Srbija preduzima mere da se usaglasi sa odlukama konferencije COP 28

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove do 2030. sa Akcionim planom 2024 – 2026. Dokument sadrži 25 mera i vremenski okvir za njihovo sprovođenje i praćenje.

Naša zemlja sada ima klimatsku politiku s dugoročnim ciljevima i jasnim, konkretnim merama za postizanje ugljenične neutralnosti i klimatske otpornosti. Zvaničan dokument donet je i na nedavno održanoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

Prvi put posle 28 godina, usaglašen je tekst koji poziva na napuštanje svih fosilnih goriva. Posle COP 28 vreme je za sledeći korak – da se priča ne završi na pozivu.

Reč je o prvom potpisanom dogovoru te vrste, a da uključuje sva fosilna goriva. I dok ga veliki proizvođači nafte, neformalno, sa Saudijskom Arabijom na čelu, nazivaju istorijskim, naučnici i predstavnici država, koje su na prvom frontu klimatskih udara, poput Alijanse 39 malih ostrvskih država, kritikovali su dogovor kao nedovoljno obavezujući.

„Izgleda da male ostrvske zemlje nisu bile u sobi kada ste rekli da je sve dogovoreno. Mi se oslanjamo na nauku celom dužinom teksta, ali onda se ustručavamo da se dogovorimo o aktivnostima koje su u skladu sa onim što nauka kaže da moramo da uradimo“, insistirla je El Rasmusen, predsedavajuća Alijanse malih ostrvskih zemalja.

PROČITAJTE JOŠ:

Govor Samoe pozdravljen je aplauzom i ovacijama mnogih delegata. Ključan cilj za ograničavanje globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni je veći udeo energije iz obnovljivih izvora. Na trostruko uvećanje do kraja decenije obavezalo se 120 zemalja, među njima i Srbija.

„Ambicija Srbije je da se poveća udeo obnovljivih izvora energije, ali i enegretske efikasnosti. Jedino na taj način Srbija može da dostigne ciljeve koje je sebi zadala usvajanjem Strategije niskougljeničnog razvoja, a to da upravo emisije gasova sa efektom staklene bašte od 2030. budu smanjene za 33,3 odsto“, navodi Sandra Dokić, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Ukorak sa klimatskim ciljevima, Evropska unija je, u poređenju sa prošlom godinom, smanjila količinu električne energije proizvedene iz fosilnih goriva za 23 odsto, a iz gasa za 13 procenata. Istovremeno, solarna proizvodnja porasla je 13 posto, a proizvodnja energije vetra za pet. Kojim tempom će Srbija sprovoditi energetsku tranziciju, zavisiće i od finansijske podrške.

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Klimatski pametna infrastruktura životne sredine

„Preko pet milijardi su vrednosti različitih investicija u infrastrukturu životne sredine. Ono što je veoma važno, jeste da sve te investicije u puteve, u infrastrikturu, i za životnu sredinu i za ekonomski razvoj Srbije budu klimatski pametne, da uzmu u obzir promenjene količine padavina, promenjene suše i temperautre koje već sada znamo i koje su javno dostupne na portalu Ministarstva životne sredine“, naglašava Žarko Petrović iz UNDP Srbija.

Bez sprovođenja ciljeva konferencije u Dubaiju svet je na putu zagrevanja za oko 2,7 stepeni do 2100. godine. Na kraju najtoplije godine u istoriji merenja, naučnike brine nedoslednost u sprovođenju dogovorenih mera.

„U našoj zemlji su bile poplave od maja do juna, u toku leta smo imali superćelijsku oluju koja je napravila veliku materijalnu štetu, ali i odnela ljudske živote. To postaje naša realnost. Mi kasnimo za onim što je predviđeno kroz nauku, što bi trebalo da se urad, i da bismo ovaj proces zaustavili. Nauka je rezervisana prema svim ovim zaključcima, jer oni i dalje ostavljaju sivu zonu slobodnog tumačenja šta je potrebno da uradimo. A svi znamo šta je potrebno“, ističe prof. dr Vladimir Đurđević, sa Instituta za meteorologiju, Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Jesen za nama najtoplija je u Srbiji od 1951. U Beogradu je bila čak tri stepena toplija od bilo koje još od 1887. kada su počela merenja.

Zima je počela, a prognostičari veruju da će biti prava samo na planinama. Da bi se zagrevanje stavilo u okvire, neophodno je da napuštanje fosilnih goriva postane osnova politike svake države na svetu.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti