Home Blog Page 629

Planinari posadili oko 1.700 sadnica na Rujištu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Članovi planinarskih društava HPD Prenj 1933 Mostar i PSD Prenj Mostar zajedno su organizovali akciju pošumljavanja na planini Prenj.

Posađeno je oko 1.700 sadnica crnog bora i monike. Akcija je realizovana zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a ispostava Mostar je obezbedila sadnice i sve to uz podršku Snežne kuće Rujište.

Drveće je posađeno na lokalitetu Rujište, koje je nastradalo u požaru u kom su uništeni hektari endemske monike.

Šume imaju neprocenjiv značaj za očuvanje životne sredine. Samo jedan hektar šume godišnje proizvede oko 800 tona kiseonika.

Šuma može smanjiti temperaturu vazduha tokom dana za više od 3°C, što je posebno značajno u letnim mesecima. Šume sprečavaju eroziju, tako npr. jedan hektar bukve zadržava 500 tona vode. 

Dva sata šetnje šumom značajno jača imunitet. Pored toga, boravak u šumi nas čini srećnijima. Bez šuma nema ni našeg opstanka! Uprkos tome, svedocimo smo toga da šume nestaju i to zbog ljudskog nemara, požara i seče. 

”Ipak smo mi ti koji imamo odgovornost da brinemo o šumama. Zato bi kažu svaki čovek za života trebao posaditi barem jedno drvo. Jer jedno drvo u toku dana može da proizvede kiseonika za 4 osobe, a apsorbuje 21 kilogram ugljen-dioskida godišnje”, poručuju članovi ova dva planinarska društva. 

Izvor: Bljesak.info

Ministarka Irena Vujović sastala se sa pokrajinskim sekretarom Vladimirom Galićem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović razgovarala je sa pokrajinskim sekretarom za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimirom Galićem o aktuelnim problema iz oblasti zaštite životne sredine na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.

Na sastanku u Palati Srbija oni su razmatrali buduće ciljeve i obaveze, kao i mogućnost realizacije različitih projekata.

Pokrajinski sekretar Vladimir Galić je resornu ministarku Vujović upoznao sa problemima koji se tiču upravljanja otpadom, otpadnim vodama i nedovoljnom pošumljenošću, naročito na prostoru Banata i Bačke.

Oni su razmenili mišljenja i dogovorili intenziviranje saradnje između republičkog i pokrajinskog nivoa radi efikasnijeg pristupanja rešavanju prioritetnih pitanja iz domena zaštite životne sredine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Avion udario u medveda tokom sletanja

Foto-ilustracija: Pixabay

Putnički avion “Boing” 737 kompanije  “Aljaska Erlajns” (Alaska Airlines) udario je i usmrtio medveda tokom sletanja.

Nekoliko trenutaka nakon sletanja na pistu aerodroma Jakutat na Aljasci došlo je incidenta koji će se dugo prepričavati.


Naime, iako su obavljene sve propisane procedure provere piste, u poslednjim sekundama, piloti su uočili dva medveda kako se kreću po putanji aviona. Nažalost, nije bilo vremena da se drugačije reaguje i jedan medved je zadobio udarac koji je bio fatalan po životinju.

“Radnici aerodromskog servisa rasčistili su pistu desetak minuta pre nego što je avion trebalo da sleti,  a već je počeo  i da pada mrak”, potvrdio je portparol Odeljenja za transport i javne objekte Sem Dapčević.

Nos aviona je promašio medvede, ali je kapetan osetio udarac na levoj strani, kada su medvedi prošli ispod aviona, navodi se u saopštenju kompanija Aljaska erlajns.

Od siline udarca, kako je kasnije utvrđeno, medvedica je odletela na oko šest metara od centra piste, a motor letelice je pretrpeo značajna oštećenja. Mladunče je ostalo nepovređeno.

Broj putnika iz aviona nije poznat, ali je potvrđeno da niko prilikom incidenta nije povređen. Ubrzo su svi putnici bili preusmereni na druge letove, dok se ne završi popravka poemnute letelice.

Aerodromska pista je delimično ograđena, pa nije neuobičajeno da tu i tamo, ponekada neka divlja životinja prošeta ovim aerodromom, međutim do sada su to uglavnom bile ptice i sitne životinje, dok je ovo prvi put da je zabeležen ovakav “sudar”.

