Home Blog Page 573

Kako grejanje u Šapcu manje košta i građane i životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

Od 21.000 domaćinstava u Šapcu, središtu Mačvanskog okruga u zapadnoj Srbiji, 10.000 se i dalje greje na čvrsta goriva – ugalj i drva. Oblaci dima iz njihovih odžaka, jedan su od glavnih izvora zagađenja vazduha tokom grejne sezone. Osim toga, direktno doprinose i emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG), koji zagrevaju planetu, što pogoršava klimatske promene. Slična je situacija u celoj Srbiji gde se više od polovine domaćinstava greje na čvrsta goriva, navodi se u saopštenju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako bi motivisali što više građana da pređu na daljinsko grejanje, JKP „Toplana-Šabac“ odlučilo je da ne naplaćuju troškove priključenja na sistem. Takođe su pronašli način da istovremeno uštede i novac građanima za račune i energiju koja se troši za grejanje. 

Naime, u Šapcu, za razliku od većine gradova u Srbiji, građani daljinsko grejanje plaćaju po potrošnji, a ne po kvadraturi stana, pa su motivisani da manje troše toplotnu energiju.

Ovakve uštede su moguće jer je „Toplana-Šabac“, paralelno sa uvođenjem naplate po potrošnji, pomogla građanima da unaprede termoizolaciju zgrada subvencijom od 50 odsto. Na taj način je u oko 40 stambenih zgrada povećana energetska efikasnost.

“U svakom stanu u zgradi koju smo izolovali sa 10 centimetara vune ili stiropora, građani su uštedeli između 150 do 500 evra po grejnoj sezoni, u zavisnosti od kvadrature, dok je u celom objektu dva do tri puta smanjena emisija ugljen-dioksida (CO2)”, navodi Slobodan Jerotić, direktor JKP „Toplana-Šabac“.

Daljinsko grejanje u Šapcu funkcioniše zahvaljujući pametnom sistemu – SCADA, koji Toplana koristi od 2019. godine. To je hardver i softver ugrađen u toplotne podstanice iz kojih se toplotna energija sa distributivnog sistema isporučuje građanima. Trenutno je 140 toplotnih podstanica priključeno na ovaj daljinski nadzor, a u toku je priključivanje dodatnih 130.

“Štedimo energiju tako što isporučujemo samo onoliko toplote koliko je potrebno. Preko kompjutera, na daljinu, možemo da pratimo opravdanost pritužbi na temperaturu i reagujemo pre nego što dođe do zastoja u grejanju”, objašnjava Miloš Marinković iz Odeljenja distribucije toplotne energije JKP „Toplana-Šabac“.

Merenja u podstanicama daju informacije o tome da li zgrade dobijaju dovoljno energije, kako će priključenje novog objekta uticati na mrežu, kao i o eventualnim kvarovima. SCADA sistem omogućava i da se svi ti podaci analiziraju. Tako je „Toplana-Šabac“ ustanovila da je na mreži godišnje zabeleženo u proseku 30 kvarova i da su se oni dešavali zbog brzog zagrevanja sistema. Prošle godine su počeli sporije da pokreću sistem, i do decembra nisu imali nijedan kvar. Sistem je time dokazao isplativost, posebno kada se ima u vidu da popravka jednog kvara može da košta 10.000 evra.

Osim pametnog sistema daljinskog grejanja i izolacije zgrada radi uštede energije, Grad Šabac počinje da koristi i obnovljive izvore energije. U saradnji sa prvom Energetskom zadrugom u Srbiji, nastalom udruživanjem građana kroz projekat „Sunčani krovovi Šabac“, na krovu Toplane instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kilovata. U planu je pokretanje kampanje za grupno finansiranje i proširenje kapaciteta za dodatnih 17 kilovata. „Zelena“ toplota proizvodi se i iz male kotlarnice na biomasu koja je ranije radila na lož ulje. Lestvica ambicija za budućnost je visoko postavljena.

“Krajnji cilj naše energetske politike je da do 2050. godine budemo potpuno energetski nezavisni od fosilnih goriva”, najavljuje Slobodan Jerotić.

Ostvarivanjem tom plana, emisije CO2 u Šapcu će biti svedene na minimum, a ceo grad će postati energetski efikasniji i pametniji u procesu prilagođavanja na klimatske promene i izazove koje one donose. 

Izvor: UNDP

Počinje izrada mape crnih ekoloških tačaka Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Centar za lokalnu samoupravu počinje izradu „Mape crnih ekoloških tačaka Srbije“, kojom će biti evidentirani svi glavni zagađivači, ali i ugrožena prirodna dobra i spomenici prirode u Srbiji.

Broj ekoloških problema i kritičnih tačaka gde se evidentno narušava kvalitet životne sredine u Srbiji raste iz dana u dan. Takođe je porasla i svest građana o ovom problemima, kao i jasna želja za njihovim aktivnim učešćem u njihovom razumevanju, ali i rešavanju.

“Trenutno postoji Nacionalni registar izvora zagađivanja u nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine, međutim dometi ovog registra su ispod očekivanih. Prvo, sam pristup podacima je često komplikovan čak i za stručnjake u ovoj oblasti, dok je građanima bez iskustva registar potpuno nerazumljiva platforma. Sa druge strane, obim obrađenih informacija, očigledno često ograničen zakonskom regulativom, prvenstveno je fokusiran na velike izvore zagađenja, dok smo svedoci da čak i manji izvori kao što su neadekvatne lokalne toplane, divlje deponije, lokalni ispusti u manje vodotokove i drugo, svakoga dana stvaraju ogroman pritisak na životnu sredinu, navodi se u saopštenju.

Izrada „Mape crnih ekoloških tačaka Srbije“ će omogućiti lak, razumljiv i brz pristup informacijama o izvorima zagađenja i lokacijama koje su ugrožene, ali i premostiti trenutni jaz između potrebe građana da lako dođu do željenih informacije i sistematizovane baze podataka sa svim relevantnim informacijama o gorućim ekološkim problemima u Srbiji.

