Home Blog Page 577

Toplana u Valjevu od sledeće grejne sezone prelazi na gas

Foto: Grad Valjevo
Foto: Grad Valjevo

Nakon grejne sezone „Toplana Valjevo“ će biti rekonstruisana, a umesto mazuta koristiće se ekološki prihvatljiviji gas što će u velikoj meri smanjiti problem aerozagađenja, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Radove na toplani obišla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i tom prilikom je istakla da će se nakon završetka svih radova, uključujući i toplovod, stvoriti uslovi za to da se na gradsku toplanu priključe i Zavod za javno zdravlje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Istorijski arhiv, ali i manji objekti u blizini.

Resorno ministarstvo će ovaj projekat podržati sa 80 miliona dinara, a projekte ozelenjavanja u Valjevu sa četiri miliona dinara, dodala je ministarka.

“Izdvojili smo značajna sredstva za smanjenje aerozagađenja, koja smo lokalnim samoupravama širom zemlje stavili na raspolaganje kroz konkurse, te je Valjevu na osnovu pripremljenih projekata odobreno ukupno 84 miliona dinara”, precizirala je Vujović.

Prema njenim rečima, zahtev Ministarstva prema svim lokalnim samoupravama koje su dobile sredstva jeste da završe radove do sledeće grejne sezone.

“U planu je i dugoročno rešavanje problema otpada u Valjevu i celom regionu, što će biti realizovano izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom Kolubara–Kalenić, čija je vrednost 26 miliona evra”, navela je ministarka.

Ona je istakla da je planirano da regionalni centar tretira otpad iz 11 lokalnih samouprava, i to po evropskim standardima, a postoji mogućnost da se priključi još njih četiri, čime se rešava problem upravljanja otpadom za region u kojem živi više od pola miliona stanovnika.

Energetski portal

Diskusija o novom zakonu o OIE

Foto: Printscreen/ZOOM

Vlada Srbije juče je usvojila Predlog zakona o obnovljivim izvorima energije, a tim povodom danas je održana diskusija u organizaciji Udruženja italijanskih privrednika u Srbiji (Konfindustrija Srbija) i Privredne komore Srbije (PKS).

Osnovana 2012godine sa ciljem da bude adresa i sigurna luka za italijanske privrednike koji se opredele da upravo u Srbiji pokrenu proces internacionalizacije, uspostave trgovinske odnose ili realizuju investiciju, Konfindustrija Srbija danas broji preko 165 kompanija u svom članstvu.

Udruženje svojim članovima pruža operativnu podršku i smernice na njihovom putu internacionalizacije, pri sklapanju saradnje sa lokalnim partnerima u Srbiji, a istovremeno, pomaže im u boljem razumevanju dinamike i mogućnosti lokalnog tržišta.

U novom Zakonu o energetici kao i u Zakonu o obnovljivim izvorima energije (OIE), Konfindustrija Srbija je prepoznala priliku za nove italijanske investicije, posebno imajući u vidu ekspertizu i iskustvo italijanske privrede u oblasti OIE.

Predsednik Konfindustrija Srbija Patricio Deitos istakao je da mu je drago što Vlada Srbije ima dalek pogled u budućnost i daje olakšice kada su u pitanju OIE.

„Briga o životnoj sredini je važna, a svi oni koji žele da investiraju u Srbiji ili da žive ovde treba da se okrenu obnovljivim izvorima energije“, istakao je Deitos.

Državna sekretarka Jovanka Atanacković izjavila je da je ovaj set zakona usvojen na Vladi, mada nema sumnje da će biti usvojen i na Skupštini.

„Zakoni u energetskom sektoru dugo nisu menjani, a svi mi želimo klimatski neutralnu planetu do 2050. godine. Zato smo predstavili jedan od najmodernijih zakona, a od formiranja radnih grupa do usvajanja zakona prošlo je svega tri meseca. Najpre smo organizovali izradu nacrta, javnu raspravu i onlajn rasprave, a zatim smo poslali Nacrte zakona na 20 različitih adresa i sve naknadne komentare smo ugradili u nacrt“, istakla je Atanacković

Ona je navela da je cilj sva četiri zakona zaštita životne sredine i održivi razvoj kako bi se naš kontinent već 2030. godine mogao pohvaliti većim procentom OIE.

Na diskusiji je učestvovala i Vesna Simić, šef odseka za obnovljive izvore energije, koja je istakla da je ovim zakonom korišćenje obnovljivih izvora energije proglašeno javnim iteresom.

 „OIE sada imaju prednost u odnosu na fosilna goriva i, iako su zakoni još uvek podložni izmenama, za investitore je važno da njihovi ekonomski interesi neće biti ugroženi, a prve aukcije očekuju se već krajem godine“, istakla je Simić i dodala da se intenzovno radi na donošenju podzakonskih akata, a predsednica Vlade odredila je veoma zahtevan rok od 40 dana.

Jedan od učesnika ove diskusije bio je i vlasnik kompanije MT-KOMEX i najveće solarne elektrane u našoj zemlji, Miloš Kostić. On je ovim prilikom istakao da će i građani, zahvaljujući novom zakonu, moći da budu investitori, kao i da očekuje da će biti regulisano net merenje (net metering) jer budućnost leži u našim krovovima.

„Nadamo se da će potencijal OIE prepoznati i građani a mi smo tu da pomognemo svima koji se opredele za ugradnju solarnih panela jer u ovoj oblasti imamo preko 10 godina iskustva“, naveo je on i dodao da je pred ovom kompanijom dosta novih modela investiranja, a industrijska postrojenja nude svoje krovove za ugradnju solarnih panela jer znaju koliko je sličnih projekata MT-KOMEX uspešno realizovao.