Jovana Canić

Počeo program za mlade talente kompanije Huavei

Foto: Arhiva Huavej
Foto: Arhiva Huavei

Program za mlade talente kompanije Huavei (Huawei Technologies), “Seeds for the future”, koji je namenjen studentima informacionih tehnologija po prvi put održava se onlajn.

Najbolji IT studenti Univerziteta u Beograd i Univerziteta u Nišu imaće priliku da uče o 5G mreži, veštačkoj inteligenciji, sajber bezbednosti, kao i o teoriji liderstva i kineskoj kulturi.

Program je počeo juče i trajaće do 20. novembra.

Zbog pandemije koronavirusa Huavei  svoj program za talente ove godine organizuje u digitalnoj formi, a sastoji se od intenzivnog onlajn treninga u trajanju od jedne nedelje. Nakon pandemije, program će se ponovo nastaviti u Kini.

“Kako su informacione komunikacije značajno promenile modele poslovanja i korisnička očekivanja, upravo ovi treninzi postaju ključni u podučavanju mladih talenata izazovima moderne, digitalne, poslovne ere. Nadamo se da će svi studenti učešćem u ovom programu moći da saznaju više o kompaniji Huavei, ali i o tome na koji način možemo da doprinesemo našem društvu. Ovaj program smo započeli 2014. godine i do sada je učestvovalo više od 60 studenata iz Srbije”, istakao je Čen Čen, generalni menadžer kompanije Huavei.

Ove godine, u programu će učestovati 24 studenta Elektrotehničkog fakulteta, Fakulteta organizacionih nauka i Elektronskog fakulteta u Nišu. Studenti će pored virtuelne ture kroz sedište kompanije Huavei u Šenženu, IoT-a i programiranja u cloud-u, takođe imati prilike da se upoznaju i sa Huavei mobilnim ekosistemom i funkcionisanjem HMS-a.

Izvor: Huavei

 

VMA dobija energetski efikasnu zgradu do kraja 2021. godine

Foto: Wikimedia
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Nebojša Stefanović i potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović održali su danas sastanak Radne grupe za praćenje aktivnosti na realizaciji „Projekta izgradnje objekata energetske efikasnosti na Vojnomedicinskoj akademiji“.

Na sastanku je bilo reči o trenutnom preseku i stanju projekta, kao i narednim koracima u vezi sa izradom nedostajuće projektne dokumentacije i finalizaciji finansijskih ugovora.

Stefanović je istakao da je reč o projektu od kapitalnog značaja, te da su Ministarstvo odbrane i VMA spremni da urade sve što je do ovih institucija, ali i da pruže podršku ostalim partnerima u sistemu kako bi što brže i efikasnije realizovali projekat.

On je objasnio da je Ministartsvo rudarstva i energetike ključni implementator projekta, dok je VMA, kao ustanova svetskog glasa u kojoj decenijama nije bilo značajnije investicije, korisnik.

Mihajlović je, podsetivši na to da je VMA izgrađena 1981. godine, istakla da je, uprkos dobrom održavanju i trenutnom stanju, potrebna rekonstrukcija tehničkih sistema i instalacija, energetska sanacija termičkog omotača i rekonstrukcija kotlarnice i toplovoda, koja mora biti gotova do kraja 2021. godine.

Naš zajednički cilj jeste da ubrzamo aktivnosti i paralelno realizujemo različite faze, objasnila je ona i podvukla da će se ovim projektom uštedeti minimum 30 odsto potrošene energije.

Procenjena vrednost prve faze projekta je 100 miliona evra, a plan je da se finansira iz zajma Nemačke razvojne banke (KfW), donacije WBIF fonda i IPA sredstava.

Sastanku su prisustvovali i ostali članovi Radne grupe – predstavnici Ministarstva odbrane i Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Nemačke razvojne banke (KfW) i Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Otvorena prva Teslina prodavnica u Zagrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Calluy)
Foto – ilustracija: Pixabay

Električni automobili koje proizvodi Tesla Motors od sada se mogu kupiti u salonu u Zagrebu.

