Home Blog Page 571

Tojotin pametni grad budućnosti uskoro otvara svoja vrata

Foto-ilustracija: Unsplash (Christina Telep)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamisao kompanije Tojota da u Japanu izgradi pametni grad koji bi, između ostalog, služio i kao laboratorija za testiranje novih tehnologija – uskoro postaje stvarnost!

Plan je da se u ovom “gradu budućnosti” testiraju roboti i autonomni automobili (koji će se kretati isključivo zahvaljujući solarnoj energiji i energiji vetra), kao i tehnologije potrebne za dalji ravoj pametnih kuća i veštačke inteligencije.

Prvih 360 stanovnika biće porodice i investitori koji će, u narednih pet godina, nastaniti  Voven Siti (Woven city/”Istkani grad”).

Inače, lokacija Voven Siti  je u blizini Tokija, na mestu nekadašnje fabrike.

Jedini materijal koji će se koristiti prilikom građenja biće drvo, kako bi se emisija ugljen-dioksida smanjila na najmanju moguću meru i postigla maksimalna energetska efikasnost objekta.

Japan ima plan da do 2050. godine bude ugljenično neutralna zemlja i da se postepeno svi ostali gradovi ugledaju na Voven Siti.

U ovom gradu ulice će biti podeljene na one koje koriste pešaci, biciklisti ili autonomna vozila. Prilikom isporuke robe na kućnu adresu koristiće se robotizovani, autonomni uređaji.

Grad će biti opremljen uređajima koji će život starijim osobama činiti lagodnim i bezbednim.

Japan je među najstarijim nacijama na svetu, pa je ova demografska grupa bila jako važna prilikom osmišljavanja plana funkcionisanja i infrastrukture grada.

Zdravstveno stanje stanovnika će se pratiti uz pomoć senzora, a plan je, kako prenosi Svetski ekonomski forum, da u njemu živi dve hiljade ljudi.

Tojota zna da ne može da ostane “samo” fabrika automobila, zato gleda u budućnost i poziva sve da joj se na tom putu pridruže.

Jovana Canić

Novi Bečej – dodela 1.400 hektara zemljišta u zakup

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Uprava za poljoprivredno zemljište raspisala je drugi krug konkursa za dodelu 1.390,7524 hektara državnog zemljišta u zakup na 15 godina.

Zemljište koje je predmet javnog nadmetanja nalazi se u katastarskim opštinama Bočar, Kumane, Novi Bečej i Novo Miloševo, a jedini uslov koji kandidati moraju da ispune za učešće u nadmetanjima je registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu tri godine.

Rok za prijavu je 21.04.2021. do 14 časova, a otvaranje ponuda, odnosno kreiranje rang liste zakazano je za 29.04.2021. u 12 časova.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Počela akcija „Prolećno čišćenje Beograda”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Uklanjanjem divlje deponije sa groblja u Malom Mokrom Lugu, otpočela je tradicionalna akcija „Prolećno čišćenje Beograda”.

Od 2014. godine, Grad Beograd svakog aprila čisti prestonicu u saradnji sa građanima i komunalnim preduzećima.

“U prolećnom čišćenju biće uklonenjeno skoro 40 divljih deponija. Akcija će obuhvatiti i uklanjanje grafita sa fasada i čišćenje priobalja”, najavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Za odabir ovog mesta odgovorna je Beograđanka Biljana Dojčinović koja je pokazala inicijativu ukazavši na problem gomilagnja smeća na ovoj lokaciji.

Ona se zahvalila nadležnima i dodala da joj je drago što će se nastavi sa uređenjem ovog dela grada.

“Ova deponija nije nastala slučajno, već je rezultat nemara građevinskih firmi koje po preuzimaju građevinskog otpada, umesto transporta do deponije Vinča, smeće ostavljaju po različitim delovima grada. Potrebno je doneti izmene pojedinih zakona, da bi se tom neodgovornom ponašanju stalo na put. Između ostalog menjaće se Zakon o krivičnom postupku, koji će omogućiti oduzimanje kamiona, kao i izmena Zakona o planiranju i izgradnji koji će obavezati investitora da pre dobijanja upotrebne dozvole dostavi dokaz o kretanju građevinskog otpada“, najavio je zamenik gradonačelnika.

Problem Grada su i deponije komunalnog otpada koje sami pravimo, objašnjava Vesić i dodaje da moramo podići svest građana kako bi se što odgovornije ponašali prema životnoj sredini.

“Rešenje se ne krije u tome da svake godine iznova pravimo deponije i onda trošimo resurse da ih uklonimo”, ukazao je Vesić.

Kada je reč o uređenju Malog Mokrog Luga, Vesić je istakao da će izgradnja spoljne magistralne tangente poptuno izmeniti taj deo Beograda i da će time građani opštine Zvezdara biti bolje povezani sa ostatkom grada.

Predsednik opštine Zvezdara Vladan Jeremić rekao je da ovakve akcije potvrđuje dobru komunikaciju sa građanima, uz konkretan rezultat na terenu.

