Home Blog Page 578

Na deponiji kod Gornjeg Međurova preko 100.000 kubika smeća – najavljeno čišćenje i nadzor inspektora

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deponija kod niškog sela Gornje Međurovo prostire se na oko 20 hektara i ima više od 100.000 kubika smeća koje je uglavnom građevinski otpad. Direktor JKP Mediana Dragoslav Pavlović najavio je da će krenuti u čišćenje ove deponije, kao i da je procena da će im trebati oko godinu dana da se ona sredi.

Prema rečima predsednika Gradske opštine Palilula, Bratislava Vučkovića, plan je da inspektori dežuraju svakodnevno na toj lokaciji, kao i da se postavi video-nadzor.

Kako bi sprečili ljude da i dalje bacaju smeće na deponiju, postavili su table sa upozorenjem na ulazu, a kako kaže Vučković, uvodi se konstantan inspekcijski nadzor u toku dana, dok će nadzor noću biti preko kamera. Napominje da je ova deponija posledica dugogodišnjeg nemara izvođača građevinskih radova.

“Zahtevaće se od tih graditelja da dostave potvrdu gde su odložili otpad, a to je gradska deponija. Oni to sve obračunavaju u cenu izvođenja radova, ukalkulisana je cena uklanjanja otpada”, kaže Vučković.

Ta deponija, prema proceni direktora JKP Mediana Dragoslava Pavlovića, je prevelika da bi se za godinu dana uredila.

“Ovde se bez kontrole već 20 godina odlaže otpad, ovde ima preko 100.000 kubika otpada. Mahom je građevinski otpad, postoji i deo komunalnog otpada “, navodi Pavlović.

Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski nije optimista da se problem divljih deponija može lako rešiti, već smatra da je potrebno mnogo edukacije i priče da se promeni svest kod ljudi.

“Nije realno očekivati da ovo može da se sanira za dva ili dvadeset dana. Novac u ovom trenutku nije problem, uradićemo rebalans i daćemo više od 5 miliona Mediani da to očisti, ali pitanje je šta dalje. Da li će Komunalna inspekcija imati snage da 365 dana kontroliše ovaj prostor, a uz to ovo nije jedina deponija u gradu”, rekla je Sotirovski.

Svi ljudi sa teritorije grada Niša, kako poručuje direktor JKP Mediana, mogu besplatno da odlažu komunalni, građevinski i sve ostale vrste otpada, osim opasnog otpada, na gradsku deponiju, gde je, kako kaže, za fizička lica ulaz potpuno besplatan.

Izvor: Južne vesti

Bečki aerodrom uskoro postaje klimatski neutralan

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Jue Huang)

Bečki aerodrom Švehat nastavlja da sprovodi mere koje žele da doprinesu zaštiti klime. Tako je u sredu najavljeno da će na području aerodroma biti izgrađen najveći fotonaponski sistem u Austriji.

Obuhvatiće osam solarnih sistema ukupne snage oko 24 MV, koji će se prostirati na površini od oko 24 hektara, što približno odgovara površini od 48 fudbalskih terena. Očekuje se da će se godišnje proizvoditi približno 30 miliona kVh električne energije.

Time bi trebalo da se pokrije trećina potrošnje električne energije na aerodromu, a tolika količina energije dovoljna je, na primer, za snabdevanje oko 7.000 domaćinstava godišnje.

Aerodrom Švehat počeo je sa instaliranjem solarnih sistema 2016. godine. Do sada je na području aerodroma instalirano pet takvih sistema, uglavnom smeštenih na krovovima zgrada ili hangara, a sada se postavljaju još tri nova.

Dva manja solarna sistema biće na parkingu, a jedno će se nalaziti na prostoru u blizini piste. Izgradnja novih solarnih sistema trebalo bi da započne ovog proleća, dok bi u leto 2022. godine trebalo da budu pušteni u rad.

Instalacija solarnih sistema samo je jedna od mnogih mera koje ovaj aerodrom sprovodi u cilju postizanja klimatske neutralnosti. Tako se, na primer, postojeće osvetljenje postepeno zamenjuje ekološkim LED osvetljavanjem.

