Home Blog Page 574

Robs4Crops – da li je robotika budućnost poljoprivrede?

Foto-ilustracija: Unsplash (Thisisengineering Raeng)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljoprivreda se svakodnevno suočava sa velikim izazovima – nepogodni vremenski uslovi, promene na tržištu, bolesti biljaka i životinja neprestano zahtevaju implementaciju inovativnih rešenja kako bi se ovi problemi prevazišli i postigla konkurentnost.

Od 2020. godine pred farmerima je još jedan izazov – manjak radne snage izazvan pandemijom. Većina radnika nije mogla da doputuje do farmi na kojima rade usled mera za prevenciju širenja virusa što je rezultovalo neobranim voćnjacima i neobrađenim površinama.

Imajući u vidu ovaj problem koji preti da ugrozi poljoprivredu u Evropi, Univerzitet Vaheningen u Holandiji je, zajedno sa partnerima iz drugih zemalja, pokrenuo projekat Robs4Crops.

Koordinator projekra Dr Frits van Evart ističe da je poljoprivreda izutetno osetljiva na oskudicu radne snage, pa je implementacija efikasnih i održivih postpaka u poljoprivredi presudna.

“Robs4Crops je važan korak ka revitalizaciji evropske prehrambene i poljoprivredne industrije u ovim teškim vremenima, kao i ključ ka bržem usvajanju visokotehnološke robotike u poljoprivredi”, dodaje Dr Evart.

Postojeće poljoprivredne mašine i traktori biće nadograđeni tako da, zajedno sa postojećim poljoprivrednim robotima, mogu da funkcionišu kao delovi robotskog sistema, navodi se na sajtu Robs4Crops.

Jedan od učesnika u ovom, ali i mnogim drugim projektima koji se bave uvođenjem tehnoloških inovacija u poljoprivredu, je i Foodscale Hub, a mi smo o projektu Robs4Crops razgovarali sa menadžerkom za komunikaciju projekta, Majom Žikić.

Ona ističe da ovaj projekat ima, kako akademske partnere sa univerziteta, tako i farme koje su ogledna polja za nove tehnologije. Sve ove komponente čine svojevrstan ekosistem kako bi se tehnološka inovacija efikasno realizovala.

„U robotici je najveći problem nedostatak saradnje između inovatora i proizvođača ovih inovacija. Zato je Robs4Crops tu da unapredi postojeće sisteme i implementira ih na pet farmi u četiri države – Holandiji, Francuskoj, Španiji i Grčkoj“, ističe Maja.

Ne samo što će nadomestiti trenutni nedostatak radne snage, već će šira primena robotike u poljoprivredi omogućiti da mašine obavljaju repetitivne poslove i poslove koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje, a radnici na farmama moći će da se posvete sofisticiranijim poslovima.

„Cilj ovog projekta je da se automatizuju projekti koji su repetitivni i zahtevni za ljude, a koji ne zahtevaju nikakav intelektualni rad. Ipak, daleko od toga da će uvođenje robotike u poljoprivredu dovesti do otpuštanja radnika i manjeg broja radnih mesta. Cilj ovog projekta nije da ljudi ostanu bez posla, već da se  usmere na druge aktivnosti kako bi se povećala efikasnost u poljoprivredi“, kaže Maja za Energetski portal.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona dodaje i da je veoma važno da nova tehnologija bude u skladu ekološkim standardima kako bi se sprečio negativan uticaj na životnu sredinu, premda je još uvek rano govoriti o tome po kom principu će raditi nova tehnologija i da li će koristiti obnovljive izvore energije.

„Svakako se radi na očuvanju životne sredine, a sva tehnologija u sklopu ovog projekta pretenduje da bude čista tehnologija sa što manjom emisijom štetnih gasova“, ističe Maja.

Na pitanje koje su šanse da se robotika u poljoprivredi primeni i u Srbiji, Maja kaže da su šanse za to velike jer već sada postoji nekoliko oglednih farmi u Srbiji na kojima se testiraju inovacije.

Ona dodaje da će u narednom periodu Robs4Crops redovno objavljivati unapređene komponente projekta koje će biti javno dostupne na sajtu, a investitori su pozvani da redovno prate ove objave i pronađu ono što njima najviše odgovara.

Milena Maglovski

Produžen rok za javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode održana onlajn u utorak 6. aprila, putem platforme Webex, a pored predstavnika Ministarstva raspravi su prisustvovali predstavnici republičkog i pokrajinskog Zavoda za zaštitu prirode, upravljači zaštićenih područja na teritoriji Republike Srbije, kao i zainteresovane organizacije civilnog društva i šira javnost.

Nakon uvodnih obraćanja, održana je prezentacija ključnih izmena u novom Nacrtu zakona, a potom su učesnici dobili priliku da daju svoje komentare ili traže dodatno razjašnjenje po pitanju određenih zakonskih rešenja.

Ključni zaključci sa javne rasprave su da je za određena rešenja i odredbe predviđene Nacrtom zakona neophodno dodatno vreme za dostavljanje primedbi, analizu, dalje konsultacije i usaglašavanje sa realnim mogućnostima i potrebama.

U skladu sa tim, rok za dostavljanje mišljenja, sugestija i premedbi na Nacrt zakona, kao i završetak javne rasprave odložen je za pet dana.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Propali gasni projekti koštali EU 440 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je u proteklih manje od deset godina potrošila više od 440 miliona evra na gasovode koji nikada nisu završeni, ili po svoj priilici nikada neće biti korišćeni.

Ukupno je od 2013. godine gotovo pet milijardi evra poreskih obveznika potrošeno na 41 gasni projekat kao što su gasovodi ili gasni terminali, koji su građeni kao Projekti od zajedničkog interesa (PCI), što je omogućilo da ubrzano dobiju zeleno svetlo i evropske subvencije, pokazuje najnovija studija nevladine organizacije Global vitnes (Global Witneš).

Studija pokazuje da je od ukupnog iznosa, oko 440 miliona evra potrošeno na sedam gasnih projekata koji su ili propali, ili su dalji radovi na njima obustavljeni.

