Home Blog Page 570

Raste potražnja za naftom, ali ne i cene

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Procenjuje se da će do kraja godine doći do ozbiljnog rasta u potrošnji sirove nafte, a od marta do danas, za samo mesec i po dana, cena goriva u Srbiji porasla je za 5 do 7 dinara, prenosi RTS.

Ipak, kako za RTS ističe Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, promene koje nas očekuju neće biti drastične, kao kada je cena sirove nafte nekoliko meseci bila povećana za 88 odsto.

On objašnjava da tržište nafte vrlo intenzivno reaguje na sve najave eventualnih povećanja i ispunjenja potrošnje, a prošlu sedmicu su, kako kaže, obeležile procene da će do kraja godine doći do ozbiljnog porasta u potrošnji sirove nafte.

Iako je četiri do pet dana prethodne nedelje cena sirove nafte bila u porastu, Mićović ističe da je petak doneo smirenje, te da se cena po barelu sada kreće između 60 i 65 dolara.

Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju, analitičari predviđaju da je pred nama period povećane mobilnosti ljudi, a samim tim i veće potrošnje goriva. Cena goriva zavisiće od toga na koji način će proizvođači odgovoriti na veliku potražnju, kaže Mićović.

On dodaje da srpsko tržište reaguje kao i sva druga, premda se ukupni troškovi naftnih sektora, dok gorivo dođe do pumpi, razlikuju od zemlje do zemlje. Nivo konkurencije takođe se razlikuje pa, samim tim, i brzina tih promena varira od zemlje do zemlje.

Izvor: RTS

Raspisan konkurs za dodelu bespovratnih sredstava zadrugama za 2021. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava zadrugama za 2021. godinu u iznosu od 500.000.000 dinara.

Kako se navodi u saopštenju zadruge predstavljaju potencijal za održivi privredni i društveni razvoj u Srbiji i nude različite privredne, ekonomske i društvene prednosti u odnosu na druge oblike poslovanja. 

Glavni cilj ovog konkursa je sistemsko unapređenje poslovanja zadruga iz oblasti zemljoradnje, poljoprivrede, seoskog turizma i zanatstva, povećanje broja zadruga, razvoj zadružnog sistema i povećanje konkurentnosti na tržištu, kao i stvaranje mogućnosti da zadruga svojim poslovanjem doprinese održivom razvoju lokalne zajednice.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava za novoformirane zemljoradničke i poljoprivredne zadruge iznosi 7.500.000 dinara, dok za stare zemljoradničke i poljoprivredne zadruge iznosi 15.000.000 dinara. Maksimalan iznos predviđen za turističke, zanatske i socijalne zadruge iznosi 7.500.000 dinara.

Rok za podnošenje prijava je 24. maj 2021. godine, za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Ministarstvo za brigu o selu

Počinje čišćenje orbite od svemirskog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Verovali ili ne, ali u Zemljinoj orbiti se nakupilo toliko otpada da će uskoro početi misija čišćenja.

Za većinu otpada su odgovorne Sjedinjene Američke Države i Rusija, a u pitanju je raznovrsni otpad: pokvareni sateliti, iskorišćeni delovi raketa, instrumenti koje su izgubili kosmonauti.

Čak 95 odsto otpada je dakle direktna posledica ljudske aktivnosti i neodgovornosti.

Prema podacima iz 2017. godine, Rusija je odgovorna za 6.515 objekata, dok je Amerika odgovorna za nešto manje – 6.211. Treće mesto odlazi u ruke Kinezima sa 3.839 predmeta, a slede ih Francuska (547), Japan (266) i Indija (202).

Jasno je da je svemirski otpad postao problem, pa je zato i osmišljena misija pod nazivom End-of-Life Services By Astroscale (ELSA) koja ima za cilj čišćenje orbite.

ELSA-d se sastoji od dve letelice, satelita servisera teškog 175 kg i klijentskog satelita teškog 17 kg.

Serviser je razvijen da na siguran način uklanja otpad iz orbite, a poseduje tehnologiju i magnetni sistem za spajanje. Klijentski satelit je replika svemirskog otpada. Serviser će se konstantno spajati i razdvajati od klijentskog servera u seriji demonstracija i tako pokazati svoju sposobnost da pronađe i spoji se sa nefunkcionalnim satelitima i drugim otpadom. Demonstracije uključuju potragu za klijenskim satelitom, inspekciju, dolazak do njega i spajanje.

Misija ELSA-d će trajati oko šest meseci, a potom će serviser i klijentski satelit biti usmereni prema Zemljinoj atmosferi kako bi sagoreli. Isto će se dogoditi i sa svemirskim otpadom.

Svemirski otpad je veliki problem jer leti velikom brzinom i lako može da ošteti druge letelice. Između ostalog, predstavlja rizik i za astronaute na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Jovana Canić

Proglašen Predeo izuzetnih odlika “Ade i odseci kod Slankamena“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predeo izuzetnih odlika “Ade i odseci kod Slankamena” proglašen je zaštićenim područjem I kategorije u Srbiji. Ova odluka je doneta na osnovu studije zaštite, kao stručno-dokumentacione osnove za uspostavlјanje zaštite, koju je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode u Novom Sadu, navodi se na sajtu ovog zavoda.