Energetski portal

Ptica stepska beloguza po prvi put primećena u Srbiji

Foto: Zavod za zaštitu prirode
Foto: Zavod za zaštitu prirode

Pre četiri dana je na prostoru planine Belava u ataru sela Gnjilan u Pirotu po prvi put u Srbiji primećena stepska beloguza (Oenanthe isabellina). Ovu pticu prvi je primetio i identifikovo stručni saradnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije (ZZPS) Ivan Medenica, koji je tom prilikom i fotografisao.

Stepska beloguza se gnezdi u istočnom Balkanu, delovima istočne Evrope, centralne Azije pa sve do istočne Azije, navodi se u tekstu Zavoda za zaštitu prirode.

Reč je o ptici selici koja zimu provodi u Africi i na Indijskom potkontinentu. Preferira otvorena i suva travnata staništa sa kamenjarima, ali i suve travnate livade koje su pod stalnom ispašom.

Stepska beloguza je živahna vrsta i stalno je u pokretu, što je generalno odlika svih beloguza. Po dolasku na odgovarajuća gnezdeća staništa, brzo ispoljava teritorijalno ponašanje i tera druge ptice sa svog prostora, piše ZZPS.

Iako ova vrsta ima veliki areal pojavljivanja (11,7 miliona km2) i populacija je po međunarodnoj uniji za zaštiti prirode (IUCN) ocenjena kao „najmanja briga“ jer broji od 26 do 378 miliona jedinki na svetu, populacija u Srbiji ne broji više od 10 parova, pa se kod nas može smatrati ugroženom.

Ovo je veoma vredan podatak za bazu podataka o rasprostranjenju divljih vrsta u Srbiji koja se vodi u Zavodu za zaštitu prirode. Podatak o sredozemnoj beloguzi, kao vrsti koje preferira staništa poput karbonatnih livada i pašnjaka sa kamenjarima su veoma značajni za očuvanje brojnih drugih vrsta poput gorocveta (Adonis varnalis), kosovskog božura (Paeonia peregrina) i veoma retke vrste mrežokrilca pod nazivom Libelloides lacteus, vrstama koje su sve zabeležene na ovoj lokaciji, navodi se u tekstu ZZPS.

Energetski portal

Mladenovac će postati ekološka oaza Beograda

Foto-ilustracija: Unsplash (sasa damjanovic)
Foto: beograd.rs

Razvoj projekta četiri fabrike otpadnih voda jedan je od važnijih za dalji razvoj opštine Mladenovac, naglasio je predsednik te opštine Vladan Glišić, prilikom sastanka sa gradonačelnikom Beograda Zoranom Radojičićem, na kojem su se vodili razgovori o ključnim projektima važnim za žitelje ove beogradske opštine.

Najvažniji od njih je projekat Makiš–Mladenovac, ali ne treba zanemariti ni značaj infrastrukture za dovođenje novih fabrika  koje bi indirektno ili direktno popravile kvalitet života Mladenovčana.

Bilo je reči i o daljim ulaganjima u poljoprivredu što je, između ostalog, perspektiva ove opštine.

“Prethodnih godina je veliki deo sredstava koje je Grad odvajao za subvencije za poljoprivredu išao ka Opštini Mladenovac. Nadam se da će novim konkursom, kojim je opredeljeno 180 miliona dinara, veliki deo otići ljudima koji se bave poljoprivredom u Mladenovcu. Beograd ima oko dve hiljade hektara pod vinogradima, što ga pored Beča, čini jedinim glavnim gradom u Evropi koji ima vinograde i proizvodi vina”, istakao je Radojičić.

Opština Mladenovac ima veliki potencijal i za razvoj turizma, naročito ekološkog turizma. Kao deo aktivnosti na stvaranju „zelene oaze” u Mladenovcu, u toku je izgradnja transfer stanice i reciklažnog dvorišta, nakon čega će sav otpad sa teritorije opštine Mladenovac biti tretiran i deponovan na deponiju Vinča.

Foto: Grad Beograd

“Vrednost ovog ekološki dragocenog projekta je 550 miliona dinara, a rok za njegov završetak je kraj 2022. godine”, dodao je Radojičić.

Razgovaralo se i o unapređenju Beovoz-a, što bi bila važna komponenta i u razvoju turizma – ako turisti na brz i lagan način mogu da stignu iz Beograda do Mladenovca, uz razvoj ove ekološke predispozicije, to bi bio odličan put i vizija razvoja Beograda i Mladenovca.

“U oblasti ekologije smo i pred realizacijom projekta izgradnje tri mala i jednog velikog postrojenja za preradu otpadnih voda, uz dodatnih osamdeset kilometara kanalizacione mreže. Pri kraju je i završetak velikog projekta gasifikacije celokupne opštine uz izgradnju dalekovoda kojim pojačavamo energetsku stabilnost opštine. Takođe, dobili smo veliku podršku za projekat Makiš–Mladenovac, što znači da smo dobili skretanje za planinu Kosmaj i mislim da ćemo ovim rešiti problem zdrave i pijaće vode za sve stanovnike Mladenovca”, rekao je Glišić.

On je dodao da je pripremljeno i mnogo drugih projekata za naredni period.

“Rešavaćemo probleme krovova i raditi na sanacijama oštećenih delova zgrada. Baš kao što ulažemo u obdaništa za sela, isto tako ćemo u centru grada urediti vodu i rekonstruisati trotoare i dečja igrališta”, naveo je na kraju predsednik opštine.