Bečki aerodrom je takođe sve više oslanja na električnu mobilnost i trenutno ima više od 380 e-vozila. Nova i moderna zgrada Bečkog aerodroma Ofis Park 4 koristi geotermalnu energiju,pa je nekoliko puta proglašavana za najodrživiju poslovnu zgradu u Austriji.

Prošle godine aerodrom Švehat smanjio je emisiju CO2 za 70 odsto, a potrošnju energije za više od 40 odsto. Generalni direktor Ganter Ofner istakao je da je ovaj aerodrom na dobrom putu da postane prvi „zeleni“ aerodrom u Evropi koji će za samo nekoliko godina postići klimatsku neutralnost.

Izvor: Ekovjesnik

Prve eko patike napravljene od 97 odsto prirodnih materijala

Foto: MIRET
Foto: MIRET

Zaštita životne sredine postaje tema broj jedan i sve se više priča o tome, i upravo to je dovelo do toga da većina ljudi želi da koristi ekološki prihvatljive proizvode koji su napravljeni od prirodnih materijala. Kao što znamo, modna industrija je jedan od najvećih zagađivača, međutim, sve više kreatora i dizajnera teži ka održivoj modi.

Braća Hrvoje i Domagoj Boljar dugo su radili na tome da osmisle i naprave patike od prirodnih materijala. I uspeli su u tome, njihove MIRET patike su napravljene od prirodne gume, kaučuka, industrijske konoplje, lana, kukuruza i prirodne vune koja stiže iz Novog Zelanda.

“Hrvoje je studirao industrijski dizajn, ja preduzetništvo i stekli smo veliko iskustvo u obućarskoj industriji kroz posao oca, koji je bio u toj branši. Godinama smo bili deo obućarskog i modnog sveta, tako smo dobili retku priliku da upoznamo i mračnu stranu industrije o kojoj se malo govori – ekološka šteta koju pravi proizvodnja materijala, ali i navike samih potrošača koje nanose velike štete okolini”, objašnjava Domagoj Boljar za naš portal.

Kako ističu, pre sedam godina Hrvoje je došao na ideju da napravi ekološku obuću.

“Naše patike su napravljene od 97 odsto prirodnih materijala, od devet biljnih materijala i novozelandske eko vune. Đon je napravljen od prirodne gume, odnosno od lateksa dobijenog od kaučuka, koji ima fantastičan miris i najbolje karakteristike savitljivosti i izdržljivosti. Pertle su od eukaliptusa, postava od ekološki uzgajane industrijske konoplje, ulošci su od plute i obloženi su materijalom od recikliranih jutenih vreća koje su se koristile za transport kafe”, ističe naš sagovornik.

Ove patike se proizvode u Hrvatskoj, a partneri braće Boljar zajedno sa njima rade na razvoju materijala, a sve u cilju da zadovolje njihovu viziju i ispune sve ekološke i etičke standarde.

“U svetu postoji još brendova koji su se okrenuli održivoj obući, ali mi smo jedini koji su održivi deo doveli do čak 97 odsto. Naš cilj je napravimo patike koje su 100 odsto prirodne”, kaže Domagoj.

Braća Boljar trenutno proizvode dva uniseks modela, plitke i duboke patike koje su dostupne u veličinama od 34 do 49. 

Milica Radičević

RERI i BOŠ: U ponovno izloženom Nacrtu Plana kvaliteta vazduha za Beograd nisu napravljena značajna poboljšanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ) organizovali su treći krug javnih konsultacija, ovaj put o ponovljenom javnom uvidu u Nacrt Plana kvaliteta vazduha za Beograd. Nakon održana prva dva kruga konsultacija, u decembru 2020. godine i januaru 2021. godine, organizovanjem trećeg kruga nastavili smo proces sprovođenja javnih konsultacija sa ciljem da se javnost uključi u postupak izrade novog Plana kvaliteta vazduha za Beograd.

Tokom prethodnih konsultacija jasno se videlo da postoji interesovanje javnosti, kao i potreba da nadležne institucije uključe javnost u izradu plana. Jer, očigledno je da Grad Beograd sam ne može da izradi plan koji će zadovoljiti potrebe građana i doprineti smanjenju zagađenja vazduha, navodi se u saopštenju.

