Home Blog Page 579

Za zaštićena područja 253 miliona dinara

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)

Ministarstvo zaštite životne sredine tokom ove godine sufinansiraće zaštićena područja sa 253 miliona dinara. Takođe, intenzivno se radi na unapređenju kvaliteta vazduha, kao i na zaštiti prirode.

Priroda je naše najveće bogatstvo i ona ne može da čeka. Naša je obaveza da brinemo o zaštićenim područjima i mi tu obavezu ozbiljno shvatamo. U ovoj godini su potpisani ugovori sa 35 upravljača, na osnovu kojih će im resorno ministarstvo dodeliti 253 miliona dinara za brigu o ovim zonama tokom 2021. godine”, rekla je ministarka Irena Vujović.

Subvencije Ministarstva zaštite životne sredine se odnose na finansiranje radova i drugih troškova, na poslovima koji su definisani odredbama Zakona o zaštiti prirode, navodi se u saopštenju.

Ova sredstva biće korišćenja, između ostalog, za sufinansiranje uređenja prostora i održivo korišćenje prirodnih resursa, zatim izradu i sprovođenje programa i projekata uređenja prostora, razvoj seoskog i eko-turizma, organske poljoprivrede, korišćenje obnovljivih izvora energije, očuvanje i unapređenje kulturnog nasleđa i agrobiodiverziteta. Posebna pažnja biće posvećena uređenju i  izgradnji  pristupnih i internih saobraćajnica i parkinga, staza za šetnju, biciklističkih i drugih staza, vidikovaca, odmorišta, kao i uređenje park šuma, parkova, drvoreda i zelenih površina, navodi se na sajtu ministarstva.

Predviđeno je, takođe, da se iz ovih sredstava sufinansira i čuvanje, održavanje i prezentacija i promocija zaštićenih područja, zatim organizovanja obrazovnih i istraživačkih kampova, škola u prirodi, ili izgradnja i održavanje vizitorskih centara, nabavka katamarana, drugih sredstava za prevoz posetilaca i druge aktivnosti kojima je cilj unapređenje, očuvanje i briga o zaštićenim područjima.

Pod zaštićenim područjima u Srbiji nalazi se: 5 nacionalnih parkova, 18 parkova prirode, 21 predeo izuzetnih odlika, 70 rezervata prirode, 6 zaštićenih staništa, 315 spomenika prirode, 36 područja od kulturnog i istorijskog značaja koja su zaštićena na osnovu ranijeg Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o zaštiti spomenika kulture, kao i 1784 strogo zaštićenih divljih vrsta i 860 zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Energetski portal

 

Milion dinara za uređenje staze zdravlja u Banjičkoj šumi

Foto; Grad Beograd

U toku su radovi na uređenju pešačke staze u Banjičkoj (Bajfordovoj) šumi koji se sprovode u okviru projekta „Otvori plavi krug”. Ovaj projekat realizuje Grad Beograd u saradnji sa kompanijom „Novo Nordisk Srbija”, a gradonačelnik Beograda Zoran Radojčić juče je obišao radove i tom prilikom se zahvalio kompaniji „Novo Nordisk Srbija” koja je donirala milion dinara za uređenje staza za šetnju u Bajfordovoj i Zvezdarskoj šumi.

“Donacija je aktivirana nakon što je mobilnu aplikaciju „Otvori plavi krug”, u okviru istoimenog projekta, preuzelo više od 1.000 korisnika. Ova aplikacija pokrenuta je kako bi podstakla korisnike da budu fizički aktivni i edukuju se o dijabetesu, gojaznosti i komplikacijama koje oni nose. To je prva od pet planiranih donacija u okviru ovog projekta koji partnerski realizujemo”, istakao je Radojičić.

On je pozvao građane da preuzmu aplikaciju u što većem broju i u budućnosti, i apelovao da šetaju što više, posebno sada, kada u periodu pandemije boravak većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima nije preporučljiv. Na taj način možemo se približiti zajedničkom cilju, a to su bolje zdravlje građana kao i uređeniji i zeleniji Beograd, istakao je gradonačelnik.

Generalni direktor kompanije „Novo Nordisk Srbija” Aleksandar Popović rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što projekat „Otvori plavi krug” raste iz dana u dan i ostvaruje ciljeve.

“Naš sledeći cilj je da do 1. jula zajedno sakupimo ukupno 10.000 pređenih kilometara prilikom šetnje zabeležene aplikacijom, ali i organizovane kolektivne šetnje koju će voditi medicinski radnici a koje ćemo pokrenuti čim to epidemiološki uslovi dozvole. Svakim vašim korakom bliži smo novoj donaciji, a sve dalji od nezdravog načina života, gojaznosti i dijabetesa”,  rekao je Popović.

Direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević potvrdio je da će radovi na obe staze biće završeni u aprilu, a uređenim stazama moći će da se šeta ili trči u gotovo svim vremenskim uslovima zahvaljujući tome što je stara podloga od zemlje i peska zamenjena kamenim agregatima i rizlom, što omogućava bolju drenažu staze i njeno korišćenje i tokom kišnih i snežnih dana.

Bajfordova šuma je zaštićeno područje, a Grad Beograd se preko ovog komunalnog preduzeća stara o njoj punih 28 godina. Zahvaljujući ovim naporima,  napravljena je mala šumska oaza u srcu Beograda, dostupna svim građanima, istakao je gradonačelnik.

“U narednom periodu u planu je da obnovimo mobilijare, obogatimo šume fitnes i dečjim rekvizitima, a takođe ćemo sprovesti redovan monitoring ptica, jer je Bajfordova šuma stanište za 70 vrsta ptica. U njoj će se realizovati i istraživački projekti, edukacija dece i omladine, probijanje novih pešačkih staza kroz šumu. Upravo zbog toga će biti od posebnog značaja korišćenje svih pogodnosti ovog našeg gradskog dragulja prirode, posebno za osobe obolele od dijabetesa, ali i za sve one koji brinu o svom zdravlju i prevenciji ovog oboljenja”, dodao je Radojičić.

On je naveo da će u okviru projekta „Otvori plavi krug” u naredne dve godine biti realizovan niz donacija i aktivnosti u Beogradu, poput projektovanja i uređenja novih gradskih staza zdravlja, podrške u radu savetovališta za dijabetes pri domovima zdravlja i kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i obolelih od dijabetesa.

Beograd je u novembru 2020. godine postao deo globalne kampanje „Gradovi koji menjaju dijabetes”. Ovom kampanjom Beograd se pridružio porodici od čak 30 evropskih i svetskih metropola koje su opredeljene za proaktivne strategije u borbi protiv porasta broja novoobolelih od dijabetesa.

Energetski portal

Nestlé fabrika svakog dana sačuva 65.000 litara vode za srpsku prirodu

Foto: Nestlé
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Bunar sa crpnom stanicom kapaciteta šest litara u sekundi (prosečna dnevna ljudska potreba je 2,5 do pet litara vode) i separator masti koji vrši separaciju ulja i masti iz atmosferske vode (kišnice) u koji je uloženo 120.000 evra – samo su deo moderne infrastrukture za prečišćavanje i uštedu vode fabrike Nestlé Surčin koja je u sredu otvorila vrata svog pogona za medije i partnere.

U okviru panel diskusije, organizovane povodom Svetskog dana vode, uživo iz Surčina, kompanija Nestlé predstavila je svoje rezultate i ciljeve u oblasti održivosti.

Pored nabrojanog, Nestlé u Srbiji poseduje i najmodernije postrojenje za preradu otpadnih voda, što je ujedno i najveća lokalna investicija kompanije u visini od 1,2 miliona evra.

Pored najsavremenijeg pogona, Nestlé u poslovanju primenjuje stroga pravila u cilju očuvanja, prečišćavanja i uštede vode, pa tako, između ostalog, prečišćeno 24.000 kubnih metara vode samo u 2020. godini. Na ovaj način srpska Nestlé fabrika svakog dana prečisti 65.000 litara vode i učini je čistom i bezbednom za korišćenje. Poređenja radi, četvoročlana porodica na mesečnom nivou potroši 600 litara vode.