Centar za lokalnu samoupravu poziva sve lokalne organizacije da se uključe u ovo centralizovano mapiranje ekoloških problema, kako bi obuhvat relevantnih informacija prevazišao trenutne ograničene kapacitete državne i lokalne uprave.

Izvor: Centar za lokalnu samoupravu

 

Regional Youth Peace Lab 2021 – Reši problem, osvoji nagrade i pokreni promene

Foto: Promo
Foto: Promo (Represent Communications)

Regionalno takmičenje Regional Youth Peace Lab 2021 je prilika za mlade ljude od 18 do 30 godina, sa Zapadnog Balkana da kreiraju rešenje kojim direktno mogu da utiču na svoju budućnost.

Regional Youth Peace Lab (RYPL) 2021. organizuju Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO), Fond za izgradnju mira Ujedinjenih nacija (PBF), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), u saradnji sa Fondacijom Mozaik, kompanijom Beyond42 i agencijom Mašta iz Sarajeva (BIH).

Takmičenje omogućava:

-Upoznavanje mladih ljudi sličnog razmišljanja, godina, profila i interesovanja i rad u timovima na stvaranju novih ideja sA kojima mogu značajno doprineti izgradnji mira u regiji

-Korišćenje interaktivne, 3D virtuelne platforme koja olakšava komunikaciju i saradnju između mladih u regionu

-Učenje od 12 mentora iz regiona, eksperata iz oblasti izgradnje mira, pisanja javnih politika i javnog zagovaranja koji će učesnicima pomoći u rešavanju izazova iz sledećih oblasti:

Obrazovanje : kvalitet i reforma obrazovanja u regionu kako bi se bolje odgovorilo na izazove 21. veka

Mobilnost mladih : mobilnost mladih u regionu u pogledu studiranja, putovanja, rada i učenja

Mir i nasleđe prošlosti : opterećujuće nasleđe traume postkonfliktnih generacija

Timovi će imati zadatak da pripreme osnovne elemente javne politike uz podršku mentora. Rešenja će biti predstavljena javnosti kroz trominutno video izlaganje. Najbolje predloge će odabrati publika koja će kroz platformu uživo glasati.

Informacije o prijavi i nagradama koje očekuju pobednike, možete naći OVDE.

Izvor: Represent Communications

Japanski Nidek gradiće fabriku motora za električna vozila u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Predstavnici Ministarstva privrede razmenili su Okvirni sporazum sa japanskom grupacijom „Nidek korporejšn“ (NIDEC Corporation) koja planira gradnju fabrike motora za vozila na električni pogon u Novom Sadu, kao i istraživačko-razvojni centar.

Kako se navodi u saopštenju, u prvoj fazi biće zaposleno 480 radnika, kompanija se sporazumom obavezala na ulaganje od 72,9 miliona evra, dok su predviđeni i podsticaji Srbije ukupnom iznosu od 8,9 miliona evra.

Ova investicija je u skladu sa “Inicijativom za saradnju sa Zapadnim Balkanom” na kojoj japanska vlada trenutno radi, te je ova kompanija dobila veliku podršku i od japanske i od srpske vlade.

Za nas je važno što je ovo tek početak ulaganja i verujemo da je to tek 10 odsto onoga što će Nidek da uloži u Srbiji”, naglasio je predsednik Aleksandar Vučić i dodao da ga raduje što je ova kompanija najavila da će od 1,5 milijardi evra investicija, više od pola biti za Srbiju. 

Kompanija Nidek osnovana je 1973. godine u japanskom gradu Kjoto, a danas je svetski lider u proizvodnji svih tipova elektromotora sa najvećim udelom na globalnom tržištu za male vretenaste motore koji napajaju hard-disk pogone. „Nidek korporejšn“ posluje u više od 40 zemalja, sa približno 340 kompanija iz grupacije i zapošljava više od 120.000 ljudi širom sveta.

Energetski portal

 

Kako da steknemo ekološke navike?

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

U vremenu u kojem živimo, sticanje ekološke svesti i postupanje u skladu sa njom izuzetno je važano, a svaka promena, čak i ona najmanja, nesumnjivo doprinosi očuvanju životne sredine.

Bilo da smo odlučili da smanjimo korišćenje plastike, da recikliramo i koristimo ekološke proizvode, ili da smo naprosto odlučili da ne bacamo otpad tamo gde mu nije mesto, važno je da smo prepoznali da postupci nas kao pojedincaca mogu biti presudni u borbi protiv klimatskih promena.

Nažalost, svedoci smo da se navike teško i sporo menjaju, a svako od nas ima neku “grešnu naviku” koja škodi životnoj sredini, a koje se nerado odričemo.

Pitali smo Milju Vuković iz fejsbuk grupe Za manje smeća i više sreće šta je to što svako od nas mora da razume kako bi nam odricanje od pojedinih neekoloških zadovoljstava lakše palo, na šta ona odgovara da nam je svima najteže da uđemo u proces odrasta (degrowth), u proces suprotan ideologiji konstantnog rasta i konzumerizma.

“Mnogi ekonomisti, biolozi i sociolozi govore u ovom trenutku o tome da je ideologija konstantnog rasta, razvoja društva koje počiva na konstantnom porastu konzumacije, nešto što treba što pre da menjamo, jer je nemoguće i neodrživo. U ovom trenutku mi trošimo više nego što planeta za 12 meseci može da obnovi, živimo na kredit i hrlimo u bankrot. Razvijene zemlje u tom procesu nažalost prednjače. Izaći iz ideologije konstantnog ekonomskog rasta je promena načina razmišljanja koja je neophodna u ovom trenutku, a koja istovremeno deluje nedostižno”, kaže Milja.