Nakon što je Nacrt Plana kvaliteta vazduha izložen na javni uvid 15.01.2021. godine,  javnosti je ostavljen rok od samo 15 dana da dostavi svoje komentare. Nakon više od mesec dana, Sekretarijat za zaštitu životne sredine objavio je odgovore na poslate komentare i ponovo izložio Nacrt Plana na javni uvid.

“Međutim, gradske vlasti ni ovoga puta nisu organizovale javne konsultacije na kojima je javnost mogla da iznese svoje mišljenje i predloži rešenja za poboljšanje kvaliteta vazduha. Zbog toga su to ponovo učinile organizacije civilnog društva. Uvodna izlaganja, u okviru javnih konsultacija, imali su Mirko Popović (RERI), Aleksandar Macura (RES Fondacija), Elizabet Paunović (ekspert za javno zdravlje) i profesor Vladimir Đurđević (Fizički fakultet), nakon čega su se uključili i drugi učesnici. Događaj je moderirao Ognjan Pantić (BOŠ)”, piše u saopštenju.

Veliki uspeh BOŠ-a i RERI-ja je u tome što je tokom javnog uvida u Nacrt Plana kvaliteta vazduha za Beograd poslato 35 komentara, što je u poređenju sa 2016. godinom, kada je prethodni Nacrt Plana bio na javnom uvidu i kada nije stigao nijedan komentar na tadašnji Nacrt, značajan napredak koji pokazuje da su javne konsultacije od izuzetnog značaja i za samo učestvovanje građana u izradi dokumenta.

Tokom javne diskusije učesnici su se složili da nisu napravljene značajne promene u okviru samog dokumenta i da nedostaci, na koje su učesnici javnih konsultacija ukazivali, i dalje nisu otklonjeni, kao i da su prilikom razmatranja komentara koji su poslati Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, mnoge od primedbi olako odbačene, bez podrobnog razmatranja sugestija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nacrtu plana i dalje nedostaju: ciljevi smanjenja zagađenja kvaliteta vazduha, analiza mera u pogledu dobiti i troškova, analiza uticaja zagađenja vazduha na zdravlje građana, precizni indikatori i rokovi za realizaciju mera, procena planiranog poboljšanja kvaliteta vazduha i vremenskog perioda potrebnog za dostizanje tih ciljeva, kao i precizan inventar emisija zagađenja. Shodno ovome učesnici se i dalje slažu u stavu da bi predloženi Nacrt plana trebalo povući iz procedure, budući da ne zadovoljava osnovne zakonske kriterijume i standarde koje bi Plan kvaliteta vazduha trebalo da ispunjava, kao i da usvajanje ovog dokumenta i primena navedenih mera neće odgovoriti na hitnu potrebu da se problem zagađenja vazduha u Beogradu reši.

Na poslednjim održanim javnim konsultacijama pojavili su se i predstavnici Gradskog zavoda za javno zdravlje, koji se nisu složili sa zaključkom da Nacrt plana nije izrađen u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o sadržaju planova kvaliteta vazduha, već su konstatovali da su ispoštovali sadržaj i zahteve Pravilnika. Predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda su se pojavili na javnim konsultacijama, ali nisu učestvovali u diskusiji, te su zaposleni u Gradskom zavodu, u toku diskusije, na sebe praktično  preuzeli odgovornost koju nosi organ nadležan za izradu plana, a ne izrađivač koji zapravo ima ulogu konsultanta koji je pružio uslugu.

“Tokom trećeg kruga javnih konsultacija prisutni učesnici su imali puno pitanja za predstavnike vlasti i izrađivače plana, što pokazuje da ovakav događaj treba da bude organizovan od strane javnih vlasti. Očigledno je da građani žele da učestvuju u procesu izrade dokumenata i da je neophodno da im se to omogući. A upravo to je posao institucija koje su odgovorne građanima za vođenje javnih poslova koji su u njihovoj nadležnosti”, zaključuju iz ovih organizacija.

Izvor: Beogradska otvorena škola

 

 

Evropa je na pola puta do zatvaranja termoelektrana na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Foto-ilustracija: Pixabay

Samo pet godina od istorijskog Pariskog klimatskog sporazuma, polovina od 324 evropske elektrane na ugalj ili je već zatvorena ili se obavezala da će prestati sa radom do 2030. godine. Ova značajna prekretnica postignuta je onog trenutka kada je britanska energetska kompanija EDF najavila zatvaranje termoelektrane Vest Burton do 2022. godine. Sve evropske elektrane na ugalj moraju se zatvoriti pre 2030. godine kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma.