Ono što je specifično je to da je vodu, koja prođe kroz najmodernije filtere, moguće ponovo koristiti nakon prečišćavanja. Kompanija naročito vodi računa o tome da sva voda koja se vraća nazad u vodotokove bude u potpunosti čista i ne predstavlja opasnost po okolinu.

U panel diskusiji su, pored Nestlé menadžmenta, učestvovali i Nj. E. Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji, Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine, Velimir Stanojević, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandra Jelesijević Gligorić, načelnica Odeljenja za lokalni ekonomski razvoj u Gradskoj opštini Surčin i Milica Mišković, programski menadžer Smart Kolektiva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé u Srbiji, otvorivši konferenciju istakla je da je odgovorno ponašanje kompanije prema društvu i životnoj okolini apsolutni prioritet, pogotovo u vreme krize, a najbolja motivacija za nastavak ovih zalaganja predstavlja bezuslovno poverenje potrošača.

Da Nestlé fabrika ima veliku odgovornost prema životnoj sredini i u skladu sa tim odgovorno postupa prema vodama, istakla je i Tanja Žigić, direktorka Nestlé fabrike u Surčinu.

„Modernizacijom procesa proizvodnje i investicijama u fabriku, Nestlé je uspeo da napravi značajne uštede i dodatno sačuva životnu okolinu. Smanjenjem dimenzija ambalažnog materijala, smanjena je i potrošnja istog za čak 50 tona na godišnjem nivou, a samim tim i emisija ugljen dioksida za 56 tona“, izjavila je Žigić, podsećajući da je fabrika 2019. godine postala prva u Srbiji koja je postigla ambiciozni „Zero Waste to Landfill“ cilj, što znači da ni gram otpada iz fabrike ne završava na deponijama, već se reciklira ili koristi u druge svrhe.

U ime Ministarstva zaštite životne sredine obratio se državni sekretar, Ivan Karić:

„Ministarstvo je uvek tu da pomogne i sarađuje. Primeri kompanija kao što je vaša mogu da služe i kao primer za ostale kompanije koje posluju u Srbiji“.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nj. E. Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji istakao je da je ponosan što jedna švajcarska kompanija postavlja primer korporativne odgovornosti:

„Ponosni smo na činjenicu da Nestlé uvodi fantastične inovacije u prehrambenu industriju, a da pritom, uprkos trendovima u industriji, posluje odgovorno i da brine o lokalnoj zajednici“.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa velikom pažnjom prati posvećenost kompanija u tome koliko vode računa o životnoj sredini i šta rade na polju unapređenja procesa koji će dovesti do odgovornije i efikasnije proizvodnje.

„Nestlé je kompanija koja iz godine u godinu preispituje svoje procese i traži nove načine da ih unapredi“, smatra Velimir Stanojević, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Aleksandra Jelesijević Gligorić, načelnica Odeljenja za lokalni ekonomski razvoj u Gradskoj opštini Surčin pohvalila je dugogodišnju saradnju sa kompanijom Nestlé, dok je Milica Mišković, programski menadžer Smart Kolektiva, izjavila da veruje da velike kompanije mogu da imaju pozitivnu ulogu u društvenom razvoju i da aktivno rade na promovisanju društveno-odgovornog poslovanja u Srbiji.

Investiranjem u tehnologije i saradnjom sa vlastima, lokalnim zajednicima, proizvođačima i potrošačima Nestlé aktivno radi na održivosti korišćenja vode, kao i na njenom očuvanju, imajući u vidu da 90 odsto otpadnih voda u Srbiji završava u rekama i jezerima bez ikakvog prečišćavanja.

Na Svetski dan voda, Nestlé želi da podigne svest o odgovornom i održivom korišćenju istih, pozove pojedince i druge kompanije, da se racionalnije ophode prema najbitnijim prirodnim resursima i podseti javnost na značajne dosadašnje napore i ulaganja kojima obezbeđuje zdravu i čistu prirodu za nadolazeće generacije. Ovim povodom, i zaposleni kompanije Nestlé ličnim akcijama doprinose očuvanju lokalne zajednice – sadnjom drveća, razdvajanjem otpada i čišćenjem parkova.

Izvor: Executive group

Plutajuća ostrva u borbi za čista jezera

Foto: Nevena Čule
Foto: Nevena Čule

Projekat “Revitalizacije jezera na lokalitetu Trešnja postavljanjem Sistema plutajućih ostrva” u nekoliko navrata je prepoznat kao primer dobre prakse, kako od strane domaće tako i međunarodne naučne zajednice. Projekat je realizovan od 2018. do 2020. godine, a finansijer je Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda, dok je izvršilac Institut za šumarstvo iz Beograda. Osnovni cilj Projekta je da se omogući tretman zagađene vode jezera na potpuno prirodan način, bez upotrebe hemikalija i dodatne energije, koje bi dodatno mogle da ugroze životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ostvarivanje ovoga cilja je postignuto postavljanjem i validacijom unapred definisanog modela plutajućih ostrva, koji može da se dalje koristi za revitalizaciju jezera i reka kao moćno rešenje zasnovano na prirodi (eng. nature based solutions – NBS) za održivo i otporno društvo. Kako je projekat osmišljen, a potom i realizovan razgovarali smo sa dr Nevenom Čule, jednom od rukovodilaca projekta.

EP: Kako funkcioniše Sistem plutajućih ostrva i na koji način se sprovodi na pomenutom lokalitetu? 

Nevena Čule: Plutajuća ostrva su zelena tehnologija utemeljena na biljkama, koje imaju sposobnost da uklanjaju višak nutrijenata i teških metala iz površinskih voda pod različitim uslovima. Imitacijom prirodnih procesa, bez upotrebe hemijskih materija ili dodatne energije, a zahvaljujući simbiotičkim odnosima svojih osnovnih komponenti odnosno biljaka, algi, malih beskičmenjaka, zooplanktona, mikroorganizama, podloge i vode, ova zelena tehnologija omogućava revitalizaciju zagađenih i prečišćavanje otpadnih voda. Biljke mogu da akumuliraju različite materije okarakterisane kao polutanti voda, da ih translociraju i skladište u svoja tkiva. Količina unosa i skladištenja nutrijenata, teških metala i drugih materija zavisi od biljne vrste i koncentracije ovih polutanata u vodi i u pozitivnoj je korelaciji sa ukupnom efikasnošću biološkog sistema.

Foto: Nevena Čule

Mikroorganizmi, koji se nalaze u rizosferi biljaka svojim metabolizmom iz vode uklanjaju velike količine organskog ugljenika, teških metala, nutrijenata i drugih materija, a utiči i na redukciju brojnosti patogenih mikroorganizama. Sama plutajuća ostrva su kvadratnog oblika, dimenzija 1×1 metar, koji omogućava lako povezivanje ostrva u Sistem, njihovo lako ankerisanje, pojeftinjuje izradu nosača ostrva i smanjuje mogućnost zadržavanja različitog čvrstog otpada u okviru Sistema. 

EP: Da li je ovo prvi put da se takav sistem primenjuje? 

Nevena Čule: Model plutajućih ostrva, koji se koristio za revitalizaciju jezera je rezultat moje nagrađene doktorske disertacije i projekta revitalizacije Topčiderske reke. Posle sprovedenih istraživanja u laboratoriji i u okviru pilot postrojenja ovo je bio prvi put da se plutajuća ostrva koriste u praksi, u realnom okruženju. Predloženi model plutajućih ostrva ima karakter inovativne tehnologije, jer do sada u Srbiji nije korišćen za prečišćavanje i revitalizaciju zagađenih voda. Takođe, na osnovu sprovedenih istraživanja i pregleda naučno-stručne i relevantne literature o postojećim tipovima plutajućih ostrva, zaključeno je da ovakav model u pogledu konstrukcije rešetkastog nosača, supstrata, sastava vegetacije ostrva i načina ankerisanja nije konstruisan ni u svetu ni kod nas.

EP: Kako se vrši procena odgovarajućih lokaliteta za primenu ovakvog sistema i zašto je odabrana Trešnja?