Cene automobila koji su izloženi u tržnom centru “Avenija mol” kreću se od 40.000 evra, pa sve do neverovatnih 140.000 evra.

Ova kompanije je objavila i broj telefona za pomoć na putu za vozače u Hrvatskoj, zajedno sa cenama vozila u domaćoj valuti. 

Svi koji žele da kupe Teslin automobil u Hrvatskoj, na raspolaganju su im Model 3, X i S, a za njih je potrebno izdvojiti od 327.490 kuna ( oko 40.000 evra), do 1.057.490 kuna ( oko 140.000 evra) za najluksuznijih model.

Ilon Mask je još pre godinu dana, na Tviteru, najavio otvaranje predstavništva u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj. Otvaranje prodavnice u Zagrebu najavljeno je za prvo tromesečje ove godine, a pre dva meseca objavljen je i oglas za posao u zagrebačkom predstavništvu.

Potražnja za električnim automobilima iz godine u godinu je sve veća., a jedan od razloga je što ova vozila ne koriste fosilna goriva, pa samim tim nema emisije štetnih gasova koja ima negativan uticaj na klimatske promene i koja je štetna za našu planetu.

Kompanija Tesla je od početka godine prodala neverovatnih 318.000 vozila.

Milica Radičević

Ilon Mask poslao Nasine astronaute u svemir

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Kompanija Ilona Maska, „SpejsEks“, kompanija Ilona Maksa, u saradnji sa američkom Agencijom za istraživanje svemira (NASA), poslala je četiri autronauta na put ka Međunarodnoj svemirskoj stanici, nešto posle dva sata iza ponoći.

Ovo je prvi put u istoriji da Nasine astronaute lansira privatna kompanija.

Nakon početnog odlaganja usled vremenskih prilika, raketa „Falkon 9“ krenula je ka svom odredištu u 01:27 sati posle ponoći iz svemirskog centra „Kenedi“ na Floridi. Posadu čine tri Amerikanca i jedan Japanac, od tog broja posadu čini jedna žena.

Let do odredišta bi trebalo da traje skoro trideset časova (27 sati i 30 minuta), a kapsula „Dragon“  će zajedno sa putnicima ostati u Međunarodnoj svemirskoj stanici sve do proleća.

Mnogi mediji su preneli da je Ilon Mask, osnivač i izvršni direktor „SpejsEksa”, bio primoran da nadgleda lansiranje iz svog doma usled “blagog oblika” koronavirusa. NASA ne dozvoljava da iko, ko se testira pozitivan na koronavirus, uđe u Svemirski centar „Kenedi“.

Posadu predvodi komandant Majk Hopkins, pukovnik vazduhoplovstva, a članovi kapsule “Dragon” nose simboličan naziv “Elastičnost“ (“Resilience”)  u znak rasne i rodne jednakosti, čemu svedoći sastav ove misije.

Članovi posade su fizičarka Šenon Voker, komandant mornarice Viktor Glover, koji je ujedno i prvi crni astronaut koji je otišao na Međunarodnu svemrisku stanicu, kao i Japanac Soići Nogući, koji je ovim letom postao prvi astronaut koju je u poslednjih 40 godina lansiran u svemir na tri različite vrste letelica.

Kapacitet kapsule „Dragon“ je veći od uobičajene svemirske kapsule u koju staju maksimalno po tri astronauta – u “Dragon” kapsulu može komotno da se smesti i do sedam članova posade.

Prošlog meseca dvoje Rusa i jedan Amerikanac su već sleteli iz Kazahstana na Međunarodnu svemirsku stanicu, pa će posada imati i društvo tokom svog višemesečnog boravka u svemiru.

Jovana Canić

U Vršcu postavljena nova LED rasveta

Foto: Invictus media
Foto: Invictus media

Savremeni sistem javne rasvete, koji štedi električnu energiju i ekološki je prihvatljiv, postavljen je u Vršcu. Zamenjeno je 5.600 svetiljki i zahvaljujući novom sistemu ostvaruje se ušteda više od 70 odsto električne energije.