Energetski portal

Moćna hrana koja staje u džep

Foto-ilustracija: Unsplash (Toomas Tartes)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastien Goldberg)

U susret lepom vremenu važno je razmotriti vanjske aktivnosti kao što su planinarenje, ribolov, džoging ili kampovanje. U ovakve avanture ne možemo se otisnuti bez zaliha hrane i ostalih potrepština, premda nas veliki prtljag može ometati da se u potpunosti prepustimo uživanju u prirodi.

Da bi umanjio količine hrane koja je potrebna za put, ali ne i njen kvalitet, Zoran Vukelić pokrenuo je kompaniju HikingFood koja proizvodi zdrave, visokokalorične zalogaje za sve zaljubljenike u prirodu.

Zoran objašnjava da je izučavao prehrambene navike plemena Tarahumara iz Bakarnog kanjona u Meksiku.

Oni su, kako kaže, čuveni po tome što u potrazi za lovinom mogu da pretrče ogromne distance, a sebe zovu Raramuri, što znači trkači. Vukelić je tako osmislio hranu za sopstveno trčanje maratona, ali se ova ideja vrlo brzo pretvorila u proizvod zvani FIBRO.

“Raramuri snagu crpe iz svojih običaja u ishrani i ja sam to preneo u FIBRO. Žuti FIBRO u sebi sadrži praktično kompletnu ishranu plemena Tarahumara u malom pakovanju. Napravio sam prve primerke i otkrio da zaista deluje. Kolege maratonci su tražili da probaju i oduševili se, pa su mi sugerisali da počnem proizvodnju. Onda sam tokom jednog hajkinga shvatio da je FIBRO u stvari idealan kao hrana za boravak u prirodi pošto ispunjava najstrože zahteve za tu vrstu hrane”, kaže Zoran za Energetski portal.

On dodaje da je svaki FIBRO obrok za sebe jer ima preko 200 kalorija, postojan je na visokim i niskim temperaturama, nije preterano sladak i, što je veoma važno, potpuno je prirodan, bez dodatih zaslađivača.

Takođe, idealnim za put čine ga i njegove male dimenzije zbog kojih lako staje u džep ili ranac, a njegovu praktičnost su, pored planinara, prepoznali i ribolovci i lovci.

“FIBRO je obrok koji staje u džep. Potpuno je prirodan, zdrav i nabijen energijom. Stavite nekoliko komada u džep i uputite se na planinu. Slobodno ćete uživati u prirodi jer znate da nećete ostati gladni. Trenutno nudimo FIBRO u tri različite verzije. To nisu samo drugačiji uskusi, svaki FIBRO je za sebe specifičan po sastavu. Trenutno radimo na razvoju novog proizvoda koji će, slobodno mogu da kažem, biti revolucionaran ne samo na našem već i na svetskom tržištu.”, objašnjava Vukelić.

HikingFood je prva kompanija specijalizovana za hranu za planinare u našoj zemlji, a Vukelić je zadovoljan jer su svi oni kojima je proizvod namenjen odlično reagovali. “Koliko im se dopada ideja, toliko su zadovoljni samim proizvodom. Nama je to najvažnije”, ističe on.

Milena Maglovski

 

Ekološki, ali ružni do bola

Foto: Tviter skrinšot
electric car električni automobil

Zašto o električnim automobilima samo hvalospevi? Te ekološki su, te lepi su, te dobri su! Evo ja sebi dajem apsolutno pravo da ih šejmingujem (izvinjavam se na odabiru reči), i to u pogledu njihovog izgleda, dokle god me neko ubedi da je tehnologija toliko napredovala pa automobili imaju emocije i rone suze iz farova.

Japanski LF 30 

Foto: Tviter skrinšot

Znate kako se od električnog automobila očekuje da nas sam pogled na njega vodi u budućnost, samo ne znam zašto se svi napori da se stvori futurističko električno vozilo zapravo završe ružnim električnim vozilom.

Tvorac koncepta LF 30, Jošihiro Sava, zasigurno je postigao da u tehnološkom smislu ovo vozilo bude besprekorno, ali je u estetskom, makar koliko me oči služe, zakazao.

Znala sam da mi je ovo udubljenje sa bočne strane odnekud poznato, samo nisam isprva mogla da se setim odakle. Da, sličan detalj imao je moj Ford, nastao dok sam se, kao vozač početnik, nespretno provlačila između nekakvih stubova. U rikverc!

Ne Jošihiro, ova finesa ne deluje kao nešto što bi futuristički automobil trebalo da ima. Ipak, super je što mojim kritičarima, koji mi do dana današnjeg nisu oprostili udubljenje na Fordu, sada mogu da pokažem ovu sliku uz objašnjenje da su udubljenja na autu novi trend i odraz sofisticiranosti.

Idemo dalje.

Teslin Sajbertrak 

Foto: Tviter skrinšot

Ni ti nisi “crveno slovo” Elone Mask! Na stranu impresivne performanse tvog Sajbertraka na koji si toliko ponosan, jer je on ružan kao grob.

Iako je minimalizam prva zapovest u teslinom jevanđelju, malo organskih linija ne bi škodilo jer je ovo električno vozilo toliko minimalističko da se pitate da li uopšte gledate u auto ili u veliku stenu.