Mesna zajednica Stari Slankamen pokrenula je inicijativu, koju je podržao Pokrajinski zavod i još 2014. godine počela su istraživanja i valorizacija prirodnih vrednosti geološkog profila i rečnih ada na Dunavu kod Slankamena, radi uspostavljanja prostorne zaštite.

Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamenaˮ zahvata područje ada i neogenih i lesnih odseka uzvodno od Slankamena, koje obuhvata uzak pojas priobalјa na desnoj obali Dunava, Urošev sprud i nekoliko manjih ada uz desnu obalu Dunava, kao i Veliku adu uz levu obalu Dunava. Nalazi se na teritoriji opštine Inđija i zahvata delove područja katastarskih opština Stari Slankamen i Novi Slankamen, ukupne površine 407,83 hektara, od čega je 310,29 hektara u državnoj svojini, u privatnoj svojini 63,19 hektara i u javnoj svojini 34,35 hektara.

“Na ovom području posebno se ističu paleofloristički lokalitet “Janda”, geološki profil jezersko – rečnih sedimenata sa sačuvanim okamenjenim stablima tropsko – suptropske vegetacije i dobro očuvanim listovima kopnene vegetacije, profil sa donjosarmatskim sedimentima “Poćenta” izgrađen od sedimenata sa mnogobrojnom fosilnom faunom koji predstavlјaju zapise o prostiranju i evoluciji nekadašnjeg Panonskog mora, “Velika jaruga” kao jedan od najekstremnijih relјefnih oblika AP Vojvodine. Na ovim prostorima su zabeleženi procesi stvaranja, razgrađivanja i međusobne smene peščanih sprudova rukavaca, laguna, plićaka, bara, tršćaka i ponika vrba na Uroševom sprudu. Predeo obiluje retkim i ugroženim vrstama: zabeleženo je 13 nacionalno i međunarodno značajnih bilјnih vrsta (najznačajnije su raznorotka, crni glog i testerica), 55 nacionalno i međunarodno značajnih vrsta beskičmenjaka (od čega su tri strogo zaštićene, tri zaštićene i jedna ugrožena), 38 vrsta riba (ukrajinska paklara, jegulјa, gavčica, vijunica, čikov, mali i veliki vretenar) koje na ovom prostoru imaju značajna lokalna mrestilišta, 11 vrsta vodozemaca – osam strogo zaštićenih i 9 vrsta gmizavaca – pet strogo zaštićenih (podunavski mrmolјak i barska kornjača), 162 vrste ptica od kojih su 132 strogo zaštićene”, navodi se na sajtu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Predeo se odlikuje sa 19 za zaštitu prioritetnih tipova staništa koja predstavlјaju izuzetan primer reprezentativnih staništa kontinentalnog i panonskog regiona (umereno vlažne panonske livade, kopneni visoki šaševi, zajednica vodenih lјutića mezotrofnih stajaćih voda, obalne srednje travolike zajednice i panonske lesne stepe).

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako dalje navode prirodne vrednosti ovog specifičnog prostora proizvele su i osobeni način života i privređivanja lјudi, kao što su ekstenzivno stočarstvo, napasanje i držanje stoke na adama i uzgoj vinove loze i skladištenje vina u lesnim lagumima.

Novo zaštićeno područje je povereno na upravlјanje Udruženju građana “Eko les park” iz Starog Slankamena.

Zaštićena područja su područja koja imaju izraženu geološku, biološku, ekosistemsku i/ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjima od opšteg interesa. Pored navedenih vrednosti, definisana su i staništa vrsta ptica i drugih migratornih vrsta značajnih u skladu sa međunarodnim propisima, koja se mogu proglasiti za zaštićena područja od opšteg interesa. Vrednovanje, odnosno utvrđivanje vrednosti i značaja zaštićenog područja, prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Sl. glasnik RS“, br. 97/15) vrši se u odnosu na izraženost glavnih prirodnih obeležja, pojava i procesa od interesa za zaštitu područja, kao i funkcije i namene područja. Shodno tome, zaštićena područja se svrstavaju u tri kategorije: od izuzetnog (međunarodnog, nacionalnog), velikog (pokrajinskog/regionalnog) i lokalnog značaja, navodi Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Zaštićena područja su klasifikovana u sedam vrsta, i to: strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

Energetski portal

Prvi električni Ferari stiže do 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čuveni italijanski proizvođač automobila Ferari (Ferrari) svoj prvi električni automobil predstaviće 2025. godine. Kompanija je sporo prihvatala elektrifikaciju i ranije je najavljivano da će njihovo prvo električno vozilo na ulicama biti do kraja 2030. godine. Međutim, kako gotovo svi veliki proizvođači automobila uveliko rade na e-vozilima, to kao da je podstaklo i čelne ljude Ferarija da “ubrzaju” razvoj vozila na električni pogon

Kako je najavio izvršni direktor Džon Elkan, prvi Ferari na struju biće predstavljen sredinom ove decenije. Glavna ideja je da novi e-automobil privuče novu generaciju kupaca. Nije otkriveno o kakvom se modelu radi, ali mnogi predviđaju da će prvi električni Ferari biti SUV vozilo.