Nevena Čule: Dalji razvoj svih bioloških metoda za prečišćavanje otpadnih voda, pa tako i plutajućih ostrva, mora da se kreće u pravcu njihove komercijalizacije. Dve najveće prepreke za ostvarenje ovoga cilja su, njihovo neprepoznavanje u zakonima i drugim relevantnim propisima Republike Srbije i nedostatak finansijskih sredstava za podršku i investiranje u ovakve ekološke projekte iako oni imaju višestruki značaj za celu zajednicu. Jedan od prvih koraka za prevazilaženje pomenutih problema je stvaranje primera dobre prakse, koji mogu da privuku investitore za dalje projekte i omoguće promenu zakona i zakonske regulative. Prve Sisteme plutajućih ostrva treba postavljati na značajnim lokacijama za grad i njegove stanovnike uz napomenu da je poželjno birati vode sa niskim do umerenim koncentracijama zagađujućih materija. Jezero na lokalitetu Trešnja, na osnovu projekta „Revitalizacija Topčiderske reke biološkim sistemima za prečišćavanje zagađenih voda“, označeno je kao jedna od potencijalnih površina za postavljanje bioloških sistema za prečišćavanje i revitalizaciju zagađenih voda, jer upravo poseduje neke od nabrojanih karakteristika. Ovo jezero je udaljeno oko 35 kilometara od centra Beograda i nalazi se u okviru šumskog kompleksa Trešnja. Pre 30 godina lokalitet je bio vrlo posećeno izletište, a danas je jezero zagađeno komunalnim otpadom i fekalnim otpadnim vodama, jer su u međuvremenu neposredno iznad obale potoka, čije vode pune jezero, izgrađeni brojni vikend objekti sa nepropisnim septičkim jamama i poljskim toaletima, čiji se sadržaj izliva u korito potoka zagađujući celokupnu životnu sredinu. Jezero ima uređenu obalu i vodu sa niskim do umerenim koncentracijama polutanata, a s obzirom da je voda odličnog ekološkog statusa jedan od najpoželjnijih prirodnih elemenata svakog izletišta, revitalizacija jezera ima višestruki značaj za ovaj lokalitet i mogla bi da postane centralni faktor oporavka zaboravljenog izletišta u neposrednoj blizini Beograda.

Foto: Nevena Čule

EP: Kakve rezultate očekujete od ovog projekta? 

Nevena Čule: Osnovni cilj Projekta je da se omogući tretman zagađene vode jezera na potpuno prirodan način, koji će biti efikasan, ekološki pogodan i ekonomski isplativ. Rezultati do kojih se na kraju istraživanja došlo je da su plutajuća ostrva dodatno obogaćivala vodu jezera kiseonikom i da su imala odličan potencijal za smanjenje elektrolitičke provodljivosti i hemijske potrošnje kiseonika kao i koncentracije nitrita, nitrata, ukupnog azota, ukupnih fosfata i suspendovanih materija. Takođe, plutajuća ostrva su sa velikom efikasnošću uklanjala iz vode aluminijum, arsen, bor, barijum, kalcijum, kobalt, hrom, gvožđe, magnezijum, mangan, olovo, sumpor i cink. Postignute efikasnosti uklanjanja polutanata su između 30 i 100 odsto u zavisnosti od vrste polutanata. Analizom sanitarno-mikrobioloških parametara za ocenu ekološkog kvaliteta voda zaključeno je da su plutajuća ostrva redukovala brojnost bakterija fekalnog porekla u rasponu od 97 do 100 odsto. Dobijeni rezultati ukazuju da je voda u neposrednoj blizini plutajućih ostrva imala karakteristike vode I klase, odnosno odličnog ekološkog statusa.

EP: Da li imate u planu sledeću lokaciju za postavljanje plutajućih ostrva? 

Nevena Čule: Kako su najavile Ivana Vilotijević, sekretar i Vesna Šabanović, rukovodilac sektora za strateško planiranje, upravljanje projektima i klimatske promene Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda, sledeća lokacija za postavljanje plutajućih ostrva je jezero Pariguz. Ovo jezero je takođe u okviru pomenutog projekta revitalizacije Topčiderske reke prepoznato kako potencijalna površina za postavljanje plutajućih ostrva. Ovo veštačko jezero površine oko osam hektara se nalazi u naselju Resnik, a u jezeru može da se primeti dosta komunalnog otpada, dok je voda opterećena i fekalnim otpadnim vodama koje se iz okolnih kuća ulivaju direktno u jezero.

Intervju vodila: Jovana Canić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala PAMETNI GRADOVI decembar 2020. – februar 2021.

Moguća saradnja sa američkom kompanijom na projektima OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike pripremilo je novi zakonski okvir u oblasti energetike, koji uključuje i novi zakon o obnovljivim izvorima energije, a ministarka Zorana Mihajlović je napomenula da je taj dokument trenutno u proceduri usvajanja.

Jedan od fokusa novog zakona o obnovljivim izvorima energije je da podstakne korišćenje svih obnovljivih izvora energije. Ovaj zakon omogućiće građanima da proizvode i prodaju zelene kilovate, a zahvaljujući tome, smanjiće se potrošnja energije u domaćinstvima a samim tim i računi za struju i grejanje.

Ona je razgovarala sa predstavnicima američke kompanije „UGT Renewables“ o potencijalnim investicijama u oblasti solarne energije, a jučerašnjem sastanku prisustvovali su i ambasador Srbije u SAD Marko Đurić i ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri.

Predstavnici ove američke kompanije, predvođeni njenim osnivačem i predsednikom Robertom Bermanom, predstavili su neke od značajnijih investicija „UGT Renewables“ u svetu i predloge za saradnju na mogućim projektima u Srbiji u oblasti solarne energije.

“Želimo da stvorimo povoljan ambijent za nova ulaganja u korišćenje obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju”, istakla je Mihajlović, izrazivši pritom zadovoljstvo zbog toga što se javlja sve više kompanija koje su zainteresovane za investiranje u Srbiju.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike, novi zakon uvodi tržišne premije umesto dosadašnjih fid-in tarifa, što će proizvođače izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu, a da istovremeno investitori imaju garantovanu stabilnost i predvidljivost zakonskog okvira.

“U praksi se očekuje postavljanje solarnih panela na krovove objekata, a za ovaj koncept najviše su zainteresovani mali kupci-domaćinstva i industrija. Prvi put domaćinstva i mali kupci, kao i industrijski potrošači priključeni na srednji i visoki napon mogu instalirati na svoje objekte OIE koje će koristiti za snabdevanje sopstvene potrošnje, pri čemu će višak električne energije moći da isporuče u elektroenergetski sistem ili uskladište u sopstvenim skladištima radi kasnijeg korišćenja”, navode iz ministarstva.

Građani koji se odluče za korišćenje OIE imaće direktnu korist – manje račune i dodatan prihod. Takođe, veće korišćenje OIE i manja emisija gasova sa efektom staklene bašte u velikoj meri će uticati na očuvanje životne sredine i doprineće ostvarivanju ciljeva povećanja udela obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnji ukupne energije u Srbiji, navode iz Ministarstva rudarstva i energetike

Kada bude usvojen novi zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) izgradnja svih hidroelektrana u zaštićenim područjima u Srbiji biće zabranjena. Kako je navela Mihajlović, u zonama zaštite, bilo da je prva, druga ili treća, neće biti moguća izgradnja hidroelektrane bilo kog tipa ili snage.

Energetski portal

 

Stiže najbolji električni leteći taksi do sada

Foto: Tviter skrinšot
Foto: Tviter skrinšot

Letelice sa vertikalnim poletanjem i sletanjem (VTOL) nisu novost, a prototip jedne ovakve letelice nalazi se i u skicama Leonarda da Vinčija. Jedna od najpoznatijih VTOL letelica je helikopter, a u ovo spadaju i mlazni avioni koji imaju mogućnost da vertikalno uzlete.

Ipak, svet se sve više okreće ekološkim vozilima, a isto važi i za vazduhoplove pa mnoge kompanije sada ulažu u električne letelice. Tako je 2010. godine predstavljen prvi električni helikopter koji je u istraživačke svrhe razvila američka kompanija Sajkorski Erkraft.

Ovaj model pod nazivom Sajkorski Fajrflaj sadrži dve litijum-jonske baterije, ali mana je u tome što se u njemu može voziti samo pilot bez putnika, i to svega 12 do 15 minuta.