“Pik-ap vozila nisu menjana 100 godina, zato smo mi tu da ponudimo nešto novo, nešto što svet nikada nije video”, reče Mask prilikom prvog predstavljanja ove grdosije.

Okej, niko ti ne spori da si inovativni genije, ali da li si ti uopšte video svoj auto? Zamislite da se vozite uz laganu muziku, sve je naizgled normalno, a onda pored vas projuri apokaliptični Sajbertrak. “To je to, napali su nas vanzemaljci! Svi u zaklon!”

Šta je, za ime Boga, moglo da inspiriše Maska da napravi ovu monstruoznost? On veli da ga je nadahnuo auto Lotus Espirit iz filma o Džejmsu Bondu, ali, ako mene pitate, nije se mogao ugledati na ružniji auto. Ipak, koliko god Lotus bio nakaradan, Sajbertrak je po pitanju ružnoće teško prevazići.

Nisan pivo 2

Foto: Tviter skrinšot

Sada sam već sigurna da neko tajno društvo organizuje takmičenje najružnijih električnih automobila, jer kako biste drugačije objasnili ovoliko modela čiji tvorci ne znaju za reč “lepo”?

Nisan pivo 2 je tragičan pokušaj da se dobije savršeno vozilo za gradsku vožnju. Zamislite samo – kabina se okreće za 360, a točkovi za 90 stepeni! To znači da možete da se krećete u svim pravcima, a bočno parkiranje bilo bi mačiji kašalj čak i za mene.

I pored svih navedenih kvaliteta, Nisan pivo 2 ostao je na nivou koncepta, a teško da će se ikada naći u masovnoj proizvodnji. Pogled na njega objašnjava i zašto:

Da li sebe zaista možete da zamislite kako se vozikate u autiću koji liči na malog oktopoda, ili pauka, ili vanzemaljca? I zamislite samo tog nesrećnog policajca koji se dvoumi da li da vas zaustavi zato što ste prekoračili brzinu ili zato što vozite neidentifikovani objekat.

Šalu na stranu, jasna mi je uloga ovakvih projekata jer su oni tu da industriji električnih automobila otvore nove horizonte. Tu pre svega mislim na nove tehnološke mogućnosti, ali što se izgleda tiče, možda ipak nismo savladali estetiku budućnosti.

Milena Maglovski

Na dnevnom redu Skupštine Srbije danas su četiri zakona iz oblasti energetike i rudarstva

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Danas se raspravlja o dva nova zakona – o korišćenju obnovljivih izvora energije i o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i izmenama i dopunama dva zakona – Zakona o energetici i Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, rekla je da zakoni iz oblasti rudarstva i energetike koji se danas brane pred poslanicima predstavljaju važan korak kako bi energetska politika države bila održiva i odgovorna prema životnoj sredini.

“Vlada Srbije je opredeljena da bude deo velikih promena koje se dešavaju u svetu, a koje podrazumevaju i proces energetske tranzicije i klimatski neutralan razvoj”, rekla je Mihajlovićeva u Narodnoj skupštini uoči početka današnje rasprave.

Ona je nastavila objašnjavajući da zakonima stvaramo bolje uslove za investicije, digitalizacijom procedura kroz uvođenje e-energetike i e-rudarstvo, ali i vodimo računa o energetski ugroženim kupcima, koji će usvajanjem ovih zakona, pored kupaca električne energije i gasa, obuhvatiti i kupce toplotne energije.

Sa druge strane, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) zahteva od Vlade Republike Srbije da iz skupštinske procedure hitno povuče predlog izmena Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, koje smatra neustavnim, jer ostavljaju mogućnost da država, po sopstvenom nahođenju, i formalno suspenduje pravni poredak Republike Srbije prilikom pregovora sa stranim investitorima.

Naime, predloženim izmenama ostavljena je mogućnost da država zaključi tzv. investicioni sporazum sa investitorom u projekat eksploatacije, kojim bi se bliže uredili „odnosi povodom izgradnje nedostajuće infrastrukture, zaštite životne sredine, prava preče kupovine proizvoda u korist domaćeg prerađivača, fiskalne i pravne pogodnosti u vezi projekta….“.

„Na ovaj način, teoretski je moguće da država povlašćenog investitora oslobodi od obaveze pribavljanja saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu u projektima u kojima je njeno pribavljanje po osnovu Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu neophodno.

Takođe, zamisliva je situacija u kojoj se investitoru ovakvim sporazumom omogućava da umesto po zakonom propisanoj stopi od 20 odsto, PDV obračunava po povlašćenoj stopi od npr. pet odsto ili porez na dobit po stopi od dest odsto umesto 15 odsto.

RERI je najavio da ukoliko Vlada Srbije ipak iz procedure ne povuče sporne izmene, a zakon u ovoj formi bude usvojen u Skupštini, da će odmah po njegovom stupanju na snagu, Ustavnom sudu podneti inicijativu za ocenu ustavnosti onih odredbi koje smatra neprihvatljivim i protivustavnim.