“Veoma smo uzbuđeni zbog našeg prvog potpuno električnog Ferarija koji planiramo da predstavimo 2025. godine. Nastavljamo sa realizacijom naše strategije elektrifikacije”, rekao je Elkan, prenosi Robb Report.

Ferari je dugo skrivao sve planove u vezi sa razvojem vozila na električni pogon, jer nisu bili zadovoljni ovom tehnologijom. Najviše im je smetalo to što proces punjenja baterije traje dugo. Međutim kako se pojavljuju baterije koje mogu biti pune za pet minuta, koliko i traje punjenje rezeorvara gorivom, možda je i to doprinelo tome da Ferari uđe u trku i počne da proizvodi električna vozila.

Poznato je da ova kompanija proizvodi i dva hibridna vozila, LaFerrari i SF90 Stradale, koji su u trenutku predstavljanja bili veoma popularni.

Jedno je sigurno, Ferari neće odustati od svojih moćnih motora sa unutrašnjim sagorevanjem i uskoro će predstaviti tri nova modela automobila na ovaj pogon.

Milica Radičević

 

 

Aktivisti pozivaju građane da se uključe u prikupljanje podataka o divljim sisarima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo (Wildlife Montenegro)

Projekat MammalNet, koji promoviše Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA), a koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Wildlife Montenegro, udružuje snage sa različitim evropskim partnerima specijalizovanim za divlje životinje, sa ciljem procene potencijala primene “građanske nauke” i otvorene nauke u monitoringu evropskih sisara.

Ova inicijativa promoviše istraživanje i zaštitu divljih sisara Evrope, ali i rešavanje nekih od ekoloških izazova sa kojima se suočavamo, kao što su klimatske promene, gubitak biodiverziteta ili pojava bolesti povezanih sa divljim životinjama.

MammalNet nudi nekoliko tehnoloških alata koji pomažu građanima i naučnicima da evidentiraju prisustvo sisara u svom staništu. Svako može da se priključiti u projekat korišćenjem mobilne aplikacije za beleženje prisustva sisara ili njihovih tragova, ili deljenjem fotografija snimljenih pomoću foto-zamki.

Iz organizacije poručuju da iako nisu eksperti, građani su u stanju da razlikuju mnoge vrste sisara u svom okruženju (poput zečeva, lisica i sl.).

MammalNet, kako navode, želi da ohrabri i podstakne ljubitelje prirode, ekologe, lovce i sve druge građane da se bave naukom. Deljenje svojih susreta i lokacije divljih sisara jedan je od najboljih načina za poboljšanje znanja o našem biodiverzitetu i predstavlja vredan doprinos unapređenju istraživanja divljih životinja.

“Posmatranje jelena ili srne na livadi ili putu, na primer, od je velike vrednosti za istraživače i vrlo je jednostavno podeliti ga kroz iMammalia aplikaciju” kaže Marina Radonjić, članica Wildlife Montenegro, mr bioloških nauka i doktorand na Univerzitetu Crne Gore.

“Foto-zamke nam omogućavaju da dobijemo osnovne informacije o tome gde i kako sisari žive. Možete postaviti jednu u svojoj bašti ili okruženju. Bićete oduševljeni time šta sve možete fotografisati. Ako nemate iskustva, možete poslati svoje fotografije i prepustiti prepoznavanje vrsta ekspertima. A tako možete naučiti i da ih sami prepoznate,” rekao je Masimo Skandura, koordinator projekta za jugoistočnu Evropu.

Tokom pilot faze, projekat je pokrenut u Španiji, Nemačkoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Sada je u drugoj fazi uključeno još nekoliko evropskih država, među kojima je i Crna Gora. Ovo je odličan način da pokažete brigu o svojoj zemlji kroz posmatranje divljih životinja za nauku, ali i prilika za svakoga da aktivno doprinese poznavanju sisara na evropskom i globalnom nivou.

“Preuzimanjem aplikacije projekta i razmenom informacija o susretima sa divljim životinjama, svaki građanin može da postane naučnik koji podržava aktivno očuvanje biodiverziteta”, poručuju iz NVO MammalNet.

Energetski portal

Danas na javnom uvidu Nacrt Uredbe o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac

Foto: Ljubica Štivić
Foto: Ivan Bukvić

Nacrt Uredbe o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac, koji će danas na javni uvid oglasiti Ministarstvo zaštite životne sredine, predviđa novi režim zaštite ovog područja, kao i mere kojima će se, između ostalog, definisati prelazni rok za prelazak motornih čamaca i drugih plovila na električni pogon.

Nacrt Uredbe će biti na uvidu javnosti 20 dana, a zatim će biti održana javna rasprava u Novoj Varoši i Sjenici.