„Mi od 2009. godine radimo na projektima obnovljivih izvora energije i, mada radimo na mnogim projektima, solari su najlepši deo našeg portfolija.  Do sada smo realizovati najveću solarnu elektranu u srbiji od 2 MW, a oformili smo i poljoprivredno gazdinstvo koje pravi jedan miks energetike i održive poljoprivrede“, rekao je Kostić na današnjoj diskusiji.

Kostić je istakao da ovim zakonom za sada nije predviđen net biling koji može da olakša odnos prodavaca i kupaca energije iz OIE, jer net biling omogućava transparentnost količine kupljene odnosno prodate energije na kraju meseca. On veruje da bi net biling, kao i pitanje da li će se PDV obračunavati na prodatu struju,  mogli da budu regulisani podzakonskim aktima.

Kada su u pitanju najavljene takse koje Evropska unija uvodi Srbiji, Direktor kompanije Gas&Power Velimir Gavrilović istakao je da će cena koju će poreski obveznici Srbije na kraju platiti biti jako visoka.

„EU ogroman novac ulaže u zelenu energiju, pa je sasvim logično da uvedu takse Srbiji jer im mi zagađujemo vazduh. Oni će to rešiti tako što će nam uvesti takse na proizvode za čiju je proizvodnju potrebna velika količina struje, a EPS će takođe morati da plati taksu. Najviše će biti pogođena autoindustruja, industrija guma, plastike, železara Smederevo i mnogi drugi“, istakao je Gavrilović.

On je zabrinut jer, kako kaže, idemo u pogrešnom smeru – umesto da više ulaže u OIE, u toku je izgradnja nove elektrane na ugalj Kostolac B.

Tamara Mlađenović, direktorka tehničkog sektora Fintel Energija u Srbiji, rekla je na diskusiji da je ova kompanija do sada izgradila tri vetroparka, a trenutno je u izgradnji i četvrti.

„Ovaj zakon omogućava nam da pristupimo izgradnji novih vetroparkova, a u planu je da ih imamo ukupno trinaest. Zahvaljujući aukcijama bićemo u stanju da ostvarimo ceo kapacitet elektrane“, istakla je Mlađenović.

Foto: Printscreen/ZOOM

Ona je dodala da je balansna odgovornost za ovu kompaniju jako bitna, jer je usled balansne odgovornosti Fintel energija bila na korak do isključenja sa mreže u toku vanredne situacije. Mlađenović se nada da će ova kompanija izbeći potencijalne rizike u budućnosti.

Danko Vuković iz udruženja Biogas ističe da će ovo udruženje u potpunosti podržati korišćenje biogasa i biometana kao obnovljivih izvora energije.

„Najbitniji nam je podsticajni period koji je ovim zakonom produžen sa 12 na 15 godina. Budući da je biogas specifična tehnologija sa posebnim stepenom amortizacije, idealan bi bio podsticajni period od 20 godina kakav je u drugim državama“, ističe Vuković.

On dodaje i da je ovo udruženje na raspolaganju za izradu podzakonskih akata pri čemu je za ovaj sektor ključna dužina trajanja fid-in tarife. Ono što bi takođe pogodovalo investitorima u ovoj oblasti je kada bi se biometan mogao direktno predavati u gasovod Republike Srbije, precizirao je Vuković.

Miroslav Lutovac iz Privredne komore Srbije istakao je da se novm zakonima otvaraju mogućnosti i ljudima koji nemaju vremena da se bave energijom na svakodnevnom nivou i zato im je potreban zakon koji olakšava odnos prodavca i kupca.

„Mali privrednici zahtevaju jednostavnu proceduru i malu finansijsku potporu da bismo imali benefite kao društvo. Očekujemo da će do povećanog interesovanja investitora doći tek kada zakoni budu usvojeni u Skupštini, a moja procena je da će solarna energija biti u prvom planu“, istakao je Lutovac i dodao da ovaj zakon nudi stabilnije poslovanje i fiksnu cenu kada je u pitanju otkup energije iz obnovljivih izvora.

Milena Maglovski

I krv i nameštaj – sve to pliva zatrovanom Jošanicom

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pre dva dana građane Novog Pazara potresle su slike reke Jošanice kojom teče krv, koja verovatno potiče iz neke klanice.  U ovu reku kao da baca ko šta stigne, plastične kese, šporete, nameštaj, prenosi RTS.

Ni Jošanicu ne zaobilazi problem zagađenja koji je rasprostranjen širom Srbije, kako zbog nemara građana, tako i zbog nesavesnih privrednika koji u nju ispuštaju otpadne vode.

Malića Plojović, član gradskog veća Novog Pazara, pozvala je građane da obrate pažnju, dodajući da će se u aprilu sprovesti akcija “Mesec dana čistoće”, tokom koje će se očistiti ne samo divlje deponije već i korita reka.

Još jedan od problema su, dodaje, i otpadne vode iz industrijskih postrojenja.

“Paralelno treba raditi na adekvatnom ponašanju građana jačanja javno-komunalnih preduzeća”, dodaje Plojović.

Deo rešenja ovog problema bila bi izgradnja regionalne deponije za tri grada Novi Pazar, Sjenicu i Tutin. Dok taj projekat ne bude realizovan, sve je na savesti građana.

Izvor: RTS

 

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za mala i srednja preduzeća

Foto ilustracija: Pexels
Foto ilustracija: Pexels

Ministarstvo privrede raspisalo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za mala i srednja preduzeća za nabavku opreme u 2021. godini.

Kako se navodi u saopštenju, cilj ovog programa jeste podrška investicijama i podsticaj bržem privrednom razvoju.

Sredstva opredeljena Programom namenjena su za sufinansiranje nabavke nove proizvodne opreme i opreme direktno uključene u proces proizvodnje razmenjivih dobara i izvođenje građevinskih radova.

Za realizaciju Programa izdvojeno je 1.550.000.000 dinara, poziv je otvoren do 31.12.2021. godine ili do utroška raspoloživih sredstava. 