Najveći deo te sume, 431 milion evra, otišao je na finansiranje gasovoda BRUA, koji je trebalo da poveže Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Austriju sa nalazištima gasa u Crnom moru. Iza projekta stoji rumunska državna gasna kompanija Transgaz.

Istraživački radovi za buduću eksploataciju gasa u crnomorskoj ekonomskoj zoni, u Rumuniji i Bugarskoj, od samog početka su bili osetljiva tema, pošto su u Bugarskoj istraživanja nalazišta u potpunosti obustavljena.

Gasovod BRUA projektovan je da bi se smanjila zavisnost EU od rusko gasa, i on je u prvoj fazi trebalo da transportuje 1,75 milijardi kubnih metara gasa, a konačna cena te faze projekta procenjena je na oko 479 miliona evra. Jedna deonica gasovoda završena je u novembru 2020. godine, ali se ta ona nalazi u potpunosti na teritoriji Rumunije, i nije povezana ni sa Crnim morem, ni sa susednim zemljama.

Investitori su sada zabrinuti za budućnost celog projekta, pošto je američka multinacionalna kompanija Ekson, koja izvodi većinu radova, najavila da će prodati svoju licencu.

U aprilu prošle godine odustalo se od planova da se gasovod BRUA protegne i na Mađarsku, i sve su manji izgledi da će on ispuniti prvobitna očekivanja EU, koja je projektu dodelila prioritetni status PIC.

Pored tog gasovoda, još je šest projekata uzalud subvencionisano novcem građana EU. To su projekat treće gasne konekcije između Portugala i Španije, koji je poništen, a koji je EU subvencionisala sa 97.359 evra. Zatim gasovod Midi-Katalonija (MidKat) između Francuske i Španije, koji je subvencionisan sa 6.253.08 evra i od kojeg se takođe odustalo.

Gasna konekcija između Poljske i Češke, projekat koji je EU podržala sa 1.360.868 evra i koji je takođe odbačen.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gasovod Pince-Lendava-Kidričevo u Sloveniji, koji ne radi iako je još 2014. godine dobio finansijsku potporu EU od 344.500 evra.

Gasna konekcija između Austrije i Češke, projekat koji je zaustavljen iako je bio subvencionisan sa 41.993 evra.

I konačno, gasni projekat Istočni prsten (Eastring), koji je trebalo da ide od Slovačke, preko Mađarske, Rumunije i Bugarske, do tuske granice, i za koji je iz budžeta EU izdvojeno 438.527 evra, a čija je finalizacija odložena na neodređeno vreme.

Organizacija Global vitnes upozorila je EU da prilikom izbora budućih projekata od posebnog zajedničkog interesa, u svetlu predloženih novih pravila o Transevropskim energetskim mrežama (TEN-E), ne ponovi iste greške.

Prema oceni te nevladine i neprofitne organizacije, neuspeh projekata velikim delom se može pripisati činjenici da prema pravilniku TEN-E i gasne kompanije, koja zastupa Evropska mreža operatera gasnih transmisionih sistema (ENTSOG), imaju važnu ulogu prilikom izbora infrastrukturnih projekata koji će ući u uži izbor za dobijanje evropskih subvencja.

“Neveovatno je da Evropska komisija polazi od toga da je to pravedna procedura za donošenje odluke kako će se trošiti javna sredstva. Ako u procesu odlučivanja učestvuju preduzeća koja direktno od toga profitiraju, onda nije ni čudo da se toliki deo tog novca proćerda”, ocenio je viši saradnik u Global vitnesu Džonatan Gant.

U novoj, ažuriranoj regulativi TEN-E, o kojoj trenutno raspravlja Evropski parlament, prvi put su od mogućnosti dobijanja subvencija EU izuzeti projekti vezani za naftu i gas, ali je ostavljena mogućnost finansiranja projekata vezanih za vodonik koji bi nastali adaptacijom postojeće gasne infrastrukture.

Predloženom regulativom TEN-E, uvodi se i kategorija “pametnih mreža”, koja uključuje i gasne mreže koje koriste digitalna rešenja za integraciju nisko-karbonskih i obnovljivih gasova.

Takva rešenja, prema Gantovoj oceni, pokazuju da Evropska komisija nije rešila osnovni problem sukoba interesa i da je dopustila asocijaciji ENTSOG da i dalje ima ključnu ulogu u postupku izbora projekata.

Izvor: Euractiv/Beta

Otvorena prva „zelena garaža“ u Kragujevcu

Foto: JKP „Šumadija Kragujevac“
Foto: JKP „Šumadija Kragujevac“

Nakon Beograda, i Kragujevac je dobio ekološku javnu garažu. Radovi na izgradnji ovog objekta trajali su duže od godinu dana, a urađen je po svim ekološkim standardima. Na krovu zgrade postavljeni su solarni paneli koji u potpunosti snabdevaju garažu električnom energijom.

„Zelena garaža” se nalazi u ulici Kneza Miloša u Kragujevcu i prostire se na površini većoj od 7.000 kvadratnih metara. Vozačima je na raspolaganju 200 parking mesta, od čega je 10 mesta rezervisano za osobe sa invaliditetom, a 12 mesta ostavljeno je za motocikle. Vozači električnih automobila mogu da se opuste – 3 mesta u ovoj garaži predviđena su za punjenje elektromobila.

Na krovu javne garaže postavljena je solarna elektrana snage 74 kW i sastoji se od 260 polikristalnih fotonaponskih panela pojedinačne snage od 285 W. Električna energija koju će proizvoditi ova solarna elektrana koristiće se za napajanje objekta, dok će se višak energije skladištiti u baterijama kapaciteta 100 kWh. Za potrebe skladištenja viška energije postavljen je sistem koji se sastoji od 48 baterija. Zahvaljujući stučnom timu preduzeća MT-KOMEX, javna garaža u Kragujevcu u potpunosti će se snabdevati sopstvenom energijom, što znači da će koristiti potpuno besplatnu i neograničenu sunčevu energiju, uz nultu emisiju ugljen-dioksida.

Zagađenje vazduha i klimatske promene postale su deo naše svakodnevnice, zato je veoma značajan svaki naš zaokret ka čistim i obnovljivim izvorima energije. Ukoliko težite društveno-odgovornom poslovanju u ostvarenju cilja može vam pomoć stručni tim MT-KOMEX-a.