“Pozivamo građane i sve zainteresovane strane da se uključe u donošenje novog akta, kako bi se na najbolji način sagledali svi potencijalni problemi i kako bismo zadovoljili najvažniji interes čitavog društva, a to je adekvatna zaštita naših prirodnih dobara“, rekla je ministarka Irena Vujović.

Prema njenim rečima, nakon revizije biće povećana površina pod zaštitom na ovom području sa 7.543 hektara na 11.746 hektara, i biće uspostavljen i prvi stepen zaštite, odnosno režimi zaštite I, II i III stepena.

Ministarka je rekla da će se svima koji u rezervatu Uvac koriste motorne čamce na goriva koja zagađuju životnu sredinu, dati prelazni rok za prelazak na plovila na električni pogon.

Specijalni rezervat prirode „Uvac” nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, između masiva planine Zlatibor na severu, Čemernice i Javora na istoku i jugoistoku i Zlatara na zapadu i jugozapadu, na teritoriji opština Nova Varoš, Sjenica i Priboj.

Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je krajem 2019. godine Ministarstvu zaštite životne sredine Studiju zaštite Specijalnog rezervata prirode Uvac, kada je Ministarstvo prvi put i pokrenulo postupak revizije zaštite tog područja, međutim zbog epidemioloških razloga, postupak je odložen sve do sada.

Energetski portal

Crna voda u Čukaričkom rukavcu, neprijatan miris se širi oko Ade Ciganlije – ima li rešenja

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Tek što su u martu “Srbijavode” saopštile da je čišćenje Čukaričkog rukavca završeno, neprijatni miris, isti kao i jesenas, ponovo se širi oko najpoznatijeg beogradskog izletišta Ade Ciganlije. Inspekcije su naložile merenje i ponovo je samo konstatovano da je voda i u Topčiderki i u rukavcu pete, najgore, kategorije.

U Čukaričkom rukavcu voda – gotovo crna. Najgore je veslačima koji tu treniraju i koji su i prijavili zagađenje.

U Topčiderku se duž celog toka uliva kanalizacija, a sumnja se i na to da zagađenje dolazi i direktno iz cevi koja se nalazi naspram Šećerane i tržnog centra.

“Tri do četiri puta godišnje se to desi, uginula riba na površini užasna scena. Mi smo ubeđeni da se ovde desilo hemijsko zagađenje, opasna materija je ispuštena u vodu. Naše zapažanje je da se boja rukavca menja, gustoća vode se menja pojavom te materije”, kaže Ivan Brajtigam, predsednik Veslačkog kluba Partizan.

U čišćenje rukavca uloženo je 15 miliona dinara. Uklonjeno oko 40.000 kubika mulja, ali time nije otklonjen uzrok zagađenja. Pored vidljivog otpada, već godinama merenja pokazuju da je voda veoma zagađena, da nedostaje kiseonika i da je velika koncentracija amonijačnog azota.

“Događaju se procesi raspadanja koji nastaju zbog toga što se u vodu direktno ulivaju organske supstance i koje se moraju raspasti pod dejstvom gljivica bakterija. To se ne može nikako drugačije rešiti osim da se zaustavi priliv otpadnih voda“, napominje prof. dr Predrag Simonović sa Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković”.

Inspektori su sproveli nadzor nad radom dve fabrike u neposrednoj blizini rukavca. Tehnološke otpadne vode fabrika u krugu Šećerane otiču u gradsku kanalizaciju, a ne u rukavac, saopštava ekološka inspekcija.

“Problem se može rešiti uređenjem kanalizacionih sistema tako da se sva ta, i sanitarna i tehnička i industrijska, voda ne baca neprečišćena u Topčidersku reku. Što se tiče industrije tu postoje filteri, a što se tiče građanstva, tu kanalizacija mora biti rešena”, ističe Jasmina Madžgalj, iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Beograda.

A dok kanalizacija ne bude “rešena”, kanali puni otpada i smrad koji se širi biće i dalje svakodnevica i na Karaburmi, i u Krnjači, u Borči i u mnogim drugim naseljima. I u Beogradu, i širom Srbije.

Izvor: RTS

 

Hajneken se obavezao na nultu emisiju ugljen-dioksida do 2040. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Stella de Smit)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Andri Klopdeinstein)

Kompanija Hajneken se obavezala da ostvari nultu emisiju ugljen-dioksida u proizvodnji do 2030. godine, a u celokupnom lancu vrednosti do 2040. godine. Ovo je prvi u nizu mnogih ambicioznih koraka u okviru ažurirane strategije održivog poslovanja kompanije, pod nazivom “Stvaramo bolji svet”, a koja predstavlja bitan deo celokupne nove poslovne “Evergreen” strategije uravnoteženog rasta kompanije.

„Namera nam je da do 2030. godine postignemo nultu emisiju ugljen-dioksida u svim svojim proizvodnim procesima, a kako bismo ispunili cilj od 1,5°C koji propisuje Pariski sporazum. Nastavićemo da smanjujemo emisiju šetetnih gasova kroz energetsku efikasnost i ubrzaćemo prelazak na obnovljive izvore energije.”, navodi Dolf Van Den Brink, predsednik izvršnog odbora i generalni direktor kompanije Hajneken.