Prijave za dodelu bespovratnih sredstava, zajedno sa ostalom dokumentacijom i zahtevom za kredit odnosno finansijski lizing, predaju se ili dostavljaju elektronski u jednoj od ekspozitura/filijala poslovnih banaka i lizing kompanija koje učestvuju u realizaciji ovog programa.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Ministarstvo privrede

Proleće 2021. u bašti uz Agroklub

Foto-ilustracija: Unsplash (Gigi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zoe Schaeffer)

Pohvali se svojom najdražom fotkom iz bašte na KLUB-u i uključi se u takmičenje. Prvih 50 koji to učine, dobiće seme povrća (šargarepe, salate i kupusa) na svoju adresu. A to je tek početak! Provedi proleće u svojoj omiljenoj bašti uz Agroklub!

Svi koji žele da učestvuju u ovom takmičenju treba da postave najdražu fotografiju iz svoje bašte na KLUB uz hashtag #mojepovrće i sačekaju poštara. Dakle, prvih 50 koji to učine, a ispunili su sve uslove, na svoju adresu dobiće kvalitetno seme.

Kad seme stigne na kućne adrese, kroz 10 prolećnih nedelja treba proći sve faze, od pripreme zemlje, sadnje, brige o biljkama do ubiranja plodova.

Za pobednike su pripremljene vredne nagrade, za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Agroklub

Šta donosi Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unspash (Nazrin B-va)

Vlada Republike Srbije juče je usvojila je četiri predloga zakona, među njima nalazi se i Predlog zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Cilj donošenja ovog zakona je ostvarivanje ušteda energije, sigurnosti snabdevanja energijom, smanjenje uticaja energetskog sektora na životnu sredinu i klimatske promene i doprinos održivom korišćenju prirodnih i drugih resursa.

Predlog zakona, između ostalog, predviđa uspostavljanje Uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti u okviru Ministarstva rudarstva i energetike umesto dosadašnjeg Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti, navodi se u saopštenju.

Uspostavljanje Uprave omogućiće i da se u cilju povećanja energetske efikasnosti privuku i bespovratna sredstva EU, kao i sredstva međunarodnih finansijskih institucija, a posebno je značajno to što će sredstva biti dostupna i građanima.

Kako je ranije najavljeno, Uprava će biti formirana najkasnije do juna, na raspolaganju će imati fond od 15 miliona evra. Ova sredstva biće utrošena za smanjenje rasipanja energije u domaćinstvima.

Kada je reč o Predlogu zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, on treba da omogući nove investicije u obnovljive izvore energije i povećanje učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije.

Primenom zakona obezbediće se zaštita životne sredine, borba protiv klimatskih promena, smanjenje troškova za građane, energetska tranzicija, kao i pojednostavljenje i ubrzanje procedura.

Između ostalog, novi zakon uvodi tržišne premije umesto dosadašnjih fid-in tarifa, koje se zadržavaju samo za mala postrojenja  i demonstracione projekte, u skladu sa pravilima državne pomoći EU.

Foto-ilustracija: Pixabay

Novi sistem podsticaja će proizvođače izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu, uz obezbeđivanje stabilnog i predvidljivog zakonskog okvira za investitore.

Uvodi se institut kupca-proizvođača, koji podrazumeva da kupci električne energije, postavljanjem solarnih panela na krovovima objekata, proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a da višak električne energije isporuče u mrežu i umanje račun za utrošenu električnu energiju.

Članovi Vlade usvojili su Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, koji će omogućiti da se ova oblast uskladi sa pravnim tekovinama Evropske unije.

Izmenama postojećeg zakona obezbediće se sigurnost isporuke i snabdevanje energijom i energentima Republike Srbije, zaštita interesa svih učesnika na tržištu, kao i povećanje konkurencije.

Istovremeno, biće stvoreni uslovi za dalji razvoj i funkcionisanje organizovanog tržišta električne energije, za unapređenje transparentnosti i zaštitu konkurencije i nediskriminatornog ponašanja.

Takođe, izmenama zakona uvodi se, između ostalog, pojam energetski ugroženog kupca toplotne energije.

Na sednici je usvojen i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, kojim se stvaraju uslovi za efikasnije upravljanje mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije i povećanje investicija u geološka istraživanja i rudarstvo, odnosno povećanje učešća rudarskog sektora u BDP-u.

Zakon predviđa skraćenje određenih procedure i vremena dobijanja odobrenja za istraživanje i stvara zakonski osnov za uspostavljanje eRudarstva u skladu sa propisima koji uređuju elektronsko poslovanje.

Energetski portal

 

 

Saradnja sa Nacionalnim konventom o EU na održivom razvoju

Foto – ilustracija: pixabay

Predsednica Vlade Ana Brnabić izjavila je danas, učestvujući na onlajn dijalogu sa članovima Nacionalnog konventa o EU, da je Vlada u postupku formiranja međuresorne radne grupe koja će se baviti temom održivog razvoja i donošenjem strategije održivog razvoja.

Ona je na onlajn skupu posvećenom održivom razvoju naglasila da je za donošenje kvalitetnog strateškog dokumenta važna saradnja svih činilaca u društvu, i u skladu sa tim pozvala predstavnike Konventa da se priključe toj radnoj grupi.

Brnabić je prenela da je predlog da predsedavajući međuresornoj radnoj grupi bude ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, dok bi zamenica predsedavajućeg bila Slavica Đukić Dejanović, kao savetnica premijerke na temu održivog razvoja.

Premijerka je uputila poziv Nacionalnom konventu o EU da odredi svoje predstavnike u međuresornoj grupi, što su predstavnici ovog tela prihvatili, kako bi se potom sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog krenulo u izradu strateškog dokumenta ili mape puta.