Problem sa ovom i mnogim drugim električnim letelicama je u tome što samo poletanje troši najviše energije, a u bateriji ostane tek toliko energije za veoma kratak let.

Upravo to su imali na umu inženjeri Džejmi Gul i Ivan Mjukesi, osnivači kompanije Talin Er, a električna letlica koju su predstavili trebalo bi da reši probleme sa kratkim trajanjem baterija postojećih VTOL.

Cilj je da se napravi vazdušna letelica za komercijalnu upotrebu – takozvani vazdušni taksiji koji će se koristiti za prevoz putnika u gradovima, a kada spojite vertikalno uzletanje, brzinu, ekonomičnost i ekologiju, dobijete savršeno vozilo za ovu namenu.

Inspirisani dvostepenim raketama, Gul i Mjukesi su svoju letelicu konstruisali iz dva dela – letelice za putnike i platforme za poletanje i sletanje. Oni veruju da će takav pristup biti ekonomičniji jer se baterije letelice neće trošiti za poletanje i sletanje što bi trebalo da obezbedi povećani domet u poređenju sa drugim vazdušnim taksijima.

Ova električna letelica prilikom uzletanja ne troši svoju bateriju već to čini platforma za poletanje. Nakon što dostignu određenu visinu, platforma i letelica se razdvajaju, a platforma za vertikalno poletanje i sletanje vraća se na helidrom. Zahvaljujući tome letelica poslaje lakša i brža, a svoj put nastavlja sa 100 odsto baterije.

Kada dođe do svog odredišta, letelica ponovo biva prikačena sa platformom dok je još u vazduhu kako bi vertikalno sletela. Zahvaljujući ovoj tehnologiji putnici će moći da slete na helidrom u centru grada, dok sletanje na aerodrom nije potrebno. Jasno je da će leteći taksi, kada se bude našao u komercijalnoj upotrebi, svojim putnicima značajno uštedeti vreme.

Ovi iskusni inženjeri projektovali su Talin letelicu tako da se postigne maksimalna aerodinamičnosti, a putnici će moći da putuju brzinom od oko 322 km/h i pređu blizu 483 km što je najveći do sada postignut domet kod električnih letelica. Baš zato su za ovaj projekat zainteresvane američka mornarica i vazduhoplovstvo pa su već ponudile početne ugovore za dalji razvoj ove letelice. Pored toga što će ova letelica biti pogodna za civilni prevoz putnika, i vojska će od nje imati koristi.

Milena Maglovski

Milijardu dolara za očuvanje 30 odsto planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Gilmore)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštićena područja veoma su važna za očuvanje biodiverziteta. Sve više novca ulaže se u zaštitu određenih oblasti jer se na taj način čuvaju njihove prirodne i kulturne vrednosti.

Na planeti Zemlji postoji više od 160.000 mesta pod zaštitom, ona zauzimaju oko 15 odsto kopna i 10 odsto voda.

Prema ranijim istraživanjima, polovinu planete bi trebalo staviti pod zaštitu, jedino tako bi bio spašen biljni i životinjski svet od izumiranja.

Kako bi pomogao u spašavanju planete Zemlje i živog sveta na njoj, multimilijarder Hansjorg Viss obećao je milijardu dolara kako bi pomogao u širenju zaštićenih oblasti. 

Prema navodima na sajtu fondacije Viss, ovaj novac biće iskorišćen za stvaranje i širenje zaštičenih područja. Postavljen je veoma ambiciozan cilj do 2030. godine pod zaštitu staviti 30 odsto površine zemje.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Neophodno da brzo povećamo oblasti koje su pod zaštitom, biljke, životinje, vode, jer samo u tom slučaju možemo zaštiti svet od kog svi zavisimo”, navodi se na sajtu fondacije.

Od pokretanja kampanje za zaštitu prirode, ova fondacija je donirala 450 miliona za zaštitu više od 23,5 miliona hektara zemlje i 400.000 kvadratnih metara okeana.

Površina zaštićenih područja u Srbiji trenutno iznosi 678.237 hektara, odnosno 7,66 odsto teritorije, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Ova područja su klasifikovana u 7 vrsta, i to: strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

Milica Radičević

 

Pokrenuta Digitalna platforma za cirkularnu ekonomiju 

Photo-illustration: Unsplash (Scott Graham)
Foto: Privredna komora Srbije

Digitalna platforma za cirkularnu ekonomiju (CE-HUB) pružaće podršku kompanijama kroz poslovne modele, primere dobre prakse i alate, kako bi lakše primenile cirkularni model poslovanja, smanjile ugljenični otisak u proizvodnim procesima i proizvodima i time zadržale konkurentnost na evropskom i međunarodnom tržištu.

Ovu platformu osnovale su Privredna komora Srbije, UNDP i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).  

“CE- HUB predstavlja izvor znanja i aktivnosti namenjenih prvenstveno privredi Srbije, kako bi se okrenula zelenim investicijama“, rekao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, internacionalizaciju i usluge PKS na konferenciji na kojoj je učestvovalo više od 160 predstavnika kompanija, lokalne samouprave i institucija.

“Trenutno u Srbiji postoji nekoliko hiljada divljih deponija koje zagađuju životnu sredinu, a razvoj industrije reciklaže otpada mogao bi da donese novih 30.000 radnih mesta do 2030. godine“, ukazao je Žarko Petrović, rukovodilac Sektora za vitalni razvoj UNDP. Prema njegovim rečima, čak 33 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte može da se smanji cirkularnom ekonomijom – ponovnom upotrebom resursa, prenamenom, reciklažom materijala.

Programski direktor za životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promena u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon, istakao je da je ova platforma veoma važna za promovisanje cirkularne ekonomije u Srbiji.

Kako je naveo, Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavlja dobar okvir, a u pripremi je i studija sa UNDP-om o zelenom finasiranju, koja će pomoći u definisanju alata za finansiranje zelenog poslovanja kompanija.

“U prethodnoj godini su donesena dva strateška dokumenta koja imaju za cilj da poprave ambijent cirkularne ekonomije, jedan je predlog za definisanje konkretnih javnih politika u ovoj oblasti, a drugi je nova Strategija industrijske politike Srbije”, podsetio je Tomislav Knežević iz GIZ.

Marko Pećanac, savetnik za strana ulaganja u Kabinetu predsednika Republike Srbije pozvao je kompanije, posebno članice Zelene alijanse, da u saradnji sa PKS, predlože potencijalna rešenja kako bi se što efikasnije rešile regulatorne prepreke i kako bi Srbija postala regionalni lider u ovoj oblasti.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS istakao je da će prelazak na cirkularnu ekonomiju povećati otpornost srpske ekonomije na klimatske promene, a BDP za 1 odsto.

“Da bi zelena tranzicija zaživela najbitniji je transfer znanja i pristup finansijama za kompanije“, rekao je Mitrović i dodao da će se aktivnosti CE-HUB-a fokusirati na saradnju sa zelenom alijansom i uvođenje „zelenih menadžera“ koji će se baviti cirkularnom ekonomijom u kompanijama.

“Ponosni smo što smo jedan od osnivača Alijanse za zelenu transformaciju“, rekao je Nenad Miščević, generalni direktor Nektar grupe i istakao da je Nektar investirao preko 7 miliona evra u biogasno postrojenje u Bačkoj Palanci i postrojenje na biomasu u Vladičinom Hanu.

“Te investicije nam omogućavaju da organski otpad iz prerade voća i druge organske materije koristimo za proizvodnju zelene energije i organskog đubriva za naše plantaže voća“, rekao je Miščević i dodao da se ova kompanija  obavezala da do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 20 odsto.

Predstavnici kompanija Bosis, Ball Packaging Europe i Strauss Adriatic najavili su intenzivnije aktivnosti na modernizaciji proizvodnih procesa, radi smanjenja ugljeničnog otiska proizvoda i većeg korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji.

Izvor: Privredna komora Srbije

  

 

Beograd u finalu takmičenja Evropske nedelje mobilnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd našao se u finalu takmičenja za nagradu Evropske nedelje mobilnosti za koju je aplicirao u kategoriji „Najbolji plan održive urbane mobilnosti” 2020. godine.

