Home Blog Page 633

Održana tribina Alternativna prevozna sredstva kao rešenje za klimatske promene

Foto-ilustacija: Unsplash (Lala Azizli)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Udruženje građana Srbija, moj dom u okviru projekta Pronađi alternativu putničkom automobilu, koji sufinansira Ministarstvo zaštite životne sredine, organizovalo je tribinu pod nazivom Alternativna prevozna sredstva kao jedno od rešenja za klimatske promene. Tribina je organizovana u vidu dve panel-diskusije. 

Cilj prve panel-diskusije bilo je razmatranje mogućnosti povećanja broja električnih vozila u Srbiji kroz subvencionisanje, kao i to kako da električni skuteri, bicikli i trotineti doprinesu smanjenju zagađenja vazduha, zagušenja saobraćaja i nivoa buke u gradovima.

Razgovaralo se i o povećanje broja električnih vozila u Evropi, na koji način je zakonski regulisana upotreba električnih vozila, kao i primeri dobre prakse u zemljama zapadne Evrope. O ovim temama bitnim za budućnost svih nas i naše okoline, pa slobodno možemo reći i za celu planetu, govorili su dr Saša Igić iz Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, saobraćaj i građevinarstvo, dr Mirko Gordić iz Centra za motorna vozila u okviru “Auto-moto” saveza Srbije i predstavnik NVO Sigurne staze Igor Velić zajedno sa moderatorkom Majdom Adlešić.

,,Ovo je nova oblast tako da očekujemo 20-ih godina ekspanziju motornih vozila’’, rekao je dr Saša Igić, a istakao je i da su ona prilično povoljna za eksploataciju te da bi ona sigurno bila njegov izbor kada bi odlučio da se bavi dostavom hrane u Beogradu ili Novom Sadu.

Moderator druge panel-diskusije bio je Dejan Radivojev, doktorand na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu na smeru Saobraćaj i koordinator projekta Pronađi alternativu putničkom automobilu. Učesnice su bile Bojana Pađen iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine grada Novog Sada, Ksenija Lukuć, predstavnica JP “Infrastruktura” iz Šapca, Agneš Asodi iz Novosadske biciklističke inicijative i uživo se uključila Jelena Nikolić iz Gradske uprave grada Kruševca. 

Diskutovalo se i o potencijalnim rešenjima koja bi mogla dovesti do povećanja korišćenja bicikala i drugih alternativnih vidova prevoza u gradovima, o izradi planova održive urbane mobilnosti u Srbiji, kao i o saradnji lokalnih samouprava sa civilnim društvom kada je u pitanju promocija alternativnih prevoznih sredstava.

Na drugom panelu bilo je reči i o svesti građana o potrebi za promenama u ponašanju u saobraćaju.

,,Ljudi osećaju da nešto treba i mogu da urade, ali ono što mi čujemo najčešće je da se bicikli dosta kradu, da ljudi nemaju gde bezbedno da ih parkiraju, ljudi nemaju gde u stanu da drže bicikl…”, ističe predstavnica Novosadske biciklističke inicijative Agneš Asodi.

Ovo su svakako problemi o kojima nadležne institucije i ustanove treba da se pobrinu, ali o kojima i svaki pojedinac treba da razmišlja kako bismo malim koracima postigli što bolji efekat u očivanju životne sredine. Nakon završetka oba panela publika je imala priliku da se uključi i da postavi pitanja panelistima, a time je ostvaren i jedan od ciljeva ovog projekta, a to je da se razmotre potencijalni i realni problemi i sagledaju različita mišljenja o njima kako bi se u daljem radu moglo efikasnije delovati. 

Izvor: Udruženje građana Srbija, moj dom

 

Danci razvijaju „smrdljivi“ brodski motor na amonijak

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danski investicioni fond pokušava da razvije dvotaktni brodski motor na amonijak, čime bi potpuno bilo eliminisano oslobađanje ugljen-dioksida.

Oko 90 odsto svih dobara kojima se trguje na svetu transportuje se brodovima, koji sagorevaju ogromne količine goriva i oslobađaju oko 2 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida.

Napore Inovacionog fonda Danske predvodi „MAN enerdži solušons“, a cilj je da do 2024. godine usavrše i demonstriraju potpuno novi pogonski sistem za brodove.

“Već dugo vremena MAN podržava energetski prelaz u brodskom transportnom sistemu i radimo sa velikom grupom industrijskih i naučnih partnera na razvoju novih rešenja“, rekao je Brajan Ostergard Sorensen, jedan od čelnika „MAN enerdži solušonsa“.

Prema njegovim rečima, amonijak je gorivo sa mnogo potencijala i još jedan važan korak u izbacivanju fosilnih goriva iz brodskog transportnog tržišta, a kompanija MAN već ima veoma mnogo iskustva sa razvojem motora na alternativna goriva, pa je tako već razvila prvi dvotaktne motore na metanol, etanol i LPG.

Veliko interesovanje u amonijak dolazi iz razloga što on ne sadrži ugljenik i zbog toga njegovo sagorevanje ne proizvodi ugljen-dioksid i druge gasove za efektom zelene bašte. Pored toga, njegove proizvodnja ne zahteva trošenje fosilnih goriva i može da se poveća koliko god je potrebno.