Ona je podsetila na to da je prethodna vlada još 2016. godine formirala jednu međuresornu radnu grupu, a da je Srbija 2019. godine u Ujedinjenim nacijama predstavila dobrovoljni nacionalni izveštaj o ispunjenju ciljeva održivog razvoja.

“Naš cilj jeste da dobrovoljni nacionalni izveštaj predstavimo i u sledećem ciklusu 2022. godine”, ukazala je Brnabić i ocenila da ciljeve održivog razvoja treba prilagoditi potrebama društva i odrediti prioritete.

Premijerka je izrazila zadovoljstvo zbog toga što je uspostavljena praksa dijaloga sa Nacionalnim konventom o EU, u napomenu da će početi planiranje i trećeg dijaloga, koji bi trebalo da bude održan za mesec dana.

“Nadam se da će ovaj dijalog i primer koji dajemo otvoriti mnoge druge dijaloge u Srbiji i dovesti nas do tačke u kojoj nije važno šta ko misli politički, već kako ko radi i kakvi su rezultati”, poručila je Brnabić.

Energetski portal

Vlada Srbije usvojila predloge četiri zakona u oblasti energetike i rudarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije danas je usvojila predloge četiri zakona: Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakona o energetici, Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ranije je izjavila je da je cilj Srbije da do 2040. godine najmanje 40 odsto energije dolazi iz obnovljivih izvora.

“Nalazimo se u godini u kojoj moramo da razmišljamo o tome kako da proizvodimo dovoljno električne i toplotne energije, kako da imamo dovoljno gasa, nafte i naftnih derivata, a sa druge strane da se razvijamo na održiv način i razmišljamo o zelenoj ekonomiji i zelenoj energetici”, rekla je ministarka Zorana Mihajlović.

Prema njenim rečima, novi zakoni to omogućavaju jer velikim investitorima otvaraju vrata da rade u Srbiji zajedno sa našim javnim preduzećima, a svim građanima da, pored toga što su potrošači, budu i proizvođači energije, da postavljaju solarne panele na svoje domove, ali i da zamene prozore i vrata i da njihovi računi za električnu i toplotnu energiju budu niži nego danas.

Mihajlović je dodala da novi zakoni omogućavaju i da se više vodi računa o socijalno ugroženim kupcima električne energije, gasa i toplotne energije.

“Posebno je važno usvajanje zakona o obnovljivim izvorima energije, koji predstavljaju budućnost u oblasti energetike. Potrebno je, ne samo da se grade nove hidroelektrane, pre svega velike i srednje, već i da bude više vetroelektrana i solarnih elektrana, ali i da u toplanama više koristimo biomasu, koje u Srbiji ima mnogo”, istkla je ministarka.

Mihajlović je poručila da su novi zakoni osnova za razvoj i otvaranje novih radnih mesta, ali i da će omogućiti da Srbija krene putem klimatski neutralnog razvoja i zelene energije, s obzirom na to da će energija iz termoelektrana u budućnosti biti sve skuplja.

Energetski portal

 

Grupa KONČAR – stogodišnji simbol izvrsnosti, inovacija i uspeha

Foto: KONČAR
Foto: KONČAR

Godine 1921. sa radom je počela jedna mala radionica predodređena za velika dela. Grupa KONČAR kroz svoju istoriju, jednog veka dugu, postala je sinonim za izvrsnost i jedan od najvećih hrvatskih izvoznika. Svoj veliki jubilej predanosti i tradicije obeležila je 24. januara, a otpornost i spremnost na promene pokazala je uspešnim poslovanjem, uprkos brojnim društveno-ekonomskim previranjima, koje je zadržala sve do danas.

Visoki standardi omogućili su izvoz na čak 130 tržišta

Stogodišnji visoki standardi Grupe KONČAR zaslužili su bezrezervno poverenje kupaca i status regionalnog lidera na području elektroindustrije. KONČAR je u svojih sto godina isporučio više od 400.000 transformatora raznih vrsta, naponskih nivoa i snaga na sve kontinente, izgradio je i obnovio 375 hidroelektrana, proizveo i obnovio 700 generatora, te napravio i isporučio 330 lokomotiva i 180 niskopodnih tramvaja i vozova.

„Teško je izdvojiti dostignuća koja su obeležila poslovanje Grupe KONČAR i otvorila nam vrata ka brojnim tržištima na kojima smo danas prisutni, po principu jedinstvenog pristupa svakom kupcu, što nas razlikuje od nekih većih svetskih kompanija. Najveći resurs KONČAR-a predstavljaju naši zaposleni, koji vlastitom ekspertizom, znanjem i predanošću svakodnevno doprinose razvoju i uspehu ove kompanije“, ističe Gordan Kolak, predsednik Uprave KONČAR-a.

Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj

Foto: KONČAR

KONČAR je u 2020. godini pustio u rad trenutno najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, SE Vis, snage 3,5 MW. Na ovom važnom projektu, Grupa KONČAR bila je zadužena za ishođenje svih potrebnih dozvola, izradu projektne dokumentacije, gradnju postrojenja po principu „ključ u ruke“, odnosno isporuku opreme, izvođenje građevinskih i elektromontažnih radova, te finalno priključivanje elektrane na trafostanicu TS 35/10 kV Vis.

U 2020. godini su i KONČAR merni transformatori napravili veliki iskorak, isporukom devet transformatora za vlastito napajanje trafostanica naponskog nivoa 525 kV i snage 250 kVA. Reč je ujedno o najvećim transformatorima koje je društvo dosad proizvelo i među najvećim na svetu tog tipa, s obzirom na naponski nivo i snagu. O važnosti ovog uspeha puno govori i činjenica da je kupac jedna od strateški najvažnijih elektroprivreda u SAD-u.

