Home Blog Page 626

Ruma dobar primer lokalne samouprave koja brine o životnoj sredini

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović posetila je danas Rumu i zajedno sa rukovodstvom te opštine obišla nove gasne kotlarnice u naseljima Tivol i Solidarnost, koje su sa početkom grejne sezone puštene u rad.

Ministarka je pohvalila napore koje rukovodstvo Rume ulaže kako bi se građanima osigurao bolji kvalitet života i zdravija životna sredina.

“Prelaskom sa mazuta na gas kroz izgradnju najsavremenijih kotlarnica koje zamenjuju stare mazutne pogone, zaustavlja se emisija zagađujućih materija i štiti okolina. Pored kotlarnica Tivol i Solidarnost koje su završene ove godine, opština Ruma ima spreman projekat za izgradnju još jedne gasne kotlarnice što je za svaku pohvalu”, istakla je Vujović.

Ministarka je dodala da je Ruma dobar primer kako odgovorna jedinica lokalne samouprave brine o životnoj sredini, jer paralelno sa ulaganjem u sistem daljinskog grejanja na gas sprovodi i projekte ozelenjavanja javnih površina, a u tome će, kako je navela, imati u budućnosti pomoć i podršku resornog ministarstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom posete Rumi Irena Vujović se, zajedno sa predsednikom te opštine Slađanom Mančićem, pridružila volonterima u akciji sadnje 300 novih stabala u Ulici 15. maj.

Ulicu će nakon kompletne rekonstrukcije krasiti drvored, a još 300 stabala će biti posađeno u Ulici 15. avgust.

Vujovićeva je pozdravila akciju ozelenjavanja u Rumi, koja se sprovodi paralelno sa velikom akcijom pošumljavanja takođe na teritoriji Vojvodine, na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora, a u okviru koje će biti posađeno 60.000 sadnica.

“Sadnja drveća je od neprocenjivog značaja i zalagaću se da akcija ozelenjavanja javnih površina i pošumljavanja na mestima predviđenim za to bude što više na nivou cele Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine je za takve projekte opredelilo značajna sredstva u narednoj godini i pozivam lokalne samouprave da više pažnje posvećuju aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine, jer to je naš zajednički posao za budućnost i svakako jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije”, rekla je Vujović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako da optimizujete energiju u 10 koraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Vlasnici objekata i menadžeri održavanja većine poslovnih zgrada se ove godine možda i prvi put suočavaju sa malom ili nultom popunjenošću prostora. Ovo je za sve nas nova situacija i nameću se mnoga pitanja na koje je potrebno da imamo odgovore:

Kako da budemo sigurni da svi sistemi u zgradi efikasno funkcionišu u vreme male zauzetosti objekta?

Na koje sisteme se fokusirati kako bi se potrošnja u objektu najbolje prilagodila stanju male popunjenosti?

Kako da budemo sigurni da ćemo sve sisteme uspešno vratiti u normalan režim rada kada se u zgradu počnu da dolaze svi zaposleni?

Pre nego što započnete bilo kakve intervencije, preporučujemo da se prvo obratite svom servisnom partneru (Facility manager) ili preduzeću koje se bavi održavanjem objekta, ukoliko ga imate. Oni će sigurno biti u mogućnosti da pomognu da obavite veći deo posla, bilo onlajn ili na licu mesta. Ukoliko, pak nemate servisnog partnera, u nastavku su smernice kako vaše stručno osoblje može da izvrši predložene intervencije.

Ovo su predlozi kako da odgovorite na ove izazove, ali i smernice sa deset praktičnih saveta kako sistem u ovim okolnostima da učinite energetski efikasnim, sigurnim i pouzdanim.

1. Definišite okvire delovanja. Najpre izvršite analizu svih HVAC uređaja i sistema za njihovo upravljanje. Uzmite u obzir čilere, uređaje za klimatizaciju, bojlere i ostale slične potrošače. Ovo su ključni uređaji koji troše najviše energije, ali i utiču na životnu sredinu.

2. Odredite arhitekturu sistema. Proverite koji elementi sistema u objektu su povezani na centralni sistem za nadzor i upravljanje (BMS), a koji su nezavisni i zahtevaju „ručnu“ kontrolu i podešavanje. Tek kada razumemo kompletnu arhitekturu sistema u mogućnosti smo da budemo precizni i efikasni u prilagođavanju na nove okolnosti.

3. Sačuvajte parametre već definisanih vrednosti. Pre nego što izvršite nova podešavanja, proverite da li ste sačuvali već definisane parametre za nominalan režim, kao i nova podešavanja za smanjeni režim koja planirate da postavite. Ako nemate evidenciju o ovim informacijama, kasnije će vam trebati više vremena da sve vratite u normalan režim, što bi moglo umanjiti komfor korisnika, performanse HVAC-a i sigurnost funkcionisanja sistema. 

4. Uzmite u obzir promenu godišnjeg doba. Zvuči banalno, ali u okolnostima koje su nas zadesile, možda ste to prevideli. Proverite.