U želji da u stopu prate svetske trendove, inženjeri i instalateri MT-KOMEX-a prošli su razne obuke i specijalizacije za izvođenje montažnih, građevinskih i instalaterskih radova.

Foto: JKP „Šumadija Kragujevac“

U njihovo ime govore brojni projekti konstrukcije malih hidroelektrana, gasnih i solarnih elektrana. Do sada su izgradili i isporučili više od 30 solarnih elektrana, sa više od 8 MW instalisane snage.

Za kompaniju MT-KOMEX može se reći da je pionir kada je reč o ugradnji punjača za električne automobile. Inženjeri MT-KOMEX-a osposobljeni su da instaliraju punjače, kako u manjim stambenim i poslovnim jedinicama, tako i u većim objektima sa zahtevnijom infrastrukturom.

Da se dobar i kvalitetan rad izuzetno ceni pokazuju strateška partnerstva sa kompanijama Schneider Electric i ABB, dva globalna lidera u proizvodnji punjača za elektromobile. Ali, stručni tim preduzeća MT-KOMEX nije se zaustavio samo na ugradnji punjača, već su radili na projektovanju solarnih nadstrešnica sa punjačem za električne automobile. Solarne nadstrešnice su idealno rešenje ukoliko želite potpuno obnovljivi izvor energije za pokretanje vozila. Do sada su postavljene u Beogradu, ispred upravne zgrade ProCredit banke, na poslovnim parkinzima u Pančevu, Kladovu i Starim Banovcima.

Čelni ljudi preduzeća MT-KOMEX uvideli su da je neophodno da punjači za električne automobile budu povezani u jedan integralni skup kako bi vozači na brz i jednostavan način pronašli mesto za dopunu svog vozila. Kao kruna svih njihovih napora, letos je lansiran sistem charge&GO koji će u budućnosti biti pravi sinonim za elektrifikaciju saobraćaja u Srbiji. On već danas predstavlja glavnu pomoć vozačima električnih automobila, a za sve one koji možda još nisu čuli za ovu platformu otkrivamo da je charge&GO sistem za naplatu korišćenja mesta za punjenje električnih automobila sa sopstvenom mrežom punjača koji omogućava lak pristup punjačima ne samo putem platforme ili QR koda na punjaču, već i pomoću mobilne aplikacije charge&GO koja je dostupna na Google Play i Apple Store.

Tekst je objavljen u magazinu Energetski portal PAMETNI GRADOVI decembar 2020. – februar 2021.

Pošumljavanje obala Nišave sa 100 stabala hrasta lužnjaka

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Na obalama Nišave u selu Trupale počelo je sadnja 100 stabala hrasta lužnjaka koje je doniralo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Ovo je nastavak akcije “Sad za budućnost” koju je Društvo započelo prošle godine, kada su donirali više od 600 sadnica širom Srbije.

“Stvaramo šumovit i lep potez i istovremeno utvrđujemo obale reke” rekla je Dragana Sotirovski, gradonačelnica Niša.

Kako je najavila, akcija prolećnog pošumljavanja područja Niša nastavlja naredne sedmice podelom sadnica građanima i sadnjom 90 kedrova koji će biti zamena za 18 posečenih stabala na Bulevaru Nemanjića zbog izgradnje šoping centra.

“Za pošumljavanje je ostalo još 11 odsto površina državnog zemljišta kojim to javno preduzeće gazduje i da je put daljeg pošumljavanja saradnja sa građanima i lokalnim samoupravama i sadnja na privatnim posedima”, rekao je Igor Braunović, direktor JP „Srbijašume“, navodi se na sajtu grada.

Šumovitost terotirije Niša kojom gazduje JP „Srbijašume“ iznosi 90 odsto.

Energetski portal

 

Ugrožena park-šuma „Bencion Buli”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Svakodnevno smo svedoci čestih uzurpacija i otimanja javnih zelenih prostora, ali i njihove ugroženosti usled neodgovornosti nadležnih službi pri održavanju parkova, šuma i drugih prirodnih dobara. Jedna od takvih površina je park-šuma „Bencion Buli” koja se nalazi između Šekspirove ulice i Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića.

Podignuta je pre 120 godina i dužine je oko 700 metara. Mnoga stabla u njoj su već dotrajala i potrebno ih je zameniti. Obnavljanje same šume odvija se izuzetno sporo. JKP ,,Zelenilo Beograd”, u čijoj je ona nadležnosti, zasadi s vremena na vreme mali i nedovoljan broj sadnica, koje se suše jer se ne održavaju adekvatno, a orezivanje zrelih stabala se nastavlja zastarelim načinima, koji vode sušenju drveća.

Sa druge strane, kroz jedan deo šume je postavljena i staza, kao i osvetljenje, iako za takvom vrstom uređenja nema preke potrebe.

Stanari tog dela grada se pribojavaju da će se i ta šuma naći na udaru gradskih vlasti i bahatih pojedinaca, koji zauzimaju sve što im odgovara, bez dozvole i ne obazirući se na potrebe zajednice.

Na poziv građana ovog dela grada, aktivisti naše Zelene grupe obišli su šumu i uverili se u potrebe i probleme koje ovaj javni prostor ima, navodi se u tekstu inicijative Ne davimo Beograd.

Jasmina Šuša, koordinatorka Zelene grupe Ne davimo Beograd pisala je povodom Međunarodnog dana šuma, u svom autorskim tekstu, o situaciji sa smanjenjem zelenih i površina pod šumama.

Desetogodišnja strategija obećavala pošumljavanje čak 50.000 hektara, a u realnosti, u ovom periodu, Beograd ne samo da nije uvećao površine pod šumom, već ih je smanjio sa 11 odsto, koliko su površine pod šumama iznosile 2010. godine, na 9,5 odsto koliko ih je sada. Zelene površine umanjene su sa 17 na 12 odsto u istom periodu. Detaljnije na linku.

Širenje, redovno održavanje i obnavljanje velikog broja zelenih i šumskih površina u Beogradu je izuzetno važno. One obezbeđuju zdrav i čist vazduh, prostore za rekreaciju i odmor, i predstavljaju nezamenjivo stanište za vrste koje u njima žive.