Ona ističe da je važno dubinski promeniti način razmišljanja i smanjiti arčenje materijalnih resursa, a ulagati u zdravlje, obrazovanje, umetnost i sreću zajednice. Zaboravili smo šta je ono što nas čini zaista srećnim, sigurnim i duboko ispunjenim ljudskim bićima koja žive svoje pune potencijale, a, kako kaže, srozali smo se na kupce i konzumente, i porobljeni smo na taj način.

Nismo mogli a da je ne pitamo šta ona smatra najvažnijim korakom ka “zelenijem životu” koji treba da preduzme svako od nas, a Milja kaže da je to jedan intiman trenutak, nešto što se dešava duboko u nama, a spolja je nevidljivo.

“To je trenutak u kojem se setimo koje su naše vrednosti, šta je to do čega je nama lično zaista stalo. To je trenutak u kojem osetimo da smo spremni da se za te vrednosti borimo, da se za to menjamo, da u to uložimo energiju. Jer vrednosti su te koje nam daju snagu i motivaciju, gorivo i istrajnost. To je nešto poput unutarnjeg zaveta koji sami sebi damo. Mislim da je to presudno”, odgovara Milja.

Ona kaže da, dok se u nama ne desi taj preokret, mi samo govorimo ,,ovo treba da se uradimo, ono treba da se promeni, ovo bi bilo dobro…’’ i očekujemo da promena dođe pre svega iz spoljnjeg sveta, očekujemo je u drugima i u društvu.

“Treba biti iskren i pre svega prepoznati koliko je do zelenijeg života stalo nama, a to može da bude malo ili kao gromada veliko i to je to. To je taj naš ulazni zeleni motivacioni kapital. Ali realan kapital. Realno gorivo. Jako je važno da prvi korak bude nešto autentično, realno i lično”, zaključuje Milja.

Milena Maglovski

Stellantis želi da utrostruči prodaju električnih automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Početkom 2021. godine objavljeno je da se grupacije Fija Fijat Krajsler automobili (FCA) i Pežo – Sitroen – Opel automobili (PCA) u spajaju u kompaniju pod nazivom Stellantis.

Novoosnovana kompanija pod “jednim krovom” okupila je čak 14 brendova, među kojima su Fijat, Krajsler, Alfa Romeo, Maserati, Džip (Jeep), Pežo, Sitroen, Opel i drugi.

Na čelu ove kompanije nalaze se dva izvršna direktora Džon Elkana i Karlosa Tavaresa, koji imaju jednu viziju, a to je da u budućnosti u glavnom fokusu budu električni automobili, a manje hibridna vozila.

Kako je ranije najavio Tavarez, kompanija će svakako nastaviti da ulaže u napredak hibridne tehnologije, ali više sredstva biće usmereno u razvoj električnih automobila. Tako će u ponudi, do kraja ove godine, imati 39 modela vozila na električni pogon.

Prema podacima koje su preneli svetski mediji, proizvođači koji su sada okupljeni u kompaniji Stellantis, tokom 2020. godine prodali su 139.000 električnih vozila. Njihov cilj je da u ovoj godini prodaju više od 400.000 automobila, a kako im je od početka 2021. prodaja skočila za 13,6 odsto, možda i ostvare zacrtani cilj.

Sve više zemalja najavljuje da će u bliskoj budućnosti zabraniti automobile sa motorima na unutrašnji pogon. Automobilska industrija mora da prati ove odluke, te zato mnogi veliki proizvođači automobila idu ka tome da u svojoj ponudi imaju isključivo vozila na električni i hibridni pogon.

Milica Radičević

Mreža NVO “Koalicija 27” apeluje da se preispita projekat israživanja nafte u Crnoj Gori

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mreža nevladinih organizacija “Koalicija 27” je uputila apel predstavnicima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Energetske zajednice, sekretarijatima Barselonske konvencije, ACCOBAMS i MARPOL, za aktivno uključivanje u obustavljanju i preispitivanju procesa istraživanja nafte i gasa iz podmorja Crne Gore.

Kako navode u saopštenju, poražavajuća je činjenica da nova Vlada ne sprovodi adekvatnu reviziju procesa dodele i ugovora, zbog čega zahtevaju angažovanje evropskih i međunarodnih eksperata, koji će konstatovati kršenje obaveza Direktive o učešću javnosti u procesu donošenja odluka, o sigurnosti naftnih i gasnih operacija, prostornog planiranja morskog područja, Natura 2000, ciljeva energetskih i klimatskih politika, prenosi RTCG.

“Vlada nastavlja brutalni odnos diskreditovanja NVO i građana, odbacujući svaki dijalog o rizicima ili nesrećama koje bi se mogle dogoditi, bilo za turizam, ribarstvo, morski biodiverzitet ili priobalne zajednice. Istovremeno ubeđuju javnost da su bespotrebne nacionalne inspekcije i kontrole i stavljajući bezbednost javnog dobra u ruke kompanija i koje beleže stotine izliva godišnje, istrage za korupciju ili su na crnim listama”, navodi se u saopštenju Koalicije 27.

Kako ističu iz ove nevladine organizacije, nadležne institucije Crne Gore, nisu pokazale sluha, za peticiju koju je potpisalo 13.000 građana za uvođenje moratorijuma na istraživanje nafte i gasa, kao i apele 60 nevladinih organizacija, pa se nadaju da evropska i međunarodna zajednica hoće.

Dalje navode da su završeni razgovori sa DEU u Podgorici, Evropskim parlamentom i izvestiocem za Crnu Goru, te se očekuje otvaranje ovog pitanja na narednoj Međuvladinoj konferenciji na ministarskom nivou i zvaničnim pregovaračkim dokumentima EU.