Još jedna pogodnost je vezana za amonijak – on se već transportuje u velikim količinama širom sveta, jer se koristi u velikom broju proizvoda, poput prirodnih đubriva. Oko 120 velikih luka širom planete je uključeno u uvoz, izvoz i transport amonijaka.

Pošto je globalna infrastruktura već tu, korišćenje amonijaka da pokreće brodove je prirodan korak za brodsku industriju.

Izvor: RTS

Ni u sanduk, ni u urnu, već u đubrivo – pretvaraju preminule u kompost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka država Vašington usvojila je zakon prošle godine po kojem je omogućeno ljudima da, ako to žele, posle smrti budu pretvoreni u kompost. Ovog meseca, prva zvanično licencirana kompanija za proizvodnju ljudskog komposta otvorila je svoja vrata i ima dosta zainteresovanih.

“Recompose” je prva od nekoliko certifikovanih kompanija kojima se dozvoljava da ljudske ostatke pretvara u prirodno organsko đubrivo.

Ljudsko telo se stavlja u kapsulu u kojoj se nalaze piljevina, seno i lucerka, a preko njega se stavlja dodatni sloj biljnog materijala. Telo se tu ostavlja 30 dana tokom kojih ga mikrobi i biljke prirodno razlažu.

Od svakog tela se dobije oko jedan kubni metar komposta koji, po želji, može da se donira nacionalnom rezervatu ili članovima porodice koji ako žele mogu i da iskoriste zemlju.

„Još nismo počeli sa radom, jer čekamo poslednje dozvole, ali imamo već 350 ljudi koji su nas izabrali“, kaže Ana Svenson iz kompanije “Recompose“.

Smrt je prljav biznis

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako možda deluje bizarno i morbidno, ovakav način brige o mrtvacu je, kako kažu, i najprirodniji. Smrt i tradicionalni vidovi sahranjivanja u sve naseljenijem svetu su veoma „prljava” praksa.

Kod uobičajenog sahranjivanja u sanduku potrebna je velika logistika i infrastruktura. Planiranje grobalja, kopanje raka, pravljenje sanduka i spomenika predstavljaju ogromne izdatke.

Osim toga, u drugim delovima sveta koriste se i velike količine tečnosti za balsamovanje koja je veoma toksična.

Kremacija, s druge strane, isključuje mnoge od ovih aktivnosti i zahteva manje mesta, ali dovodi do zagađivanja koje nije malo. Prema procenama, svaka pojedinačna kremacija emituje koliko i prosečan automobil na putu od 800 kilometara.

Izvor: RTS

Bira se prvo zaštićeno područje na moru u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean O.)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crna Gora još uvek nema zaštićeno područje u moru, što nije u skladu sa usvojenim ciljevima zaštite prirode i pridruživanja Evropskoj uniji, saopšteno je iz NVO Green home.

Oni ističu da su pojedini lokaliteti ispunili sve potrebne preduslove za proglašenje, a u tome, po njima, prednjači “Katič”.

NVO Green Home organizovao je studijsku posetu Parku prirode “Telašćica” u Hrvatskoj, koja je trajala od 26. do 30. oktobra, a osim “Telašćice” učesnici su posetili i Split.

Cilj posete, kako su rekli, bio je razmena iskustava i sticanje novih znanja iz oblasti zaštite i upravljanja zaštićenim područjima u moru, gde je “Telašćica” prepoznata kao dobar primer.

“Interaktivan odnos sa upravljačima, ribarima, kao i sa nadzornicima u Parku prirode ‘Telašćica’ koji su putem prezentacije, kopnenog obilaska i krstarenja Parkom prirode Telašćica, detaljnije upoznali učesnike sa izazovima u procesu upravljanja, finansiranja i nadzorne zaštite. Budući akteri upravljačkih i inspekcijskih organa na lokalnom i državnom nivou, NVO sektora, ribara i ostalih korisnika u procesu upravljanja zaštićenim područjem u moru u Crnoj Gori imali su priliku da se upoznaju sa svim preprekama, ali i mogućnostima u procesu upravljanja zaštićenim područjem na primjeru Parka prirode ‘Telašćica'”, kazali su iz NVO Green Home.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sally Dixon)

Istuču da su benefiti zaštićenih područja višestruki o čemu, kako su rekli, svedoči raznovrstan i bogat ulov hrvatskih ribara korišćenjem mreža zakonski propisane dužine, dubine i veličine oka.

“Utisci crnogorskih ribara su da količina ulovljene ribe nadmašuje njihov ulov, uprkos korišćenju daleko dužih ribolovnih mreža”, objasnili su.

U Splitu je, kako dodaju, predstavnica nevladine organizacije “Sunce”, koja je i učestvovala u proglašenju Parka prirode “Telašćica” organizovala prezentaciju tokom koje su učesnici dobili značajne informacije koje su, kako su ocenili, rezultat višegodišnjeg predanog rada organizacije, tokom kojeg su učestvovali u proglašenju i izradi planova upravljanja za više zaštićenih područja u moru u Hrvatskoj.