Grad Vršac se opredelio za javno privatno-partnerstvo i prema procenama za period od 12 godina, koliko traje ugovor, uštedeće se oko 379.000 evra. Sistem koji je postavljen mnogo je povoljniji po životnu sredinu, bezbedniji je za stanovništvo i saobraćaj. Zamenjeni sistem LED javne rasvete smanjuje emisiju ugljen-dioksida (CO2) koja se procenjuje za oko 6.200 tona svake godine odnosno više od 74.400 tona za 12 godina, a vek trajanja Minel Schreder LED svetiljki je 25 godina, skoro duplo duže od ugovora.

Obaveza privatnih partnera Smart Energy Investment Kft i AD Tehnika Vršac, je da pored obezbeđivanja finansiranja investicije u celosti, održava sistem javne rasvete i obavlja sve neophodne tehničko-tehnološke funkcije tokom ugovorenog perioda.

,,Realizacijom ovog projekta, smanjen je rizik od povećanja cena električne energije koja je izvesna u procesima evrointegracija i sprovođenja jedinstvenih politika cena u EU, i na taj način eliminisano je povećanje troškova za javnu rasvetu u budućnosti. Dobili smo ekološki prihvatljiv sistem. Grad će upravljati sistemom i plaćaće znatno umanjene troškove utrošene električne energije i naknadu privatnom partneru za sprovedene mere energetske efikasnosti. Ukupni troškovi javnog partnera će trajno biti niži od nivoa postojećih troškova utroška električne energije i održavanja. Privatni partner je sproveo sve potrebne radnje od faze projektovanja, dobijanja dozvola, realizacije investicije do završetka projekta i preuzima svih finansijskih i tehničkih rizika. Na ovaj način nadležni su građanima omogućili savremenu, ekonomičnu, bezbednu i ekološki prihvatljivu javnu rasvetu”, objašnjavaju iz grada Vršca.

Izvor: Invictus media

„Zelena agenda” za Zapadni Balkan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o „Zelenoj agendi“ za Zapadni Balkan, 10. novembra, zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mere u oblasti sprečavanja klimatskih promena i zagađenja, razvoja energije, mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i razvoja biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane. Prvi konkrentni koraci će biti podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Neke od mera koje će se primenjivati su usklađivanje sa zakonom EU čiji je cilj klimatski neutralna Evropa do 2050. godine, definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, kao i razvoj i primena nacionalnih energetskih i klimatskih planova sa jasnim merama za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Nastaviće se usklađivanje sa sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, kako bi se promovisala dekarbonizacija u regionu.

Koraci ka primeni “Zelene agende” uključuju i saradnju u pripremi procene socio-ekonomskog uticaja dekarbonizacije na svaku zemlju i na nivou regiona u cilju pravedne tranzicije, razvoj energetske efikasnosti i njeno poboljšanje u svim sektorima kao i povećanje udela obnovljivih izvora energije i obezbeđivanje neophodnih uslova za investiranje.

Prema rečima premijera Severne Makedonije, Zorana Zaeva, predsedavajućeg na samitu u Sofiji, EU je ovim jasno naglasila svoju posvećenost Zapadnom Balkanu dodeljivanjem devet milijardi grantova, što bi trebalo da poveća investicije za 20 milijardi evra.

Na Samitu u Sofiji, koji je okupio najviše državne predstavnike, 10. novembra je pored Deklaracije o „Zelenoj agendi“ za Zapadni Balkan potpisana i Deklaracija lidera Zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu, koja treba da doprinese ekonomskom rastu ali i ekološkom razvoju regiona.

Izvor: PKS

U rudarstvu ogroman potencijal za dalji razvoj Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorkom Australije u Srbiji Rut Stjuart o daljem unapređenju saradnje dveju zemalja u rudarskom sektoru.

Stjuart je čestitala Mihajlović imenovanje na novu dužnost i izrazila interesovanje Australije i tamošnjih kompanija za saradnju u sektoru rudarstva.

Prema njegovim rečima, pored kompanije „Rio Tinto“ i velikih ulaganja u rudnik litijuma, značajan broj manjih australijskih firmi zainteresovan je za saradnju i investiranje u rudarski sektor u Srbiji.

Takođe, kako je dodala, s obzirom na veliko iskustvo u ovoj oblasti, spremni smo da ponudimo svoje znanje i ekspertizu srpskim kompanijama koje posluju u rudarstvu.