Upotreba uglja u Evropi naglo opada od 2012. godine. Trinaest evropskih zemalja više ne koristi ugalj, a još jedanaest je usvojilo odluke o postupnom ukidanju uglja do 2030. Čak i u zemljama gde je ugalj osnovni energent, poput Grčke – čiji se udeo lignita u energetskom miksu smanjio sa oko 50 odsto na 20 odsto u poslednjih pet godina i radi se na ubrzanom prelasku na čiste izvore energije već do 2023. godine, naime pet godina ranije nego anticipirano.

Mađarska je još jedna istočnoevropska zemlja koja je odlučila da ubrza ukidanje uglja do 2025. godine, umesto 2030.

Kako se navodi u saopštenju preko potrebno je da zemlje Zapadnog Balkana što pre usvoje održivi pristup u susret energetskoj budućnosti i obezbede siguran prelazak na obnovljive i čiste izvore energije. Do sada je Severna Makedonija jedina zemlja zapadnog Balkana koja planira da postupno ukida ugalj do 2030. U poslednjih 18 meseci Severna Makedonija (rekonstrukcija Oslomeja), Crna Gora (Pljevlja II) i Kosovo (Kosova e Re) odustali su od novih projekata za proizvodnju uglja, što čini važan podsticaj u smeru ka održivoj energetskoj tranziciji.

„U novembru prošle godine lideri zemalja zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o zelenoj agendi za zapadni Balkan, obavezujući se na dekarbonizaciju do 2050. godine, u skladu sa predstojećim klimatskim zakonom Evropske unije. Dakle, potrebno je zaustaviti sve planove za igradnju novih termoelektrana na ugalj, i nadovezati se na politički okvir koji nam garantuje održiv put energetske tranzicije ka pravednoj društvenoj transformaciji, zdravoj i čistoj budućnosti. To je takođe u skladu sa ambicijama za pridruživanje EU“, rekao je Viktor Berišaj iz Evropske Mreže za klimatsku akciju (CAN Europe).

„Nalazimo se pred kraj života evropske industrije uglja. Nakon godina neprestanog pada, polovina evropskih termoelektrana postaje istorija. Vlade, energetske kompanije i finansijske institucije sada moraju da planiraju izlazak uglja do 2030. ili ranije, da okončaju sve tokove finansiranja uglja i fosilnog gasa, i umesto toga, usmere svoju podršku na održive i obnovljive izvore i pravednu tranziciju ugroženih zajednica. Sledećih pet godina ćemo se pozdraviti sa preostalim postrojenjima“, rekla je Katrin Gutmann, direktorka kampanje „Evropa van uglja“ (Europe Beyond Coal).

Izvor: Europe Beyond Coal

 

 

Skratiti proceduru za priključenje na elektromrežu sa 125 na 50 dana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Procedure za dobijanje priključka na elektromrežu za privredu trenutno traju 125 dana, ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović u razgovoru sa predstavnicima Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) razgovala je o tome da se ova procedura ubrza.

Kako je istakla, efikasnije procedure za dobijanje priključka na elektromrežu veoma je važno za privredu, potencijalne investitore i sa 125 dana treba skratiti na 50.

“Srbija je posvećena unapređenju uslova poslovanja i dobijanje priključka na mrežu jedan od elemenata koji utiče na ukupno rangiranje Srbije na Duing biznis listi Svetske banke. Ako smo mogli da unapredimo sistem izdavanja građevinskih dozvola da smo danas 9. na svetu po tom kriterijumu, nema razloga da nemamo bolju poziciju i u drugim oblastima. Trenutno smo 94. po dobijanju priključka na elektromrežu, a mi verujemo da možemo biti i 22, ako bi procedure bile efikasnije”, navela je Mihajlovićeva.

Predstavnici NALED-a predstavili su potpredsednici Vlade i njenom timu rezultate ankete sprovedene među privrednicima i nadležnim organima na lokalnom i republičkom nivou u vezi sa procedurom priključenja na elektromrežu i predlozima da se smanje troškovi i vreme trajanja ove procedure.