“Crna Gora nije sprovela transparentne procese učešća javnosti, posebno pogođenih lokalnih zajednica, te nije sprovela sopstvene provere sigurnosti tokom faza izdavanja dozvola i sigurnosne mere, u skladu sa Direktivom o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih operacija na moru (2013/30/EU). Ni jedan ključni komentar nije usvojen na fiktivnim javnim raspravama, kako na lokalnom tako i na prekograničnom nivou, niti je proces bio rađen u skladu sa Direktivom o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014/89/EU) koja reguliše proces u kojem nadležna tela relevantne države analiziraju i organizuju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi ostvarivanja ekoloških, privrednih i socijalnih ciljeva. Otvaranjem nove eksploatacije ugljovodonika, pa čak i gasa, čijim se komercijalnim nalazištima vlasti nadaju, u crnogorskom podmorju dovodi do nazadovanja Crne Gore na putu ka EU, te je nespojivo sa opredjeljenosti Evrope i Crne Gore za postizanjem ciljeva dekarbonizacije do 2030. i 2050. godine, na koje smo se obavezali Pariskim sporazumom. Proizvodnja, transport i upotreba fosilnih goriva su neizbežno povezani sa opasnim emisijama metana, koji je odgovoran za gotovo 25 odsto zabeleženog globalnog zagrevanja. U dugoročnom scenariju Evropske komisije, nema klimatskih koristi za upotrebu gasa za proizvodnju električne energije, ako su emisije metana tokom životnog ciklusa veće od tri procenta, što je i u razvijenim zemljama nemoguće dostići”, napominju u Koaliciji 27.

Iz koalicije poručuju da je Crna Gora bez adekvatnih nultih studija o biodiverzitetu odobrila istraživanja u potencijalnom Natura 2000 području, suprotno Direktivi o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014/89/EU) kojom se nastoji očuvati raznovrsan, čist, zdrav i produktivan morski biodiverzitet, u prirodnim uslovima do 2020. godine.

Podsetimo, konzorcijum kompanija Eni i Novatek započeli su istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorjuU moru između Bara i Ulcinja na dubini od 6,53 hiljade metara, nedavno je počelo istražno bušenje koje će trajati četiri i po do šest meseci.

Energetski portal

Stižu tri najmodernija voza za brzu prugu Beograd – Novi Sad

Foto: Printscreen/Twitter
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpisan je ugovor o nabavci tri elektromotorna voza brzine do 200 kilometara na sat koja će saobraćati na brzoj pruzi Beograd – Novi Sad.

Ugovor su potpisali ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu kompanije Štadler, Željko Davidović.

Kako je ranije najavljeno, pruga će biti završena do kraja godine, a radove obavljaju ruski i kineski partneri, sa domaćim podoizvođačima. Nakon završetka sledi testiranje brze pruge i vozova, dok će građani početkom naredne godine moći da putuju novim i modernim vozovima.

“Srbija je danas prvi put u svojoj istoriji nabavila vozove za brzine do 200 kilometara na sat, koji su namenjeni za putnički saobraćaj na pruzi za velike brzine Beograd – Novi Sad – Subotica”, izjavio je ministar Momirović.

Nakon potpisivanja ugovora o nabavci tri brza voza sa švajcarskom kompanijom Štadler, Momirović je istakao da će deonica Beograd Centar – Novi Sad biti završena krajem ove godine i dodao da očekuje da će krajem godine početi i prve probne vožnje tim vozovima.

“Očekujem i da već u februaru sledeće godine uspostavimo komercijalnu liniju do Novog Sada“, rekao je Momirović.

Dodaje da su ta tri savremena elektromotorna voza za brzine do 200 kilometara na sat nabavljena u otvorenom postupku javne nabavke, potpunosti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i ostalim propisima Srbije.

“Jedini ponuđač koji je dostavio ponudu bio je renomirani švajcarski proizvođač Štadler, sa ponuđenom cenom od 62.197.200 eura sa PDV-om. Radi se o tri najsavremenije, dvospratne elektromotorne garniture, izuzetnog komfora, koje nose oznaku Štadler JIŠ 200″, rekao je Momirović.

Ističe da u skladu sa modelom ugovora iz konkursne dokumentacije, na koji se ponuđač saglasio, zahtevani rok za isporuku prvog voza je 31. oktobar ove godine, a drugog i trećeg 31. decembar.

“Ovo su najsavremeniji evropski vozovi, odličnih performansi, predivnog dizajna, udobni, a ukupan kapacitet sedišta je 316, uključujući i mesta za smeštaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. WI-FI internet, displeji koji pokazuju zauzetost sedišta, mini bar, samo su neke od pogodnosti koje će biti na raspolaganju putnicima”, naveo je Momirović.

Ministar dodaje da savremenim vozovima iza sebe ostavljamo prljave i zapuštene vozove i pruge u koje godinama niko nije ulagao.

“Ovi vozovi će biti slika i prilika moderne Srbije, koja ide u korak sa najsavremenijim tehnologijama, koja je spremna i sposobna da ulaže u budućnost i završava do sada nezamislive projekte”, rekao je Momirović.

Energetski portal

Moguća saradnja Srbije i Velike Britanije u energetici i rudarstvu

Photo-illustration: Unsplash (Gonz DDL)

Srbija i Velika Britanija ostvarile su dobru saradnju u resoru transporta i infrastrukture, a sada se otvara mogućnost za saradnju ovih dveju zemalja i u oblasti energetike i rudarstva, navodi se na sajtu Vlade Republike Srbije.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ministrom za izvoz u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske Grejemom Stjuartom o budućoj saradnji Srbije i Velike Britanije.

“Naša zemlja je napravila novi zakonski okvir u oblasti energetike i rudarstva, kojim uvodimo elektronske procedure i stvaramo uslove za nove investicije, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije“, istakla je Mihajlović.

Ona je dodala da je pripremljen i novi zakon o rudarstvu, koji će omogućiti da te resurse koristimo na održiv način, kao i da postoji veliki potencijal i za nova ulaganja u rudarstvu, pri čemu je vrednost potvrđenih rezervi mineralnih sirovina veća od 200 milijardi dolara.

Ona je navela i da Srbija kreće u izradu nove strategije razvoja energetike i nacionalnog plana za klimu i energetiku i da je otvorena da čuje i koristi iskustva zemalja koje su odmakle u dekarbonizaciji energetskog i transportnog sektora, borbi protiv klimatskih promena i razvoju vodoničnih tehnologija.