Bogata tradicija šinskih vozila

Neizostavan deo KONČAR portfolija svakako su šinska vozila. KONČAR je još 1970. godine proizveo prvu domaću lokomotivu, a uspeh u ovom području nastavio se i kasnijim razvojem niskopodnih vozova i tramvaja. Osim domaćeg, visok kvalitet niskopodnog tramvaja prepoznalo je i zahtevno tržište Evropske unije. Tako je KONČAR 2018. godine sklopio ugovor sa letonskim kupcem, kompanijom Liepājas Tramvajs, što predstavlja izuzetan iskorak, s obzirom na to da je reč o prvom izvozu niskopodnog tramvaja. Ovaj specifični visokotehnološki proizvod iz vlastitog razvoja, KONČAR je opremio glavnim elektromotornim pogonom, pomoćnim napajanjem, mikroprocesorskim upravljanjem, te raznim drugim rešenjima osmišljenim za maksimalnu udobnost putnika.

Foto: KONČAR

Prema ugovoru, KONČAR će za letonskog kupca proizvesti i isporučiti ukupno dvanaest niskopodnih tramvaja, od kojih su prva dva isporučena krajem prošle godine, dok će poslednji biti isporučen u aprilu 2022. godine.

Niz uspešnih projekata u Srbiji

Grupa KONČAR je u julu 2018. godine ugovorila veliki projekat za Naftnu industriju Srbije (NIS), a isporuke su obuhvatale 46 protiveksplozijskih IE3  motora visokih performansi, snage do 200 kW, namenjenih pogonu pumpi, ventilatora i peći smeštenih u zonama opasnosti. Nadalje, proteklih nekoliko godina KONČAR je sarađivao sa više desetina kupaca iz Republike Srbije, a osim razvojnih projekata, većina aktivnosti se odnosila na dijagnostička i laboratorijska ispitivanja, sertifikacije i isporuke sistema monitoringa transformatora. Među važnim projektima ističu se i angažman KONČAR-a na HE Đerdap i Cementari Beočin. Treba istaći i isporuku 5 transformatora snage 37 MVA za HE Zvornik, te 2 transformatora snage 31,5 MVA za TS Kopaonik. Ukupno je u poslednjih pet godina za različite kupce u Srbiji KONČAR isporučio 14 srednje-energetskih transformatora različitih snaga.

 

Poštanska služba Austrije do 2030. godine prelazi na električna vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Austrijsku poštansku flotu do 2030. godine u potpunosti će činiti električna vozila. Ova služba je još 2011. godine počela da isporučuje poštu i pakete e-automobilima i trenutno poseduje najveću flotu električnih vozila u Austriji, koja opslužuje oko 80 odsto svih dostavnih okruga širom zemlje.

Mreža elektropunjača prati njihove ambicije kada je u pitanju potpuni prelazak na električna vozila. Trenutno raspolažu sa 2.400 punjača, ali planiraju da, sa povećanjem poštanskih električnih vozila, proporcionalno povećavaju i broj mesta za punjenje ovih automobila.

„Austrijska pošta već koristi električna dostavna vozila u svakodnevnim dostavama od 2011. godine. Električni pogon na baterije se pokazao optimalnim za nas. Zato nam je glavni cilj da i dalje nastavimo sa povećanjem našeg e-voznog parka i da do 2030. godine budemo bez emisije štetnih gasova”, rekao je Paul Janacek iz pošte Austrije.

Pošte Švajcarske, Portugalije i Novog Zelanda, imaju slične planove kada je u pitanju prelazak na električna vozila za isporuku paketa i pisama. I njihov cilj je da do 2030. godine za isporuku paketa i pisama koriste isključivo električna vozila.

Poštanska flota Srbije u svom voznom parku ima peta malih dostavnih vozila na električni pogon. Ona se koriste za dostavu poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada. Zbog svojih dimenzija posebno pogoduju vožnji i zaustavljanju u užim gradskim zonama, uskim ulicama i malim prostorima za parkiranje. Vozila se koriste za specijalizovane dostave post-ekspres pošiljaka, paketa, EMS pošiljaka, keš-ekspresa, telegrama i uputnica.

Milica Radičević

 

Rusi najavili prvi avion sa električnim motorom

Foto: Tviter skrinšot
Foto-ilustracija:Unsplash (Sam Balye)

Iako su avioni odgovorni za svega 2,5 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida u svetu, imperativ postizanja klimaske neutralnosti ne zaobilazi ni avioindustriju. Iz tog razloga svetske aviokompanije ulažu u razvijanje tehnologije električnih letelica sa nultim emisijama, a najnoviji doprinos ovom razvoju dali su Rusi.

Kako prenose svetski mediji, stručnjaci sa Instituta Moskovske avijacije razvili su novi električni motor zahvaljujući Fondu za napredne projekte (RFARP).

Ovaj motor baziran je na novoj tehnologiji koja podrazumeva principe superprovodljivosti i visoke temperature, a stručnjaci za superprovodnike iz kompanije Superoks tvrde da superprovodljiva platforma visoke temerature (HTSP) smanjuje električnu otpornost i povećava efikasnost rada motora.

Tvorci ovog električnog motora nadaju se da će kroz dve godine avioni moći da lete zahvaljujući isključivo električnim motorima, a da dodatni motori neće biti potrebni. Takođe, kako se uporedo radi i na usavršavanju baterija za avione, možemo očekivati da će do 2050. godine sve letelice biti na električni pogon.

Novi električni motor napraviće revoluciju u avioindustriji jer je pogodan za gotovo sve vrste letelica – avione, helikoptere i razne letelice sa vertikalnim uzletanjem (eVTOL), kao i za hibridne ili potpuno električne letelice.

Spreman da poleti

Ruski stručnjaci zamenili su jedan od tri motora koji se nalaze u repu aviona Jak-40 novim električnim motorom sa superprovodnicima, a dosadašnja testiranja na zemlji prošla su uspešno. Ipak, sada je vreme da električni motor svoju snagu demonstrira i na nebu, a ukoliko doživi uspeh, ova tehnologija ubrzaće put ka ugljenično neutralnim letelicama.