Energetski portal

 

Biorazgradive maske iz kojih raste cveće

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Pandemija koronavirusa promenila je mnogo toga u našim životima. Gotovo je nezamislivo da izađemo na ulicu, odemo do prodavnice ili uđemo u gradski prevoz bez maske na licu. To je dovelo do toga da se one troše neverovatnom brzinom i da ih sve više ima na divljim deponijama, morima i okeanima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marie Bee Bloom (@mariebeebloom)

Prema podacima, tokom prošle godine u okeanima je završilo čak 1,56 milijardi zaštitinih maski, što ostavlja velike posledice na morski svet i ekosistem.

Naučnici intenzivno rade na tome da pronađu način za recikliranje maski za jednokratnu upotrebu, jer je za njihovu razgradnju potrebno 450 godina.

Nakon mnogo truda i rada naučnici iz Australije napravili su materijal koji povezuje iseckane maske za lice sa recikliranim betonom i on se može koristiti za izgradnju veoma trajnih puteva. Dok južnokorejski student, Kim Ha-neul, od maski prave tronožne stolice.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marie Bee Bloom (@mariebeebloom)

Jedna firma iz Francuske počela je da proizvode maske od konoplje koje su u potpunosti biorazgradive. Za oblogu maske koriste mešavinu kukuruza za veću udobnost, a elastična traka se može reciklirati.

Međutim, holandska dizajnerka Marijana de Grot otišla je korak dalje i osmislila je biorazgradive maske koje su napravljenje od slojeva pirinčanog papira. Trake za ovu masku napravljene su od predene vune, a možete ih podešavati pomoću cvetića koji su napravljeni od kartona za jaja.

I to nije sve, u potpunosti su ekološki prihvatiljive, a kada završite sa nošenjem, zakopate ih i iz semena koje se nalazi unutar njih porašće cveće.

Dizajnerka ovih maski na sve je mislila, pa je tako i logo na njima ispisan mastilom koje je napravljeno od prirodnih sastojaka.

Maske se za sada mogu kupiti Holandiji, Belgiji i Nemačkoj i to poceni od tri evra.

Milica Radičević

Koje namirnice sadrže najviše, a koje najmanje pesticida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Rutkowski)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Probajte groždje, nije prskano!” – svako od nas makar jednom je čuo ovu rečenicu od pijačnih prodavaca koji se svojski trude se da svoje namirice predstave u najboljem svetlu, što će reći kao ukusne, sveže i, što je najvažnije, neprskane.

Ipak, ukoliko niste spremni da izdvojite više novca za organsku hranu, teško da ćete pojesti voće ili povrće koje nije hemijski tretirano. Pesticidi mogu izazvati niz zdravstvenih problema kod ljudi, a mi vam donosimo spisak namirnica sa kojima morate biti naročito oprezni jer već dugi niz godina prednjače po količini ovih hemikalija.

Jagode su rekorderi po prskanosti 

Preko 70 odsto voća i povrća proizvedenog za komerijalno tržište sadrži pesticide, ističe Odsek za agrikulturu SAD-a,  a neke biljke se u toku svog životnog ciklusa prskaju i po 30 puta.

Američko neprofitno ekološko udruženje EWG ocenilo je da jagode i spanać drže prvo mesto u ovoj neslavnoj kategoriji jer je kod ovih namirnica potvrđeno prisustvo preko 20 različitih pesticida. Zatim slede breskve, kajsije, jabuke, grožđe, trešnje, kruške, celer, paradajz i krompir, ističe EWG.

Lekari i naučnici preporučuju da sve ove namirnice, od kojih neke svakodnevno konzumiramo, nabavljamo od lokalnih i pouzdanih proizvođača, dok bi idealno bilo kada bismo sami mogli da ih proizvodimo.

Na sreću, ima i onih namirnica za koje ne moramo tražiti lokalne ili organske proizvođače jer one same po sebi ne zahtevaju tretiranje pesticidima, a hemijske analize pokazale su da su ove namirnice bezbedne čak i kada ih nabavljamo iz uvoza.

Neke od ovih namirnica su avokado, kupus, luk, ananas, plavi paradajz, brokoli, bundeva, dinja, karfiol i pečurke, prenose svetski mediji. Iako ste već imali dobar razlog da ove namirnice uvrstite u svoju ishranu budući da obiluju hranljivim sastojcima i vitaminima, još jedan dobar razlog je i odsustvo pesticida što ih čini izuzetno pogodnim za ishranu dece.