Zbog stanja u kojem se životna sredina danas nalazi, Ne davimo Beograd se zalaže za to da svi javni zeleni prostori dobiju status zaštite, čime bi se osigurali i njihov opstanak i obaveza nadležnih da se njima ozbiljno bave.

Dobar grad je onaj koji štiti i održava javna zelena dobra.

Izvor: Ne davimo Beograd 

Ekološki deterdženti od prirodnih sastojaka

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto-ilustracija: Pixabay

Deterdženti koje svakodnevno koristimo za pranje rublja spadaju u jedne od najvećih zagađivača voda jer sadrže velike količine fosfata. Ova jedinjenja mogu dovesti do „cvetanja vode“, odnosno prekomernog razmnožavanja algi što je čest uzrok pomora riba, pa nam ekološka savest nalaže da potražimo alternativu komercijalnim deterdžentima.

Na našem tržištu nedavno su se pojavili deterdženti koji, pored toga što ne zagađuju sredinu, imaju i niz drugih kvaliteta jer se mnogi ne testiraju životinjama, a takođe ne izazivaju iritaciju kože.

Iako povoljno utiču na životnu sredinu, ekološki deterdženti mogu nepovoljno uticati na naš budžet jer su ovi proizvodi uglavnom skupi. Na sreću, ne morate kupovati skupocene ekološke proizvode jer se idealna rešenja za pranje veša nalaze u prirodi, a možda čak i u vašem dvorištu.

Deterdžent od kestena

Mnogi ekološki portali i blogovi, kako u svetu, tako i kod nas, objavili su svoju verziju recepta za deterdžent od kestena koji se veoma brzo i lako pravi.

Sve što je potrebno jeste da izađete u dvorište ili obližnji park i skupite između 10 i 15 divljih kestena. Ukoliko planirate da perete i beli veš, stručnjaci za ovaj deterdžent savetuju da kestenje prvo oljuštite kako pigmenti iz ljuske ne bi obojili tkaninu.

Oljušteno kestenje zatim iseckajte što je sitnije moguće, a možete ga i dodatno usitniti u blenderu kako biste dobili prah. Ovaj prah sipajte u teglu i prelijte vrelom vodom, a onda ostavite na sobnoj temperaturi da odstoji od 8 do 10 sati.

Primetićete da će voda postati mlečne i gušće teksture, a ukoliko prilikom mućkanja ova voda peni, uspeli ste – dobili ste idealan ekološki deterdžent.

Takođe, ukoliko ste u trci sa vremenom, možete i usitniti kesten, staviti ga u vrećicu za pranje, a zatim direktno u bubanj.

Kesten sadrži velike količine sapunina, jedinjenja koja se nalaze u ćelijskom soku biljaka i koja, prilikom mešanja sa vodom, pene. Biljke bogate sapuninom ljudi su odvajkada koristili za pranje tkanina.

Naravno, bilo je nezaobilazno istražiti da li je ovaj deterdžent zaista delotvoran, a oni koji su ga probali izrazili su svoje zadovoljstvo na brojnim forumima jer je veš nakon pranja ovim deterdžentom bio svež, čist i mekan.

Stručnjaci ipak savetuju da se tvrdokorne fleke tretiraju pre pranja u mašini, a ukoliko želite još mekši i mirišljaviji veš, možete dodati nekoliko kapi eteričnog ulja i par kapi sirćeta.

Deterdžent od bršljena

Foto-ilustracija: Pixabay

Bršljen je još jedna biljka koja sadrži velike količine saponina, pa je od davnina korišćen za pranje veša.

Najpre je važno ubrati brljen na čistom mestu gde nema zagađenja od saobraćaja i industrije, a važno je i voditi računa da se bršljen ne pomeša sa otrovnim bršljenom koji može izazvati crvenilo i plikove na koži.

Oko 40 listova bršljana možete zgnječiti ili iseckati, staviti ih u šerpu sa litrom vode i kuvati dok ne provri, a zatim kuvati još 20 minuta na laganoj vatri. Potrebno je da bršljan odstoji 24 sata u ovoj vodi, a nakon toga proceđenu vodu možete koristiti kao i svaki drugi tečni deterdžent, kažu stručnjaci.

Još jedna opcija je da listove bršljana stavite u vrećicu, a zatim direktno u bubanj, mada oni koji su isprobali ovaj deterdžent savetuju da se ovo izbegava ukoliko perete beli veš, jer bršljan može obojiti tkaninu.

Pored ovih deterdženata, mogu se napraviti i drugi ekološki deterženti od kupovnih sastojaka kao što su boraks, soda i prirodni sapun. Takođe, na tržištu su dostupni ekološki deterdženti kao što je ekoeg (ecoegg), a oni koji ih koriste tvrde da su na duže staze isplativiji od klasičnih deterdženata.

Milena Maglovski

Niški gimnazijalci napravili solarne panele od limenki

Foto-ilustracija: Unsplash (Samyag Shah)
Foto-ilustracija: Pixabay

Solarni panel napravljen od iskorišćenih limenki koji služi za zagrevanje vazduha osmislili su i napravili članovi učeničke kompanije “Ekolim”. Fantastična petorka đaka prvog razreda Gimnazije “Bora Stanković” iz Niša sa ovim proizvodom predstaviće se na takmičenju iz preduzetništva.

Na ideju da naprave solarni panel došli su nakon što su shvatili da mladi svakodnevno potroše mnogo limenki kojima je potrebno do 250 godina da se razgrade. Dodatno ih je motivisalo i to što je Niš jedan od gradova sa veoma zagađenim vazduhom, a jedan od razloga za to je što se mnogi greju na čvrsta goriva.

“Nakon istraživanja i novih saznanja došli smo na ideju da rešimo oba problema tako što smo ih “spojili” u jedan panel koji ne zagađuje okolinu, a opet greje prostoriju”, objašnjavaju iz kompanije “Ekolim”. 