Rezultati takmičenja biće poznati 19. aprila, a žiri je ocenio da pristup Beograda održivom planiranju mobilnosti pruža jasnu strategiju za postizanje zajedničke, integrisane i inkluzivne mobilnosti, zajedno sa detaljnim i ambicioznim ciljevima koje treba postići.

“U okviru važeće Strategije razvoja doneli smo odluku da se izradi plan održive urbane mobilnosti, koji je sada prepoznat i od Evropske komisije. Koncept urbane mobilnosti postavljen je kao jedan od strateških ciljeva razvoja”, izjavio je gradonačelnik  Beograda Zoran Radojčić.

On je dodao da je uspostavljena zelena hijerarhija u kretanju, što znači da su na prvom mestu pešaci, zatim biciklisti, na trećem mestu je javni gradski prevoz, a na poslednjem privatni automobili. Radojčić je posebno pohvalio ekspertski tim i radnu grupu Grada Beograda koja je radila na ovom dokumentu.

Beograd je, zahvaljujući ovom planu, rame uz rame sa Grenoblom, koji je izabran za „zelenu prestonicu Evrope 2022. godine”, i sa Bilbaom koji je poznat po posvećenosti modernim i ekološkim vidovima transporta, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Plan održive urbane mobilnosti je integrisan u Akcioni plan za zeleni grad koji Grad Beograd radi zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a ambiciozno postavljeni planovi sada su ostvarivi jer je omogućena finansijska podrška za njihovu implementaciju.

“Trenutno u Beogradu postoji oko 100 kilometara biciklističkih staza, a prema Planu održive urbane mobilnosti naš cilj je da do 2030. godine izgradimo ukupno 400 kilometara. U toku pandemije, sve više ljudi se okrenulo pešačenju i biciklizmu jer je to vid prevoza u kojem nemamo kontakt sa drugim ljudima i stoga su manje šanse za zaražavanje. Osim pozitivnog uticaja na kvalitet vazduha, pešačenje i biciklizam utiču pozitivno i na zdravlje ljudi, kako sa aspekta virusa korona tako i kada su u pitanju bolesti kao što su dijabetes ili kardiovaskularne bolesti. Kao lekaru, veoma mi je značajan koncept urbane mobilnosti”, objasnio je Radojičić.

Cilj ovog plana je da se smanji upotreba automobila sa 24,3 na za 20 odsto, da 25 odsto kretanja u gradu bude pešačenje, da se biciklistički prevoz sa trenutnih jedan poveća na četiri odsto i da javni gradski prevoz čini 48 odsto kretanja.

“Sa društvene tačke gledišta, transport je održiv onda kada je pristupačan, kada postoji mogućnost za alternativni vid prevoza, kada postoji bolja povezanost javnog prevoza, kada postoji infrastruktura za prevoz biciklom ili za kretanje pešaka, a sve u cilju smanjenja saobraćajnih gužvi i veće zaštite ljudi i životne sredine“, zaključio je gradonačelnik.

Energetski portal

Ekolozi pozdravljaju zabranu MHE u Vlasotincu i pitaju šta sa onima koje su izgrađene

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na Svetski dan voda, koji se obeležava 22. marta, svetska organizacija za prirodu WWF poziva Vladu Srbije i nadležna ministarstva da preispitaju svoje odluke o nastavku subvencionisanja malih hidroelektrana i upozoravaju da se decenijama unazad loše upravlja vodnim resursima. Doprinos zaštiti voda na teritoriji opštine Vlasotince nedavno su dali i odbornici, koji su glasali za Odluku o zabrani izgradnje MHE na njihovoj teritoriji. Da odluka stiže kasno upozoravaju iz udruženja “Bitka za Vlasinu”, jer se ovaj kraj već suočava sa posledicama zbog već izgrađenih.

Kakve su posledice iz “Bitke za Vlasinu” objašnjavaju na terenu, u obilasku reka gde su mnogo pre zabrane već izgrađene male hidroelektrane. U slivu Vlasine planirano je 55 mini hidroelektrana i do sada je izgrađeno 15, od toga četiri u samoj opštini Vlasotince.

Selo Dadince nadomak Vlasotinca malo ko posećuje poslednjih godina, a svakog ko dođe meštani dočekuju sa zabrinutošću, zbog straha da bi neko od posetilaca mogao da bude investitor 3. hidroelektrane na Rupskoj, Kozaračkoj ili Dadinačkoj reci. Jedna reka sa 3 naziva ima 2 MHE.

Tok te reke u drugim selima vlasotinačkog kraja, kako ukazuje budući doktor ekoloških nauka Mihajlo Gorunović iz “Bitke za Vlasinu”, investitori mini hidroelektrana već su 2 puta preusmerili u cev.

Na Rupskoj reci postoje MHE, “Porečje” i “Lanište”, a planira se izgradnja treće MHE “Besko” u samom selu Dadincu, tako da bi skoro polovina toka ove reke moglo da završi u cevima – kaže Gorunović. Jedna od već izgrađenih mini-hidroelektrana “Porečje” na granici je strogog rezervata prirode Zeleničje. Iz “Bitke za Vlasinu” smatraju da je studija o proceni njenog uticaja na životnu sredinu, kao i u ostalim slučajevima, odrađena “pro forme” i bez obilaska terena.

U procenama uticaja na životnu sredinu koje smo imali na uvid stoji da u našim potocima žive ribe smuđ, amur, som, što navodi na zaključak da nijedna institucija nije izašla na teren i proverila verodostojnost ovih akata, pre svih Zavod za zaštitu prirode Srbije. Drastičnim promenama ekosistema u kome se nakon ubacivanja i betoniranja cevi u korito reke one zatrpavaju zemljom i šljunkom, stvara se stanište koje pruža priliku invazivnim biljnim vrstama da se nastane kao pionirske – kažu iz “Bitke za Vlasinu”.

Zbog izgradnje MHE “Porečje”, upozoravaju, ugrožene su riblje vrste, od kojih neke opstaju na još samo nekoliko staništa na planeti.

Izgradnjom MHE “Porečje” na Rupskoj reci, na granici Strogog rezervata prirode ‘’Zeleničje”, trasiran je put invazivnim vrstama do samog staništa lovorvišnje. Pored ostrozuba, ova vrsta se nalazi na Kavkazu, Iranu, Peloponezu i u Bugarskoj. Relikt, koji milenijumima opstaje na ovom području je trenutno ugrožen – ističu iz udruženja.

Preko reke se na nekim mestima lako prelazi, jer je nivo vode opao i za prelazak na drugu stranu obale dovoljan je par dubljih čizmi. A do druge obale se još lakše dolazi, jer je u pojedinim delovima bedem koji je napravila priroda od rastinja i drveća, zamenio beton.

Pored mini-hidroelektrana postoje još dva hidrotehnička objekta – vodozahvat za snabdevanje vodom Grdelice i pastrmski ribnjak nizvodno od sela Ruplje. Još jedna od znamenitosti sela Dadince je i vodenica porodice Milenković stara preko 300 godina. Kažu da ona ima poseban značaj za meštane, jer je u teškim vremenima okupacije služila potrebama lokalnog stanovništva. Strahovali su zbog izgradnje nove MHE “Besko”, ali nisu čekali na odluku odbornika, već su pokrenuli proceduru da bude zaštićena, što je i učinjeno.

Za reku Bistricu zabrana stiže kasno

Narednog dana posetili smo reku Bistricu, levu pritoku Vlasine na kojoj su do sada izgrađene dve MHE, a treća se gradi. Ovu reku prati dugogodišnja borba građana, protesti, peticije, otvorena pisma i prijave nisu urodili plodom i reka je velikim delom smeštena u cevi.

Krenuli smo od ušća reke kod Suknarskog mosta u mestu Donji Dejan, preko mahale Suknari do sela Đorđene. Kroz ovaj ne tako pristupačan teren vodio nas je Bojan Kostić iz “Bitke za Vlasinu” koji kaže da se za ovaj kraj vezuju brojne legende i predanja, pa i samo ime mahale Suknari, uglavnom u vezi sa rekom koja se sada promenila.