Pesticidi  nikoga ne štede

Naučnici upozoravaju da pesticidi nisu opasni samo po ljude, već mogu narušiti čitave ekosisteme i naneti veliku štetu biljkama i životinjama. Svake godine poljoprivrednici širom sveta iskoriste preko 400 miliona kilograma pesticida u šta spadaju razni insekticidi, herbicidi i fungicidi, prenose svetski mediji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Prekomerna upotreba pesticida mora se okončati jer svake godine od posledica trovanja ovim hemikalijama strada između 10.000 i 20.000 farmera, kao i oko 70 miliona ptica.

Pesticidi imaju niz negativnih efekata po zdravlje ljudi a naučnici tvrde da posledice uključuju veći rizik od dobijanja raka, povećanu neplodnost, kao i niz kardiovaskularnih i psihičkih oboljenja.

Pored toga što se pesticidi prskaju, postoji još jedna metoda primene pesticida koja uključuje tretiranje semena i zemlje ovim hemikalijama. Kada poljoprivrednici na ovaj način tretiraju biljke, praktično je nemoguće odstraniti pesticide ljušćenjem ili pranjem jer se oni nalaze z samom plodu.

I ne samo to, pesticidi se primenjuju i nakon berbe kako bi se plodovi zaštitili od insekata i buđi, pa tako imamo hranu koja je praktično izložena hemikalijama od trenutka kada je zasejana do trenutka kada se nađe u prodaji, prenose svetski mediji.

Udruženja za zaštitu životne sredine širom sveta sada se zalažu za upotrebu tradicionalnih metoda u borbi protiv korova i parazita, kao i bezbednih pesticida koji ne sadrže otrovne hemikalije, baš kao u organskoj proizvodnji. Za suzbijanje korova nekada su se koristili ašov i motika, mada ovoj metodi sada retko pribegavaju i manji proizvođači hrane jer je daleko lakše i brže upotrebiti pesticide.

Kada je u pitanju komercijalna proizvodnja, o upotrebi tradicionalih metoda nema ni govora jer se sve vrti oko uvećanja proizvodnje i profita, a pesticidi u tome igraju važnu ulogu.

Nada leži u većem korišćenju biopesticida koji se za sada koriste samo u organskoj proizvodnji. Ovi pesticidi baziraju se na prirodnim sastojcima koji su netoksični po ljude i okolinu i deluju samo na ciljanu invazivnu vrstu. Iako su manje efikasni od hemijskih pesticida i imaju sporije dejstvo, šira upotreba biopesticida zaštitiće ljude, ali i biljni i životinjski svet, prenosi poljoprivredni portal Agroklub.

Milena Maglovski

Crna Gora u potrazi za naftom – počelo bušenje podmorja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Konzorcijum kompanija Eni i Novatek započeli su istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju.

U moru između Bara i Ulcinja na dubini od 6,53 hiljade metara počelo je istražno bušenje koje će trajati četiri i po do šest meseci, prenosi RTCG.

Nakon ovih istraživanja, biće definisani potencijali ležišta, kako bi se maksimalno iskoristio njihov kapacitet i isprojektovao način proizvodnje, koja bi mogla da zaživi u periodu od pet godina od završetka prve bušotine.

Ove kompanije prve istražne bušotine rade na oko 28 kilometara od obale. Takođe, konzorcijum će, u okviru svog koncesionionog bloka, uraditi još jednu istražnu bušotinu i to gasnu, koja će u tehnološkom smislu biti manje zahtevna.

Podsetimo, nevladina organizacija (NVO) Green Home pozvala je Ministarstvo kapitalnih investicija da raskine ugovor sa koncesionarima i napusti ideju eksploatacije iz podmorja Crne Gore. Oni su naveli da ekonomija i ekologija moraju ići zajedno, ali da u Crnoj Gori eksploatacija iz podmorja u ekološkoj državi ne može.