Solarni panel je napravljen od 60 limenki koje su ofarbane mat-crnom bojom, dok je kućište napravljeno od drveta, a prednja strana od pleksiglasa. Kako kažu, solarni panel treba postaviti se na fasadu objekta, potrebno je izbušiti dve rupe, isto toliko ih ima i sam panel. Kroz donju rupu, hladan vazduh ulazi u limenke, greje se i kroz gornju rupu, uz pomoć ventilatora, vraća se u prostoriju. 

“Desila nam se jedna jako zanimljiva situacija, prenosili smo panel kroz centar grada i ljudi su nas zaustavljali kako bi nas pitali kolika je cena našeg proizvoda i gde ga mogu kupiti. Oduševljeni su kada čuju koliko imamo godina, kako razmišljamo i da ono što radimo pomaže u smanjenju zagađenja naše okoline”, ističu iz “Ekolima”.

Posebno se trude da podignu ekološku svest kod mladih, jer njihova generacija, generalno, nije mnogo upućena u ekološko stanje u našoj državi i koliko je to zapravo bitno.

“Fokus nam je na mladima, baš zato što ovaj svet ostaje na njima. Plan nam je da osmislimo još neke proizvode koji pomažu u zaštiti životne sredine. Kada su u pitanju solarni paneli, cilj nam je da do kraja 2023. godine postanemo vodeća kompanija za njihovu proizvodnju u Srbiji, a do 2025. i na Balkanu”, ambiciozno poručuju iz kompanije “Ekolim”.

Ovakvi solarni paneli nisu novina u svetu, a kod nas ih sada ima zahvaljujući ovim mladim ljudima.

Milica Radičević

Zdrava priroda za zdrav život, nova poruka na autobusima u Srbiji

Foto: Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji
Foto: EP

Projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ počinje kampanju „Zdrava priroda za zdrav život“ sa ciljem da se poveća svest građana o prirodnim lepotama Srbije i ukaže na važnost njihove zaštite.

Dobro očuvani ekosistem i biodiverzitet su presudni da bi se osiguralo dobro zdravlje naše prirode. Srbija ima obilje prirodnih vrednosti, a kroz projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ biće unapređena njihova zaštita.

Autobuska kampanja ima za cilj da građanima prikaže neverovatne pejzaže Srbije i da istakne značaj zaštite biodiverziteta i očuvanja prirode. Izuzetne fotografije prirode koje su deo foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“ koji su zajednički organizovali Energetski portal i Projekat “EU za Naturu 2000 u Srbiji”, kružiće dva meseca u Beogradu, Novom Sadu i Nišu u različitim autobusima i trolejbusima. 

Kako se navodi u saopštenju, linije 16, 95 ili 65 koje kreću iz različitih beogradskih naselja voziće se u pratnji vukova, konja i prelepih pejzaža šuma Nacionalnog parka Tara. U isto vreme, fotografije polufinalista sa foto-konkursa prikazane su na izložbi fotografija u parku Veliki Kalemegdan, Savsko šetalište tokom aprila 2021. godine.

Zaštita prirode je vitalna tema za Srbiju, posebno vezana za primenu Poglavlja 27 kao deo pregovaračkog procesa za pristupanje EU. To poglavlje se bavi zaštitom životne sredine i klimatskim promenama, a deo toga je uspostavljanje mreže Natura 2000 u Srbiji. Ova mreža je ključni instrument za zaštitu biodiverziteta u Evropskoj uniji, uspostavljen sa ciljem da se obezbedi opstanak najvrednijih vrsta i staništa i da ekosistemi Evrope ostanu zdravi i izdržljivi. Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava Ministarstvo zaštite životne sredine u procesu transpozicije evropskih direktiva o životnoj sredini u zakonodavstvo Srbije, kroz različite projekte i tehničku pomoć.

„Zdrava priroda je zdraviji život svake osobe, i zbog toga je svako od nas dužan da zaštiti prirodno stanište i biodiverzitet. Srbija je domaćin mnogih važnih i jedinstvenih ekosistema i biodiverzita. Drago mi je što ovde možemo predstaviti neke od njih i podići svest o zaštiti ovog prirodnog blaga. Da bismo predstavili i sačuvali ove važne ekosisteme, odlučili smo da divlje životinje dovedemo u gradove, kroz objektive nekih talentovanih fotografa iz cele Evrope i Srbije. Zelena agenda je među glavnim prioritetima EU i drago mi je što Srbija priprema svoju Natura 2000 mrežu, koja će građane bolje informisati o staništima i vrstama prisutnim u Srbiji i potrebi da se osigura njihova zaštita“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ usredsređen je na istraživanje i praćenje najvažnijih vrsta i staništa. Srbija je izuzetno bogata u pogledu biodiverziteta, a teritoriju Srbije odlikuje fantastični genetski, specijski i ekosistemski diverzitet, iako je specijski diverzitet još uvek u procesu potpunog istraživanja i dokumentovanja. Do sada je registrovano približno 44.200 vrsta i podvrsta, a ukupan broj taksona procenjuje se na 60.000. Neke vrste su endemi Srbije ili na Balkanu, a pojedine su takođe deo srpske istorije kao što je Ramonda nathaliae, endemska biljna vrsta centralnog Balkana koja se danas smatra simbolom Dana primirja. Zanimljivosti poput ove deo su kvizova koji će biti prikazani u autobusima tokom kampanje, sa idejom da probude znatiželju među putnicima i da istovremeno povećaju znanje o srpskoj prirodi.

Izvor: Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji

 

Severna Makedonija uvodi savremene uređaje za analizu vazduha

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Sofisticirana laboratorijska oprema koja precizno analizira i utvrđuje pojedinačne izvore zagađenja vazduha nedavno je promovisana na Univerzitetu „Goce Delčev“ u Štipu, navodi se na sajtu Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Severne Makedonije.

To je jedan od najsavremenijih uređaja na ovom polju u svetu za analizu vazdušnih čestica, kupljen u okviru projekta „Upravljanje zagađenjem vazduha u Skoplju“, koji finansira Švedska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj.

Ovaj projekat sprovodi Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), u partnerstvu sa gradom Skopljem i Ministarstvom životne sredine i prostornog planiranja.