“Crna Gora još uvek nema zaštićeno područje u moru, što nije u skladu sa usvojenim ciljevima zaštite prirode i pridruživanja Evropskoj uniji. Pojedini lokaliteti su ispunili sve potrebne preduslove za proglašenje, gde po nama prednjači “Katič”. Dok čekamo uspostavljanje prvog zaštićenog područja u moru u Crnoj Gori, iskustva sa ovakvih događaja kreiraju ambijent kompromisa i saradnje između budućih korisnika zaštićenog područja”, zaključili su iz NVO Green home.

Izvor: NVO Green Home

Dvojicu berača pečuraka oko Černobilja, srećom, na vreme uhapsila policija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukrajinska granična policija uhapsila je dvojicu zemljaka koji su odlučili da u zaštićenoj zoni oko Černobilja beru pečurke, navodno za ličnu upotrebu.

Pravilo da se ne prelazi granica zaštićene zone u radijusu od 30 kilometara oko nuklearne elektrane Černobilj i danas se poštuje što iz straha od radijacije, što od ukrajinske državne granične službe koja nadzire granicu zaštićene zone.

Ipak postoje ljudi koji se oglušuju o apele vlasti, iako se zna da je radijacija u delovima obraslim vegetacijom značajno veća. Tako su dvojica Ukrajinaca, navodno za ličnu upotrebu, unutar zabranjene zone nabrali 40 kilograma pečuraka i završili u pritvoru.

Iznošenje predmeta, flore i faune iz zaštićene zone je strogo zabranjeno, jer bi upotreba u ishrani bilo čega što je izraslo na tlu zagađenom posle havarije u nuklearnoj elektrani 1986. godine moglo izazvati smrtne posledice. U Češkoj se, na primer, i dalje upozoravaju stanovnici da divlje svinje koje migriraju iz tih oblasti ne treba koristiti u ishrani zbog kontaminiranosti.

Ulazak u zonu strogo kontrolišu ukrajinske vlasti i nezakonito je prelaziti granicu zaštićene zone od 2.600 kvadratnih kilometara bez dozvole. Prema ukrajinskom zakonu, za kršenje ove zabrane zaprećena kazna se kreće od novčane do tri godine zatvora.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštićena zona uspostavljena je ubrzo nakon eksplozije u elektrani Černobilj i evakuisano je stanovništvo iz okolnih oblasti u radijusu od deset kilometara, no ubrzo je prošireno na 30 kilometara, pošto su sovjetski zvaničnici počeli da uviđaju svu težinu katastrofe.

Tokom godina područje zaštićene zone je menjano, ali se i dalje proteže na 2.600 kvadratnih kilometara prostora oko Pripjata koje je uglavnom nenaseljeno. U susednoj Belorusiji takođe još uvek postoji deo zaštićene zone u koju je zbog radijacije zabranjen pristup.

Radijacija je dosta opala na ovoj teritoriji, mada je u okolini same elektrane na približno istom nivou kao i u vreme odmah posle nesreće 1986. godine. Naučnici smatraju da Pripjat i njegova okolina neće biti bezbedni za ljude bar još nekoliko vekova.

Prošlog meseca naučnici sa britanskog Univerziteta u Bristolu poslali su robota-psa u zaštićenu zonu da izmeri nivo zračenja kako bi izradili tri-de mape radioktivnosti na tom području.

Izvor: RTS

Zbog koronavirusa Danci planiraju da istrebe celokupnu populaciju kuna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, u Danskoj trenutno ima više od 17 milion kuna, a na do nemile odluke je došlo nakon što je na farmama gde se ove životinje uzgajaju, otkrivena mutirana verzija koronavirusa koja može da se proširi na ljude.

Premijerka Danske Mete Fredriksen je na konferenciji za novinare citirala izveštaj, u kom se navodi da je utvrđeno da mutirani virus slabi sposobnost tela da stvara antitela, što potencijalno čini neefikasnim vakcine koje su trenutno u razvoju.

Danska vlada saopštila je i da je mutirani virus sa kuna prešao na ljude i da je njime do sada zaraženo 12 osoba.

Nalazi, koji su podeljeni sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti, zasnovani su na laboratorijskim testovima Državnog instituta za serum, danskog nadležnog zdravstvenog organa koji se bavi zaraznim bolestima.

Danska je najveći svetski proizvođač krzna od nerca, a izvoz krzna kuna čini oko 1 odsto celokupnog Danskog BDP-a.

Premijerka Frederiksen opisala je stanje kao “vrlo, vrlo ozbiljno”.

“Imamo veliku odgovornost prema sopstvenom stanovništvu, ali sa mutacijom koja je sada pronađena, imamo još veću odgovornost i za ostatak sveta”, rekla je premijerka.

Treba ukloniti kune na više od 1.000 farmi, što u policiji opisuju kao “veoma veliki poduhvat koji se mora obaviti što pre”.

Španija je u julu istrebila 100.000 kuna nakon što su slučajevi otkriveni na farmi u provinciji Aragon, a desetine hiljada životinja zaklane su u Holandiji nakon izbijanja zaraze na tamošnjim farmama.

U toku su ispitivanja kako bi se otkrilo kako i zašto su kune zarazile i na koji način šire bolest.

Izvor: Nova Ekonomija

Za godinu dana počinje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Zrenjaninu

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto-ilustracija: Pixabay

U Zrenjaninu za godinu dana počinje izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će graditi kompanija “Metito Utilitis”.