On je dodao da veliki deo ukupnog ugljeničnog otiska izvan proizvodnje ove kompanije nastaje u okviru procesa poljoprivrede, pakovanja, distribucije i hlađenja. Hajneken će zato blisko sarađivati sa svojim dobavljačima i partnerima, kako bismo postigli ambiciozni cilj i nultu emisiju ugljen-dioksida u okviru celokupnog lanca vrednosti do 2040. godine.

“Svesni smo da HEINEKEN može da napreduje samo ako i naša planeta i zajednice u kojima poslujemo napreduju zajedno. Želeo bih posebno da se zahvalnim svim našim zaposlenima na posvećenosti i želji da se predano posvete ovoj temi. Zajedničkim i timskim radom, daćemo sve od sebe da stvaramo bolji svet za sve nas.”, rekao je Den Brink.

Od prvog zrna ječma do poslužene pune čaše našeg piva, Hajneken je usmeren na konkretne akcije za smanjenje svog ugljeničnog otiska, blisko sarađujući sa kupcima, potrošačima i dobavljačima.

Izvor: Ruskinhunt 

 

Telenor pokrenuo program reciklaže mobilnih telefona

Foto: Promo (Telenor)
Foto: Promo (Telenor)

Telenor poziva sve građane da se priključe programu reciklaže i donesu svoje stare mobilne telefone u Telenor prodavnice širom Srbije.

Uređaje mogu reciklirati korisnici svih mobilnih mreža.

Kupovinom novog mobilnog uređaja nastavlja se briga o korisnicima u Telenorovom ekosistemu uređaja koji je sada obogaćen i programom reciklaže.

Kompanija je lansirala program reciklaže mobilnih telefona koji direktno utiče na smanjenje elektronskog otpada i kreiranje održivog sistema odlaganja uređaja koji više nisu u upotrebi.

Zaštita životne sredine bila je primarna inspiracija za pokretanje kompleksnog programa koji zaokružuje proces prelaska sa starog na novi mobilni telefon. Zato pozivamo sve građane da budu deo promene i pomognu u stvaranju zdravije životne sredine“, kaže Aleksandra Mišić Dodić, marketing menadžerka Telenora.

Uz sjajnu ponudu telefona, plaćanja na rate bez kamate, osiguranja uređaja i servisiranja u roku od 48 sati, Telenor pomaže korisnicima i da svoj uređaj odlože na bezbedan i ekološki način.

Svako ko donese telefon na reciklažu tokom aprila i maja dobija vaučer od 7.000 dinara za kupovinu telefona ili određenog pametnog sata u narednih 30 dana.

Od juna, vrednost vaučera iznosiće 1.500 dinara.

Saznajte više o programu reciklaže na Telenorovom sajtu u segmentu za privatne i poslovne korisnike.

Energetski portal

Polovnjaci poskupljuju za najmanje 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Obi Onyeador)
Foto-ilustracija: Unsplash (moto moto sc)

Polovni automobili u Srbiji ovoga proleća poskupeće najmanje 30 odsto, kažu stručnjaci. Razloga je više, carina je promenila tarife, sada se moraju uvoziti isključivo vozila koja zadovoljavaju ekološke standarde.

Zbog korone težak je pristup kupovini polovnih vozila na zapadu, jer su i tamo skupa. Prosečan Nemac, kažu stručnjaci, sada vaga da zadrži stari provereni automobil ili da kupi star dve do tri godine, jer su redovi za čekanje za pojedine nove modele i do šest meseci.

Nema više prevare s papirima, naročito za automobile starije od 2010. godine. Svi će, bez obzira na stanje, biti procenjeni po katalogu Auto-moto saveza i to će poskupeti bar za 20 odsto, jer su, na primer, za automobile iz 2006. donošeni overeni računi na 500 do 600 eura, što je upola manje.

“Svi smo čekali da s početkom korone padnu cene automobila, međutim, od prošle godine do danas, vozila permanentno poskuplju, a sada imamo još jedan dokaz za to – isporuka novih automobila je usporena”, kaže inženjer Jovan Radić, ekspert za uvoz vozila sa tržišta Evropske unije.

Rešenje postoji, onaj ko želi da kupi dobar, očuvan i servisiran automobil treba da ode do ovlašćenog uvoznika i kupi automobil iz sistema staro za novo. Time plaća nešto višu cenu, ali neće imati glavobolju zbog izduvnih gasova i garancije.

“Ja mislim da je najbolje da se kupi automobil koji je kupljen ovde, u domaćoj prodaji, kao nov auto, jer u tom slučaju dobijate njegovu celu istoriju, dobijate servisnu knjižicu znate gde je održavan i kako je održavan i to je mnogo bolja varijanta za kupovinu polovnjaka nego uvoz onih automobila iz inostranstva čiju istoriju ne znamo”, ističe inženjer Dušan Cincar, automobilski analitičar.