Stjuart je ocenio da Srbija ima priliku da bude jedan od lidera kada je reč o investicijama u obnovljive izvore energije, kao i da postoje velike mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije.

“Naše dve zemlje su u prošlosti bile veoma dobri trgovinski partneri i postoji prostor da ta saradnja i danas bude mnogo bolja, ali i da više sarađujemo i u oblasti infrastrukture, energetike, rudarstva, a imamo veliko iskustvo i u borbi protiv klimatskih promena, što sve može da transformiše naše odnose u budućnosti”, naveo je on.

Energetski portal

Francuska agencija za razvoj odobrila 50 miliona evra za podršku Srbiji u sprovođenju klimatskih obaveza

Photo-illustration: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Francuska agencija za razvoj (AFD) je na zasedanju Odbora za strane države odobrila prvu fazu kredita od 50 miliona evra za finansiranje javnog sektora kao i subvenciju od 500.000 evra za tehničku podršku, u okviru prve faze programa za reforme koje sprovodi Srbija u skladu sa preuzetim klimatskim obavezama.

Vlada Srbije može da računa na finansijsku i tehničku podršku AFD-a u procesu tranzicije ka smanjenju emisije ugljen-dioksida i postizanju zelenog rasta.

Na ovaj način AFD podržava mapu puta definisanu Zakonom o klimatskim promenama koji je usvojen 18. marta u Skupštini Republike Srbije. Uspostavljanjem okvira za usvajanje mera u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i jačanja otpornosti različitih sektora srpske privrede na klimatske promene, ovaj zakon donosi i pravni osnov za realizovanje klimatskih obaveza zemlje u skladu sa Pariskim sporazumom.

“Kroz ovaj program, koji je rezultat zajedničke inicijative razvijene u saradnji sa Svetskom bankom, AFD pokazuje svoju posvećenost pružanju podrške Srbiji u sprovođenju mape puta klimatske politike i kreiranje institucionalnog okruženja za razvoj zelenih i klimatski otpornih infrastruktura na nacionalnom i lokalnom nivou kroz konkretne i značajne usluge za stanovništvo”, izjavio je Dominik Otberg, direktor regionalne kancelarije AFD-a za Zapadni Balkan.

Kako se navodi u saopštenju ovaj program je u skladu sa obavezama koje je Francuska preuzela da podrži reforme Srbije u cilju njenog pristupanja Evropskoj uniji. Usvajanje zakona o klimatskim promenama je značajan napredak za konkretizovanje mape puta.

U okviru ove inicijative, AFD će nastaviti da sarađuje sa vlastima na mobilizaciji dodatne finansijske i ekspertske podrške radi podsticanja pozitivne dinamike reformi u svim sektorima obuhvaćenim Zelenim dogovorom EU (Green Deal) i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

Izvor: Francuska agencija za razvoj

 

Kako teče odvikavanje od uglja u susednim zemljama – II deo

Photo-illustration: Pixabay –

Nakon što smo objavili dokle su na svom putu odvikavanja od uglja stige Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, vreme je da se pozabavimo i ostalim zemljama iz regiona.

Slovenija, Severna Makedonija i Albanija takođe se nalaze pod imperativom da što pre zamene ugalj obnovljivim izvorima energije, a koliko brzo i efikasno će svaka od ovih zemalja sprovesti tranziciju u velikoj meri zavisi od ekonomskog statusa i geografskog položaja.

 Slovenija

Usvajanjem dugoročne klimatske strategije Slovenija je sebi postavlja jasan cilj postizanja ugljenične neutralnosti do 2050. godine.

Postizanje ovog cilja zahtevaće promenu navika ljudi, transformaciju i modernizaciju ekonomije i, pre svega, ulaganje u razvoj obnovljivih izvora energije, navodi se na sajtu Vlade Republike Slovenije.

Nastojanjem da se Slovenija oslovodi ugljenika, potreba za električnom energijom će se povećati u narednim godinama. Razlog tome je i elektrifikacija područja koja danas u velikoj meri zavise od upotrebe fosilnih goriva, pre svega transport i grejanje.

Uz veću potrošnju i istovremeno napuštanje fosilnih goriva, Slovenija će morati da uvozi čistu električnu energiju ili da radi na izgradnjom novih, ekološki prihvatljivih elektrana. Zahvaljujući prirodnim resursima, hidroenergija ima veliki potencijal u Sloveniji, što, uzimajući u obzir zaštitu prirode, omogućava dekarbonizaciju, veću energetsku pouzdanost, zelene poslove i skladan regionalni razvoj.

Iskorišćavanjem vodnog potencijala srednje Save u budućnosti će se obezbediti upotreba ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora energije koji mogu efikasno smanjiti emisiju gasova staklene bašte.

Severna Makedonija

Budući da je Severna Makedonija jedana od zemalja protiv koje je Energetska zajedica pokrenula postupak zbog nepoštovanja ograničenja propisanih NERP-om (Nacionalni plan za smanjenje emisija), ova država odlučila je da napravi izvesne korake kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.

Kako se navodi na sajtu “Elektrani” Severne Makedonije (ESM), velika proizvodnja električne energije postignuta je u termoelektranama na ugalj u poslednjih deset godina, što je iznad predviđenih količina, a ovo se posebno odnosi na REK Bitolj.

Stopa rasta proizvodnje iz termoelektrana rezultat je povećanog iskorišćenja kapaciteta rudnika uglja i povećane pogonske spremnosti postrojenja i zaposlenih.

Ipak, da bi se Severna Makedonija okrenula čistijim izvorima energije, potpisani su Memorandumi o saradnji u oblasti energetike sa Republikom Grčkom. Radi se na obezbeđivanju kapaciteta za prirodni gas – terminalu za tečni prirodni gas Aleksandropolis i na realizaciji Elektrani gasne elektrane, rekao je premijer Zoran Zaev.