“U ovom kraju je zbog brze planinske reke bilo mnogo valjaonica u kojima se omekšavalo sukneno vlakno, tkanina koja je pravljena od vune i konoplje, a koristila se za šivenje pantalona i sukanja. Zbog toga što je bio veoma krut materijal, morao je da bude omekšan u valjaonici sukna. Videti maljeve koji udaraju sukna, dok se ona polivaju vrućom vodom, nešto je što danas retko ko može i da čuje od svojih predaka, a kamo li da vidi”, objašnjava on.

Na samom početku odmah ispod Suknarskog mosta, stoji tabla na gradilištu i mašinska zgrada gde se radovi izvode. Grupa “Bitka za vlasinu” je ranije povodom gradnje treće MHE na reci Bistrici podnosila prijavu građevinskoj inspekciji zbog sumnje na nepravilnosti. Jedna je ispravljena, sada je na tabli obeleženo gradilište, vidljive su i naznačene sve informacije koje ona treba da sadrži. Na druge prijave nisu, kažu,

Foto: Facebook (screenshot)

dobili odgovor.

“Između ostalog rađeni su radovi u koritu reke koji po zakonu ne smeju da se rade, betonirano je korito reke koje takođe ne sme. Na sve to građevinski inspektor nije reagovao i dobili smo odgovor da nikakve nepravilnosti nisu uočene”, kaže Saša Mladenović, osnivač neformalne grupe.

Iako se zove Bistrica, reka je sada često zamućena. Nastavili smo dalje i s obzirom da su reka i njene obale bile izrovane na pojedinim mestima morali smo da prelazimo i preko nje da bismo nastavili put.Nailazili smo i na ostatke čuvenih vodenica, kojih je prema Kostićevim rečima bilo oko 300 na reci Bistrici, danas su tu samo dve i to u povremenoj upotrebi, jedna u Đorđinu i jedna u Donjem Dejanu.

“I mnogo pre čuvenog vlasotinačkog mlina, Vlasotinčani su jeli hleb od žita samlevenog snagom reke Bistrice i nosili platno i sukno omekšano u ovoj reci. Sad je ostao samo kamen koji podseća da moramo da čuvamo našu tradiciju i pričamo o njoj”, kaže Kostić.

Priču o vodenicama zamenila je priča o betoniranom koritu reke i stena koje su, kako kažu, dinamitom raznete. Takvi radovi su, navode iz Udruženja, protivzakonititi, na šta su i ranije ukazivali.

“Sam princip izgradnje je devastirao rečno korito i rečno dno. Na terenu je primećeno da su veće stene razvaljivane dinamitom, a svo omanje kamenje i ustavi su bagerom izvlačeni iz korita, na pojedinim mestima je i betonirano korito. Ovaj vid ’uređenja’ rečnog dna je ugrozio u najvećoj meri makrozoobentos, vodozemce, ribe i pojedine vrste ptica. Larve insekata koje žive u bentosu, ispod kamenja, u osnovi su piramide ishrane rečnog ekosistema. Izgradnjom MHE Suknari, tačnije načinom gradnje kojim je preorano celo dno reke, možemo smatrati da ovih organizama više nema ili su svedeni na sporadične nalaze. Na taj način je direktno ugrožen lanac ishrane, jer ovi insekti predstavljaju glavni plen ribljim vrstama”, objašnjava Gorunović.

Vir je davno bio poznato kupalište, govore meštani, a sada ga nema.

U Sultanovom ili Bregovom viru su se u tursko vreme kupale lokalne lepotice, dok su se mladići skrivali iza ogromnih stena i posmatrali ih. Vrlo često bi se tu zatekao i po koji turski beg, do kojeg bi došle priče o “prirodnim lepotama” koje se tu kriju. Po legendi neke devojke su odatle završavale i u sultanov harem. Odatle je i ostao naziv. U ovoj oblasti tokom gradnje MHE, zbog postavljanja cevi taj vir je raznet dinamitom, pričaju meštani.

Prateći reku Bistricu uzvodno, izlazimo na poljanu i nešto pristupačniji teren i ubrzo stižemo do cevovoda za vodosnabdevanje MHE “Suknari”. Brana je bila blago podignuta i voda je oticala, dok je nivo vode bio izuzetno nizak. Aleksandar Pavlović, master inženjer zaštite na radu, pojasnio nam je sam princip rada ovih MHE.

“Derivacione MHE su zamišljene kao MHE koje će raditi u režimu velikih voda, uglavnom u prolećnom periodu. Taj period se poklapa sa migracijom većeg broja ribljih vrsta radi mresta, pa bez povišenog vodostaja nisu u mogućnosti da obave čin produžetka vrste. Ipak, MHE u Srbiji često rade preko cele godine, a u sušnim delovima godine česte su zloupotrebe, gde se džakovima, kamenjem i drugim predmetima potpuno zatvara profil kroz koji otiče biološki minimum tako da korito reke ostaje potpuno suvo”, kaže Pavlović.

Pavlović objašnjava da se pregrađivanjem reke branama stvara taložno jezero i voda uvodi u cevovod.

“Od brane, paralelno sa koritom reke ukopava se cevovod u dužini od 3 do 4 km. Na kraju cevovoda je mašinska zgrada. Većina ihtiologa se slaže da su riblje staze koje se nalaze na brani MHE potpuno ili delimično nefunkcionalne. Kao rezultat toga imamo problem koji se u ekologiji naziva fragmentacijom staništa. S obzirom da se na rekama grade dve, tri ili više MHE u nizu, imamo populacije riba koje međusobno ne komuniciraju, što izaziva niz problema, a najveći je ukrštanje u srodstvu. To izaziva nepovratne posledice u genetici populacije”, pojašnjava Pavlović.

Krajnja tačka obilaska bio je pastrmski ribnjak u selu Đorđine koji se napaja vodom iz Bistrice. Iz Udruženja kažu da je prošle godine doživeo pomor riba, jer je količina kiseonika na ulasku u ribnjak značajno opala. Sudski postupak je u toku i vlasnik ribnjaka tuži vlasnike MHE.

Foto: Energetski portal

“Bitka za Vlasinu”: Kad će uklanjanje postojećih?

Projekti na kojima se zasniva izgradnja MHE u Srbiji i u slivu reke Vlasine datiraju iz sedamdesetih godina prošlog veka, kažu iz “Bitke za Vlasinu“. Ukazuju da su se političari pozivali na zastareli katastar voda iz 1987. godine koji je rađen za slučaj rata u SFRJ.

Ti projekti potpuno su nekritički prihvaćeni 2009. godine, pojašnjavaju iz “Bitke za Vlasinu”, kao polazište za izdavanje energetskih i građevinskih dozvola. Novu odluku o zabrani pozdravljaju, ali nadležnima poručuju da je šteta već načinjena.

“Teško je da se može išta vratiti u stanje pre devastacije, ali predsednik Opštine ima sada mogućnost da javno kaže da li će i kada biti uklonjene MHE na Vlasini, Bistrici… Dobra stvar je što se ovim pokazalo da ovakva inicijativa može da okupi ljude vođene željom da se nešto dobro uradi za sredinu u kojoj žive”, kaže Saša Mladenović

Dalje postupke nadležnih će, kažu, s pažnjom pratiti.

Izvor: Južne Vesti

RERI: Poništena građevinska dozvola za gondolu na Kalemegdanu 

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Cirkovic)
Foto-ilustracija: Pixabay

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) saopštio je da je Upravni sud doneo odluku da uvaži tužbu te organizacije i poništi građevinsku dozvolu za izgradnju gondole na Kalemegdanu koju je izdalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Kako se navodi u saopštenju, Upravni sud je u potpunosti usvojio argumentaciju pravnog tima RERI-ja, konstatujući, između ostalog, da je izvođenje pripremnih radova bilo pravno nemoguće bez prethodno pribavljene saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu

Predmet će biti vraćen nadležnom ministarstvu na ponovno odlučivanje.

U saopštenju se navodi i da se RERI najiskrenije zahvaljuje Evropa Nostri koja im je pružila stručnu podršku, kao i svim stručnjacima, nevladinim organizacijama, aktivistima i medijima koji su nepokolebljivo branili Kalemegdan i Beogradsku tvrđavu.