Energetski portal

Građani i privreda Srbije su na gubitku zbog nove EU takse

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Juniperphoton) 

U borbi protiv klimatskih promena, Evropska unija priprema novu taksu za zemlje poput Srbije gde se ugljen-dioksid emituje više nego što bi trebalo. Prve na udaru bile bi termoelektrane koje struju proizvode na ugalj, ali i druge velike fabrike što bi, smatraju sagovornici CINS-a, moglo da poveća račune za struju građanima, dovede do gubitka poslova, smanjenja stranih investicija i privrednog rasta.

Građani će ubuduće plaćati veće račune za struju, a možda će doći i do pada životnog standarda. Ovo su prognoze stručnjaka sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) razgovarao o novoj graničnoj carinskoj taksi.

Naime, ukoliko firme u tzv. trećim zemljama proizvodnjom neke robe zagađuju ugljen-dioksidom (CO2) više nego što je dozvoljeno u Evropskoj uniji, tu robu će prilikom uvoza EU dodatno cariniti. Plan za ovu taksu predstaviće Evropska komisija sredinom godine.

EU ovo radi kako bi sprečila „curenje ugljenika“ koji izaziva klimatske promene, odnosno obeshrabrila vlasnike kompanija da izbegavaju da plate takse za zagađenje tako što će premestiti fabriku u zemlje u kojima te takse nema – kao što je Srbija.

Najavili su da se uvođenje mera očekuje do 2023. godine, za sektore koji nose najveći rizik.

Decenijama unazad proizvodnja električne i toplotne energije najviše doprinose emisiji CO2 u Srbiji, a sledi industrija, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku.

U Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ), organizacije zadužene za energetsko tržište u Evropi, očekuju da će se takse, između ostalog, odnositi na električnu energiju proizvedenu u termoelektranama na ugalj.

Istraživanje CINS-a pokazuje da će ovo biti problem i za Srbiju, koja će, prema okvirnoj proceni Privredne komore Srbije (PKS), u 2021. u EU izvesti oko 8 odsto proizvedene električne energije. Nije poznato koliko ove struje će stići iz termoelektrana, ali Srbija gotovo 70 odsto energije proizvodi spaljivanjem uglja.

Viktor Berishaj iz organizacije Climate Action Network Europe, koji prati politiku klimatskih promena i energetike u Jugoistočnoj Evropi, objašnjava na koji način bi budući nameti mogli da se obračunavaju:

„Ukoliko bi EU uvela taksu na uvoz električne energije proizvedene od fosilnih goriva iz Srbije, mogla bi da je carini po jedinici, megavat-času, ili po količini emitovanog ugljan-dioksida (CO2) za uveženu struju, pri čemu bi u oba slučaja cena morala da odražava visinu naknade za emitovanje CO2 u EU“.

Domaće termoelektrane su u 2019. emitovale preko 27,3 miliona tona CO2 – od čega samo TE Nikola Tesla u Obrenovcu preko 20,3 miliona tona.

Nove mere za treće zemlje bi mogle da budu nalik ovom sistemu, ali se razmatraju i druge opcije, rekao je u martu pred Evropskim parlamentom komesar Paolo Đentiloni (Gentiloni).

Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS kaže da su veliki energetski potrošači kompanije registrovane u oblasti hemijske i gumarske industrije i firme iz metalske i autoindustrije, koje čine oko 52 odsto ukupnog izvoza Srbije u EU.

Deset najvećih izvoznika iz ovih delatnosti, mnogi iz van-evropskih država, čine oko 21 odsto ukupnog izvoza u EU, dodaje. Prvih sedam kompanija na ovom spisku, prema njegovim rečima, su: Tigar tajers, HBIS Group, ZiđinJura, Filip Moris, Fijat Naftna industrija Srbije.

Pročitajte više ovde.

Izvor: CINS

 

Za smanjenje aerozagađenja izdvojeno 210 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Za zamenu kotlova u javnim ustanovama i ložišta u domaćinstvima izdvojeno je skoro 210 miliona dinara za 22 lokalne samouprave. Osim toga, ova sredstva mogu se koristiti i za projekte pošumljavanja i ozelenjavanja javnih površina.

“Nastavljamo sa potpisivanjem ugovora kako bi lokalnim samoupravama što pre stavili na raspolaganje sredstva za ulaganje u nove kotlarnice, bilo gradske ili za domaćinstva, i u nove sadnice, jer je to jedan od najboljih načina da sledeću grejnu sezonu sačekamo sa znatno smanjenim aerozagađenjem koje dolazi iz ovih izvora – rekla je ministarka Irena Vujović.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine, jedan od najvažnijih ugovora koji je potpisan jeste kompletna zamena kotlova u toplani u Valjevu za šta je odobreno 80 miliona dinara i još četiri miliona za pošumljavanje odnosno ozelenjavanje javnih površina. 