Energetski portal

U toku je cvetanje voća – sprečimo trovanje pčela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kris Mikael Krister)

Uprava za zaštitu bilja apeluje na poljoprivredne proizvođače, da prilikom primene sredstava za zaštitu bilja otrovnih za pčele prvo suzbiju korove u voćnjacima, jer upravo korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela i da pored toga što biljke koje tretiraju nisu u fazi cvetanja, do trovanja dođe zato što pčele idu na korovske biljke koje su u cvetu, piše u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U saopštenju Ministarstva navodi se da je, budući da se nalazimo u periodu cvetanja voća, rizik od trovanja pčela povećan. Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, pa usled lošeg oprašivanja opada i prinos, a i smanjuje se kvalitet plodova.

U saopštenju podsećaju da zakon zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče ni rano ujutru. Veoma je važno napomenuti da se sredstva za zaštitu bilja primenjuju u skladu sa registracijom – deklaracijom i uputstvom, a takođe je bitno da se poštuje predviđena koncentracija i karenca, a sve u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom.

Dodaje se da je potrebno skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je prilikom tretiranja uljane repice insekticidima zabranjeno primenjivati insekticide koji su otrovni za pčele u toku cvetanja, i da se prilikom tretiranja uljane repice pre cvetanja koriste sredstva za zaštitu bilja koja imaju kraći period delovanja.

Tretiranje komaraca iz vazduha takođe predstavlja ogroman problem, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe, a i drugih medonosnih biljaka, koju pčele intenzivno posećuju, navodi se u saopštenju. Zato je apel upućen kako nadležnima, tako i lokalnim samoupravama, da tretiranje komaraca iz vazduha ne sprovode, već da se komarci i krpelji tretiraju sa zemlje, preparatima koji nisu toksični za pčele, u kasnim večernjim satima kada nema aktivnosti pčela.

U okviru četvorogodišnjeg projekta u vezi problema trovanja pčela pesticidima u poljoprivredi, koji je SPOS (Savez pčelarskih organizacija Srbije) dobio na konkursu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), koji sprovodi NALED u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike (RSJP), a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), potpisana je deklaracija o zaštiti pčela u Srbiji sa više gradova i opština, a glavna aktivnost koja se očekuje od potpisivanja Deklaracije jeste postepeno ukidanje tretiranja komaraca iz aviona sredstvima otrovnim za pčele, dodaje se u saopštenju.

Iz tog razloga pozivani su predstavici gradova i opština koji nisu potpisali Deklaraciju, da to učine, jer očuvanjem pčela pomažu i razvoju svojih sredina.

Energetski portal

 

Pedeset miliona evra uloženo u Srbiju kroz fabriku sladoleda u Staroj Pazovi

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

Neki od najpoznatijih brendova sladoleda, omiljeni među potrošačima u Srbiji i širom sveta, proizvode se u modernoj fabrici Froneri Adriatic u Staroj Pazovi i odatle izvoze na tri kontinenta. Zahvaljujući stalnim ulaganjima koja su za proteklih pet godina dostigla 50 miliona evra, nekada mali lokalni pogon pretvoren je u modernu fabriku za 21. vek, a na putu je da postane vodeći proizvođač sladoleda u Jugoistočnoj Evropi.

Više od 200 različitih proizvoda dolazi sa 13 novih i unapređenih proizvodnih linija. Među njima su čuveni svetski konditorski brendovi u obliku sladoleda – Milka, Oreo, Nesquik, Cadbury, Daim – pored Froneri proizvoda koji su već godinama dobro poznati na tržištu Srbije pod brendom Nestle sladoleda kao što su Best, Nirvana, Topgun, Pirulo, Hit, Aloma i Familia.

Korneti, čašice i porodična pakovanja proizvedni u Srbiji mogu se naći u Velikoj Britaniji i skoro svakoj zemlji Evrope, kao i u Izraelu, Južnoj Africi i Sjedinjenim Državama. Svaki proizvod se pravi prema istim standardima vrhunskog kvaliteta i održivosti, uz poštovanje specifičnih potreba određenih zemalja. Na primer, sladoledi koji se izvoze u Izrael moraju da ispune stroge norme košer sertifikata. Froneri Adriatic izvozi u više od 25 zemalja, a vrednost izvoza je prošle godine premašila 38 miliona evra.

Froneri je nastao 2016. godine kao globalno zajedničko ulaganje spajanjem kompanija Nestle sladoledi i R&R, objedinivši njihovo višedecenijsko znanje i iskustvo u proizvodnji.

Foto: Executive Group

U junu 2018. godine Froneri Adriatic je uložio značajna sredstva od 20 miliona evra u renoviranje i proširenje nekadašnje Delta/Nestle fabrike u Staroj Pazovi, dok investicije danas dostižu iznos od 50 miliona eura.

Površina stare fabrike je gotovo udvostručena na 24.000 kvadratnih metara, a proizvodni kapaciteti su povećani za 60 procenata.

„Drago nam je što možemo da podržimo srpsku ekonomiju kako investicijama tako i činjenicom da većinu sirovina koje koristimo u proizvodnji kupujemo od poljoprivrednika, lokalnih kompanija i proizvođača. Zadovoljstvo nam je da doprinosimo razvoju Stare Pazove,“ kaže Generalni direktor Froneri Adriatic-a Kristijan Doksan.