Još jedna interesantna stvar, kažu eksperti. Uvoze se veoma luksuzni polovnjaci koji prelaze 50.000 eura. Na primer, njih je u poslednje vreme čak 30 odsto u ukupnom uvozu, jer se svi boje da će se do njih ovoga leta teško dolaziti.

Dažbine su sada manje za njih, a stari do pet godina sa euro 5 normom, mogu se lako naći po povoljnim cenama.

Izvor: RTS

 

Gugl uskoro uvodi opciju za navigaciju ekoloških ruta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nirmal Rajendharkumar)

Aplikacija Gugla “Maps” uvodi novu opciju u borbi protiv klimatskih promena.

Vozači će moći da odaberu opciju navođenja na ekološke rute  na osnovu faktora za koje se procenjuje da stvaraju najniže emisije ugljenika na osnovu stanja na putevima, tipu vozila, terenu po kojem se vozilo kreće i drugih činioca, objavila je kompanija Gugl.

Nova “ekološki osvešćena” funkcija biće dostupna za početak u Sjedinjenim Američkim Državama, a nakon toga i u drugim delovima sveta kao vid obaveze prema novom planu Gugla da svojim uslugama direktno pomogne u zaštiti životne sredine i da kroz svoj doprinos doprinese u ostvarenju boljih rezultata u borbi protiv klimatskih promena.

Od juna se očekuje da aplikacija bude dostupna i u Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Španiji i Velikoj Britaniji, zemljama koje su uveliko “objavile rat” emisijama ugljen-dioksida.

Postoji mogućnost da se ova opcija isključi ili da se, ukoliko su druge ponuđene rute brže, uporedi nivo emisije ugljenika.

Direktor proizvoda u kompaniji Gugl kaže da su u mogućnosti da za otprilike polovinu ruta ponude ekološki prihvatljiviju opciju kretanja pri kojoj ne bi došlo do gubljenja vremena zbog menjanja trase putovanja.

Podatke o putevima, koji dolaze iz automobila putem Street View opcije, kao i iz vazduha i satelitskih snimaka, obrađivaće zaposleni u Nacionalnoj laboratoriji za obnovljivu energiju.

Ova laboratorija, je postigla dogovor sa Guglom o dodeli sredstava kako bi dodatno proučila tačnost svojih procena.

Sledeći korak je ponuda upoređivanja različitih vrsta prevoza – automobila, bicikla, javnog prevoza i drugih – kako bi korisnici imali dodatne pogodnosti prilikom donošenja odluke na koji način će doći do željenog odredišta.

Jovana Canić

Kada je putovanje kolima štetnije za životnu sredinu od letenja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Automobil na benzin ili dizel u kome je samo vozač može da ispusti veću štetnu emisiju po putniku nego kod putovanja avionom unutar EU, pokazala je nova studija o ekološkom uticaju transporta.

“Uticaj emisije vazdušnog saobraćaja, mereno prema putniku po kilometru, uvek je veći (nego kod ostalih vrsta transporta)”, pokazalo je istraživanje Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

“Međutim, letovi nisu nužno najštetniji izbor. Naime, najštetniji su obični automobili ako se u njima vozi samo jedan čovek”, dodaje se.

I dok su vozila samo sa vozačem na putovanjima dužim od 500 kilometara najveći zagađivači, kada u automobilu ima više putnika, emisija po osobi pada ispod nivoa avio-prevoza.

Tako je nivo “popunjenosti” vozila “pojedinačno najvažniji” faktor kada se procenjuje šteta po životnu sredinu, navodi se.

“Da li je voz, avion ili auto gotovo prazan ili pun 80 odsto, to pravi veliku razliku. Samo taj faktor može način prevoza učiniti najboljim ili najgorim izborom za životnu sredinu”, ističe se u izveštaju.

EEA je uradila studiju kako bi pomogla onima koji odlučuju o politikama za transportni sektor da doprinesu ispunjavanju ciljeva iz Evropskog zelenog dogovora.

Putovanja vozom proglašena su za nabolja za životnu sredinu, uz mogućnosti koje pruža “meka” mobilnost, poput hodanja ili vožnje biciklom.

U izveštaju se zaključuje da će preusmeravanje putnika sa avio-saobraćaja na železnički imati “ključnu ulogu” kod ispunjavanja cilja EU da smanji emisiju iz transporta za 90 odsto u poređenju sa nivoima iz 1990.

Već postoji povećana svest o “ekološkim i klimatskim problemima koje prouzrokuje avio-transport”, što navodi Evropljane da preispitaju odluke o tome kako će putovati, naveli su autori studije.

Zbog koronavirusa putovanja su znatno smanjena, ali je pre izbijanja pandemije putnički saobraćaj jačao širom Evrope.

Trenutno transport daje četvrtinu emisije u Evropskoj uniji. Drumski prevoz je odgovoran za 72 odsto emisije sektora, pomorski za 14 a vazdušni za 13 odsto emisije.

Železnica daje samo 0,4 odsto emisije a proizvode je lokomotive na dizel.