“Australijske kompanije su u svetu poznate po novim tehnologijama i inovativnom pristupu i servisima. Vrlo rado ćemo podržati i vaše najave za uvođenje e-rudarstva”, rekla je ambasadorka.

Mihajlović je istakla da su sektori rudarstva i energetike od ogromnog značaja za razvoj Srbije i da mogu mnogo više doprineti privrednom rastu zemlje.

Ministarstvo je, kako je podvukla, otvoreno za svaku saradnju i podršku novim investitorima. Veliki su izazovi pred nama, ali i potencijali za još uspešniju saradnju.

“Kao što znate, krenućemo u reformu ovog sektora, pre svega kroz uvođenje e-rudarstva i e-energetike, a preduslov za to je izmena nekoliko važnih zakona iz ove oblasti. Želimo da uredimo poslovanje i stvorimo pogodnu klimu za nove investicije”, rekla je Mihajlović.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kada će „Vrata pakla” kod Priboja postati prošlost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Marija Stepanović

Meštane Priboja niko nije pitao da li pristaju da se smeće iz Prijepolja dovozi na deponiju u njihovu opštinu. Lokalne vlasti Prijepolja, Priboja i Nove Varoši kažu da to je prvi korak ka rešenju problema sa odlaganjem smeća u te tri opštine.

U nadležnom ministarstvu tvrde da rešavaju problem po hitnom postupku i da su sredstva obezbeđena.

U Limu se odavno niko ne kupa niti peca. Reka je prepuna plastike i drugog otpada, a zelena dolina najčešće prekrivena dimom s deponije slikovitog naziva – Vrata pakla.

Žitelji Priboja već dve decenije traže od vlasti da se zaustavi zagađivanje Lima. Smeće stiže i iz Crne Gore, ali i iz susednog Prijepolja, sa deponije Stanjevina.

„Zbog svega toga građani Priboja ostavljaju rezervu i ostavljaju pravo da svakim vidom građanske neposlušnosti ili protesta brane svoj održivi razvoj”, rekao je Goran Reković iz udruženja građana „Primus” iz Priboja.

U Ministarstvu zaštite životne sredine kažu da su počeli hitno da rešavaju problem.

Prva odluka je da se deponija u Prijepolju, Stanjevina, zatvori do kraja meseca, a da se smeće iz tog grada odvozi na pribojsku deponiju.

Foto: Tijana Jevtić

„Paralelno sa tim se radi i ostavljaju se sredstva za transfer stanicu Nova Varoš – Banjica. Ta transfer stanica će biti završena za godinu dana i imaće dovoljno kapaciteta da prikupi sav otpad od ovih pomenutih opština. A paralelno i sa tim još jedan proces jeste Duboko u Užicu. To je regionalna deponija na čijem se radi saniranju klizišta i jačanju kapaciteta”, kaže ministarka Irena Vujović.

Za razliku od građana koji strepe zbog najave dovoženja smeća iz drugog grada, prvi čovek pribojske opštine veruje u plan, i da će rok biti ispunjen.

„Kada završimo komplet taj posao, stvoriće se uslov da se u potpunosti izvrši sanacija deponije u Druglićima i Stanjevine samim tim će Lim biti potpuno oslobođen deponija”, smatra Lazar Rvović, predsednik opštine Priboj.

Krajnji cilj je da se otpad iz tri opštine preko trnsferne stanice Banjica, kad bude završena, odvozi na regionalnu deponiju Duboko u Užicu. Ona bi bila proširena i primala smeće iz 12 opština uz odvajanje i preradu dela otpada.

„Najmanje pedeset posto sada što ide na deponiju, neće ići na deponiju, nego će se iskorišćavati u neke druge vidove proizvodnje, tako studije predviđaju”, rekao je direktor JKP „Duboko” iz Užica, Miomir Milovanović.

Kako je predviđeno, za dve godine deponije kod Prijepolja i „vrata pakla” kod Priboja trebalo bi da postanu prošlost, a da umesto smeća tim prostorom ponovo zavlada prirodno zelenilo.

Izvor: RTS

Azijsko-pacifičke zemlje potpisale najveći trgovinski sporazum na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Petnaest azijsko-pacifičkih država formiralo je najveći trgovinski savez na svetu, pod okriljem Kine i bez učešća SAD, koje su pod vladavinom američkog predsednika Donalda Trampa napustile pregovore o sličnom udruživanju, prenosi “Rojters”.