Podsetimo, gradske vlasti su planirale izgradnju gondole koja bi povezala Kalemegdan sa Novim Beogradom. Kako je najavljivano, trasa gondole bi bila duga jedan kilometar, a mogla bi da preveze tri hiljade putnika za jedan sat, putovanje bi trajalo oko pet minuta.

Gradnji ove gondole usprotivila se stručna javnost, a peticiju protiv njene gradnje potpisalo je oko 14.000 građana.

Energetski portal

Za čistiji vazduh u 31 gradu i opštini opredeljeno 130 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Palati Srbija danas su potpisani ugovori sa 31 lokalnom samoupravom, na osnovu kojih će im resorno ministarstvo dodeliti 130 miliona dinara za projekte pošumljavanja, kao i zamenu dotrajalih kotlarnica i ložišta u domaćinstvima kotlovima na ekološki prihvatljivije energente, prenelo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, nakon potpisivanja prvih ugovora čestitala je predstavnicima gradova i opština na brzoj i efikasnoj pripremi dobrih projekata.

“Požurili smo sa sprovođenjem konkursa i zato sam vas sve danas pozvala, da bismo što pre potpišemo ugovore i da vam odmah prebacimo sredstva kako biste počeli da radite”, rekla je Vujović.

Ministarka je pozvala sve gradove i opštine da redovno prate konkurse koje objavljuje Ministarstvo zaštite životne sredine, da se prijavljuju i koriste mogućnost da poprave kvalitet vazduha uz podršku države.

Najavila je u narednom periodu konkurs za sufinansiranje eko parkova.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Danas su potpisani prvi ugovori od ukupno 97, za koje je Ministarstvo kroz tri konkursa opredelilo ukupno 400 miliona dinara.

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je početkom godine tri konkursa kojima je cilj unapređenje kvaliteta vazduha.

Prema konačnim rang listama, na konkursu za pošumljavanje opredeljen je ukupan iznos od sto miliona dinara za 38 lokalnih samouprava, dok je sto miliona dinara opredeljeno i za zamenu kotlarnica u domaćinstvima u deset lokalnih samouprava.

Po konkursu za zamenu kotlarnica, opredeljeno je 200 miliona dinara za projekte u 49 gradova i opština.

Gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić jedan je od potpisnika ugovora o projektu pošumljavanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukupna vrednost projekta ozelenjavanja iznosi 2.646.000 dinara, a Ministarstvo zaštite životne sredine obezbeđuje sredstva u iznosu od 1.850.000 dinara.

Ostala sredstva biće obezbeđena iz budžeta grada Šapca.

Sadnice će biti zasađene na lokaciji ulice Zapadna transferzala u Severozapadnoj radnoj zoni u dužini od 1400 metara.

,,Ovo je prilika da Šabac dobije nova pluća grada. Najbitnije je da udišemo čist vazduh, a ovaj projekat je korak ka tome. Borimo se svakodnevno za smanjenje aerozagađenja u našem gradu, i ovo je jedan od načina te borbe. Ovo je jedan u nizu projekata čija se realizacija očekuje u narednom periodu“, rekao je gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić.

Energetski portal

U narednom periodu moguće poplave u Srbiji, u toku je planiranje preventivnih mera

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Gallagher)
Foto: Milisav Pajević

Usled obilnijih padavina, povećanja temperature i topljenja snega, u narednom periodu se može očekivati porast vodostaja reka, konstatovano je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina sa pripadnicima Sektora za vanredne situacije, kao i predstavnicima drugih nadležnih ministarstava i javnih preduzeća.

“Potrebno je da Sektor za vanredne situacije, zajedno sa JVP „Srbijavode“ i Direkcijom policije, sačini operativni plan zaštite i spasavanja za reagovanje u slučaju pojave bujičnih poplava kako bi ljudi i imovina bili zaštićeni na najbolji mogući način”, istakao je Vulin.

On je naložio Sektoru za vanredne situacije i preduzeću „Srbijavode“ da definišu kritična mesta na vodotokovima reka i preduzmu sve potrebne mere kako bi se podigla bezbednost naših građana i sprečio nastank štete usled eventualnih poplava.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova već je organizovalo preventivne sastanke u osam okruga i 43 lokalne samouprave na kojima su definisane kritične tačke i predložene mere kako bi se predupredile posledice eventualnih poplava. Na osnovu predloženih mera, već imamo konkretne rezultate. Identifikovali smo probleme i preduzeli konkretne mere za njihovo otklanjanje”, naglasio je v.d. načelnika Sektora za vanredne situacije, Luka Čaušić.

Čaušić je istakao da je potencijalni problem velika količina snega koji će se istopiti, zbog čega se preduzimaju svi preventivni koraci kako bi se rizik od poplava u narednom periodu smanjio na najmanji mogući nivo. On je dodao da su Sektor za vanredne situacije i specijalistički timovi za spasavanje i rad na vodi spremni su da reaguju ukoliko dođe do poplava.

Iako su poplave nešto češće u letnjim mesecima, u januaru ove godine poplavama je bio pogođen Jug Srbije. Budući da je pričinjena velika materijalna šteta, Vlada Republike Srbije opredelila je bespovratna novčana sredstva u visini od 250 miliona dinara.

Kako bi odgovor na eventualne poplave ubuduće bio efikasniji i pravovremen, na vreme se moraju preduzeti sve preventivne mere i planirati aktivnosti, a ministar je dodao da je država organizovana i spremna da unapredi sistem za preventivno delovanje u borbi protiv eventualnih poplava i posledica koje one mogu izazvati.

Energetski portal

Ugašeno šest velikih zagađivača vazduha u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Petrović)
Foto: ni.rs

Protekle nedelje je u prisustvu gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski, potpisan ugovor o preuzimanju kotlarnice na prirodni gas Univerzitetskog kliničkog centra od strane JКP Gradska toplana.

Ovaj događaj označiće gašenje šest velikih zagađivača vazduha u okruženju Univerzitetskog kliničkog centra.

Vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra prof. dr Zoran Perišić i direktor JКP Gradska Toplana Predrag Milačić, potpisali su ugovor u Gradskoj kući.

“Na ovaj način smanjiće se zagađenost vazduha i uvećati gradska imovina za 3,7 miliona evra”, rekla je gradonačelnica Niša.

Ona je podsetila da Niš ima plan za poboljšanje kvaliteta vazduha, i navela da je već obavljen razgovor sa svim republičkim institucijama o konverziji njihovih kotlarnica sa čvrstog goriva na gas. Gradskim institucijama dat je nalog da to učine u najkraćem mogućem roku i za te namene izdvojeno je 20 miliona dinara iz gradskog budžeta.

Spomenuto je i da će zajedno sa državom biti obezbeđeno sufinansiranje troškova za zamenu individualnih kotlova i prelazak na ekološki prihvatljiva goriva sa ciljem zaštite životne sredine.

Država i grad će učestvovati sa polovinom troškova, a očekuju se i povoljniji uslovi za priključenje na toplovod Gradske toplane i mrežu gasovoda, naveo je energetski menadžer Grada Bojan Gajić.

Nakon preuzimanja kotlarnice njeni kapaciteti će se racionalnije koristiti i doprineće smanjenju zagađenosti vazduha, dok će Gradska toplana preuzimanjem kotlarnice povećati svoje kapacitete za 13 odsto u odnosu na ukupnu instalisanu snagu.

Prema rečima direktora ovog javnog preduzeća smanjiće se učešće mazuta i lož-ulja na manje od četiri odsto sa tendencijom potpunog prelaska na gas.

Energetski portal

Najlepši način da obeležite dan šuma – posadite drvo

Foto- ilustracija: Pixabay
Foto: AstraZeneca

Bez šuma neće biti ni nas, a na ovo nas je još jednom podsetio Međunarodni dan šuma koji se obeležava 21. marta. Samo jedno drvo godišnje može da proizvede preko 100 kilograma kiseonika, i apsorbuje blizu 20 kilograma ugljen-dioksida, tvrde naučnici, a ovo bi nesavesni pojedinci trebalo da imaju na umu kada sledeći put olako odluče da poseku stablo.