Kako se navodi na sajtu grada, reč o projektu koji je deo većeg, međudržavnog projekta, budući da je Republika Srbija zaključila Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na osnovu tog sporazuma, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključilo je Memorandum o razumevanju koji se odnosi na tretman otpadnih voda, upravo sa kompanijom “Metito Utilitis”, nosiocem ovog projekta.

Gradonačelnik Zrenjanina, Simo Salapura ističe da je izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedna od kapitalnih i veoma bitnih investicija za grad. Kompanija  “Metito” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uložiće 22 miliona evra direktnih investicija u izgradnju.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biće izgrađeno na lokaciji pored industrijske zone “Jugoistok”.

“Kako je predviđeno, najkasnije za dvanaest meseci trebalo bi da počne izgradnja prečistača, a nakon toga, najkasnije dvadeset meseci da to postrojenje bude izgrađeno. Na postrojenju će biti zaposleno četrdeset ljudi, a prečistač će svojim kapacitetima moći da zadovolji sve potrebe za prečišćavanjem otpadnih voda u gradu”, rekao je gradonačelnik Salapura.

Izvor: Zrenjanin

Subotica dobija vetroelektranu koja će proizvoditi struju za 200.000 domaćinstava

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Skupštine grada Subotice doneta je Odluka o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju vetroelektrane “Maestrale ring”.

Planirano je da se vetroelektrana gradi na prostoru od 6.700 hektara. Njena snaga biće 600 megavata i da će proizvoditi više od hiljadu gigavat časova struje godišnje, što je dovoljno za više od 200.000 domaćinstava.

“Ono što će ostati kao trajni benefit za grad Suboticu jeste mreža od preko sto kilometara atarskih puteva koja treba da pokrije dopremanje opreme do tih 113 stubnih mesta, odnosno 113 vetrogeneratora. Plan detaljne regulacije je samo prvi korak, dakle to je preduslov za izradu projekata, a investitor će dalje, u saradnji sa resornim ministarstvom i pokrajinskim institucijama, nastaviti da razvija ovaj projekat do izgradnje. Kada započne izgradnja negde između 300 i 400 ljudi, većinom iz lokala, biće zaposleno na izgradnji ovog vetroparka”, istakao je Predrag Radivojević, direktor Javnog preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotice.

Energija vetra spada u isplativ vid obnovljivog izvora energije koji se sve više koristi. Za proizvodnju električne energije iz vetra potrebni su vetrogeneratori čiji su osnovni delovi elise, prenosni mehanizam, elektrogenerator, noseći stub i strujni transformator neophodan za priključivanje na elektrodistributivnu mrežu. Prečnik rotora može biti do 120 metara, dok je težina jedne elise do 20 tona, a visina stuba sa vetrogeneratorom do 130 metara. Kompletan vetrogenerator može da teži oko 200 tona.

Izvor: Subotica

Proradila solarna elektrana u Rafineriji nafte Brod

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Capital.ba u “Rafineriji nafte Brod” montirana je i puštena u rad solarna elektrana, koja od juče proizvodi sopstvene kilovate električne energije.

Solarna elektrana sastoji se od ukupno 2724 solarnih panela. Kako se očekuje njena minimalna godišnja proizvodnja električne energije je 1050MWh.

Ovako proizvedenu električnu energiju iz obnovljive energije sunca Rafinerija će koristiti za vlastite potrebe i time će na godišnjem nivou ostvariti uštedu od 100.000 konvertibilnih maraka (oko 51.000 evra).

Uz navedeno smanjenje troškova jedna od značajnijih prednosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih resursa, poput solarne energije, je pozitivan uticaj na životnu sredinu.

U realizaciju ovog projekta investirano je oko dva miliona konvertibilnih maraka (oko milion evra), a projekat je realizovan i pre planiranog roka, koji je bio do kraja ove godine.

Brojne su prednosti obnovljive solarne energije, ali kao najznačajnija karakteristika je upravo smanjenje troškova električne energije, kao i pozitivan uticaj na životnu sredinu.

Izvor: Capital.ba

Uz VELUX jesenju akciju spremno dočekajte zimu

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Zima kuca na vrata, radijatori su topli, ali koliko puta vam se desilo da pored prozora osetite hladan vazduh? Još kada počne košava da duva, a živite u potkrovlju, ponekad vam se čini da je hladno skoro kao i napolju. I koliko god se trudili da zagrejete svoj kutak, nikada nije dovoljno toplo, računi stižu, a energija jednostavno izlazi kroz prozor.

Kako na jednostavan način zagrejati dom i učiniti ga prijatnim za hladne dane?

Dobra izolacija i kvalitetni prozori zaštitiće vaš dom od kiše, snega, ali i sunca, računi za grejanje neće biti toliko visoki, a vi ćete svoj dom učiniti energetski efikasnim i doprinećete zaštiti životne sredine.

Kada postavljate novi prozor, važno je da dobro i kvalitetno izolujete prostor oko njega kako bi se sprečio protok hladnog vazduha. Tako zimi “lako” zagrevate prostorije, a u vrelim letnjim danima toplota neće ulaziti u vaš dom.