On je dodao da će Severna Makedonija biti deo projekta izgradnje terminala za tečni prirodni gas na 17 km od Aleksandropolisa za skladištenje i gasifikaciju tečnog prirodnog gasa, kapaciteta preko 5,5 milijardi kubnih metara.

„Procenjena investicija u gasnu elektranu iznosi više od 380 miliona eura. U investiciji u gasni terminal planirano je učešće od 10 odsto u vrednosti od 370 miliona eura, uz podršku EU. U planu je otvaranje benzinskog terminala i benzinske pumpe do 2023. godine. Naše učešće u izgradnji terminala za tečni prirodni gas u blizini Aleksandropolisa u Grčkoj stvoriće priliku za trajno i stabilno snabdevanje prirodnim gasom odakle će se gas distribuirati i širem regionu”, dodao je Zaev.

Takođe, državna elektroprivreda “Elektrani” Severne Makedonije (ESM) planira da do kraja godine osmisli i započne obračunavanje cene emisije ugljen-dioksida (CO2) iz svojih termoelektrana.

Cena ugljenika biće uračunata u sve investivione odluke, a njen iznos biće određen na osnovu tržišne cene u okviru Sistema za trgovanje emisijama Evropske unije.

Albanija

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gücklhorn), 

Kako se navodi se na sajtu Our World in Data, Albanija, gotovo u potpunosti zavisi od hidroenergije za snabdevanje električnom energijom, a čak 90 odsto električne energije potiče iz ovog izvora.

Ovo joj daje veliku prednost u dekarbonizaciji svog elektroenergetskog sektora, premda je ovaj obnovljivi izvor izuzetno osetljiv na klimatske promene pa Albanija mora da uvozi veliku količinu električne energije.

Takođe, ova država poseduje elektranu na gas i  naftu od 98 Mw na Valoni, koju finansiraju Svetska banka, EBRD i EIB, ali ova elektrana nikada nije radila zbog tehničkih kvarova.

Ipak, energija koju Albanija uvozi uglavnom ne potiče iz obnovljivih izvora jer se čak 60 odsto uvezene energije dobija sagorevanjem fosilnih goriva.

Iako Albanija, kao pretežno planinska zemlja, ima veliki potencijal za korišćenje energije vetra, nijedna vetroelektrana još uvek nije kompletirana. Kada je u pitanju solarna energija, samo jedan odsto dobijene energije potiče iz ovog izvora, a za sada se u Albaniji nalazi sedam solarnih elektrana.

Pročitajte kakva je situacija sa napištanjem eksploatacije uglja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ovde.

Milena Maglovski

Honolulu zabranjuje upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Pixabay

Činjenica je da se plastika nalazi svuda oko nas i njen štetan uticaj na životnu sredinu sve je primetniji. Posebno zabrinjava činjenica da većina plastičnog otpada završava u okeanima, što ima veoma negativan i štetan uticaj na podvodni biljni i životinjski svet. Zato mnoge zemlje uvode stroge restrikcije i zabranjuju upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, koja spada u grupu koja se najteže reciklira.

Kako bi zaštitili svoja prirodna bogatstva, sav živi svet, ali u velikoj meri uticali i na smanjenje emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte na Havajima je početkom aprila stupila na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa i pribora za jednokratnu upotrebu.

To praktično znači da plastične viljuške, kašike, noževi, slamke, štapići za mešanje i hranu nisu dozvoljeni za upotrebu. Kako se ovaj pribor najviše koristi u restoranima i mestima gde se prodaje hrana za poneti, vlasnici gostima mogu da ponude pribor za jednokratnu upotrebu koji je napravljen od obnovljivih materijala, kao što su drveni štapići, biorazgradive papirne čaše, papirne slamčice. 

Kako se navodi na sajtu grada Honolulu, ova zabrana predstavlja prvu fazu sprovođenja Pravilnika 19-30 koji je prvobitno trebalo da stupi na snagu od 1. januara 2021. godine, ali je to odloženo zbog trenutne epidemiološke situacije.

Kada je reč o drugoj fazi ovog Pravilnika, od 1. januara 2022. godine biće zabranjena upotreba šolja za jednokratnu upotrebu i posuda za hranu od polistirenske pene. 

Mnoge države u svetu već su uvele slične mere, Kanada i Vels odlučili su da do kraja 2021. godine zabrane upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu. Kina je napravila detaljnu strategiju, tako će u periodu od 2020. do 2025. godine značajno smanjiti proizvodnja i upotreba plastike. Engleska je u potpunosti zabranila upotrebu plastičnih slamčica za jednokratnu upotrebnu, kašičica za mešanje i štapića za uši.

Kada je reč o Srbiji, Ministarstvo zaštite životne sredine planira uvođenje mera kojima bi se zabranila upotreba plastike za jednokranu upotrebu.

Milica Radičević

Zelene zgrade možda i nisu tako zelene

Foto - ilustracija: Unsplash (Dantist)

Foto-ilustracija: Unsplash (Victor Garcia)

Sada, kada je borba protiv klimatskih promena u punom jeku, sva eko-rešenja su više nego dobrodoša. Iako su do sada eko-inovatori osmislili niz biorazgradivih proizvoda i proizvoda od recikliranih materijala, to ne rešava jedan od vodećih problema savremenog doba – problem velikih gradova koji tradicionalno pate od manjka zelenila i viška izduvnih gasova.

Na sreću, ima onih koji su i na to mislili pa su predstavili takozvane „zelene zgrade“. Ove zgrade napravile su pravu revoluciju u svetu jer deluju kao savršeno rešenje za urbane sredine koje žude za kiseonikom.

Iako ne mogu da se odlučim da li zelene zgrade, čiji se prozori i fasada jedva naziru od biljaka, imaju savremeni ili postapokaliptični izgled, možemo reći da su u estetskom smislu pravo osveženje usred gradskog sivila.

Ali na stranu estetska vrednost ovih zgrada. Ono što treba da nas interesuje jeste da li zelene zgrade imaju sve one ekološke vrednosti za koje javnost veruje da ih imaju.