Potpisivanje Sveobuhvatnog regionalnog ekonomskog partnerstva (RCEP) na sastanku u Hanoju događa se tri godine nakon propasti Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TTP) koji bi bio jedna od većih ostavština vlade bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, navodi Rojters.

Njegov naslednik Donald Tramp je 2017, prvog dana svog mandata, izašao iz tog sporazuma koji bi, da je stupio na snagu, obuhvatio gotovo trećinu svetske trgovačke razmene.

RCEP bi sada mogao dodatno učvrstiti uticaj Kine u Aziji, dajući joj bolji položaj da oblikuje trgovačka pravila regije.

Potpisalo ga je 15 država – deset članica Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN), poput Malezije, Filipina, Indonezije i Vijetnama, te Australija, Kina, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Dogovor je značajan jer su rivalske regionalne snage Kina, Japan i Južna Koreja po prvi put deo zajedničkog sporazuma. Indija se povukla iz dogovora 2019. godine.

Sporazum je potpisan virtuelno, na sastanku na vrhu ASEAN-a na kojem se razgovaralo o tenzijama na Južnom kineskom moru i planovima o privrednom oporavku nakon pandemije koronavirusa.

Cilj sporazuma je da se u nadolazećim godinama postepeno smanjuju carine, a neke se ukidaju odmah.

RCEP će obuhvatiti 30 posto svetske ekonomije, isti postotak svetskog stanovništva, te će se odnositi na 2,2 milijarde potrošača, objavio je Vijetnam, domaćin susreta.

Sporazum stupa na snagu kad ga ratifikuje dovoljan broj država, unutar iduće dve godine, rekao je prošle sedmice indonezijski ministar trgovine.

Izvor: RTS

Šta muči proizvođače voća u ivanjičkom kraju

Foto: Nikola Vlahović
Foto: Nikola Vlahović

Uobičajeno, proizvođače maline muče cene proizvoda, otkup, vremenske nepogode koje su najviše problema godinama donosile u Ivanjici, Arilju, Požegi i delu Užica. Pored toga u ivanjičkom kraju, poznatom po uzgoju te kulture, ističu da probleme zadaju neadekvatan sadni materijal i neravnopravan položaj proizvođača alkoholnih pića.

Novim sadnicama, dugogodišnji proizvođač malina Milovan Jovanović iz Prilika dobio je duplo veći prinos.

“Imam zasad za koji sam uzeo na Institutu sadnice i prinos po hektaru mi je preko 25 tona. Na starom sadnom materijalu, primenjujući iste agrotehničke mere prinos je bio oko 10,12 tona po hektaru”, kaže Jovanović.

Pored sadnog materijala problem u ivanjičkom kraju je i prerada voća u alkoholna pića.

Legalni proizvođači kažu da za razliku od onih drugih, posluju u zakonskim okvirima, ulažu u opremu, poštuju standarde.

“Analize koje moraju da se rade, sertifikati, standardi koji se uvode, akciza koja je 230 dinara orijentaciono, porez na koji se sve plati i mi dođemo u situaciju da proizvođač koji prodaje svoju rakiju, da kažemo na crno, ilegalno prodaje za 600 dinara ima veću zaradu nego što mi prodajemo za 1.800 dinara, isti litar rakije”, kaže Zoran Radovanović, vlasnik destilerije u Radaljevu.”

Foto-ilustracija: Unsplash (Johann Trasch)

Osim prodaje kvalitetnog proizvoda, voćari imaju šansu i u preradi. U Ministarstvu kažu da će država malinare pomoći u nabavci sadnog materijala, a posla ima za sve one koji žele da ulažu u destilerije i idustrijsku preradu voća koje nije stiglo do tržišta.

“Do sada su ljudi gledali šta će da rade sa tim, neki su bacali neki su prerađivali. Mi od toga želimo da napravimo dodatnu vrednost, da ljudi profitiraju na tome. Ja pozivam sve koji imaju višak robe voćnog porekla da ulože u destilerije, država će da da novac za to”, kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.