5. Budite što efikasniji u određivanju parametara. Razmotrite koje su tipične vrednosti koje ste podešavali kada ste uzimali u obzir malu popunjenost objekta u normanlnim uslovima (uglavnom su to vikendi), a koje su to vrednosti za malu popunjenost pod novim uslovima (kada u objektu nema korisnika ni tokom radne sedmice). Ako ste do sada vikendom temperaturu  obično podešavali na ± (2-3)°C od zadate vrednosti, možda bi u ovom periodu trebalo korigovati na ± (4-6)°C.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dane Deaner)

6Razmišljajte o prostoru u kome je smešteno osoblje koje redobno dolazi u objekat. Zaposlenima koji i tokom ovog perioda dolaze u objekat potrebno je obezbediti ugodne uslove za rad, ali oni po svemu sudeći neće koristiti konferencijske sale, teretane ili kafeterije. U zavisnosti od klimatskih uslova, mogu se prilagoditi roletne na prozorima ovih prostorija, tako da se smanji potreba za njihovim grejanjem i hlađenjem. Razmislite da optimizujete i sisteme osvetljenja u ovim prostorijama.

7. Uračunajte novu disipaciju energije potrošača. Nije suština samo u promeni temperature na termostatu za nekoliko stepeni. Uračunajte u proračun i potrošače koji imaju malu disipaciju energije (toplota koju generišu ljudi u tom prostoru, njihovi računari i dr). I ove vrednosti se sada menjaju, uzimajući u obzir okolnosti. Vaš HVAC sistem je verovatno projektovan za veću snagu, pa prilagodite podešavanja novonastalim uslovima.

8. Modifikujte ventilacione sisteme. Tokom perioda smanjene popunjenosti objekta, imate više fleksibilnosti sa opsegom temperatura, tako da možete smanjiti ventilaciju i pouzdati se više u hlađenje uz pomoć spoljašnjeg vazduha putem economizer sistema. To takođe utiče na potrebe za energijom i na smanjenuje potrošnje.

9. Kontolišite relativnu vlažnost vazduha. Ako menjate podešavanja temperature, nemojte zaboraviti na vlažnost vazduha. Buđ i vlaga mogu da postanu problem ako temperature na kojima se vodena para pretvara u tečno stanje nisu tačno kalibrisane. ASHRE (American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning) predlaže održavanje nivoa relativne vlažnosti vazduha ispod 65 odsto.

10. Podesite ventilatore, frižidere i zamrzivače. Restoranske kuhinje i laboratorije imaju odvodne ventilatore koji često rade 24/7. Sada verovatno nema potrebe da celodnevnim radom, a njihovim isključivanjem se može postići određena ušteda. Takođe, ako vam više nisu potrebni svi frižideri ili zamrzivači za skladištenje hrane, isključite ih.

Ova lista sa deset predloga samo je osnov onoga što možete učiniti da biste vaše poslovne objekte tokom perioda kada su slabije popunjeni učinili energetski efikasnijim. Ipak, za svaki objekat postoje i drugi, specifični načini da se postignu uštede. Takođe, ovi predlozi za uštedu, uz mala prilagođavanja, mogu da se primene i na ostale tipove objekta kao što su hoteli, maloprodajni centri i drugo.

Izvor: Schneider electric

 

Završena peta digitalna serija „Turizam – pokretač privrede od 2021“

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja O.)
Foto: Adria Media Group

Peta onlajn konferencija pod nazivom „Turizam – pokretač privrede od 2021“ uspešno je završena danas u okviru Re-set summita i tako je zaokružena jedna celina koja obuhvata: regionalizaciju, privredni rast, zelenu ekonomiju, digitalizaciju i turizam.

U uvodnom delu „Otvoreno o turizmu 2021“ govorili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, telekomunikacija i turizma, i Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji, koji su naglasili da je ulaganje u infrastrukturu i povezivanje određenih destinacija ključno za razvoj turizma i poboljšanje imidža Srbije u svetu koja ima ogroman potencijal. Ministarka, Tatjana Matić, je na početku obraćanja rekla da su gubici turističkog sektora u Srbiji oko milijardu evra i da je država izdvojila oko deset i po miliona evra za hotelijere koji su bili posebno pogođeni pandemijom. Ona je napomenula da je, nakon izbijanja pandemije, država stala i u zaštitu građana koji su uplatili aranžmane, ali i samih turističkih agencija.

U okviru ove digitalne serije, Sem Fabrici je otkrio da je jedan od primarnih ciljeva EU da pomogne malim i srednjim firmama iz oblasti turizma na održiv način, a akcenat je stavio i na podršku projektima čijom realizacijom bi do izražaja došlo kulturno nasleđe Srbije.

Nakon uvodnog obraćanja usledile su dve panel-diskusije: „Nova turistička infrastruktura i promocija u zemlji i regionu“ i „Pokretači privrede i trgovine ostalih u lancu“, koje je moderirala Jasmina Antonijević Milošević, novinarka Adria Media Groupa.

U prvom panelu učestvovali su Marija Labović u ime Turističke organizacije Srbije, Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja, Tijana Maljković, sekretarka Udruženja za turizam Privredne komore Srbije, Nataša Pavlović, predstavnik Turističke organizacije Vojvodine, Obren Drljević, koordinator za razvoj turizma u zaštićenim područjima JP „Srbijašume“, i Ivana Vasić, samostalni stručni saradnik za zaštićena područja i zaštitu životne sredine JP „Vojvodinašume”, koji su ukazali na brojne probleme i izazove s kojima se turizam susreće za vreme pandemije i razmenili mišljenja o najboljim rešenjima za prevazilaženje trenutne situacije, poput većeg ulaganja u promociju i digitalnu komunikaciju. Prema rečima Tijane Maljković, izdvojena su sredstva za pomoć turističkim agencijama, koje se mogu prijaviti do 4. decembra.