Međutim, i železnica ima mane – izveštaj je pokazao da vozovi velike brzine na dugim linijama zagađuju bukom koja može da se uporedi ili je čak veća nego u avio-saobraćaju.

Izvor: EURACTIV.com/Beta

Još četiri milijarde dinara za ulaganja u ekologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Erdin Akcinar)
Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)

Prema pedloženim izmenama Zakona o budžetu za 2021. godinu, budžet Ministarstva zaštite životne sredine mogao bi biti uvećan za četiri milijarde dinara.

Ministarka pomenutog resora, Irena Vujović,  smatra da predložena ulaganja stavljaju ekologiju među prioritete Vlade Srbije i da će ovu godinu, ukoliko rebalans budžeta bude usvojen, obeležiti najveća ulaganja u ovu oblast do sada.

Nakon sednice Vlade, Predlog izmena i dopuna Zakona o budžetu za 2021, upućen je u skupštinsku proceduru, a ako poslanici usvoje ovaj akt, Ministarstvo zaštite životne sredine raspolagaće sa 12,3 milijarde dinara u 2021. godini.

Ono što je sigurno, jeste da će država nastaviti da finansira projekte kojima je cilj smanjenje aerozagađenja.

“Još jednom pozivam lokalne samouprave da prate naše konkurse i iskoriste podršku koju ćemo im dati. Takođe, iz ovih sredstava, pomagaćemo gradovima i opštinama da saniraju divlje deponije na svojim teritorijama. Već smo sproveli javni poziv kojim smo ih pozvali da mapiraju sve lokacije na kojima se nedozvoljeno odlaže otpad”, rekla je Vujović.

Ministarka je rekla da je budžet uvećan kako bi, pored ostalog, bila dostupna sredstva za pokretanje kapitalnih projekata, kao što je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 28 lokalnih samouprava, ali i za kompletnu zamenu kotlova u gradskoj toplani u Kragujevcu, jer je ona trenutno jedan od većih zagađivača u tom gradu.

Ministarka je istakla da njeno ministarstvo nastaviti da sprovodi sve projekte i aktivnosti kojima je cilj da se unapredi stanje životne sredine, a da je povećanje budžeta još jedan veliki korak ka tom cilju.

Rezultati ne mogu doći preko noći, ali Vujović veruje da će do kraja godine imati čime da se pohvale.

Energetski portal

U selima kod Požege uzbuna zbog geoloških istraživanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Rumph)

Stanovnici požeških sela su u fazi uzbune zbog najave da će firma “Jadar Lithium” d.o.o. Beograd na tom području početi geološka istraživanja litijuma. Ne treba zaboraviti da je požeška kotlina na 300 do 910 metara nadmorske visine, koja se nalazi između tri reke Skrapeža, Đetinje i Moravice, što stvara idealne uslove za bavljenje poljoprivredom.

Takođe, opština ima oko 4.000 poljoprivrednih domaćinstava, pa je poljoprivreda ponovo u ekspanziji zasadima velikih površina malina, kupina, jabuka, gajanjem krompira i uzgoja stoke, kao i sve veći broj mladih koji ostaju na selima zbog agrara.

Koje su posledice sumporne kiseline?

Zbog zabrinutosti meštana održan je sastanak više mesnih zajednica u selu Srednja Dobrinja. Sastanak je organizovala Inicijativa za Požegu, a bilo je prisutno oko 150 meštana. Tu su im predstavnici udruženja iz Loznice i profesor univerziteta u Beogradu predstavili šta sve može da se dogodi prilikom istraživanja, a kasnije i otvaranjem rudnika, koje su posledice upotrebom sumporne kiseline pri proizvodnji i slično.

Vladan Bećić, meštanin Srednje Dobrinje i član udruženja Inicijativa za Požegu, rekao je za Agroklub da su za ova istraživanja sasvim slučajno saznali.

“Na zvaničnom sajtu Opštine Požega objavljen je dokument kojim firma “Jadar Litijum” obaveštava opštinu da će 17. aprila početi geološka istraživanja litijuma na njenoj teritoriji, po odobrenju Ministarstva rudarstva i energetike. Prema informacijama koje smo sakupili ta istraživanja trebalo bi da se rade na privatnim parcelama, a vlasnike tih parcela niko nije obavestio”, rekao je Bećić.

Te parcele na kojima treba da se rade istraživanja, prema rečima Bećića, su ili pod šumom ili pod zasadima od nekih poljoprivrednih kultura.

“Ovde je uglavnom poljoprivredni i stočarski kraj, mnogi su podigli zasade malina, kupina, jabuka, gaje se žitarice… Ovo je kraj koji je veoma živopisan. Narod je zatečen i ogorčen, naročito mladi koji su ostali na selu.”

Zahtev za moratorijum

On je rekao da su meštani sela preko Inicijative za Požegu uputili zahtev opštini da uvede moratorijum i ne dozvoli istraživanja, a od Ministarstva rudarstva i energetike da im dostave kompletnu dokumentaciju o tom geološkom ispitivanju i da odgovore da li imaju saglasnost vlasnika parcela.