Novca za pomoć u proizvodnji će biti, kažu u Ministarstvu biti, a obezbeđeno je i tržište sa bescarinskim uslovima izvoza.

Za nove zasade u visokorizičnim područjima u zapadnoj Srbiji dogovoreno je 90 odsto podsticajnih sredstava.

Izvor: RTS

Kinezi u Nišu: Sade povrće u žardinjerama, da zemlja ne ostane neiskorišćena

Foto-ilustracija: Unsplash (Sigmund)
Foto-ilustracija: Pixabay

Žardinjere koje su godinama bile napuštene i bez cveća, Kinezi koji rade u tržnom centru na Trgu kralja Milana u Nišu i ove godine su iskoristili da u njima gaje svoj kupus, a to su isto uradili i njihovi sunarodnici koji rade u prodavnici na putu između Niša i Niške Banje, ali i u drugim delovima Srbije.

Stanovnici te zemlje sa Dalekog istoka koji rade u tržnom centru, između Niša i Medoševca, otišli su i korak dalje, pa su desetak kvadrata zemljišta pored parkinga ispred tog tržnog centra iskoristili za uzgajanje kupusa, boranije i tikvica.

Tokom čitavog leta građani Niša mogli su da vide Kineze koji se sa velikom ljubavlju brinu o zasađenim biljkama, kako ih okopavaju, zalivaju i beru plodove – velike zelene listove kupusa, male ljubičaste mahune boranije i tikvice neobičnog oblika.

“Zemlja obezbeđuje hranu i mi je cenimo!”

Zaposleni u kineskim radnjama objašnjavaju da su se za uzgajanje povrća u žardinjerama odlučili zbog toga što su se uželeli ukusa hrane iz domovine, a i zbog toga što ne žele da u neposrednoj svojoj blizini gledaju zemljište koje nije iskorišćeno.

Zemlja obezbeđuje hranu i mi je veoma cenimo. Greh je da bude zapuštena i neobrađena”, rekli su za Agroklub Kinezi koji rade u tržnom centru na Trgu kralja Milana.   

Kupus preko cele godine, boraniju beru dok ne padne sneg

Foto-ilustracija: Pixabay

Išju Vu iz kineskog tržnog centra na putu ka Medoševcu rekao je da kupus na zemljištu ispred parkinga imaju tokom čitave godine, dok boraniju sade tokom marta i aprila i beru sve dok ne padne sneg.

Kupus može da izdrži niske temperature, ali preko zime ima male listove. Listove beremo cele godine, jer stalno sadimo nove biljke, a one brzo rastu. Boranija i tikvice ne mogu da izdrže niske temperature, njih sadimo iznova svakog proleća”, rekao je Vu.

Dodao je da povrće koje uzgajaju ne zahteva prskanje, već samo redovno zalivanje i okopavanje.

Zaposleni u kineskim radnjama kazali su da kineski kupus pripremaju kao salatu, ali i kao glavno jelo. Ukus je drugačiji, dodali su, a i priprema je drugačija, bez mnogo ulja i masti.

Dobra praksa se proširila dalje

Građani Niša u početku su sa čuđenjem posmatrali Kineze kako sade povrće u žardinjerama i pored parkinga, a bilo je i onih koji su ih osuđivali, jer su smatrali da ta zemlja nije dovoljno čista za uzgajanje povrća. Vremenom su, međutim, svi promenili mišljenje, pa su po uzoru na Kineze, povrće na svojim terasama i dvorištima ovog leta uzgajale i mnoge Nišlije.

Paradajz, krastavac i ljute papričice, mogle su se videti na terasama, i u dvorištima, a u neposrednoj blizini kineskog tržnog centra između Niša i Niške Banje građani su sadili i kinesku boraniji. Meštani tog dela Niša kazali su za Agroklub da su njihove komšije iz Kine ljubazne da im daju seme – probali su i nisu se pokajali. Rekli su da se radi o izuzetno ukusnom povrću, a pored toga izgleda i kao ukras pošto ima lepe ljubičaste cvetove.

Izvor: Agroklub

 

 

Naučnici razvijaju lasersku olovku koja može da kontroliše munje 

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean Mcauliffe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Micah Tindell)

Tim međunarodnih naučnika razvio je neverovatno jednostavan uređaj za koji kažu da ima potencijal da ukroti munje i dramatično smanji rizik od prirodnih katastrofalnih požara.