Froneri će nastaviti značajno da doprinosi razvoju i Stare Pazove i srpske ekonomije kroz redovna ulaganja najviše u oblasti tehnologija za zaštitu životne sredine i reciklažu, što je u skladu sa korporativnom strategijom održivosti.

Izvor: Executive Group

Plutajuće solarne elektrane – veliki potencijal ili nesreća u najavi?

Foto: Tviter skrinšot
Foto-ilustracija: Pixabay

Teško je izdvojiti samo jednu prednost solarnih elektrana jer je pozitivan uticaj ovog obnovljivog izvora energije na ljude i okolinu neprocenjiv. Ipak, karakteristika koja garantuje sigurnu budućnost i sve veću popularnost solarne energije zasigurno je njena prilagodljivost.

Solarni paneli našli su svoje mesto na krovovima, na zemlji, čak i na satelitima koji orbitiraju oko zemlje, a od nedavno ih ima i na vodi.

Iako spoj vode i struje deluje kao nesreća u najavi, ovakvi projekti uspešno su implementirani širom sveta, a moglo bi se reći da njihova šira primena tek predstoji.

Biolozi upozoravaju da solarne elektrane koje zauzimaju velika prostranstava mogu ugroziti prirodna staništa divljih vrsta i sprečavaju da se određene površine koriste za uzgoj hrane.

Jedno od rešenja može biti izgradnja plutajućih solarnih elektrana, pažljivo konstruisanih kako bi se izbegla katastrofa. Ovakve solarne elektrane privukle su pažnju velikog broja naučnika koji su u svetskim medijima i na brojnim naučnim forumima diskutovali o njihovim dugoročnim efektima, kako pozitivnim, tako i negativnim.

Ono oko čega su se svi složili to je da ove elektrane sprečavaju prekomerno zagrevanje vode, a time i niz neželjenih pojava. Veća temperatura vode dovodi do bujanja algi koje oslobađaju velike količine toksina smrtonosnih za ribe. Osim toga, isparavnjem stajaćih voda znatno se smanjuje njihova zapremina, a time i količina raspoloživog kiseonika za normalni funkcionisanje živog sveta.

Izgradnja plutajućih elektrana mogla bi da reši sve ove probleme jer bi u potpunosti blokirala dotok sunčevih zraka i vetra na određenu površinu jezera. Ipak, i tu moramo biti oprezni jer još uvek ne postoje objedinjene studije koje pokazuju na koji način će „zamračenje“ jednog dela jezera, ako ne i celog jezera, uticati na biljni i životinjski svet.

Pojedini naučnici istakli su da blokiranje sunčeve svetlosti u potpunosti uništava organizme koji obavljaju fotosintezu i time proizvode dragocene hranljive materije. Ovo bi u pojedinim slučajevima moglo imati pozitivan efekat jer bi sprečilo takozvano cvetanje vode, dok bi u drugim moglo biti pogubno za vodeni ekosistem.

Kao dodatan problem navodi se i smanjena sposobnost zagrevanja vode nakon zimske sezone, a naučnici su zabrinuti jer se vodeni organizmi

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

teško prilagođavaju na ovako dramatične promene temperature.

Ostali problemi mogli bi de okarakterisati kao socio-ekonomski jer bi masovna upotreba plutajućih solarnih elektrana znatno uticala na turizam, sport, ribolov i plovidbu.

Ipak, da ovaj ovaj članak ne bi poprimio negativan ton, plutajuće solarne elektrane imaju veliki potencijal, a naučnici tvrde da su za 12,5 odsto efikasnije od solarnih elektrana na krovovima i zemlji. Na sreću, međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) objavio je smernice kako ublažiti negativan uticaj obnovljivih izvora energije na biodiverzitet.

Pažljivim konstruisanjem plutajućih solarnih elektrana i detaljnom procenom uticaja na životnu sredinu sledeći smernice IUCN-a, moguće je osigurati duplu korist ovakvih projekata – dobijanje čiste energije i zaštita vodenih ekosistema.

Milena Maglovski

Pirot dobija moderan reciklažni centar

Foto: Wikipedia/Plamen Agov
Foto-ilustracija: Pixabay

U toku su radovi na izgradnji linije za odvajanje otpada u pirotskoj regionalnoj deponiji, vredne 270 miliona dinara, a po završetku projekata koje ministarstvo sprovodi uz podršku evropskih partnera, Pirot će dobiti jedan od najmodernijih regionalnih reciklažnih centara u Srbiji. navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka Irena Vujović istakla je da će linija za sekundarnu separaciju odvajati otpad od plastike, kartona i papira od otpada koji nastaje od ostataka hrane ili trave.

“Ako bi se bar 15 odsto komunalnog otpada recikliralo i ponovo upotrebilo, time bi se produžio vek deponije, što je veoma značajno, imajući u vidu da se na ovu deponiju dovozi i tretira otpad i iz Babušnice, Bele Palanke i Dimitrovgrada”, rekla je ministarka, ističući da je ovo značajan ekološki projekat za čitav Pirotski okrug.

Ministarstvo je, kako je dodala, opredelilo i 160 miliona dinara za izgradnju transfer stanice u Knjaževcu, pa će i po završetku tog projekta, deo otpada iz Knjaževca, Soko Banje i Svrljiga takođe stizati do pirotske deponije.