„Zagađenje vazduha je najveći pojedinačni zdravstveni rizik u Evropi i neke od najviših koncentracija zagađenja vazduha registrovane su ovde u Severnoj Makedoniji, u Skoplju, Bitolju, Tetovu. Ovim projektom Švedska doprinosi boljoj analizi i otkrivanju izvora zagađenja koji će razviti bolje strategije sprečavanja zagađenja na osnovu ovih podataka”, istakla je švedska ambasadorka Kristin Forsgen Bengson.

Ona je dodala da Švedska i dalje radi na rešavanju izazova u životnoj sredini i pružanju pomoći u aktivnostima za poboljšanje kvaliteta vazduha jer je to važan deo podrške procesu pristupanja EU i usvajanju i primeni poglavlja 27 evropskog zakonodavstva o životnoj sredini.

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Naser Nuredini istakao je da se zagađenje vazduha može sprečiti ako znamo i radimo na pravilnom adresiranju izvora zagađenja.

“Neposredna akcija na svim nivoima društva je najbolja strategija. U tom pravcu unapređujemo saradnju sa građanima, privrednim subjektima, lokalnim samoupravama, ali i sa akademijom. To znači pravilno praćenje ključnih zagađivača otkrivanjem izvora zagađenja, razumevanjem uzroka i osmišljavanjem konkretnih radnji za njihovo prevazilaženje na osnovu naprednih i sofisticiranih naučnih metoda“, rekao je ministar.

Stalna predstavnica UNDP-a u Severnoj Makedoniji, Narin Sahakian, navela je da će ovom opremom biti dovršena potpuno funkcionalna platforma koja objedinjuje sve potrebne aktivnosti u bavljenju zagađenjem vazduha.

“Prikupljeni podaci sa statičkih i mobilnih stanica smeštenih u okviru projekta na nekoliko lokacija u Skoplju biće analizirani velikom brzinom i velikom preciznošću, što će otkriti izvore zagađenja”, rekla je Sahakian i dodala da nauka diktira potrebu za većim ulaganjima za rešavanje ovog problema.

Nova oprema nabavljena je u okviru projekta “Borba protiv zagađenja vazduha u Skoplju”, vrednog preko dva miliona američkih dolara.

Energetski portal

Kako povećati energetsku efikasnost prostora?

Photo: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Energetska efikasnost postala je nov postulat poslovanja. Težnja za manjom potrošnjom energije i njenom obnovljivošću prati svakodnevna nastojanja da se racionalizuje eksploatacija izvora energije i da se doprinese očuvanju prirodnih izvora. Building Management System (BMS), sa proizvodima i rešenjima za nadzor i upravljanje opremom u „pametnim zgradama“, jedan je od primera najsavremenijih sistema u oblasti upravljanja energijom.

Oko 60 odsto upotrebe električne energije odlazi na zgrade, procenjuje Međunarodna energetska agencija, a zgrade su odgovorne za 30 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte. Uvođenje zelenih rešenja nije samo klimatski prihvatljivo već i profitabilno ulaganje, pri čemu je World Green Building analizirao da su troškovi održavanja i rada ekološki svesnih objekata 14 odsto niži od troškova tradicionalnih zgrada.

Globalnim težnjama održivosti doprinosi i Schneider Electric. U svom novom poslovnom prostoru instalirao je svoja najnovija rešenja na polju elektroenergetskih instalacija i Building Management System-a (BMS).

U zgradi koju odlikuje savremen eksterijer i rešenja budućnosti, uz stvaranje ugodnog radnog okruženja, istovremeno je povećana i energetska efikasnost prostora povezivanjem svih instaliranih sistema na jedinstvenu „user friendly“ softversku platformu EcoStruxure Building Operation (EBO), razvijenu od strane Schneider Electric-a.

Foto: Schneider Electric

Primena poslednje generacije „otvorenih“, end-to-end IoT (Internet of Things) kontrolera, senzora i uređaja u celom prostoru omogućila je povezivanje izvorno različitih sistema kao što su razvodni elektroormani, kontrola pristupa, grejanje i klimatizacija, osvetljenje, automatizovane roletne i žaluzine, alarmni sistemi protiv poplave u jedinstven, automatizovani sistem nadzora i upravljanja u realnom vremenu. Dodatno, nadzor i upravljanje sistema omogućeno je i kada su zaposleni van kancelarija, upotrebom aplikacija za pametne uređaje poput pametnih telefona, tableta.

U zgradi koja podržava koncept „Workplace of the future“, u kojoj se nalazi i beogradska kancelarija Razvojnog centra kompanije Schneider Electric, primenjena su i njihova dobro poznata rešenja BMS i KNX proizvoda za nadzor i kontrolu grejanja, klimatizacije, rasvete, roletni, zavesa, kao i najnoviji proizvod Schneider Electric-a PowerTag, najmanji bežični senzor za nadzor i merenje energije, kao deo Smart Panel rešenja za razvodne elektro ormane.

Kompaktni i jednostavni za ugradnju direktno na minijaturne prekidače, PowerTag senzori ne zahtevaju dodatni prostor i ožičenje i kao takvi predstavljaju odlično rešenje za postojeće ili nove razvodne ormane. Bežičnim putem prenose potpune i precizne podatke o svim električnim opterećenjima, čime se postiže praćenje stanja električnih instalacija i povezane opreme. Dodatno, slanje alarmnih e-poruka u realnom vremenu, u slučaju bilo kakvih nepravilnosti u radu minijaturnih prekidača (gubitak napona, preopterećenje), sve više ih čine nezamenjivim proizvodom u „kritičnim instalacijama“ gde se želi obezbediti kontinuirano, besprekidno, napajanje električnom energijom. Zato su ova rešenja posebno pimenjiva u bolnicama, laboratorijama, data-centrima, baznim stanicama telekom operatera, u industriji.

Zahvaljujući primeni unapređenih rešenja ne samo da su obezbeđeni najoptimalniji uslovi rada za zaposlene, već je jedinstven, automatizovani sistem nadzora i upravljanja doprineo poboljšanju operativne i energetske efikasnosti u poslovanju. Ove prednosti u poređenju sa višestrukim nezavisnim sistemima, uz značajno smanjenje ukupnih troškova, predstavljaju primenu pametnih rešenja u cilju  ukupne optimizacije korišćenja energije. 