U drugom delu digitalne serije posvećene turizmu, panelisti, među kojima su bili Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA), Zoran Nikolić, potpredsednik NOPS, Sanjin Ćorović, menadžer produkcije Production Pool, i Ivan Vitorović, generalni direktor kompanije „Mona Hotel Management“, predstavili su jasniju sliku problema u kojima su se našle određene profesije, dali predloge i sugestije za oporavak i zaključili da je optimizam veoma bitan faktor za borbu protiv koronavirusa.

Kompletnu konferenciju možete detaljno pogledati na linku http://re-set-summit.adriamediagroup.com/agenda/re-set-ekonomija/turizam-pokretac-privrede-od-2021/ .

Re-set summit, koji organizuje Adria Media Group u strateškom partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, traje do 27. novembra, dok će sledeća nedelja biti posvećena obrazovanju, zdravstvu i održivoj budućnosti. Prva među njima je konferencija pod nazivom „Nova generacija obrazovanja“, koja će se održati u sredu, 25. novembra, a detaljan program, paneliste, kao i prenos uživo možete pratiti na sajtu http://re-set-summit.adriamediagroup.com/.

Izvor: RE-SET SUMMIT

NajRupa (Beo)grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Taylor)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nije Filozofski ćutati, NIN, NjuzNet, Marka Žvaka i Ne davimo Beograd pozivaju vas da učestvujete u izboru za NajRupu (Beo)grada.

Oduvek ste se pitali koja je najlepša i najzanimljivija rupa u Beogradu, a niste imali koga da pitate? Vašim mukama je kraj!

Otvoren je javni konkurs za fotografije, ilustracije i karikature rupa na beogradskim ulicama.

Najuspešnije fotografije, ilustracije i karikature biće izložene u okviru ciklusa Nije Filozofski ćutati na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a pobednici konkursa dobiće i sledeće nagrade: godišnja pretplata za NIN i objavljivanje pobedničkog rada u NIN-u, knjiga Dubravke Stojanović “Kaldrma i asfalt – urbanizacija i evropeizacija Beograda 1890-1914.” i paket akcesoara Marka Žvaka.

Izložba se organizuje u saradnji sa NIN, Ne davimo Beograd, Marka Žvaka i Njuz.net.

Do kada traje konkurs i kako se prijaviti, kao i šta će se desiti sa “pobedničkom” rupom – saznajte OVDE.

Izvor: Ne davimo Beograd

U 2021. godini više projekata za lepši Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni urbanista Marko Stojčić izjavio je da će se sredstvima iz budžeta Grada za sledeću godinu, koja su namenjena Službi glavnog urbaniste, finansirati konkursi i izrada planskih dokumentacija za uređenje grada, izgradnju parkova i trgova. Ova sredstva su se do ove godine nalazila na drugim pozicijama u budžetu, pre svega u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju grada, kao i Sekretarijatu za investicije.

On je precizirao da će se podići kvalitet projekata, skratiti rokovi predviđeni za sprovođenje arhitektonskih konkursa i svih drugih arhitektonskih aktivnosti, a sa druge strane, maksimalno će se angažovati domaće arhitekte.

“Sredstva su namenjena i za izradu planske dokumentacije, što je veoma važno jer je do sada Direkcija finansirala izradu planova detaljne regulacije, što će od nove godine preći u nadležnost službe, uz isključivo ugovaranje sa Urbanističkim zavodom Beograda, kao gradskim preduzećem, koje je i osnovano za ove potrebe” naveo je Stojčić.

Kao primer je naveo izgradnju Linijskog parka, gde su angažovane domaće mlade arhitekte, i dodao da je nedavno pokrenut postupak kako bi se raspisao javni konkurs za trg Crveni krst, koji bi trebalo da bude novi, otvoreni trg sa pošumljenim delom, a ispod je planirana javna garaža.

Glavni urbanista je najavio da je u planu pokretanje konkursa za plato ispred Politike, odnosno za prostor između ovog objekta, zgrade Opštine Stari grad i Radio Beograda, koji bi trebalo da dobije potpuno nov, uređeniji izgled. Osim toga, prema njegovim rečima, biće raspisan i konkurs za idejno rešenje rekonstrukcije Stare šećerane, čiji bi prostor bio namenjen za potrebe kulture i obrazovanja. Radiće se i projekti za rekonstrukciju Čumićevog sokačeta i Gradića Pejtona, koji postaju umetnički centri.

Izvor: Grad Beograd

 

Počela jesenja sadnja drveća u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Sadnjom mladih sadnica javora i sibirskog bresta u ulicama Braće Petković, Solunskoj i Spasenije Cane Babović, JKP “Šumadija” počela je jesenja sadnja drveća na području Kragujevca.

Za početak sadnje nabavljeno je 155 sadnica javora, liriodendrona, lipe i sibirskog bresta, a u planu je da se tokom novembra i decembra meseca posadi još oko 350 ukrasnih listopadnih sadnica.