Na sreću, značaj drveća kod nas nije zaboravljen, a kako se krupnim korakom ide ka postizanju klimatske neutralnosti, ozelenjavanje naše zemlje odigraće presudnu ulogu. Međunarodni dan šuma ove godine je obeležen na najlepši mogući način – posađena su mlada stabla a sa njima i nada da ćemo uskoro disati čistiji vazduh.

U Beogradu posađeno 189 stabala

Ove nedelje lopate su vredno radile jer je na desnoj obali Save kod Beogradskog sajma posađeno 189 stabala u okviru akcije “Drvo za Beograd“. U akciji su učestvovali gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, ambasadorka Velike Britanije Šan Maklaud sa predstavnicima britanskih kompanija i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević pri čemu je posađeno 61 stablo četinara i 128 stabala lišćara raznih vrsta.

Radojčić je sa ponosom istakao da je u akciji „Drvo za Beograd” do sada posađeno 2.107 stabala, a svoj doprinos dale su 84 kompanije i ambasade, na čemu je on posebno zahvalan. Takođe,  JKP „Zelenilo – Beograd” svake godine posadi više od 4.000 stabala kako bi uskoro 25 odsto naše prestonice činile zelene površine, u poređenju sa trenutnih 15 odsto.

“Uvek možemo više i važno je da svi dajemo doprinos borbi protiv klimatskih promena. Bilo gde da je posađeno, svako stablo doprinosi ovoj izuzetno važnoj borbi. Koliko je neophodna borba protiv virusa korona, toliko je i borba protiv klimatskih promena značajna, a i jedna i druga pokazuju da moramo delovati zajedno”, naglasio je Radojičić i dodao da je svako stablo neprocenjivo za zdravlje ljudi jer dva čoveka zahvaljujći jednom stablu udišu kiseonik.

Ambasadorka Maklaud, koja je takođe učestvovala u ovoj akciji, istakla je da će u novembru Velika Britanija biti domaćin međunarodne konferencije o klimatskim promenama, te da su šume i zelene površine ključne kako bismo očuvali biodiverzitet i dobili bitku protiv klimatskih promena.

Pored ambasade Velike Britanije, i mnoge britanske kompanije uzele su svoje učešće u ovoj plemenitoj inicijativi, a među njima je i kompanija AstraZeneka. Ova farmaceutska kompanija, koja tradicionalno učestvuje u akciji “Drvo za Beograd”, dala je svoj doprinos u vidu 70 sadnica javora.

„Kao društveno-odgovorna kompanija, kojoj je u fokusu zdravlje ljudi, težimo da budemo aktivni učesnici u zdravom društvu, planeti i poslovanju. Svesni smo značaja zelenih površina i drveća za kvalitet života u urbanim sredinama i posebno ponosni što već treću godinu zaredom dajemo svoj doprinos ozelenjavanju naše prestonice, kako bi postala zdravije mesto za život svih nas“, izjavio je Aleksandar Tripković, direktor kompanije AstraZeneka u Srbiji.

Takođe se oglasio i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i istakao da ovo preduzeće, pored akcije “Drvo za Beograd”, obavlja i sadnju u okviru redovnog programa.

“Ovo preduzeće radi na teritoriji celog grada i održava 3.000 hektara. Sada orezujemo šiblje, obavljamo seču suvih grana, sakupljamo ostatke preostalog lišća, a za petnaestak dana počinje naš veliki ciklus košenja. Radimo ozbiljno i na investicionom održavanju naših površina,

Foto: Grad Leskovac

izgradnji novih dečjih igrališta i rekonstrukciji postojećih “, naveo je Stanojević.

Međunarodni dan šuma obeležen je i u drugim gradovima

I u drugim delovima Srbije Međunarodni dan šuma bio je povod da u ruke uzmu lopate i posade sadnice drveća. U Leskovcu su posađene sadnice ukrasne crvene šljive i bele breze u parku “Bambi” kako bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi šumske vegetacije. U ovoj akciji učestvovalo je odeljenje za zaštitu životne sredine grada Leskovca u saradnji sa JKP „Komunalac” , JKP „Grdelica “ i JP „Urbanizam i izgradnja Leskovac“.

Šef Odeljenja za zaštitu životne sredine u Leskovcu, Slađan Đikić, naveo je da je u svetlu odgovora na postojeće klimatske promene odlučeno da ovogodišnja tema obeležavanja Međunarodnog dana šuma bude „Pošumljavanjem protiv zagađenosti vazduha i klimatskih promena“.

“Naravno, ovo nije jedina prilika kada treba unapređivati šumski fond, posebno ako se uzme u obzir značaj koje šume imaju za život na zemlji. Šume su blago zato što smanjuju koncentraciju ugljen dioksida u vazduhu, zaustavljaju degradaciju zemljišta, štite od svih vrsta erozija, štite biodiverzitet koji predstavlja osnovu preživljavanja, brzo i efikasno reaguju na klimatske promene, štite od poplava, predstavljaju „pluća“ grada i štite zdravlje i životnu sredinu. Zbog svega ovoga, danas ćemo, pored čišćenja i uređenja, posaditi 26 sadnica dekorativnog drveća koje je karakteristično za parkovske površine.”, istakao je Đikić.
Grad Leskovac izuzetno vrednuje i razume značaj zaštite životne sredine, naročito danas kada je to jedna od največih potreba savremenog društva, navodi se na zvaničnom sajtu Grada Leskovca.

Da je to tačno govori i projekat „Pošumljavanje devastiranih površina park šume Hisar i površine kod reke Veternice“  gde je ovaj grad uspeo da se, učešćem na konkursu Ministarstva zaštite životne sredine, izbori za finansijska sredstva koja će poslužiti za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja.

„Zdrava životna sredina je nasušna potreba savremenog čoveka, a ne puki zajednički interes, i kao takva iziskuje celokupan društveni angažman, koji opet počiva na ličnoj odgovornosti svakoga od nas. Jedino sa takvom ekološkom svešću, našu generaciju čeka svetla budućnost. Zato sačuvajmo naše šume da bi one čuvale nas“, zaključio je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović povodom Međunarodnog dana šuma.

Milena Maglovski

Rešenje problema otpadnih kanalizacionih voda u Boru

Foto: Wikipedia (Bor030.net)
Foto-ilustracija: Pixabay

Mnoge opštine u Srbiji već decenijama pokušavaju da reše probleme otpadnih kanalizacionih voda. Na spisku gradova koji će uskoro rešiti ovaj problema nalazi se grad Bor u kom će u narednom periodu biti izgrađeno pet postrojenja za preradu otpadnih kanalizacionih voda u okviru projekta „Čista Srbija“. Na ovaj način trajno će biti rešen više decenijski problem zagađenja vodotokova pre svega Borske i Brestovačke reke, otpadnim, fekalnim vodama, navodi se na sajtu RTV Bor.

Prema rečima nadležnih u Gradskoj upravi u Boru, zagađenje voda nije toliko očigledno kao aerozagađenje, ali ima ogromne posledice na ekološki sistem jer se na ovaj način zagađuje okolno zemljište, podzemne vode i poljoprivredne kulture.

Upravo zbog toga ovo ulaganje države je od ogromnog značaja ne samo za grad Bor već i za celu istočnu Srbiju.

“Lokalna samouprava u Bor je u prethodne dve godine iz sopstvenih sredstava izgradila jedno manje postrojenje u naselju Metalurg koje je dalo odlične rezultate, s obzirom na to da se prečisti 12 do 15 litara vode u sekundi, a voda koja se dobije na izlazu iz postrojenja je potpuno prečišćena”, kažu u borskom Vodovodu.

Problemi sa otpadnim vodama i kanalizacionom mrežom uskoro bi mogli da budu rešeni u 65 opština u Srbiji. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor kompanije „Čajna roud end bridž korporejšen“ u Srbiji Džang Sjaojuen potpisali su komercijalne ugovore o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji komunalne infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Srbiji.

Planom je predviđeno projektovanje i izvođenje radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica u 65 opština. Dok će na šest lokacija biti sanirane ili izgrađene deponije.

Energetski portal