Izvor: Represent

 

Saradnja sa Crnom Gorom za čistiji Lim

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najavljeno je potpisivanje Memoranduma o saradnji sa Crnom Gorom u oblasti zaštite životne sredine, a zajedničke aktivnosti će, između ostalog, podrazumevati i rešavanje problema plutajućeg otpada u reci Lim, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka Irena Vujović istakla je da ekološki problemi ne poznaju granice i zato je ključno da ih svi zajedno rešavamo, jer je to važno za budućnost našig građana.

“Danas smo dogovorili naredne korake i kada je reč o rešavanju problema plutajućeg otpada na reci Lim. Ministarstvo na čijem sam čelu, raspisalo je konkurse za postavljanje barijera na toj reci, a formirali smo i zajedničko telo nadležnih ministarstava, i radnu grupu koja će mapirati sve divlje deponije u slivu reke kako bismo krenuli sa njihovim uklanjanjem”, istakla je Vujović.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore, Ratko Mitrović, rekao je da je cilj današnje posete, pored rešavanja problema plutajućeg otpada na Limu, želja da se produbi saradnja u oblasti ekologije.

“Imamo veliki problem sa čvrstim otpadom i došli smo da vidimo kako Srbija rešava taj problem. Srbija će graditi osam reciklažnih centara, i ta iskustva će nam biti korisna”, rekao je Mitrović.

Vujović je dodala da je na sastanku bilo reči i o pojačanim inspekcijskim kontrolama, kao i o izgradnji reciklažnih centara i postrojenja za preradu otpadnih voda. Takođe se govorilo o edukaciji građana kako bi se podigla svest o značaju očuvanja zdrave životne sredine.

Energetski portal

Kako teče odvikavanje od uglja u susednim zemljama – I deo

Photo-illustration: Unsplash (Gonz DDL)

Potpuno napuštanje uglja i prelazak na obnovljive izvore energije je težak zadatak čak i za razvijene zemlje Evropske unije, a čini se da je za zemlje Balkana ovo gotovo neizvodljivo jer elektrane na ugalj još uvek predstavljaju najveći izvor energije.

Ipak, kako bi izbegle sankcije i donekle se uskladile sa direktivama Energetske zajednice, zemlje Balkana preduzele su izvesne korake kako bi smanjile upotrebu uglja, a samim tim i zagađenje životne sredine.  Postavlja se pitanje da li će Srbija i susedne zemlje, zahvaljujući preduzetim merama, uspeti da uđu u korak sa EU ka postizanju klimatske neutralnosti.

Hrvatska

Kao najmlađa članica Evropske unije, Hrvatska je pod velikim pritiskom da smanji sagorevanje uglja i poveća udeo obnovljivih izvora energije.

U Strateškom planu Ministarstva životne sredine i energetike Republike Hrvatske za period od 2020. do 2022. godine navodi se da je putem Fonda za modernizaciju predviđeno finansiranja mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje na klimatske promene.

Ovaj Fond  uspostavljen je na nivou Evropske unije i služi za poboljšanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskih sistema država članica koje su korisnici ovog fonda, navodi se u Strateškom planu.

Ipak, iz nevladine organizacije Zelena akcija upotoravaju da Hrvatska još uvek nije preduzela konkretne korake da smanji zagađenje iz termoelektrana, jer se grade nova postrojenja TE Plomin čiji će životni vek daleko premašiti propisane rokove za ukidanje uglja.

U otvorenom pismu koje ova organizacija uputila Vladi, navodi se da problem emisije štetnih gasova neće biti rešen čak i ukoliko se u postrojenjima koristi najsavremenija tehnologija, jer “čista tehnologija uglja” ne postoji.

Oni dodaju i da nije poznato kada će nova postrojenja TE Plomin biti zatvorena niti na koji način će ova termoelektrana odlagati otpad. Iz Zelene akcije upozoravaju da će uz nova postrojenja biti potpuno nemoguće uskladiti se sa ciljevima Evropske unije kako bi se postigla klimatska neutralnost 2050. godine.

Bosna i Hercegovina

Termoelektrane u Bosni i Hercegovini još uvek intenzivno rade, a u toku su i završni radovi na Bloku 7 termoelektrane Tuzla, prenosi BHRT. Kako navode iz elektroprivrede BiH, Blok 7 usklađen sa najstrožijim kriterijumima Evropske unije da bi se uvećala proizvodnja energije i smanjilo zagađenje.

Takođe, nedavno je realizovan i projekat za odsumporavanje u termoelektrani Ugljevik, čime je ova termoelektrana postala najčistija kada je u pitanju emisija štetnih gasova, prenosi BHRT.

Ipak, i pored investicija u postrojenja za odsumporavanje, Evropska komisija je procenila da Bosna i Hercegovina još uvek u velikoj meri zagađuje vazduh, pa je protiv ove države pokrenut postupak zbog nepoštovanja ograničenja emisije štetnih gasova propisanih NERP-om (Nacionalni plan za smanjenje emisija).

Evidentno je da je snabdevanje  strujom iz obnovljivih izvora energije prioritet i za Bosnu i Hercegovinu, premda je korišćenje raspoloživog potencijala sunca, vetra, vode i biogoriva još uvek ograničeno.

Za sada je najavljena izgradnja prve vetroelektrane u Kantonu Sarajevo koja bi  trebalo da počne u avgustu ove godine, a vrednost investicije je oko 30 miliona eura. Takođe, u planu je izgradnja solarnih elektrana u Trebinju i Bileći, prenosi BHRT.

Crna gora

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi RTCG, Termoelektrana Pljevlja nalazi se na početku ekološke rekonstrukcije prvog bloka za koju će biti izdvojeno 54,4 milona eura. Zahvaljujući ovoj rekonstrukciji, radni vek termoelektrane trebalo bi da bude produžen do 2050. godine, pa se ni odricanje od uglja pre tog roka ne očekuje.

“Realizacijom ovih projekata Termoelektrana će proizvoditi električnu energiju po najvišim evropskim standardima bez rizika po životnu sredinu. Ekološkom rekonstrukcijom, sve emisije i produkti sagorevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaju prilikom proizvodnje električne energije, biće svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom naše države i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj”, navode iz Elektroprivrede Crne Gore za RTCG.