“Iz IPA fondova planirana su ulaganja za primarnu separaciju otpada, a kroz kredit Evropske banke za obnovu i razvoj ulaganje od 6,5 miliona eura za proširenje dvorišta deponije i kompostanu. Kao resorna ministarka i kao građanka ove zemlje ponosna sam na ove projekte, jer će Pirot dobiti regionalni reciklažni centar po evropskim standardima, što će smanjiti zagađenost i podići kvalitet života građana”,rekla je Vujović.

Ministarka je takođe čestitala gradonačelniku Pirota Vladanu Vasiću na uspešno osmišljenom projektu pošumljavanja, za koji je ministarstvo već prebacilo gradu oko 500.000 dinara, kako bi zasadili nova stabla u naselju Novi Zavoj.

Energetski portal

 

Gradi se prvo naselje na svetu koje čine samo 3D štampane kuće

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat izgradnje 15 domova u kalifornijskom mestu Rancho Mirage, prema rečima investitora, će biti prvo naselje na svetu koje čine samo 3D štampane kuće.

Vrednost projekta je 15 miliona dolara, a završetak radova planiran je za proleće 2022. godine.

Realizacija ideje predstavlja saradnju između kalifornijske kompanije Mighty Buildings i izvođača radova Palari Group.

Sve kuće će imati dvorište sa bazenom, a kupcima je na raspolaganju ili trosoban stan sa dva kupatila ili dvosoban stan sa jednim kupatilom. Početna cena ovih nekretnina je 595 hiljada dolara.

Prilikom izgradnje Mighty Buildings će koristiti svoju robotiku i automatizaciju, zbog koje će, kako kompanija kaže, celokupan posao moći da se završi sa 95 odsto manje radnih sati i deset puta manje otpada.

Nakon što se štampanje panela završi u fabrici, sledi montiranje u čelične okvire odmah po isporuci – “na licu mesta”.

Predviđena je i ugradnja solarnih panela kako bi se skladištila energija prikupljena od sunčevog zračenja, a budućim  stanovnicima biće ponuđene i druge dodatne opcije, poput elektropunjača i velnes tehnologije sa veštačkom inteligencijom uz pomoć koje će biti omogućeno prečišćavanje vazduha i vode.

“Tehnologija 3D štampe nam je omogućila da gradimo brže, snažnije i efikasnije”, rekao je Basil Star, osnivač i izvršni direktor Palari Group.

Jovana Canić

Digitalizacija gradova i zgrada doprineće rešavanju problema klimatskih promena

Fotografija: Schneider Electric
Fotografija: Schneider Electric

Problem klimatskih promena ne može se rešiti bez transformacije gradova i zgrada.

Čak 70 odsto uticaja na emisiju gasova sa efektom staklene bašte širom sveta potiče od gradova, dok udeo zgrada u tom uticaju čini oko 40 ili čak 50 odsto.

Problem se dodatno usložnjava zbog činjenice da će stopa urbanizacije do 2050. godine dostići čak 68 odsto, što je značajno povećanje u odnosu na trenutnih 55 odsto stanovnika planete koji danas žive u gradovima. Digitalizacija će, uz pomoć postojećih tehnologija, biti ključni pokretač ove transformacije.

Prema Pariskom sporazumu do 2050. godine sve zgrade moraju imati nultu neto emisiju ugljen-dioksida, a da bi se taj cilj ispunio biće neophodno primeniti nekoliko ključnih obrazaca.

Ultraefikasnost zgrada postiže se smanjenjem potrošnje energenata za oko tri puta, njihovom potpunom elektrifikacijom, dok sistemi u objektu moraju biti spremni da se oslone na obnovljive izvore energije i da rade sa fleksibilnim energetskim izvorima u vlasništvu samog objekta, povezani sa modernim i digitalizovanim mrežama, kako bi se povećala ukupna efiksanost sistema.

Dodatno, kombinacija efikasnih, potpuno elektrifikovanih i digitalizovanih distributivnih mreža, veća upotreba distribuirane proizvodnje energije, ulaganje u skladištenje energije i elektromobilnost, biće od pomoći u upravljanju i kontroli energetske potražnje.

Potpuna digitalizacija elektomreža unaprediće ukupne zahteve gradova za energijom putem automatizacije i obaveštavanja u realnom vremenu. Digitalizovane mreže će takođe podstaći integrisanje obnovljivih izvora energije u sistem i olakšati prelazak na elektromobilnost i raspoređenost baterija za skladištenje energije i punjenje elektrovozila.

Objekat koji simboliše ultraefikasnu električnu i digitalnu budućnost gradova je T-Mobile Arena u Las Vegasu, zajednički projekat kompanija AEG i MGM Resorts International u saradnji sa Schneider Electric-om. Sa LEED Gold sertifikatom, T-Mobile Arena koristi platformu EcoStruxure Schneider Electric-a u celom objektu kako bi ostvarila kompletnu digitalnu povezanost i kontinualnu kontrolu. U prvih 12 meseci primene T-Mobile Arena je uštedela 18 odsto električne energije i ovaj objekat predstavlja model održivosti koji treba da sledimo.

Tekst možete da pročitate i u Magazinu Energetskog portala PAMETNI GRADOVI decembar 2020. – februar 2021.