Najbolje je prirodno svetlo

Oduvek su nas učili da je prirodno svetlo najbolje, za razliku od veštačkog koje emituje žutu ili plavu boju. Prostorije okupane dnevnim svetlom odišu nekim posebnim mirom. Krovni prozori na vrhu krova obezbediće vam dovoljno dnevne svetlosti, a zraci sunca obasjavaće prostoriju gotovo ceo dan. U takvoj prostoriji lako ćete naći idealno mesto za radni sto i uživaćete dok završavate svoje obaveze.

I nemojte brinuti, kvalitetan krovni prozor zaštitiće vaš dom od svih spoljnih uticaja, prostorije će biti toplije, a kako se nalaze visoko u prostoriji, imaćete i efikasnu ventilaciju.

Dok zamišljate vaš dom, pun dnevne svetlosti, pravi je trenutak da iskoristite akciju koju je spremio VELUX. Ukoliko do kraja meseca kupite prozor Standard kategorije sa opšivkom gratis dobijate termo i hidroizolacioni set BDX. Dok uz kupovinu prozora iz Standard Plus kategorije sa opšivkom i termoizolacijom gratis dobijate spoljnu mrežicu za zaštitu od toplote.

Foto: VELUX

Ako ste u dilemi kakav prozor odabrati i da li će on odgovarati vašem potkrovlju, bez brige, u ovoj kompaniji su i na to mislili, pozovite 011 2057 500 i zakažite besplatne konsultacije VELUX stručnjaka.

Kada su u pitanju prozori Standard kategorije, dobićete pristupačan proizvod bez kompromisa po pitanju kvaliteta. Možete birati da li želite gornje ili donje upravljanje, drveni ili prozor bez dodatnog održavanja.

Krovni prozori sa gornjim upravljanjem imaju integrisan ventilacioni sistem, gornju ručku koja ih čini veoma pogodnima za ugradnju na skoro svim visinama i omogućavaju postavljanje nameštaja ispod prozora. Dok su prozori sa donjim upravljanjem idealni za velike visine, recimo ako prozor ugrađujete iznad visokog parapeta. Ovim prozom lako upravljate pomoću elegantne ručke, a ventilaciju je moguće podešavati jednim pritiskom na ventilacioni bar ili postavljanjem ručke u poziciju za zaključavanje. 

Prozori iz Standard kategorije dolaze u dve varijante, drveni krovni prozor koji je premazan slojem providnog laka na bazi vode koji štiti drvo od prljavštine i vlage i krovni prozor bez dodatnog održavanja koji ima termo-modifikovano drveno jezgro presvučeno belim poluretanskim, vodonepropusnim slojem. Prozori presvučeni poliuretanskim slojem pogodni su za prostorije sa povećanom vlažnošću vazduha ili bio koje druge prostorije gde su vam potrebni prozori bez dodatnog održavanja. Sadrže energetski optimizovano dvostruko staklo sa Uw 1,3, dodatnu dihtung gumu, kao i ThermoTechnology.

Foto: VELUX

Termo i hidroizolacioni set BDX koji dobijate gratis uz Standard prozor, sadrži: termoizolacioni okvir, hidroizolacionu foliju i drenažni oluk. Ovaj set dodatno osigurava vodonepropusnu vezu između krovnog prozora i krovne konstrukcije i smanjuje gubitak toplote, eliminisanjem hladnih mostova oko prozora. Pogodan je za ugradnju na svim vrstama krovnih pokrivača i uz sve VELUX opšivke.

Krovni prozori iz Standrad plus kategorije preporučuju se vlasnicima stambenog prostora u potkrovlju koji su spremni da investiraju u dodatnu energetsku efikasnost i komfor. Efikasno trostruko staklo ovih prozora čuva toplotu u vašem domu.

Jedinstveni izolacioni sistem prozora štiti od vetra i hladnog vazduha, dok dodatna dihtung guma pruža još veću zaštitu od spoljne buke. I ovde su u ponudi prozori od prirodnog drveta i prozori obloženi poliuretanom, a možete birati da li želite gornje ili donje upravljanje. Svi prozori su unapred pripremljeni za jednostavno postavljanje VELUX roletni.

Uz kupljene Standard Plus krovne prozore dobijate na poklon spoljnu mrežicu za zaštitu od toplote. One su napravljenje tako da blokiraju značajnu količinu sunčevih zraka i sprečavaju pregrevanje prostorije. Toplota u vašem domu biće smanjena i do 76 odsto, a spoljne mrežice će pomoći održavanju balansirane i prijatne temperature tokom celog dana. Ovakva kombinacija krovnih prozora i poklona omogućiće bolju i efikasniju energetsku obezbeđenost vašeg doma.

Sve detalje o velikoj jesenjoj akciji možete pogledati na sledećem linku.

Milica Radičević

 

Do kraja decenije u “Bentliju” se opraštaju od benzina

Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2026. godine Bentli (Bentley) će svoje automobile ponuditi u formi hibrida ili kao modele sa baterijama i utičnicama, a do 2030. godine potpuno će eliminisati ponudu klasičnih benzinskih motora.

Očekuje se da u budućnosti Bentli bude 100 odsto električan.

Bentli je najavio novu strategiju za ovaj luksuzni britanski brend, koji je deo Volksvagen (Volkswagen) grupe.

Tokom ove decenije, postepeno će prestati da nude klasične motore sa unutrašnjim sagorevanjem, budući da njihova vizija budućnosti ide ruku pod ruku zajedno sa motorima na električnim pogonom.