Teško je poverovati da ovaj projekat koji deluje savršeno, gotovo bezgrešno, ima neku falinku.

Ipak…

Inovativno? – svakako; Održivo? – ne baš

Hajde da krenemo od toga kako su ove zgrade uopšte nastale?

Da bi se zagađenje u gradovima smanjilo, italijanski arhitekta Stefano Boeri osmislio je luksuzne zgrade koje u svom sklopu imaju pravu urbanu šumu. Na krovovima se neizbežno nalaze solarni paneli, a biljke štite stanare od prašine i buke, uz to apsorbujući CO2 i oslobađajući kiseonik.

Uz sve to, ove zgrade čuvaju biološku raznovrsnost jer predstavljaju oazu za veliki broj ptica i insekata. Iako za ideju dajem desetku, zelene zgrade nisu zamena za šumu. Ovde ćemo se na trenutak zaustaviti.

Upravo sam odgledala promo spot za dve zelene zgrade u Milanu, a tekst kaže kako je jedan toranj jednako 3 hektara šume! Ma nije valjda?!

Predstavljanje ovakvih projekata kao alternativu za prave šume je potpuno suprotno od ekološki savesnog postupanja. I ne samo to, ovo je i potencijalno opasno jer se javnost može zavarati da je u redu uništiti šumu, a onda na istom tom mestu izgraditi zelenu zgradu.

Prava šuma je ona koja funkcioniše bez ljudske intervencije, ili su te intervencije svedene na minimum. Prava šuma predstavlja samoodrživ ekosistem koji čine biljke, životinje i zemlja, a za beton, staklo i čelik od kojih su izgrađene zelene zgrade, u pravoj šumi nema mesta.

Tvorci zelenih zgrada hvale se kako ovi projekti doprinose očuvanju živog sveta, ali ni probližno onoliko koliko to čini prava šuma. Pojedine vrste insekata i ptica zasigurno će posećivati krošnje zelenih zgrada, ali za plašljive vrste koje su osetljive na buku ove zgrade ne mogu biti dom.

Dakle, da li upija CO2, štiti od buke i prašine – da, ali prvenstveno stanare ovih zgrada. Za ostale stanovnike grada bilo bi mnogo bolje saditi parkove ili prave šume.

Da li je zelena zgrada alternative za pravu šumu? Jedno veliko i striktno NE.

Stanari su eko-elita

Da me ne shvatite pogrešno, svako je bolje imati zelenu luksuznu zgradu, nego samo luksuznu zgradu, ali ovo nije održivo rešenje za veliki broj ljudi.

Pre svega, jer ovi projekti mnogo koštaju. Nema sumnje da u zelenim zgradama žive bogati koji u hladu gustih grana i uz pesmu ptica piju svoju jutarnju kaficu.

I još nešto, ove zgrade zahtevaju redovno održavanje u vidu zalivanja, orezivanja i prskanja. Iako mi je drago što zelene zgrade na ovaj način otvaraju nova radna mesta, jasno vam je da mali broj ljudi to može da priušti.

Neekološki materijali za ekološku zgradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez)

Ostaje i da se pozabavimo materijalima koje se koriste za izgradnju ovih zelenih zgrada. Primetićete da ove zgrade imaju dosta stakla, betona i čelika, a svi navedeni materijali dobijeni su iz prljavih procesa, uz veliku emisiju štetnih gasova.

Takođe, materijali koji se koriste nisu dugog veka, pa ih je potrebno redovno menjati. Recimo, staklo na popularnim staklenim zgradama koje su postale simbol luksuza i sofisticiranosti, potrenmo je menjati na oko 30 godina. Kada ovaj kratak vek modernih zgrada uporedimo sa kućama iz 13. veka, jasno vam je da grešimo u arhitekturi i odabiru materijala.

Sve ovo deluje kao jedan pokušaj da se imaju i jare i pare (da ne upotrebim jedan drugi izraz popularan na našim prostorima) tako što će se očuvati zdrava životnu sredinu bez odricanja od savršenog luksuza.

Ipak, verujem da za je za prave promene u borbi protiv klimatskih promena potrebno malo više odricanja, kao i pažljiviji pristup sličnim eko-projektima kako se ne bi prouzrokovala dodatna šteta.

Iako naizgled deluje da su u priči o zelenim zgradama svi dobitnici –  životinje, jer imaju svoje stanište, građani jer dobijaju čist vazduh i lepe stanove, a investitor jer zarađuje veliki novac, od svega navedenog, samo investitor i stanari ovih luksuznih objekata imaju koristi.

Milena Maglovski

Država će pomoći građanima da nabave i instaliraju solarne panele

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)

Svi koji žele da postave solarne panele na krovove kuća i stambenih zgrada uskoro bi od države mogli da dobiju pomoć za to.

“Hoćemo da omogućimo da svi koji troše električnu energiju mogu i da je proizvode. Pomoći ćemo da se nabave solarni paneli i da se instaliraju na krovove, jer i oni mogu da smanje račune za 10-15 odsto, a kada nismo kod kuće i ne trošimo energiju ona odlazi u sistem i koristite je kasnije. Hoćemo da animiramo građane koliko je zaštita životne sredine važna i koliko korišćenje obnovljivih izvora energije – i sunca, vetra, biomase, može dobra da donese, da počnemo da mislimo drugačije. Svako od nas želi da živi u zdravoj životnoj sredini, to je pitanje normalnog života i budućnosti za nove generacije”, izjavila je ministarka Zorana Mihajlović.

Kako je ranije najavljeno do juna će biti osnovana Uprava za energetsku efikasnost, njen budžet iznosiće 15 miliona evra. Ova sredstva biće utrošena za smanjenje rasipanja energije u domaćinstvima.

