “zelenom” ekonomskom razvoju, odmah nakon što se posledice izazvane koronavirusom okončaju, piše Gardijan.

Premijer Džonson najavio je povećanje broja vetroparkova na moru, a planovi uključuju povećanje proizvodnje električne energije s niskim emisijama ugljenika, nadoknađujući postepeno ukidanje termoelektrana. Ostale teme koje se razmatraju su energetski efikasno stanovanje i razvoj “pametnih gradova” koji efikasnije koriste energiju.

Velika Britanija predsedava sledećom rundom pregovora UN o klimi, nazvanim COP26, koji su sa novembra pomereni na sledeću godinu zbog pandemije, a takođe će biti i domaćin onlajn skupa 12. decembra povodom pet godina od Pariskog klimatskog sporazuma, ističe Fajnenšl tajms.

Jovana Canić

Priprema se prodaja HIP Petrohemije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: HIP-Petrohemija

Ministarka privrede u Vladi Republike Srbije Anđelka Atanasković izjavila je danas da će u narednom periodu resorno ministarstvo dosta raditi na privatizaciji, kao i na pomoći privrednicima u uslovima pandemije koronavirusa.

Atanasković je na sednici Odbora za privredu Skupštine Srbije najavila da će povodom privatizacije HIP Petrohemije, biti održan sastanak sa predstavnicima Ruske Federacije u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Ona je izrazila nadu da će do kraja godine biti postignuti neki proceduralni dogovori, kako bismo u sledećoj godini završili sa privatizacijom ovog preduzeća.

Ministarka je, kada je reč o ostalih 78 preduzeća koja čekaju prodaju, objasnila da će i za njih biti objavljeni javni pozivi.

Prema njenoj oceni, posao koji predstoji u vezi sa privatizacijom jeste težak, ali mora da se uradi, te je samo pitanje vremena kada će biti realizovan.

Ona je poručila da svi u Vladi rade na tome da nađu način da se i dalje pomaže ljudima kako bi opstali u ovim teškim vremenima.

Podsetimo, pre dve godine, poslanica opozicione Nove stranke u Skupštini Srbije, Marinka Tepić, objavila je informaciju na internet stranici Nove stranke da pančevačka Petrohemija, odnosno njena fabrika PEVG za proizvodnju plastike, mesecima u vazduh ispušta opasni trovalentni hrom i time ugrožava zdravlje građana Pančeva i Beograda.

Iako svesno izuzetno opasne situacije, rukovodstvo je odbilo zamenu peći, uz izgovor da je to skupo i da bi fabrika morala na neko vreme prekinuti rad, što bi bio pokazatelj da nešto ne valja.

Profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ilija Bičeski rekao je tada, za Radio Slobodna Evropa, da nije nikakva velika investicija da se izmeri koncentracija teških metala u vazduhu oko potencijalnog emitera tih otrova, niti da takvo merenje dugo traje – dovoljno je samo nekoliko dana.

Saradnja sa NALED-om na reformama u rudarstvu i energetici

Foto-ilustracija: Unsplash (Shane McLendon)
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa izvršnom direktorkom NALED-a Violetom Jovanović o nastavku saradnje i reformama u energetskom i rudarskom sektoru.

Mihajlović je tom prilikom istakla da je cilj da se sprovedu reforme u pomenutim oblastima i uvedu e-energetika i e-rudarstvo, kako bi se sve procedure učinile elektronskim i omogućila digitalizacija postupaka.

Za to je neophodna izmena zakonske regulative, odnosno menjanje zakona o energetici, o rudarstvu, o efikasnom korišćenju energije, ali i donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije, objasnila je ona.

Prema njenim rečima, rezultati koji su postignuti na Duing biznis listi o uslovima poslovanja u građevinskom sektoru mogu se napraviti i ovde, zajedničkim radom.