“U slučaju da nam ne izađu u susret narod sigurno neće dozvoliti da počnu istraživanja, a kasnije ni osnivanje rudnika. Spremni smo da

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)

svojim telima branimo. Imam dvoje dece i sve ću učiniti za njih da im ostavim zdravu budućnost”, rekao je Bećić.

Mladi poljoprivrednik Dragan Simović iz Srednje Dobrinje bavi se uzgojom krava muzara i tovom bikova.

“Imam 27 godina i ostao sam na selu. Ovde su se moji preci već 500 godina bavili poljoprivredom i stočarstvom. I ja planiram da ovde osnujem porodicu, ali ova situacija sada može da me izbaci iz koloseka. Sada govore o tim istraživanjima litijuma, a kasnije mogućoj izgradnji rudnika. To će sigurno uticati na moju proizvodnju i svakako ću se boriti protiv toga”, rekao je Simović, koji poručuje da je narod jako zabrinut.

Najavljena protestna vožnja

U Gornjoj Dobrinji se nalazi Spomen kompleks Milošu Obrenoviću, u mestu gde je rođen. U okviru njega se nalaze dve crkve, kao i čardak srpskog kneza. Zbog toga je, kako nam je rekao Bećić nakon razgovora sa Dobrinjskim sveštenikom, ovaj sveštenik obećao da će u ime svoje parohije i crkvene opštine uputiti zahtev svojim nadležnim u eparhiji da traže da se obustave istraživanja zbog istorijskog značaja predela.

Obavešteni smo da će u subotu u znak podrške seoskim domaćinstvima Požežani organizovati protestnu vožnju automobilima kroz pomenuta sela.

U Opštini Požega kažu da su u pitanju istražne aktivnosti, kojima tek treba da se utvrdi da li ima litijuma i bora, tako da nema opasnosti po stanovništvo i geološka istraživanja ne treba koristiti u političke svrhe.

Izvor: Agroklub

Otkrivena bakterija koja se hrani radioaktivnošću

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici su nedavno otkrili bakteriju Candidatus Desulforudis audaxviator (CDA)  koja se hrani energijom nastalom usled hemijskih reakcija u prirodno radioaktivnim mineralima.

Kako piše u studiji koju je objavio list ISME, ovaj mikroorganizam živi u vodenim česticama zarobljenim u stenama duboko u zemlji, a po prvi put je otkriven u rudniku zlata u Južnoj Africi. Ubrzo nakon prvog otkrića, bakterija CDA pronađena je u rudnicima u Aziji i Americi, a naučnici su  započneli opsežna ispitivanja ovog neobičnog organizma.

Tri navedena lokaliteta poslužila su istraživačima da se bliže upoznaju sa novootkrivenom bakterijom, a najpre su želeli da utvrde na koji način su se ove bakterije prilagodile različitim životnim uslovima.

Iako su naučnici očekivali velike razlike u genomu, na njihovo iznenađenje, genomi bakterija CDA uzetih iz Azije, Amerike i Afrike, bilo su gotovo identični. Otuda su zaključili da se genom ovih otpornih mikroorganizama, uprkos radijaciji kojoj su neprestano izloženi, nije promenio 175 miliona godina.

Naročito ih je zaintrigiralo na koji način je CDA odolela evoluciji, tako svojstvenoj za bakerije, budući da se pojedine vrste, poput Ešerihije Koli, menjaju neverovatnom brzinom pa čak postaju otporne na antibiotike.

Istraživači iz Bigelou laboratorije za proučavanje okeana u SAD-u želeli su da otkriju šta je to što ovaj maleni organizam čini tako otpornim na promene. Oni su pošli od hipoteze da bakterije CDA imaju poseban mehanizam koji štiti njihov genom od mutacije.

Naime, do mutacija dolazi usled replikacije DNK koju izvode DNK polimeraze. Moguće je da ove bakterije imaju izuzetno precizne polimeraze koje ne mogu da naprave grešku, ili pak nekakav mehanizam koji popravlja grešku ukoliko do nje dođe.

Ovo otkriće svakako je dagoceno za genetičare i biotehnologiju jer se može koristiti za DNK dijagnostiku i gensku terapiju.

I još nešto, budući da su u stanju da prerade radioaktivne supstance, uz pomoć ovih mikroba mogli bismo da umanjimo nuklearni otpad ili da ga se u potpunosti otarasimo. Ipak, sve je još uvek pravi izazov za naučnike, a koristi koje možemo imati od ovih, i njima sličnih organizama, biće poznate tek nakon daljih ispitivanja.

Za podzemne mikroorganizme se, kako piše list ISME, do pre 30 godina nije ni znalo, a danas je procenjeno da čine oko 10 odsto ukupne svetske biomase. U toku su intenzivna istraživanja ovog nepoznatog sveta čiji je biodiverzitet još uvek misterija, a nova zapanjujuća otkrića u ovoj oblasti tek možemo da očekujemo.

Milena Maglovski