Električni motor sa superprovodnicima prvi je motor ovog tipa koji je došao do faze testiranja što ga čini jednim od najvažnijih projekata u savremenoj aviaciji, prenose svetski mediji.

Rusi će ponosno predstaviti svoj prvi avion sa električnim motorom u Moskvi na Međunarodnom vazdušno-svemirskom salonu MAKS od 20. do 25. jula ove godine.

Ovaj projekat nije mogao da prođe nezapaženo, pa su predstavnici Erbasa i Siemensa već ponudili predlog za saradnju Ruskom istraživačkom institutu, pa opravdano možemo očekivati da će se novi električni motori uskoro naći u letelicama za komercijalnu upotrebu.

Milena Maglovski

U Novom Sadu biće posađeno 3.000 sadnica bresta

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

U blizini gradske deponije u Novom Sadu počela je sadnja 3.000 stabala bresta koje je povodom Svetskog dana šuma i Svetskog dana voda, JKP “Vode Vojvodine” doniralo gradu. Kako je u pitanju veoma osetljiva lokacija, jer se otpad ne tretira na adekvatan način, posađeno drveće će napraviti prirodnu barijeru.

“Brest će biti zasađen na 2,5 hektara površine, kako bismo dobili eko barijeru koja je u interesu svih, a pre svega građana Nemanovaca. Ubrzano pripremamo dokumentaciju za izgradnju regionalne deponije, odnosno Centra za upravlјanje čvrstim otpadom, i to u saradnji sa Evropskom unijom i Ministarstvom za evropske integracije. Centar će biti udalјeniji od naselјenih mesta, smanjili smo prostor za njegovu izgradnju, da bismo dobili više mesta za nove zasade i zelene površine. Tehnologija koja se bude koristila neće dozovoliti emisiju štetnih gasova, i neće biti neprijatnih mirisa. Građanima Nemanovaca, Pejićevih salaša i Klise može biti samo bolјe nego što je sada, jer glavni cilј nam je da postojeća smetlišta postanu ekološka brda i da se izgradi novo postrojenje koje neće remetiti kvalitet života lјudi. Planiramo realizaciju još mnogo dobrih projekata kao što je novi koncept rezervata prirode Begečka jama, ali i Šodroša”, istako je Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada.

Drveće zajedničkim snagama sade radnici JKP „Gradsko zelenilo“, Gradske uprave za zaštitu životne sredine i Saveta gradonačelnika za ozelenjavanje.

“Sadimo drveće koje će živeti decenijama, tako da je ovo ulaganje u budućnost. Moramo shvatiti da imamo posebnu odgovornost prema životnoj sredini. Klimatske promene utiču i na život lјudi i na prirodu, a posebno je ugroženo zelenilio u gradovima. Zbog toga povećavamo zelene površine i uvodimo zalivne sisteme da očuvamo vitalnost postojećih. Prati se koje bolesti i štetočine napadaju zelenilo, a istražujemo i koje bilјne vrste mogu najbolјe da usvajaju zagađujuće čestice. Savet za ozelenjavanje ima odličnu saradnju sa Gradom, upravama i javnim preduzećima, jer je sinergija lokalne samouprave i univerziteta od presudnog značaja. U toku je izrada katastra zelenih površina koji će omogućiti bolјe upravlјanje zelenilom”, rekao je prof Saša Orlović, predsednik Saveta za ozelenjavanje.

Prema rečima direktora JVP “Vode Vojvodine” ovo je prvi put da oni višak sadnica ne prodaju, nego ih doniraju lokalnim samoupravama.

“Naši kapaciteti su sadnice za 120.000 hektara, a potrebe su nam 80.000 hektara. Ove godine su to sadnice za vodna područja, a planiramo i uzgoj mednih i dekorativnih vrsta. Oko 15.000 sadnica poklonićemo Apatinu, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu i drugim opštinama”, istakao je direktor Srđan Kružević.

Energetski portal

 

 

Očekuje se viša cena maline – i dalje problem kvalitetni sadni materijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Stan Slade)
Foto-ilustracija: Unsplash (Angel Sinigersky)

Zaliha malina u hladnjačama nema mnogo zbog potražnje na svetskom tržištu, a cena je trenutno prilično visoka. Već ove godine proizvođačima bi u startu mogle biti ponuđene dobre otkupne cene, prenosi portal Agroklub.

Malinarstvo u sklopu voćarstva u Zapadnoj Srbiji je, može se reći, najzastupljenija grana. Prošla godina je bila jedna od gorih u nizu loših godina za ovu kulturu, smatra Saša Radosavljević, specijalista strukovni inženjer za zaštitu i proizvodnju bilja.

Poljoprivrednici imaju iz godine u godinu sve veća ulaganja, ali ohrabruje najava da bi ove godine otkupna cena mogla biti veće. Prema nekim informacijama od hladnjačara, pravi se kalkulacija, da otkupna cena bude 2,20 do 2,30 eura”, navodi Radosavljević.

Sadni material – slaba karika 

Kao i ranijih godina, kad otkupna cena maline na tržištu dostigne dobru cenu, javlja se i interesovanje za zasnivanje novih zasada. Problem na koji stručna javnost upozorava već duži niz godina je da u Srbiji nedostaje kvalitetan sadni materijal.

“U ovim krajevima od davnina se gajila malina, kraj je bio jedan od najzastupljenijih u pogledu površina i količina koje su se proizvodile. Ali nekako su danas malinari ostali u tom prošlom vremenu, što je i uzrokovalo kasnije do smanjenja malinjaka. Ariljci su počeli da gaje malinu sa pojavom sorte vilamet i prihvatili su nove trendove i agrotehniku i dobijali su veće prinose”, kaže naš sagovornik i dodaje da valjevski kraj sada, u odnosu na njih zaostaje poprilično kada se uporede prinosi po aru.