Srbija će Transbalkanskim koridorom povezati region u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izgradnja Transbalkanskog koridora strateški je važna investicija ne samo za Srbiju, već predstavlja projekat od regionalnog i evropskog značaja.

Pored toga što će poboljšati sigurnost i kvalitet napajanja u zapadnoj i centralnoj Srbiji, ovaj projekat će povezati region u oblasti energetike, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

“Vizija Srbije je da, kao što je već važna tranzitna ruta u transportu, bude i nezaobilazan energetski koridor, što će izgradnjom Transbalkanskog koridora i biti”, rekla je Mihajlovićeva, povodom potpisivanja Sporazuma o ustupanju finansijske pomoći i odgovornosti između Ministarstva rudarstva i energetike i EMS AD, sa direktorkom EMS-a Jelenom Matejić.

Potpisivanje sporazuma je jedan od koraka u realizaciji projekta treće sekcije Transbalkanskog koridora, od Obrenovca do Bajine Bašte. Ukupna dužina dalekovoda na ovoj sekciji je 109 kilometara, a vrednost investicije od 58,95 miliona eura, od čega 12,8 miliona eura čine bespovratna sredstva EU, koja ovim sporazumom Ministarstvo ustupa EMS-u.

Direktorka EMS-a Jelena Matejić rekla je da današnje potpisivanje Sporazuma o ustupanju finansijske pomoći i odgovornosti između Ministarstva i EMS AD predstavlja korak u ostvarenju zacrtanog cilja – postizanju potpune energetske bezbednosti Republike Srbije.

“Kao i u svim dosadašnjim poslovima, tako i u ovom, EMS AD postupa profesionalno i odgovorno i drži se zadatih rokova. Zato nam je drago da na ovom putu imamo podršku potpredsednice Vlade i ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović, kao i celog Ministarstva. Uvereni smo da ćemo zajedničkim zalaganjem i naporima, u zadatim rokovima, a na dobrobit građana i Republike Srbije, završiti ovaj značajan projekat”, navela je ona.

Energetski portal

 

Izgradnja auto-puta Beograd-Podgorica i ukidanje duplih granica

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Povezivanje sa regionom je od izuzetnog značaja kako bi se ostvarila efikasna putna komunikacija i omogućio slobodan protok ljudi i robe na teritoriji cele Jugoistočne Evrope, što je osnova regionalne politike i ideje mini Šengena, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Na sastanku ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislava Momirovića, i ministra za kapitalne investicije Crne Gore, Mladena Bojanića, bilo je reči o najvažnijim aspektima saradnje u oblasti infrastrukturnih projekata, železničkog i avio saobraćaja.

Jedan od kapitalnih projekata je izgradnja auto-puta E-763: Požega-Boljare, a Bojanić je informisao je Momirovića o trenutnom statusu aktivnosti i planovima na projektu sa crnogorske strane do granice Boljare.

Projekat Beograd – Južni Jadran ne samo što predstavlja vezu između Srbije i Crne Gore, već će u širem kontekstu povezati Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju, zaključili su ministri tokom sastanka.

Momirović je istakao da je od brojnih državnih investicija u Srbiji u domenu železničke infrastrukture, putnog, vodnog i aviosaobraćaja, jedan od ključnih onaj koji će spojiti Beograd i Podgoricu na auto-putu Miloš Veliki.

,,Sada izvodimo radove na deonici od Čačka do Požege, a vrlo brzo se spremamo da potpišemo komercionalni ugovor za deo puta od Požege preko Arilja, Ivanjice, Duge Poljane do Boljara. To je deonica od 107 kilometara, za nas jako značajna i strateški važna, jer ukoliko mi povežemo i približimo Srbiju i Crnu Goru, Beograd sa Barom, mi potpuno podižemo ekonomske perspektive građana naše dve republike”.

Ministar Bojanić je istakako da crnogorska strana za cilj ima da se što pre nastave planirane aktivnosti na izgradnji auto-puta između Crne Gore i Srbije, i najavio da će već u maju ove godine biti potpisan sporazum o formiranju zajedničkih timova koji će raditi na definisanju tačaka budućeg auto-puta kod granice Boljare.

,,Po pitanju železničke infrastrukture imaćemo zajedničke radove i projekte, a u narednih par meseci ćemo u Belom Polju imati i zajednički granični prelaz, ukidaju se duple granice, što će smanjiti sve carinske administrativne procedure” rekao je Bojanić.

Kada je reč o saradnji u aviosaobraćaju, ministar Bojanić je povodom slučaja nacionalne avio kompanije Montenegro erlajns napomenuo da će Crna Gora, uprkos prethodnim problemima, rešiti sve finansijske obaveze i preuzeti ih na sebe, dodavši da uskoro počinju letovi nove nacionalne avio kompanije Crne Gore, za koju na destinaciji između naših zemalja prve letove očekuju u junu ove godine.

,,Nova avio kompanija Crne Gore radi na tome da što pre uspostavimo vazdušni saobraćaj Podgorica-Beograd i Tivat-Beograd, jer svakako su se te dve destinacije pokazale kao ekonomski najisplativije i najkorisnije po pitanju ekonomske saradnje, i zbog protoka ljudi a i za turističku privredu Crne Gore” istakao je Bojanić.

Energetski portal