“Ipak, važno je napomenuti da ćemo nastaviti da pravimo klasične Bentli modele, ali ćemo naš luksuzni model  pretvoriti u novi, održivi model i etički uzor. Moramo da nastavimo tradiciju dugu sto godina, ali i da je stavimo u savremeni kontekst. Prelazak na električne pogone velika je promena za automobilsku industriju, ali se mi toga ne bojimo. Ovakve promene nam daju zalet i insipirišu nas“, rekao je predsednik Bentlija Adrijan Holmark (Adrian Hallmark) prilikom predstavljanju dugoročne strategije.

Kompanija Bentli želi da neutrališe emisije ugljen-dioksida iz automobila koje proizvodi, što očekuje i od svoje konkurencije.

Sledeće godine ova kompanija će predstaviti dva plag-in hibrida.

U novu tehnologiju Bentli ulaže milijarde evra, a Velika Britanija je najavila da će u skoroj budućnosti da zabrani prodaju novih vozila sa klasičnim motorima. Broj električnih automobila u Velikoj Britaniji je u stalnom porastu  pa se samo tokom 2020. broj ponosnih vlasnika ovih vozila utrostručio i popeo na 76 hiljada.

Jovana Canić

Tehnološko rešenje za miran san roditelja

Foto-ilustracija: Unsplash (Nyana Stoica)
Foto: Promo/Baby FM

BabyFM tim pobednik je drugog ImagineIF! takmičenja za startape iz zdravstvenog sektora u Srbiji, koje realizuju Naučno-tehnološki park Beograd i Innovation Forum Cambridge, u partnerstvu sa Health Tech Lab organizacijom.

Pobedom na lokalnom takmičenju tim je osvojio 3.000 evra finansiranja, mogućnost da učestvuje na globalnom ImagineIF! takmičenju naredne godine u Barseloni, i tako svoje inovativno rešenje predstavi investitorima i predstavnicima industrije iz celog sveta.

BabyFM razvija inovativni uređaj za kontinuirano merenje temperature kod beba i dece do šest godina koji se sastoji od senzora za merenje telesne temperature i aplikacije za mobilne uređaje.

Njime nastoje da roditeljima obezbede sigurnost, priliku za miran san u intervalima između temperaturnih epizoda, kao i mogućnost da izveštaje iz aplikacije pošalju pedijatru.

“Veliki broj roditelja susreće se sa problemom neprespavanih noći, kao i greškama u vremenskim intervalima prilikom davanja lekova za regulisanje telesne temperature deteta, što je bio slučaj i sa osnivačem našeg tima, doktorom medicine Ivanom Soldatovićem. Nastojeći da rešimo ovaj problem, BabyFM tim radi na razvoju aplikacije koja omogućava sistem notifikacija usled povećanja temperature, podsetnik i alarm za davanje leka, unos podataka o upotrebljenom leku uz matricu za interakciju lekova, kao i bazu preporuka lekara. Naš proizvod je namenjen svakodnevnoj upotrebi, a njegovu primenu vidimo i u većim medicinskim sistemima, medicinskim i farmaceutskim studijama, dok je posebnu važnost dobio u funkciji telemedicine”, rekla je Tamara Jakovljević, jedan od članova BabyFM tima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Oslanec)

ImagineIF! takmičenje i akceleratorski program sprovodi se gotovo deceniju u različitim zemljama širom sveta, na tri kontinenta, a po drugi put u Srbiji.

U ImagineIF! Srbija programu ove godine učestvovalo je 12 timova koji su u prethodnih mesec dana radili sa više od 40 mentora, a njih devet prezentovalo je svoje poslovne ideje na završnom događaju održnom 5. novembra u onlajn formatu.

O najboljem među njima odlučivao je stručni žiri, sastavljen od internacionalnih predstavnika struke i preduzetnika.

Globalno finale ImagineIF! takmičenja, na kome će Srbiju predstavljati BabyFM tim, biće održano na proleće 2021. godine u Barseloni.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Beograd uputio poziv građanima da prate kvalitet vazduha preko aplikacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)
Foto: Promo/Grad Beograd

Monitoring kvaliteta vazduha se u Beogradu vrši u okviru lokalne mreže kojom na osnovu ugovora sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine upravlja Gradski zavod za javno zdravlje na 35 mernih mesta, izjavila je sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević.

Ona je istakla da lokalna mreža monitoringa obuhvata teritoriju svih 17 gradskih opština.

“S obzirom na to da počinje period godine u kojem dolazi do porasta određenih parametara zagađenja vazduha, pozivamo građane da prate podatke o stanju kvaliteta vazduha u Beogradu putem aplikacije koja je dostupna na sajtu Grada. Objavljeni podaci su rezultat analiza koje vrše stručna lica iz oblasti medicine i drugih odgovarajućih prirodnih nauka, dobijeni akreditovanim metodama, pa tako i jedini relevantni kada je Beograd u pitanju”, rekla je Ivana Vilotijević.

Prema njenim rečima, ova aplikacija pruža informaciju na osnovu podataka dobijenih sa automatskih mernih stanica u realnom vremenu i na svakih sat vremena izračunava se indeks kvaliteta vazduha.