Jovanović je izrazila nadu da će se u Ministarstvu rudarstva i energetike sa novom energijom nadmašiti rezultati koji su ostvareni u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Na sastanku je bilo reči o aktivnostima na unapređenju pozicije Srbije na “Duing biznis listi” Svetske banke i procedurama neophodnim za smanjenje vremena za dobijanje priključka za električnu energiju, o potrebi za uspostavljanjem bolje i dostupnije energetske infrastrukture, kao i o neophodnim zakonskim procedurama za uvođenje e-energetike i e-rudarstva.

Izvor: Vlada Srbije

Energetski sektor ključan za postizanje zelenih ciljeva Srbije

Photo: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici razgovarali su danas o sprovođenju zelene agende, unapređenju energetske efikasnosti, usklađivanju zakona sa regulativama EU, ali i o restrukturiranju „Srbijagasa“.

Mihajlović je tom prilikom istakla da su rudarstvo i energetika od velike važnosti za dalji privredni rast Srbije i mogu imati bitnu ulogu u povećanju BDP-a, pri čemu je, u skladu sa tim, pozdravila potpisivanje Deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan, jer je cilj da ovaj sektor postane zeleni.

Za nas su zelena agenda, ulaganje u nove tehnologije i zelenu energetiku ključ za razvoj zelene ekonomije, podvukla je ona i poručila da je, posebno kada je reč o energetskoj efikasnosti, važno da usaglasimo zakonski okvir sa EU regulativama i uspostavimo održiv način finansiranja ove oblasti.

Pored toga, kako je navela, za Srbiju su ključni energetska bezbednost i obezbeđivanje diversifikacije pravaca i sigurnost izvora snabdevanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Tome će, svakako, doprineti projekat izgradnje gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske, rekla je ona, izrazivši zahvalnost EU na podršci u ovom projektu.

Potpredsednica Vlade je dodala i da je cilj da se rudarski i energetski sektor reformišu zarad povoljnijih uslova poslovanja i novih investicija.

Ono što je takođe neophodno u procesu naših evrointegracija i otvaranja Poglavlja 15 jeste brže restrukturiranje „Srbijagasa“, precizirala je Mihajlović.

Prema njenim rečima, nema opravdanja za to da se kasni sa akcionim planom za sprovođenje restrukturiranja i da se on ne dostavi Evropskoj komisiji.

Fabrici je ponovio da je energetski sektor ključan za postizanje zelenih ciljeva Srbije dogovorenih sa EU i regionom, posebno prelazak sa fosilne na obnovljivu energiju, rast investicija u energetsku efikasnost i energetsku diversifikaciju.

Sektor ima ogroman ekonomski potencijal, ukazao je on i podsetio na to da EU i Srbija imaju snažan portfolio saradnje u različitim sektorima, uključujući izgradnju gasnog interkonektora Srbija–Bugarska.

Izvor: Vlada Srbije

Konačno odbrojavanje Nature 2000 u kadru

Važno obaveštenje za sve ljubitelje prirode i fotografije!

Imate još DESET dana da nam pošaljete svoje radove i učestvujete u foto-konkursu „Natura 2000 u kadru“. Ukoliko ste već slali svoje snimke – ne posustajte. Pošaljite nove fotografije putem linka za prijavu jer broj poslatih fotografija nije ograničen, možete slikati koliko god želite!

Tokom minule nedelje stiglo nam je više od dvesta odličnih fotografije prirode. Svi učesnici su ozbiljno shvatili zadatak i u svoj kadar uhvatili deo prirode, biljke i životinje, vode i vodne resurse i aktivnosti čoveka u prirodnom okruženju. Svake nedelje biramo tri najuspešnije fotografije koji će učestvovati u finalnoj selekciji najboljih radova.

Nagradni foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“. Naša je namera da se široj javnosti pokažu lepote prirode u Srbiji i da se građani motivišu i podsete koliko je važno da čuvamo svoju okolinu, da bi nam opstao raznovrsni biljni i životinjski svet.

Ukoliko svoje fotografije pošaljete do 27. novembra očekuje Vas neka od vrednih nagrada:

1. Nagrada 60.000 dinara

2. Nagrada 45.000 dinara

3. Nagrada 35.000 dinara

Selekciju najboljih fotografija prepustili smo stručnom žiriju koji vredno radi u sastavu: vođa projektnog tima „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Počelo je konačno odbrojavanje foto-konkursa Natura 2000 u kadru….deset…devet…osam…

Šaljite nam svoje fotografije!

 

Brza pruga Beograd–Novi Sad do kraja 2021. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović izjavio je danas da će radovi na brzoj pruzi od Beograda do Novog Sada biti dodatno ubrzani kako bi taj deo projekta bio završen najkasnije do kraja 2021. godine.

Momirović je na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem, podsetio na to da u 2021. treba da počnu i radovi na izgradnji Fruškogorskog koridora, odnosno brze saobraćajnice od Rume do Novog Sada.

On je najavio da će biti realizovano još mnogo značajnih investicija koje se tiču Novog Sada i njegovih građana, navodeći da će upravo modernizacija železničke infrastrukture biti jedan od najprepoznatljivijih uspeha države.

Ministar je poručio da će biti uloženi dodatni napori da se ubrzaju radovi na brzoj pruzi kroz Novi Sad, koji će se izvoditi u tri smene, sve dok vremenski uslovi to budu dozvoljavali.

Prema njegovim rečima, jedna od tema sastanka bio je i projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada sa mostom, što će biti veoma značajno za ovaj grad.

Vlada može da bude ponosna na to kako se u Novom Sadu realizuje projekat izgradnje stanova za pripadnike službi bezbednosti, ocenio je on i dodao da je to trenutno najveće gradilište u Srbiji.

U Beogradu se gradi više takvih stanova, ali, srazmerno veličini grada, u Novom Sadu je taj projekat veći, objasnio je Momirović i ukazao na to da postoji ogromno interesovanje za te stambene jedinice.

Naš cilj je da nakon pruge Beograd–Novi Sad završimo deo od Novog Sada do Subotice i da naši građani i privreda budu što pre integrisani u saobraćajnom smislu sa Evropom, poručio je Momirović.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Održana onlajn konferencija “Regionalizacija – jačanje ekonomije regiona”

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Abrams)
Foto: Adria Media Group

U okviru RE-SET SUMMIT-a koji je počeo 16. novembra biće obuhvaćeno osam digitalnih konferencija koje će se baviti sledećim temama: ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i održiva budućnost.

Današnja onlajn konferencija pod nazivom “Regionalizacija – jačanje ekonomije regiona”  bavila se temom zatvaranja infrastrukturnog jaza i regionalno povezivanje tržišta – kako bi se jačala ekonomija regiona i poboljšala poslovna klima za kompanije iz regiona i investitore iz celog sveta.

Potrebno je stvoriti predvidivo poslovno okruženje, poboljšati saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, ojačati privatni sektor, primarno mala i srednja preduzeća, kao i podržati privredu da se digitalno transformiše i pređe na digitalno poslovanje.

Sa druge strane izvozu preti da nastavi sa padom zbog recesije Evropske unije.

EU će se primarno fokusirati na sopstena tržišta i resurse. Preduslov za manje poreske namete koje nam predstoje u izvozu već krajem godine je strateška odluka kao i prelazak na zelenu ekonomiju koja bi ujedno podigla vrednosti regiona i povećala investicije. Kako privatna potrošnja čini oko 67 odsto BDP-a, fokus je prvenstveno na privatnom sektoru i to kroz privredni rast kako bi postigli rast zaposlenosti. Ubrzanjem digitalne tanformacije, kroz automatizacije procesa, razmenu podataka i komercijalizaciju proizvoda možemo doprineti razvoju atmosfere za rast inovacija i preduzetništva.

Ekonomska politika u narednom periodu se mora pridržavati puta koji podrazumeva da se rast dominantno bazira na investicijama i izvozu, rastu privatne potrošnje. Vreme je sada presudan faktor za preuzimanje prednosti za naše tržište, donošenjem strateških odluka za rast održive ekonomije.

Izvor: RE-SET SUMMIT