Sadnjom mladih sadnica biće obnovljeni i popunjeni drvoredi na više lokacija u gradu – u Pešačkoj zoni, Velikom parku, Malom parku, Kreativnom parku, u naselju Aerodrom (ul. Svetogorska, Neznanog junaka, Vladimira Rolovića), na skveru kod Suda, u ulicama Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Karađorđevoj, Janka Veselinovića, Luja Pastera i ulici Božidara Milosavljevića.

Uporedo sa sadnjom drveća obavlja se i vađenje panjeva kako bi se izvršila priprema za sadnju novih sadnica.

Izvor: Grad Kragujevac

 

Brza saobraćajnica od Sombora do Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović, na radnom sastanku, održanom u Somboru, najavio je izgradnju brze saobraćajnice, koja će se prostirati od Bačkog Brega do Nakova. Taj put povezaće dve države sa kojima se Srbija graniči, Mađarsku na samom severozapadu naše zemlje i Rumuniju na istoku.

Značaj ovakve saobraćajnice, koja će povezati čitavu Vojvodinu poprečno je izuzetan, kako za ekonomiju, tako i za infrastrukturu naše države. Iz resornog Ministarstva su prepoznali da ekonomski razvoj Sombora, Kikinde i ostalih gradova koji se nalaze na planiranoj trasi, ugrožava udaljenost i nepovezanost sa saobraćajnicama koje povezuju celu Evropu.

„Velikim političkim aktivizmom, ličnom inicijativom predsednika Republike, mi smo doneli odluku, budžetirali je i u situaciji smo da u narednih godinu dana krenemo da realizujemo ovaj put, brzu saobraćajnicu, koju mi sada zovemo Sombor – Kikinda, kao dva najveća grada koja treba da spoji“ izjavio je ministar, i dodao da je u pitanju investicija od istorijskog značaja.

Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici svih opština koje se nalaze na planiranom putu, koji su imali priliku da ministru Momiroviću iznesu i tekuće probleme sa kojima se suočavaju na teritoriji svojih gradova. Ministarstvo će sve iznete zahteve i predloge razmotriti, te će oni nakon prioritizacije biti i realizovani. Značaj planirane saobraćajnice će svakako umnogome ubrzati razvoj privrede i olakšati građanima iz svih mesta na planiranoj trasi.

„Ona će značajno olakšati i ubrzati komunikaciju, povećati bezbednost, olakšati građanima koji žive na ovoj području, koji se suočavaju trenutno da su saobraćajnice njihove koje su lokalnog karaktera ustvari saobraćajnice gde prolaze teški kamioni i drugi transportni kamioni, to će sve postati prošlost u nekoj bliskoj budućnosti i mi na tome jako ozbiljno radimo“ dodao je ministar.

Iz budžeta za iduću godinu je izdvojeno 100 miliona evra za izgradnju tog puta, početak radova se očekuje u septembru 2021. a planirano je da se sa izgradnjom završi u roku od dve i po godine.

Izvor: Grad Sombor

 

Milano zabranjuje pušenje, vatromet i roštilj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha u Milanu zabranjuje pušenje na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara. Novim merama se zabranjuju i vatromet i roštilj, a uvodi se obaveza električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Od januara 2021. u Milanu više neće biti moguće pušiti na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara.

Biće zabranjeno pušenje na autobuskim stanicama, u parkovima, na stadionima i na groblju, a 2025. će stupiti na snagu potpuna zabrana pušenja na otvorenom.

“Reč je o merama koje imaju dvostruki cilj: smanjiti PM10 (particulate matter) tj. čestice štetne za pluća, i zaštititi zdravlje građana od pasivnog i aktivnog pušenja na javnim mestima, ali i sprečiti pušenje na prostoru sa decom”, kažu lokalne vlasti u Milanu.

Ali, nije samo pušenje predmet novih mera, već su zabranjeni i vatromet i roštilj, a donete su i nove mere o radu na gradilištu.

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha takođe predviđa obavezu električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Pušenje je i sada zabranjeno zbog pandemije

Bez obzira na ove mere, koje će tek nastupiti, ukoliko u ovom momentu spustite masku da biste zapalili cigaretu, to vas može koštati 400 evra.

Naime, u mnogim delovima Italije određene su kazne zaposlenima koji na pauzi ispred prodavnice u kojoj rade spuste masku da bi zapalili cigaretu.

Budući da svaki region, pa i opština, mogu da donesu mere kojima se određuje kada se maske moraju nositi odnosno kada je moguće spustiti ih, građani moraju da se obaveste da li je u njihovom mestu dozvoljeno spuštanje maske.

U Milanu mere važe do januara, a onda će pušenje biti zabranjeno svuda!

Izvor: RTS

Čipovana poslednja bela žirafa

Foto-ilustracija: Unsplash (Zdeněk Macháček)

Rezervat “Ishaqbini Hirola” iz Kenije, postavio je GPS uređaj jedinoj poznatoj beloj žirafi u svetu, da bi na taj način bila zaštićena od krivolovaca, objavio je pomenuti rezervat u saopštenju.

GPS uređaj će slati rendžerima, u razmaku od jednog sata, informacije o lokaciji na kojoj se nalazi, piše Bi-Bi-Si (BBC).