“Indeks kvaliteta vazduha se izračunava na osnovu kriterijuma obuhvaćenim „Comon Air Quality Index”, koji je razvijen u okviru projekta Evropske unije i koji se koristi u više od 80 gradova EU. Ono što je posebno značajno za građane jeste to da ova aplikacija daje i preporuku doktora i stručnih lica iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd o ponašanju u slučajevima povećanja zagađenosti vazduha”, dodala je Ivana Vilotijević.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi RTS, život na području sa zagađenim vazduhom povećava šansu od umiranja od koronavirusa, utvrdilo je novo istraživanje stručnjaka sa Harvarda.

Dugotrajno izlaganje štetnim česticama iz vazduha slabi pluća, a koronavirus ih napada, pa zdravstveni stručnjaci već neko vreme pokušavaju da utvrde vezu između zagađenosti vazduha i novog soja koronavirusa.

Frančeska Dominiči sa Univerziteta Harvard i njene kolege su otkrili da svaki dodatni mikrogram sićušnih čestica PM2,5 po kubnom metru vazduha na duži rok povećava smrtnost od koronavirusa za 11 odsto.

Time je zagađenje vazduha svrstano sa najozbiljnijim faktorima rizika, poput pušenja.

Izvor: Grad Beograd

RERI: Planira se povećanje flotacije rudnika u Majdanpeku, bez izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je 14. septembra rešenje da Srbija Ziđin Koper nema obavezu da izradi studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za povećanje flotacije rudnika bakra Majdanpek.

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su žalbe Vladi Republike Srbije protiv ovog rešenja kojim je odlučeno da za povećanje kapaciteta flotacije rudnika Majdanpek sa 6.000.000 tona na 11.000.000 tona godišnje nije potrebno da Srbija Ziđin Koper izradi studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Kompanija Srbija Ziđin Koper namerava da drastično poveća obim flotacije u okviru rudnika Majdanpek, zbog čega je u julu 2020. godine podnela zahtev za odlučivanje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Međutim, iz zahteva je investitor izostavio projekat odlaganja flotacijske jalovine. Naime, kako je flotacija jedan od tehnoloških postupaka odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka mineralnih sirovina, kao krajnji proizvod prerade rude bakra u flotaciji nastaje flotacijska jalovina, a koja potencijalno proizvodi najviše negativnih uticaja na životnu sredinu. Ukoliko bi se izrađivala posebna studija o proceni uticaja na životnu sredinu za odlaganje jalovine, ne bi bilo moguće ispravno proceniti celokupan uticaj odlaganja jalovine nastale flotacijom na životnu sredinu.

„Odlaganje jalovine je deo tehnološkog procesa i ne može se izdvojiti iz projekta, posebno jer ima uticaj u toku formiranja jalovišta, rada postrojenja flotacije i dugoročno nakon prestanka eksploatacije. Bojim se, da će ovakvim pristupom nakon završetka rada flotacije, Srbija dobiti još jednu zaboravljenu rudarsku deponiju kakvih već ima više od dve stotine“ ističe Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a.

Povećanjem flotacije povećava se i uticaj flotacije na vodu, vazduh i zemljište, na generisanje otpada i potrošnju energenata te je nemoguće ove procese razdvajati kroz dve odvojene studije. Dakle, ukoliko se izdvoji jalovište i ukoliko ne postoji kontrola celog proizvodnog procesa, nemoguće je utvrditi uticaj projekta na životnu sredinu.

Pored toga, Ministarstvo je načinilo ozbiljan proceduralni propust koji čini ovo rešenje nezakonitim, budući da na internet stranici Ministarstva nije objavljen celokupan zahtev sa pratećom dokumentacijom (kao što su idejni projekat, izvod iz urbanističkog plana, uslovi Zavoda za zaštitu prirode itd.), a bez čega javnost nije mogla da se informiše o projektu i da dostavi adekvatne komentare. Javnosti je na ovaj način uskraćena mogućnost da aktivno učestvuje u postupku procene uticaja na životnu sredinu.

RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora ovim putem iznose duboku zabrinutost zbog zanemarivanja suštinske svrhe postupka procene uticaja, a to je utvrđivanje značajnih uticaja na životnu sredinu pre izdavanja odobrenja za realizaciju projekta i utvrđivanje delotvornih mehanizama za otklanjanje ili smanjenje negativnih uticaja – što se upravo postiže izradom studije procene uticaja na životnu sredinu. Istovremeno, apelujemo na nadležno Ministarstvo i Vladu Republike Srbije da obezbede doslednu primenu propisa i obavežu sve zagađivače da se pridržavaju zakona u oblasti zaštite životne sredine.

Izvor: RERI

 

Zagađen vazduh štetan koliko i pušenje i povećava smrtnost od koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Niklas Liniger)
Foto-ilustracija: Pixabay

Život na području sa zagađenim vazduhom povećava šansu od umiranja od koronavirusa, utvrdilo je novo istraživanje stručnjaka sa Harvarda.

Dugotrajno izlaganje štetnim česticama iz vazduha slabi pluća, a koronavirus ih napada, pa zdravstveni stručnjaci već neko vreme pokušavaju da utvrde vezu između zagađenosti vazduha i novog soja koronavirusa.