Zemljište, sadnice i agrotehničke mere

Gotovo je postala praksa da se novi zasadi formiraju iz rodnih zasada, a to sa sobom nosi moguće probleme sa bolestima korenovog sistema. Ipak, stručnjaci savetuju i one koji se bave malinarstvom i one koji hoće da posade za sebe manju površinu, da sadnice uzimaju samo kod proverenih rasadničara.

“Ako uzmete sadnicu iz rasada, uz punu primenu agrotehnike, prinosi se mogu očekivati tek u trećoj godini, a ako je ona iz sertifikovanog rasadnika, ona već sledeće godine daje rod, prvenstveno je u tome razlika. Ali ipak se mora naglasiti da je najbitnija analiza zemljišta, ukoliko je potrebno popraviti kvalitet, nabaviti dobre sadnice i kasnije koristiti sve predviđene agrotehničke mere.”

Mnogo malinara greši što nakon berbe ne ulazi u malinjake. A najbitnije je da se malinjaci očiste desetak dana nakon berbe, ostavi se šest do 10 lastara i tada se koriste i preparati protiv grinja. Nakon mesec dana tretira se i protiv didimele i na taj način je malinjak spreman za zimsko bakarno prskanje.

“Ono što su neka iskustva sa terena je da se, recimo, nedostatak magnezijuma loše odražava na prinose maline. To se ogleda na listu i ljudi pogrešno tumače da je u pitanju neki patogen, pa su se bespotrebno koristila hemijska sredstva. Generalno, moj savet poljoprivrednim proizvođačima je da kad kupuju zaštitna sredstva, pogledaju sadržaj aktivne materije i cenu”, kaže ovaj stručnjak.

Kako daje primer, ako je u poljoprivrednoj apoteci za neki preparat raspon cena od tri do devet hiljada dinara, a malo ili uopšte se ne razlikuje količina aktivne materije.

“Kada imate stručno lice da vam napravi plan zaštite sa određenom količinom aktivne materije, a ne sa komercijalnim nazivima preparata, onda se može dosta uštedeti”, naglašava Radosavljević i dodaje da ušteda može biti i do 1.200 eura.

Očekuje se “potez” države

Situacija u malinjacima nije obećavajuća, što je posledica dešavanja u prethodnim godinama. Kao što smo pomenuli, postoje najave hladnjačara da bi ovogodišnji rod mogao dostići i otkupnu cenu od 300 dinara, a stručnjaci podsećaju da se zbog malih količina prošle godine otkupljivala i ona slabijeg kvaliteta, što nije dobro.

Resorno ministarstvo je najavilo da će subvencionisati promenu sadnog materijala do čak 90 odsto, ali i da će se potruditi oko plasmana.

Izvor: Agroklub

 

Grad Užice pristupio Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju

Foto: Grad Užice
Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Projekat ”Cimate Action Zlatibor” ima za cilj uspostavljanje institucionalnog okvira za jačanje kapaciteta Zlatiborske oblasti u procesima tranzicije i prilagođavanja klimatskim promenama, a u ovom projektu učestvuju Grad Užice i Regionalna razvojna agencija Zlatibor.

Grad Užice danas je pristupio “Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju” koji je 2008. godine pokrenut na inicijativu Evropske unije. Potpisnici ovog sporazuma se obavezuju da će na teritoriji svog grada ili opštine sprovesti neophodne aktivnosti kako bi se povećala energetska efikasnost i upotreba obnovljivih izvora energije.

“Značaj potpisivanja ovog sporazuma, pored toga što doprinosi povezivanju lokalnih i regionalnih centara, ogleda se i u poštovanju svih energetskih i klimatskih evropskih standarda. Grad Užice se obavezuje da će potpisivanjem sporazuma do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida i ostalih štetnih gasova na teritoriji grada za najmanje 40 odsto. Benefit potpisivanja sporazuma je i u tome što ćemo upravo kao potpisnici ovog sporazuma moći da sa svojim projektima učestvujemo na međunarodnim konkursima koji se odnose na ovu oblast”, istakla je posle potpisivanja sporazuma gradonačelnica Užica Jelena Raković Radivojević.

Člab gradskog veća za zaštitu životne sredine Nada Jovičić istakla je da se potpisivanjem ovog sporazuma ne nameću nikakve nove takse ni fizičkim ni pravnim licima, već da je neophodno nastaviti procese koji su i sada aktivni oblasti energetske efikasnosti kako bi se u narednim godinama postigao konačni cilj.

Pored Grada Užica potpisnici sporazuma su i opštine Čajetina, Priboj, Prijepolje, Nova Varoš, Arilje, Požega, Kosjerić i Bajina Bašta. To će prema rečima Petra Vukotića, menadžera projekta, doprineti bržem donošenju Regionalnog akcionog plana i formiranju Centra kompetencija za energetsku efikasnost i životnu sredinu Zlatiborske oblasti.

“Idemo ka tome da prvi u Srbiji dobijemo Zeleni region. Time ulazimo na listu svih gradova i opština Evropske unije koji su se obavezali da će smanjiti nivo ugljen dioksida za 40 procenata do 2030. godine. To jeste veoma ambiciozan plan, ali bitno je da se zna da opštine moraju da se trude i preduzimaju određene aktivnosti na godišnjem nivou”, dodao je Vukotić.

Projekat “Cimate Action Zlatibor” finansira Evropska klimatska inicijativa u saradnji sa Nemačkim saveznim ministarstvom za životnu sredinu i nemačkom organizacijom GIZ.