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Save Giraffes Now (@savegiraffesnow)

Na taj način čuvari mogu u realnom vremenu da prate kretanje mužjaka žirafe.

Zašto je ova žirafa bele boje, za razliku od svojih žućkastih rođaka?

U pitanju je retko genetsko stanje poznato kao leucizam. Reč je o nemogućnosti ili delimičnoj nesposobnosti stvaranja melanina ili drugih pigmenata na koži.

Nažalost, ovaj mužjak je najverovatnije poslednji primerak svoje vrste jer su krivolovci marta ove godine ubili njegovu ženku i sedmomesečno mladunče.

Glavno telo za zaštitu žirafa u Keniji, obavestilo je javnost da će na sve načine doprineti naporima da se zaštiti ova “jedinstvena divljač”.

Bele žirafe su prvi put primećene u Tanzaniji, a samo nakon dva meseca i u Keniji, marta 2016. godine.

Žirafe su najviši, poznati, sisari na svetu koji žive u više od 15 afričkih zemalja, a krivolovci ih love zbog njihove kože i mesa, što je doprinelo tome da u poslednjih 30 godina nestane, otprilike 40 odsto populacije žirafa u svetu, prema podacima AWF-a (Afričkog instituta za divlje životinje).

Procenjuje se da je danas u svetu preostalo oko 68.293 primeraka ove vrste sisara, a Međunarodno udruženje za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasilo ih je ugroženom vrstom i uvrstila ih na svoju “crvenu listu”.

Jovana Canić

Kavezni uzgoj koka nosilja zabranjen u Češkoj – šta će uraditi ostale članice EU?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rowan S)
Foto-ilustracija: Unsplash (mana5280)

Dok ptičji grip hara Evropom, a prema poslednjim podacima pogodila je Korziku, u Danskoj je na jednoj farmi ubijeno 25.000 pilića, a u Nemačkoj preko 16.000 ćuraka, češki Senat je glasanjem u Gornjem domu Parlamenta potvrdio septembarsku odluku Donjeg doma i odlučio da zabrani kavezni uzgoj koka nosilja u toj zemlji. Zakon stupa na snagu nakon potpisa predsednika te države.

“Poljoprivrednici i živinarske kompanije imaju dovoljno vremena da se pripreme za zabranu i prilagode pa bi finansijski uticaj trebalo da bude minimalan”, tvrdi Mihaela Šojdrova, češka zastupnica u Evropskom parlamentu koja smatra kako ovu zabranu treba uvesti na nivou čitave Evropske unije.

Za Euroactiv kaže kako je to već sada izvedivo jer se već uveliko koriste održive alternative poput držanja u ambarima, volijerama ili otvorenim prostorima u sistemu slobodnog uzgoja ili organske proizvodnje.

Potrošači odbijaju da kupe jaja kokošaka iz kaveznog uzgoja? 

Podseća da ta zemlja nije prva koja uvodi ovakvu zabranu. Luksemburg i Austrija već su okončali upotrebu kaveza, a Nemačka i Slovačka to planiraju od 2025., odnosno 2030. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

“Sve veći broj potrošača zgrožen je okrutnošću koju doživljavaju koke nosilje i odbijaju da kupe jaja iz takvog uzgoja”, upozorava ističući kako je onih koje se uzgajaju na taj način 182 miliona, od 300 ili više uzgajanih životinja u kavezima svake godine u čitavoj EU.

Češka zabrana oslobodiće kaveza oko 4,5 miliona koka nosilja godišnje. Isto moramo da učinimo i za milione drugih kokošaka drugde u Evropi“, poručuje.

Treba napomenuti kako je istraživanje javnog menja EU-a sprovedeno za Evropsku komisiju pokazalo da 94 odsto ljudi veruje kako je važna zaštita dobrobiti uzgajanih životinja, a 82 odsto želi da one imaju bolju zaštitu.

Zakon na nivou EU neće moći da bude donet do 2027. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Tuttle)

Šojdrova podseća kako je i prošlog meseca Evropska građanska inicijativa predstavila Komisiji 1,4 miliona potpisa građana iz svake države članice koji traže zabranu uzgoja u kavezima generalno. Poziva se i na strategiju “Od njive do trpeze” čiji je jedan od ciljeva dobrobit životinja.

Ali, zvaničnici EK već su se ogradili te najavili da predlozi ove inicijative neće moći da budu spremni do kraja 2023. što je za Šojdrovu prekasno.

“To može da znači da neće biti dovoljno vremena da Evropski parlament razmotri predloge pre raspuštanja za sledeće izbore u proleće 2024. To će još više odložiti konačno usvajanje zakona”, brine se.

Stoga je pozvala Evropsku komisiju da reviziju zakona postavi kao prioritet i što pre iznese svoje predloge i zabrani upotrebu kaveza barem od 2027. godine.

Izvor: Agroklub

Mladenovčanima svečano uručeni ključevi traktora

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto: Grad Beograd

Sekretar za privredu Milinko Veličković svečano je uručio ključeve 18 traktora i 35 priključnih mašina poljoprivrednicima sa teritorije opštine Mladenovac.

Veličković je na primopredaji ključeva napomenuo da Opština Mladenovac iz godine u godinu beleži značajan rast broja korisnika podsticajnih sredstava Sekretarijata za privredu Grada Beograda, za sva četiri javna poziva, pa tako i porast isplaćenih finansijskih sredstava poljoprivrednicima sa teritorije ove opštine.