Frančeska Dominiči sa Univerziteta Harvard i njene kolege su otkrili da svaki dodatni mikrogram sićušnih čestica PM2,5 po kubnom metru vazduha na duži rok povećava smrtnost od koronavirusa za 11 odsto.

Time je zagađenje vazduha svrstano sa najozbiljnijim faktorima rizika, poput pušenja.

„Ovo je prva studija koja je dala pouzdane dokaze da život u zemlji ili području sa visokim nivoima štetnih čestica u vazduhu povećava stopu smrtnosti od koronavirusa“, ističe profesorka Dominiči.

Njen tim analizirao je podatke vazduha iz 3.089 okruga u SAD, uporedio nivoe zagađenja od 2000. do 2016. godine, a zatim u jednačinu ubacio infekciju koronavirusom.

Šteta od zagađenog vazduha nepopravljiva

Još važnije, veza između zagađenosti vazduha i viših stopa smrtnosti bila je jasna čak i kada su rezultati prilagođeni da se isključi 20 drugih mogućih faktora, uključujući pušenje, telesnu masu, imućnost, starost, rasnu pripadnost…

Međutim, profesorka Dominiči kaže da je jedno od ograničenje analize to što su podaci o smrtnosti, zagađenju i drugim potencijalnim razlozima na teritorijalnom, a ne individualnom nivou, što smanjuje preciznost studije.

Ona objašnjava da je, ipak, ovo najbolji način da se izračuna veza dok se ne prikupe podaci na individualnom nivou, na čemu se već sada radi, ali koji će stručnjacima biti na raspolaganju za oko godinu dana.

Profesorka Dominiči takođe ističe da ne postoje načini da se smanji šteta koju dugotrajno izlaganje zagađenom vazduhu pravi na plućima, ali da se zato može obratiti pažnja da se pacijenti iz zagađenih područja prvi hospitalizuju.

Osim toga, ona objašnjava da je ovo još jedan razlog da se pod hitno počne da se radi na popravljanju kvaliteta vazduha.

Izvor: RTS

Zagrevanje poštanske markice otkriva sumornu budućnost planete u slučaju rasta temperature

Foto: Berry Creative
Foto: Berry Creative

Kada ste poslednji put napisali pismo? Verovatno se ni ne sećate. Da li biste uopšte uspeli da ga adresirate bez pomoći službenice u pošti? Nažalost, ja ne verujem da bih. Iako se komunikacija danas uglavnom odvija u digitalnom svetu, poštanske markice su u Finskoj dobile unapređenje. Više nisu isključivo sredstva naplate troškova, već i učiteljice. Gradivo koje predaju izuzetno je važno za svih 7,8 milijardi nas koji trenutno naseljavamo Zemlju.

Idilične, minimalistički dizajnirane nalepnice za pisma sa slikama snega i ptica koji se pod toplotom vaših prstiju pretvaraju u gromove i skelete predstavljaju zapravo upozorenje o poremećajima koje bi izazvao dalji porast temperature. Rezultat su saradnje Finske pošte i studija Berry Creative u cilju povećanja svesti Finaca o tome kakva sumorna sutrašnjica očekuje čovečanstvo ukoliko se proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte značajno ne smanji.

Bez obzira na to što nismo u prilici da pod sopstvenim prstima osetimo potencijalnu transformaciju sveta na gore, barem ne na ovaj način, čak i samo predstavljanje inovativnih poštanskih markica treba svima da nam bude lekcija. Šta je njihova pouka? Da su klimatske promene, za razliku od efekta na poštanskim markicama, nepovratan proces, saopštio je studio, kao i da je neophodno njihovo hitno zauzdavanje. Poruka će finskom stanovništvu biti bukvalno dostavljena.

Foto: Berry Creative

Unapređene finske nalepnice za pisma dolaze u tri različita dizajna, odnosno šest ako ćemo da budemo potpuno precizni. Pre zagrevanja, tu je sneg, tu su ptice, tu su ljudi. Nakon zagrevanja, nema ni snega, nema ni ptica, nema ni ljudi – sneg se pretvara u gromove, ptice izumiru, ljudi migriraju.

Poštanske markice su štampane posebnim mastilom koje reaguje na toplotu, te se tako na površini od otprilike 4 kvadratna centimetra, prstom skriveni od vašeg oka, odvijaju vremenska nepogoda, nestanak životinja i seobe naroda. Simboli su crni, a pozadina se preliva u različitim jarkim bojama koje su izabrane kako bi upućivale na hitnost efikasne borbe protiv klimatskih promena.

Kreativni direktor studija Timo Beri je naglasio da uvek teži da, pored isticanja problema, uputi publiku i na alternativni put unapred. “U ovom slučaju, nema mesta tome”, kazao je on. “Istražio sam različite posledice klimatskih promena na Finsku i izabrao sam tri: sneg koji postaje voda i  kiša zimi, gubitak endemskih vrsta i masovna klimatska migrantska kriza”, objasnio je on.

Da Finska nije jaka samo na papiru dokazuje i cilj koji je zacrtala: ugljenična neutralnost do 2035. godine. Ubrzo nakon, zemlja očekuje da će uspeti da sa emisijama ovog štetnog gasa ode u minus. Od mene za to imaju PLUS.

Jelena Kozbašić