Energetski portal

3 najbolja električna automobila za 2021. godinu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako svet ide ka smanjenju zagađenja i postizanju klimatske neutralnosti, na putevima širom planete sada se nalazi sve više električnih vozila. Iako se tehnologija u oblasti ekoloških vozila još uvek intenzivno razvija, neki predstavljeni modeli zaista su pravi kraljevi luksuza, brzine, ekonomičnosti i, što je najvažnije, ekologije. Istraživali smo svetske liste najboljih električnih vozila i sada vam predstavljamo našu listu od 3 najbolja automobila na baterije za 2021. godinu.

Porše Tajkan 

Jasno je zašto se ovaj model nalazi pri vrhu skoro svih svetskih listi. Brzina punjenja baterije često je presudna kod odabira elekrtičnog automobila, a baterija Tajkana može se napuniti do 80 odsto za samo 23 minuta. Još jedna veoma bitna stavka je i trajanje baterije, a ovaj model može preći čak 450 km sa jednim punjenjem.

Zapravo, postoji nekoliko verzija ovog modela, a razlike su u tome da li želite pogon na dva ili sva četiri točka, kao i da li želite bateriju od 79kVh ili 93 kVh. Ukoliko se opredelite za jaču varijantu Tajkana, performanse postaju još bolje pa sa jednim punjenjem možete preći i do 484 km.

Još jedna neverovatna prednost Tajkana je i to što može razviti brzinu od nule do 100 kmh za samo 2,8 sekundi, dok je maksimalna brzina  250 km/h.

Ovaj Poršeov model našao se na samom vrhu svetskih listi zahvaljujući svojim performansama, ali kako mu je cena i do 161.913 eura, Tajkan definitivno nije među prodavanijim električnim automobilima.

Tesla model 3

Foto-ilustracija: Pixabay

Nasuprot Tajkanu, Teslin model 3 jedan je od najprodavanijih električnih automobila širom sveta, a nijedna svetska lista nije ga izostavila. Performanse modela 3 čine ga veoma popularnim jer sa jednim punjenjem možete preći 447 km, a ubrzanje do stotke moguće je za samo 5,3 sekunde.

Ipak, ovo nije jedino što je Teslin model 3 učinio najprodavanijim modelom širom sveta – cena od 47.223 eura takođe je primamljiva.

Maksimalna brzina punjenja modela 3 je 24,5 minuta, mada samo kada je reč o superpunjaču od 250 kW. Na regularnim punjačima punjenje zna da potraje i po nekoliko sati pa Teslin model u ovoj kategoriji nije šampion. Ipak, Teslin model 3 ne zaostaje kada je u pitanju brzina na putevima jer može da se kreće i do 250  km/h.

Kada je u pitanju enterijer, ovaj model ima minimalističlki stil a sve što će se naći ispred vas kada sednete u ovo vozilo jesu volan i veliki pametni ekran sa HMI sistemom. Zbog kosine krova, prostor na zadnjim sedištima donekle je skučen, ali teslinom tvorcu bilo je važno da postigne sportski izgled i aerodinamičnost.

Reno Zoi 

Ovaj model jedan je od najprodavanijih u Evropi a evo i zašto: baterija od 52 kWH dovoljna je da se pređe 360 km sa jednim punjenjem, a ubrzanje od  nule do 100 moguće je za samo 10 sekudni.

Ipak, punjenje može da potraje i do sat vremena, mada Zoi ima druge kvalitete koje ga dovode na svetske liste najboljih automobila za 2021. godinu.

U enterijeru dominira veliki ekran sa pametnim HMI sistemom koji vozača upozorava o napuštanju trake, mrtvim tačkama i drugim opasnostima na putu.

Dimenzije ovog malenog automobila čine ga idealanim za gradsku vožnju, ali kada se nađe na autoputu i neophodno je da demonstrira brzinu, ovaj model može da se kreće do 140 km/h.

Možda se pitate zašto je ovaj, ne naročito brzi automobil, nalazi na našoj listi, ali odgovor leži u kombinaciji njegovih performansi i cene jer  za samo 25.000 eura dobijate prilično dobar električni automobil.

A koji električni automobil je po vama najbolji?

Milena Maglovski

 

Podsticanje korišćenja obnovljivog vodonika u okviru novog zakona o OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Terry Vlisidis)

Novim zakonom o obnovljivim izvorima energije, koji je u proceduri usvajanja, stvoreni su uslovi za korišćenje i podsticanje inovacionih tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije.

Pored solarne i energije vetra, novi zakon obuhvataće i obnovljivi vodonik koji se može koristiti u oblasti toplotne energije, saobraćaja i prirodnog gasa, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Stvarajući pravni okvir za korišćenje obnovljivog vodonika, Srbija se svrstala zajedno sa razvijenim zemljama Evropske unije. EU je prošle godine objavila svoju strategiju za vodonik, a osnovni cilj je dekarbonizacija proizvodnje vodonika i njegova upotreba kao zamene za fosilna goriva.

Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike razgovarali su sa timom za vodoničnu strategiju koji čine predstavnici Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i poslovnog udruženja ”Elektromašinogradnja”, o mogućnostima za razvoj vodoničnih tehnologija u Srbiji, kao deo procesa dekarbonizacije i okretanja klimatski neutralnom razvoju.

Na sastanku kojem su prisustvovali državni sekretari u Ministarstvu i pomoćnici ministarke rečeno je da Ministarstvo podržava inicijativu tima za vodoničnu strategiju i da će raditi na tome da vodonična strategija bude deo nove strategije razvoja energetike do 2050. godine.

“Niz razvijenih zemalja, kao i Evropska unija, tokom 2020. godine donelo je svoje vodonične strategije, a i Srbija ima šansu da se uključi u ovaj proces tako da do 2030. godine budemo aktivni učesnici u vodoničnoj tranziciji, a do 2050. godine ravnopravni sa drugim učesnicima u ovom procesu.”, izjavio je vođa tima za vodoničnu strategiju, Miljan Vuksanović.

Energetski portal