Međunarodni tim istraživača predvođen dr Vladlenom Švedovim tvrdi da je razvio tehnologiju laserskog snopa koji ima moć privlačenja i može da kontroliše put i smer munje.

Istraživači su koristili laserski zrak koji imitira osnovni proces na koji nastaje munja, ali u laboratorijskom okruženju i to tako da električna pražnjenja usmerava na ciljana područja.

„Možemo da zamislimo budućnost u kojoj ova tehnologija može da privuče električno pražnjenje munje, navodeći je do sigurnih ciljeva što će smanjiti rizik od katastrofalnih požara“, navodi Švedov.

Pretpostavlja se da su mnogi požari koji su harali Australijom i punili naslovne strane medija krajem 2019. i početkom 2020. godine prouzrokovani suvim udarima groma.

Naučnici su koristili laser iznenađujuće slabog intenziteta, hiljadu puta manji od prethodnih pokušaja, da bi proizveli ciljane munje.

Tim tvrdi da slabiji laserski zrak znači da bi primena ove tehnologije u realnom okruženju bila mnogo jeftinija i preciznija za masovnu proizvodnju. Međutim, to takođe može da znači da bi bilo koji zlikovac na svetu bio u stanju da kontroliše vremenske prilike.

Sistem radi na principu hvatanja i zagrevanja mikročestica grafena u vazduhu pomoću laserskog zraka niskog intenziteta, što stvara privlačnu silu koju munja prati do cilja.

„Imamo nevidljivu nit koja je samo desetinu širine ljudske dlake, olovku kojom možemo da pišemo svetlost i kontrolišemo električno pražnjenje“, naglašava koautor projekta profesor Andrej Mirošničenko sa Univerziteta u Kanberi.

Napominje i da bi ovaj neverovatno precizan uređaj jednog dana mogao da dovede i do proizvodnje optičkih skalpela koji bi se koristili u neinvazivnoj hirurgiji, kao i do primene u nekim drugim industrijskim granama. 

„Zaista tek počinjemo da ispitujemo sve prednosti ove potpuno nove tehnologije“, dodaje Mirošničenko.

Izvor: RTS 

 

Energetskom tranzicijom do zelene energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Micah Hallahan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će, kao što smo u transportu uspeli da postanemo tranzitni koridor, biti učinjeno sve da Srbija bude i energetski koridor i nezaobilazna ruta u prenosu energije.

Mihajlović je, gostujući u jutarnjem dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS), ukazala na to da su u ovom sektoru velike mogućnosti, a da je cilj da se obezbedi dovoljno struje, gasa i derivata toplotne energije.

Ona je navela da je reč o nekoliko važnih investicija u sektoru rudarstva i energetike.

To su, kako je podsetila, između ostalog i izgradnja tri hidroelektrane na Drini, vrednih pola milijarde evra, izgradnja gasovoda Niš–Dimitrovgrad i Transbalkanskog koridora.

“Završavamo Kostolac B3, radićemo povezivanje prenosne mreže. A sve u cilju da izgradimo dovoljno kapaciteta za proizvodnju električne energije koja nije na ugalj. To se u energetici zove tranzicija, da proizvodnja električne energije bude zelena i da što manje utiče na životnu sredinu”, objasnila je ministarka.

Prema njenim rečima, sve hidroelektrane koje budemo gradili predstavljaju deo zelene energije i to nisu samo mini hidroelektrane, tu su i geotermalna, solarna i energija biomase.

“Namera je da pokušamo kogeneraciju u proizvodnji električne i toplotne energije, ali i da učinimo više u energetskoj efikasnosti i da više koristimo obnovljive izvore energije“, istakla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je dodala i da je za ceo region neophodna energetska stabilnost i svaki proizvedeni kilovat električne energije.

“Naš region mora biti zeleniji i energetski stabilniji i važno je da svi zajedno radimo više na zelenoj agendi. To je važno i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu. Drina je reka na kojoj mogu da se naprave ove hidroelektrane, a izgradnja prve od tri,“Buk Bjela”, počeće 2021. godine”, navela je Mihajlović.

Izvor: Vlada Srbije