Ipak, ovom rekonstrukcijom neće se rešiti brojni problemi u Pljevljima, navodi se u saopštenju Demokrata Crne Gore. Oni dodaju da nisu dobili odgovor na pitanje o isplativosti ovog projekta, kao ni koje količine ugljen-dioksida će termoelektrana emitovati nakon rekonstrukcije.

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, Crna Gora ima najviše izgleda da se prva u regionu u potpunosti odrekne uglja, jer je 2019. godine Vlada Crne Gore saopštila da su, usled privremene obustave TE Pljevlja, čak 10 dana sve potrebe za strujom bile zadovoljene zahvaljujući obnovljivim izvorima.

Pročitajte kakva je situacija sa napištanjem eksploatacije uglja u Sloveniji, Severnoj Makedoniji i Albaniji ovde.

Milena Maglovski 

Kruzerima zabranjen ulazak u istorijski centar Venecije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Već godinama stanovnici Venecije zahtevaju da se kruzerima zabrani plovidba lagunom i ulazak u istorijski centar grada. Kritičari ističu da kruzeri doprinose propadanju životne sredineuzrokuju zagađenja i da to u velikoj meri utiču na temelje grada koji pogađaju redovne poplave. 

Još 2014. godine odobrena je izrada studije u oblasti zaštite životne sredine, i tada je najavljeno da će biti pronađene alternativne rute koje će zadovoljiti turističku industriju koja je ključna za ovaj grad. 

Nekoliko godina kasnije, italijanske vlasti donele su odluku da zabranjuju ulazak brodovima za krstarenje u istorijski centar Venecije. Veliki putnički brodovi sada će morati da pristaju u gradsku industrijsku luku Margera.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva infrastrukture i saobraćaja Italije, poštovanje umetničkog i kulturnog nasleđa koje predstavlja Venecija i njena laguna zahteva veliku maksimalnu pažnju i da su odluke koje su usvojili ministri samo prvi korak ka konačnom i strukturnom rešenju problema tranzita velikih brodova. U rešavanju ovog problema učestvuju četiri italijanska ministarstva, a njihov glavni cilj je zaštita istorijskog i kulturnog nasleđa Venecije.

Venecija i njena laguna nalaze se na Uneskovoj listi svetske baštine. Zbog proglašenja pandemije koronavirusa kruzeri ne mogu da uđu u ovaj grad, što je dovelo do toga su ulice i čuveni kanali pusti. Kako nema turista, a ni brodskog i gondolskog saobraćaja, voda u kanalima je toliko čista da se vide ribice kako plivaju, a sve to je uticalo i na kvalitet vazduha koji se u velikoj meri popravio. 

Milica Radičević

Užice: Raspisan javni poziv za subvencije u poljoprivredi 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Carter)

Poljoprivrednici iz Užica od danas mogu da podnesu zahtev za subvencije. Ovogodišnji budžet za to iznosi 32 miliona dinara, navodi se na sajtu grada.

Po rečima Slobodana Kuzmanovića, člana Gradskog veća, opšti uslovi konkursa isti su kao i prethodnih godina. Na javni poziv mogu se prijaviti registrovana poljoprivredna gazdinstvo sa terotirije grada Užica koja su aktivnom statusu. Takođe, moraju imati izmirene obaveze po osnovu poreza.

Maksimalni iznos subvencije je 280 hiljada dinara u oblasti stočarstva, odnosno 100 hiljada dinara za voćarstvo.

Poljoprivredni proizvođači mogu konkurisati po više osnova, ali je maksimalni iznos subvencije koju grad daje 280 hiljada dinara.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Grad Užice

Izgrađena solarna elektrana na zgradi EPCG

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Solarna elektrana na krovu i parkingu upravne zgrade Elektroprivrede Crne Gore u Nikšiću spremna je za proizvodnju elektične energije. Preko 1.000 solarnih panela postavljeno je na krovu zgrade i parkingu EPCG, a vrednost prve faze projekta iznosi blizu 600.000 eura, navodi se na sajtu Elektroprivrede Crne Gore.

Izgradnja ove solarne elektrane počela je u novembru prošle godine, a kako su svi radovi završeni kvalitetno i na vreme, energetski inspektor odobrio je probni rad elektrane.

Kako ističe menadžer projekta Sreten Gojković, solarne elektrane na upravnoj zgradi samo su prvi deo projekta čiji je krajnji cilj da obezbedi dovoljnu količinu električne energije za pokrivanje potrošnje upravne zgrade kompanije i učini je energetski neutralnim objektom.

“Izgradnja solarnih elektrana na parkingu i krovu upravne zgrade pripada prvoj fazi projekta i, na taj način, obezbediće se oko 40 odsto energije za pokrivanje energetskih potreba ovog objekta, što je na nivou oko 500.000 kWh električne energije godišnje”, naveo je Gojković.

Vlasnik projekta Olga Radović navodi da je instalacijom solarnih panela, uz primenu i ostalih mera energetske efikasnosti predviđenih Glavnim projektom, moguće dobiti energetski neutralan objekat.

“Potpunom realizacijom Projekta koji podrazumeva i rekonstrukciju upravne zgrade, uz primenu mera energetske efikasnosti, dobićemo prvi veliki energetski neutralan objekat u Nikšiću i među najvećim u Crnoj Gori. Pozitivni efekti energetske obnove upravne zgrade EPCG, osim finansijskih, ogledaju se i u smanjenju emisije CO2 što će se dodatno obezbediti i uvođenjem električnih vozila, kaže Radović.

EPCG je već nabavila dva električna vozila, a plan je da u narednom periodu ekološka vozila postanu zastupljenija u ovoj kompaniji. Takođe su ugrađena četiri punjača za električna vozila uz instaliranje kapaciteta koji će omogućiti izgradnju još auto-punjača.

Kada se celokupan projekat završi, godišnja ušteda električne energije biće oko 140.ooo eura. Realizacijom projekta stvaraju se uslovi za dobijanje sertifikata energetske efikasnosti, što predstavlja dokaz da je objekat u skladu sa međunarodnim standardom ISO50001, kao i svim normama predloženim zakonom iz ove oblasti.

Energetski portal