Isplaćen je iznos od 42 miliona dinara za 111 korisnika subvencija iz oblasti stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrtarstva, kao i poljoprivredne mehanizacije.

Takođe, izjavio je da mu je drago da su dobitnici podsticajnih sredstava mahom mladi ljudi, koji će sigurno nastaviti da se bave poljoprivredom i ostati da žive na selu, a vremenom i zaposliti nove mlade ljude koji će pristojno živeti od svog rada.

Kad smo kod traktora, podsetimo se priče o kalifornijskom dizajneru, Stefanu Hekerotu, koji je svoj život posvetio  pronalaženju alternativa za fosilna goriva. Više od 40 godina proizvodi električna vozila i uređaje koje pokreće solarna energija, a pažnju su mu privukli i traktori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)

Hekerot je 2012. pokrenuo kompaniju „Solectrac Inc.“, koja je najviše usmerena na proizvodnju traktora na električni pogon. Pet godina kasnije, njegova dva modela, Compact Electric Tractor i eUtility, postali su, kako kaže, prvi komercijalno dostupni električni traktori u Sjedinjenim Američkim Državama, piše „Modern farmer“.

„Traktori su tihi, a što je najbitnije, ne zagađuju životnu sredinu. Iako sam imao dosta ponuda od raznih kompanija koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, „Solectrac“ nisam želeo da prodam, jer imam dalje planove i želim da radim na njihovoj inovaciji“, rekao je Stefan.

Zavisno od opterećenja, mogu da rade do šest sati, a imaju i zamenjivu bateriju.

Postavlja se pitanje imaju li ovi traktori dovoljno snage da prestignu konvencionalne modele? Odgovor pročitajte OVDE.

Izvor: Grad Beograd

Zaštita životne sredine jedan od prioriteta kompanije „Ziđin“

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović sastala se danas sa generalnim direktorom kompanije „Srbija Ziđin Koper“, koja je većinski vlasnik RTB Bor, Đian Simingom.

Mihajlović je istakla da je reč o jednoj od najvažnijih investicija u zemlji i izrazila očekivanje da će biti definisana strategija razvoja obe kompanije, jer je investiranje i u „Ziđin Koper“ i u „Ziđin majning“ za nas od izuzetnog značaja.

Ona je rekla da je Ministarstvo tu da podrži tekuće projekte, investicije i planove te kompanije za zaštitu životne sredine, i da želi da se projekti sprovode brže i efikasnije.

Prema njenim rečima, svima je stalo do toga da imamo što više uspeha i da napravimo dobre rezultate jer je to u interesu i naše države i kineske kompanije.

Đian Siming je izrazio zahvalnost na podršci Vlade i Ministarstva na projektima koje kompanija realizuje u Srbiji i najavio da „Ziđin Koper“ planira da investira u našu zemlju 1,26 milijardi dolara, dok ukupne planirane investicije ove i kompanije „Zijin majning“ iznose više od tri milijarde dolara.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Do sada smo u RTB Bor uložili 640 miliona dolara. Pored aktivnosti na proširenju i sanaciji postrojenja, ulažemo u zaštitu životne sredine i unapređujemo uslove i bezbednost na radu. Zasadili smo više od 56.000 sadnica u industrijskoj zoni, a za 88 odsto smanjili povrede na radu u ovoj godini”, precizirao je Siming.

Prema njegovim rečima, ova multinacionalna kompanija posluje u deset zemalja sveta, a u Kini je jedna od najvećih baza za proizvodnju zelene energije.

Zaštita životne sredine jedan je od naših prioriteta i na tome radimo i u Srbiji. Vaša podrška u efikasnijoj realizaciji projekata nam je važna, rekao je Đian Siming.

Na sastanku je, između ostalog, bilo reči o trenutnim projektima – proširenju kapaciteta na površinskom kopu Veliki krivelj i aktivnostima na izgradnji novog flotacijskog postrojenja na površinskom kopu Južni revir, Majdanpek.

Izvor: Vlada Srbije

U 2021. godini počinje gradnja prve geotermalne elektrane u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Tommy Kwak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)

Dok iz resornog ministarstva novoformirane vlade gotovo svakodnevno slušamo da su investicije u obnovljive izvore energije ključne za budućnost elektroenergetskog sistema Srbije, iz Kikinde stiže lepa vest – sledeće godinje počeće izgradnja vetroparka koji će proizvoditi dovoljno struje za snabdevanje čitavog grada.

Ova prva francuska investicija u vetroparkove u Srbiji najavljena je prošlog leta, kada je prilikom posete francuskog predsedinka Emanuela Makrona potpisan protokol o namerama za gradnju vetroelektrane u Kikindi.

Kako je za portal eKapija kazala Nataša Lazarević, direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy Beograd, koja je sa “sunarodničkom” fransuskom kompanijom Akuo Energy Central Europe partner na izgradnji vetroparka Bašaid u Kikindi, vetroelektrana instalisane snage 85 MW imaće 15 vetroturbina.

Investicija je vredna 120 miliona EUR, a za izgradnju će biti zadužena zajednička firma Basaid wind doo registrovana u Beogradu.