“Polovinu novca za zamenu vrata i prozora subvencionisaće država i lokalna samouprava, drugu polovinu obezbediće građani. Primera radi, za stan od 50 kvadrata potrebno je ukupno oko 120.000 dinara za zamenu prozora, jer ukoliko imate staru stolariju ona vam onemogućava da štedite. Hoćemo da motivišemo ljude da počnu drugačije da razmišljaju, da ne bacamo energiju, jer će nam to doneti i niže račune za struju“, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Biorazgradivi filter za cigarete sa semenom biljaka projekat svrljiških srednjoškolaca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Inspirisani stepenom zagađenja životne sredine i velikom količinom odbačenih opušaka cigareta, učenička kompanija BioFilter iz svrljiške srednje škole ”Dušan Trivunac Dragoš” osmislila je biorazgradivi filter za cigarete napravljen od nebeljene celuloze koji u sebi sadrži seme biljaka.

Sa svojim projektom pod sloganom “Ne uništavaj, ozeleni“ učestvovaće na Regionalnom takmičenju učeničkih kompanija koje će se ove godine održati onlajn, a prema njihovim podacima u Srbiji se dnevno odbaci oko 27 miliona opušaka cigareta, dok je to na godišnjem nivou 26,5 milijardi opušaka.

U svetu je taj broj daleko veći. Stepen zagađenja je veliki, podaci pokazuju da godišnje u okeanima završi 13 miliona kvadratnih tona plastičnog otpada, od čega jedan deo jesu opušci cigareta. Oni predstavljaju opasnost po životnu sredinu, ne razgrađuju se, uništavaju svu vegetaciju oko sebe u prečniku od 15 cm, smanjuju masu korena biljaka i do 60 odsto – kažu učenici.

Cilj ovih učenika nije da promovišu pušenje i upotrebu duvanskih proizvoda, kažu da uprkos raznim akcijama, edukacijama, tribinama koje su ljudi u borbi protiv pušenja koristili kako bi smanjili broj pušača, ogroman broj ljudi i dalje nastavlja da koristi duvanske proizvode.

Tako su i došli na ideju biorazgradivog filtera koji će pomoći u očuvanju životne sredine.

“Istraživanja pokazuju da se opušci cigareta u prirodi zadržavaju i preko 25 godina. Iz tog razloga mi želimo da postojeće filtere koji su mahom napravljeni od plastičnih materijala zamenimo našim biorazgradivim filterima. Naš BioFilter je napravljen od nebeljene celuloze, a u sebi sadrži seme biljaka“, kažu svrljiški učenici.

Onog trenutka kada se filter nađe na zemlji, kako objašnjavaju, uz pomoć vode i vlage seme počinje da klija, na taj način filter semenu služi kao rezervoar za vodu do onog trenutka dok se koren biljke ne veže za zemlju.

“Kako biljka raste počinje ubrzanija razgradnja filtera. Nakon 6 meseci filtera nema, ali je priroda ozelenjena jednom biljkom. Kada je već ne možemo da utičemo na ljude da ostave pušenje, onda možemo da pokušamo da zagadjenje opušcima cigareta svedemo na minimum”, objašnjavaju.

Upozoravaju i da je potrebno 38 triliona dolara kako bi se veštački stvorio kiseonik koje bi čovečanstvo moglo da diše samo 6 meseci. Zbog toga žele da se što pre počne sa zamenom filtera kako bi se posledice izbegle.

Izvor: Južne vesti

 

Novi Sad obnovio vozni park ekološki modernijim vozilima

Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mitchell Johnson)

U garažu Javnog gradskog saobraćajnog preduzeća „Novi Sad“ stiglo je 29 novih autobusa.

U pitanju je 24 solo autobusa i pet zglobnih autobusa na gas, turskog proizvođača BMC, koji su kuplјeni kreditom Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).

“Novi Sad kontinuirano unapređuje svoj javni prevoz, po najvišim eko-standardima. U poslednje dve godine uloženo je tri milijarde dinara u obnovu voznog parka. Želimo da smanjimo veliki pritisak u saobraćaju i da privolimo lјude da se voze autobusom, a da istovremeno vodimo računa o zaštiti životne okoline, u čemu nam pomažu i eminentni stručnjaci sa novosadskih fakulteta. Radimo i na rekonstruisanju radionice u okiru JGSP „Novi Sad“, zatim na uvođenju elektronske naplate karata, a u toku je i faza nabavke deset električnih autobusa”, rekao je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Direktor JGSP „Novi Sad“ Ivan Radojičić istakao je da su ta vozila dodata floti od 71 autobusa kuplјenih u poslednjih godinu dana.

“Nabavkom (ukupno 100) novih vozila sistem javnog prevoza grada je dignut na viši nivo, tako da naši sugrađani imaju priliku da se voze u bezbednijim, ekološki modernijim, sigurnim i komfornim vozilima. Izuzetno nam je važno i da su sva nova vozila na prirodni komprimovani gas, zbog uštede od preko 20 miliona dinara na mesečnom nivou, koja je važna u momentima kada je čitava zemlja zahvaćena pandemijom koronavirusa“, rekao je Ivan Radojičić.

Profesor Vuk Bogdanović sa Fakulteta tehničkih nauka istakao je da podržava projekat u okviru kojeg Novi Sad pretenduje da postane pametni grad, a da su konkretni koraci vrlo vidlјivi i kroz ovu investiciju.

“Važan segment pametnog grada je pametna mobilnost, odnosno saobraćajni transfer. Sada je prosečna starost voznog parka gradskog javnog prevoznika oko šest do sedam godina, dok je evropski prosek po gradovima 11,4 godine, što Novi Sad svrstava na visoku poziciju u tom pogledu”, naglasio je profesor Bogdanović.

Profesor Saša Orlović sa Polјoprivrednog fakulteta pohvalio je smanjenje emisija štetnih gasova zahvalјujući nabavci modernih vozila, i to što će kvalitet vazduha biti unapređen na još jedan način – pravlјenjem zelenog pojasa, tj. sadnje drveća untar parcele koja će dodatno doprineti smanjenju emisije gasova.

Energetski portal