Trenutno se na javnom uvidu u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine nalazi zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta vetroelektrane u Kikindi, koji je podnela firma Basaid wind.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

“Očekujemo da do sledeće godine prikupimo sve potrebne saglasnosti i dozvole i da započnemo realizaciju projekta”, navodi Lazarević za eKapiju.

A prema rečima naše sagovornice, vetropark Bašaid je prva, ali ne i jedina investicija francuske kompanije IEL OIE Balkan Renewable Energy u obnovljive izvore u Srbiji.

“Paralelno već dve godine radimo i na projektu geotermalne energije u kojem je učestvovao i svetski energetski lider, francuski EDF, a reč je o pronalaženju potencijalnih lokacija u Srbiji za izgradnju geotermalnih elektrana za proizvodnju toplotne energije za snabdevanje sistema daljinskog grejanja i za potrebe industrijskih procesa”, kaže Nataša Lazarević.

Ona dodaje da je studija izvodljivosti za četiri lokacije – Vranje, Suboticu, Kikindu i Rumu – završena, kao i da je rađena u partnerstvu sa Pokrajinskim sekretarijatom za energetiku, jer se veći deo lokacija nalazi na teritoriji Vojvodine.

“U Vranju smo ispitivali potencijale geotermalne elektrane za snabdevanje industrije i za daljinsko grejanje jednog dela grada, u Subotici je projekta rađen za snabdevanje daljinskog grejanja, a u Rumi za potrebe industrijske zone”, pojasnila je Nataša Lazarević.

Prema njenim rečima, Radna grupa za realizaciju prvih geotermalnih elektrane u Vojvodini, osnovana prošle jeseni i sastavljena od predstavnika lokalne samouprave, kompanije IEL OIE Balkan Renewable Energy i Pokrajinskog sekretarijata definisala je biznis model i zaokružila plan investicije sa tehničkog, finansijskog i pravnog aspekta, tako da je sledeći korak je izrada projekata za realizaciju geotermalnih elektrana.

“Jednu od pomenutih lokacija ćemo odabrati kao pilot projekat i očekujemo da izgradnja prve geotermalne elektrane startuje sledeće godine”, otkriva sagovornica eKapije.

Dodaje da Balkan Renewable Energy ispituje i potencijale solarne energije u Srbiji, te da željno očekuje najavljene izmene Zakona o energetici koje će omogućiti dalji razvoj projekata vezanih za obnovljivu energiju.

Autor: Branislava Petrović/eKapija

Bosna i Hercegovina od 2021. godine ukidaju subvencije za MHE

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić održao je u utorak, u sedištu Vlade FBiH u Sarajevu, radni sastanak sa federalnom ministarkom ekologije i turizma Editom Đapo, federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem. Razgovarali su kratkoročnim merama i aktivnostima koje će se što pre doneti, a sve na osnovu ranijeg zaključka Parlamenta Federacije BiH o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana, kao i na osnovu zahteva predstavnika NVO-a iz Koalicije za zaštitu reka.

Dogovorena je izmena i dopuna nekoliko pravilnika. U resoru ekologije i turizma u toku su izmene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju ekološku dozvolu i to na način da će ovo federalno ministarstvo preuzeti izdavanje ekoloških dozvola za kapacitet preko 150 kW.

Radi se i na Pravilniku o načinu formiranja i rada stručnih komisija za ocenu studija o proceni uticaja na okolinu u postupku izdavanja ekološke dozvole za pogone za proizvodnju hidroelektrične energije. Ovim izmenama se definiše osnivanje posebnih komisija za ocenu studija uticaja na okolinu prilikom izgradnje pogona za proizvodnju hidroelektrične energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Juanma Clemente Alloza)

U izradi izmena pomenutih pravilnika učestvuju i predstavnici Koalicije za zaštitu reka.

Kad je u pitanju resor energije, rudarstva i industrije, između ostalog, od 1. januara 2021. godine neće se produžavati davanje podsticaja za male hidroelektrane, a sredstva predviđena za to preusmeriće se kao podsticaji drugim obnovljivim izvorima energije.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u skladu sa ranijim zaključkom Vlade FBiH krenulo u izmene Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku koji će precizirati način merenja dozvoljenog protoka u kojem mala hidroelektrana može da radi.

Naime, cilj je da se ekološki prihvatljiv protok meri u realnom vremenu i IT sistemom automatski očitava u agencijama za vode kako bi agencije mogle reagovati u slučaju da mala hidroelektrana ne poštuje princip ekološki prihvaljivog protoka.

Takođe, istaknuto je da se instrumenti Kataloga kriterijuma o održivom razvoju ugrade u pravila o dodeli koncesija, a isto će biti preporučeno i drugim oblastima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeffrey Workman)

Učesnici sastanka upoznati su i sa analizom koja, između ostalog, ukazuje da u ovoj godini nije izdata ni jedna energetska dozvola sa federalnog nivoa kako bi bila izgrađena mala hidroelektrana.

Prethodne tri godine izdavana je godišnje po jedna dozvola za ove svrhe, dok je u 2014. i 2015. godini izdato po 11 ovakvih dozvola, s tim da su dozvole u 2015. godini izdate pre dolaska aktuelnog saziva Vlade.

Tokom sastanka govorilo se i o dugoročnim merama u cilju spašavanja naših reka, među kojima je ustavna zaštita vode i prava na pitku vodu.

Na predstojećoj sednici Vlade FBiH očekuje se informacija o preduzetim merama i aktivnostima kao i one koje će uslediti, a vezano je za postupanje po pomenutom zaključku Parlamenta i zahteva Koalicije za zaštitu reka.

Izvor: Vlada BiH

Rokfeler doputovao u Njujork! Dobro ste pročitali, i ne – nije u pitanju šala!

Foto-ilustracija: Unsplash (Elias Andres-Jose)

Filmska priča, kakvom su je mnogi okarakterisali, ovaj put ima srećan kraj.

Glavni akter ove uzbudljive sage nije ni sanjao kroz kakvu će avanturu proći u poslednja tri dana i da će preko noći postati svetska zvezda.

Sledi zaplet!

Šalu na stranu, malena sova, preciznije severni ćuk, nakon putovanja od 270 kilometara oporavlja se u utočištu za divlje životinje u Njujorku. Zašto je ova priča zainteresovala ceo svet?

Naime, Centar za zaštitu životinja u Njujorku dobio je interesantan poziv od žene, čiji je muž zaposlen u firmi koja je bila zadužena za transport najpoznatije novogodišnje jelke na svetu -one koja obasjava trg ispred Rokfeler centra. Njen muž je pronašao sovu u krošnji jelke visoke 23 metra, koja je za tri dana prešla put od skoro trista kilometara od od mesta Oneonta, pa sve do sammog centra Menhetna.

Kada su radnici istovarili drvo, među krošnjama ih je sačekalo iznenađenje. Na početku su svi mislili da je reč o mladunčetu, zbog veličine ptice, ali se ispostavilo da se radio o odrasloj jedinki za koju je karakterističan manji rast, što su potvrdili i biolozi.

Rokfeler, kako je simbolično nazvana ova omanja ptica, je bio dehidriran i gladan, ali, što je najvažnije, bez povreda.

Upravnica centraza zaštitu životinja, u kojem je smeštena sova, Elen Kališ, kaže da nakon veterinarskog pregleda, na kojem su mu urađeni i rendgenski snimci, planiraju da ovog vikenda puste sovu na slobodu.

Što se same jelke tiče, mediji je nisu sa previše oduševljenja dočekali. Postavljanje norveške smreke u cenru grada jednima je smetalo zbog vidno siromašne krošnje, ali i zbog toga što ovu godinu većina želi što pre da zaboravi i smatra da nema šta mnogo i da proslavi, dok je jedna grupa baš naprotiv, zaključila da je jedna takva jelka savršeno prigodna za kraj ove 2020. godine – godine koju treba što pre zaboraviti.

Inače, ova vrsta sove je najmanja koja živi na severoistoku Sjedinjenih Američkih Država i obično poraste od 17 do 21 centimetar. Uglavnom je aktivna noću, što znači da je ne možete često videti. Neki primerci se sele na jug zimi, a neke ostaju na teritoriji koja im je poznata. Ima ih oko dva miliona širom Amerike, tako da će Rokfeler imati društvo iako odluči da se ne vrati nazad u Oneontu. „Ove sove svake godine pronalaze novog partnera i jednostavno nastave sa životom”, rekla je Elen Kališ.

Jovana Canić

Grenland – led koji se topi do kraja veka podiže nivo mora za metar

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Otapanje leda na Grenlandu moglo bi da podigne nivo mora za oko metar visine. Naučnici su zabrinuti jer porast nivoa mora jeste ozbiljna pretnja za sva priobalna područja širom sveta.

Grenlandska ledena ploča smanjuje se velikom brzinom, a otapanja tri najveća glečera traje već godinama i nastaviće se i u budućnosti. Istraživače zabrinjava nesigurna dinamika otapanja, a procene su rađene na osnovu podataka iz poslednjih nekoliko decenija.

Naime, grupa naučnika koristila je stare snimke i sve druge dostupne podatke o glečerima koje su uporedili sa informacijama koje pokazuju u kakvom se stanju trenutno nalaza ledene gromade. Detaljnom analizom podataka izračunali su količinu leda koja je nestala u 20. veku, svoja istraživanja objavili su u časopisu Nejčr Komunikejšn (Nature Communication).

Prema njihovim procenama glečer Jakobshavn u periodu od 1880. do 2012. godine izgubio je više od 1.500 milijardi tona leda. Dok je Kangerlusuak manji za oko 1.381 milijardi tona leda, a Helheim za 31 milijardu tona i sve to za period od 1900. do 2012. godine. Zbog ogromne količine leda koja se istopila nivo mora se podigao za 8,1 milimetar.

Stručnjaci za klimu ocenjuju da bi se zbog otapanja leda nivo mora do kraja veka mogao podići za 30 do 110 centimetara.

Naučnici su simulacijom došli do najcrnjeg scenarija, a to je da bi otapanje glečera na Grenlandu moglo da doprinese tome da nivo okena do 2100. godine poraste za 9,1 do 14,9 milimetara.

“Gubitak leda na tri proučavana glečera mogao bi da bude tri do četiri puta veći nego što se predviđa”, smatraju autori studije.

Pored topljenja leda, dodatan problem predstavlja i zagrevanje okena koje u velikoj meri utiče na morski svet i ekosistem.

Milica Radičević