Kada ovi projekti budu gotovi, što će biti već u sledećoj grejnoj sezoni, predviđa se da će građani Valjeva udisati znatno čistiji vazduh. Za projekte zamene individualnih ložišta značajna sredstva odvojena za Niš i Užice.

Ministarka je čestitala svim lokalnim samoupravama na dobro pripremljenim projektima i pozvala ih da spremaju nove, za naredne konkurse Ministarstva.

“U narednom periodu planiramo da raspišemo konkurse i za eko parkove. Pozivam vas sve da se pripremate, da spremate projekte i da konkurišete”, poručila je Vujović.

Energetski portal

Grad Beograd: 180 miliona dinara za podršku ruralnom razvoju

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoe Schaeffer)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić obišao je uspešno poljoprivredno gazdinstvo u Velikoj Krsni u opštini Mladenovac gde ih je dočekao domaćin gazdinstva Vladimir Bojić sa porodicom.

Oni su razgovarali o načinima na koje Grad Beograd može da pomogne poljoprivrednicima u razvoju voćarstva i povrtarstva, proizvodnji zdrave hrane i eko-turizma. Ovo gazdinstvo je primer savremenog koncepta u poljoprivrednoj proizvodnji sa elementima agrobiznisa i preduzetničkog duha, navodi se na sajtu Grada Beograda.

“Danas sam imao priliku da se uverim da iza velikog uspeha ove porodice stoje trud i rad i ponosan sam što je Grad Beograd prepoznao ovaj tip proizvođača i svojim subvencijama im pomogao da danas budu primer uspešnog poljoprivrednog gazdinstva. Podizati četvoro dece uz veliki rad i višegodišnje ulaganje u domaćinstvo, zaista je zadivljujuće. Zahvaljujem na gostoprimstvu cele porodice koja je pravi primer srpskog domaćina koji u današnjim uslovima uspešno opstaje na selu“,  rekao je gradonačelnik Radojičić.

Prema njegovim rečima, razvoj ovog porodičnog imanja Grad i Republika su prethodnih godina podržali sa više od 10 miliona dinara. Porodica je sredstva ulagala u razvoj voćarstva, ali i u obnovu mehanizacije i kupovinu protivgradne zaštite voćnjaka na više od dva hektara.

On je dodao da Grad Beograd ima više od 250.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je oko 170.000 obradivo što je veliki potencijal za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, kojih na teritoriji 17 gradskih opština ima više od 30.000.

“Skoro 60 procenata poljoprivrednih gazdinstava koncentrisano je na teritoriji gradskih opština Obrenovac, Mladenovac, Lazarevac i Grocka. Ovo je važna privredna grana za Beograd i u nju moramo ulagati jer će se to vratiti otvaranjem novih radnih mesta, povećanjem izvoza i rastom životnog standarda. Subvencije koje Grad Beograd daje, nezavisne su od onih koje daje Ministarstvo poljoprivrede. Ulaganja u poljoprivredu od 2012. godine povećana su 12 puta. Tačnije, tada su sredstva iznosila oko 20 miliona dinara, a sada iznose više od 200 miliona”, naglasio je gradonačelnik Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da je Grad Beograd raspisao konkurs za podršku ruralnom razvoju u vrednosti od 180 miliona dinara, od čega je za stočarstvo opredeljeno 10 miliona, za voćarstvo i povrtarstvo 40 miliona, pčelarstvo 30 miliona i mehanizaciju 100 miliona dinara.

“Postoje posebni kriterijumi bodovanja i u skladu sa tim važno je istaći da se prednost daje mladim poljoprivrednicima, gazdinstvima sa većim brojem članova, poput ovog koje smo posetili danas, kao i gazdinstvima čiji su nosioci žene. Ovo je jako važno jer na taj način podstičemo mlade ljude da ostaju na selu, na imanju svojih pradedova, te da započnu sopstveni posao”, kazao je Radojičić.

Istakao je da pored pomenutih subvencija, a u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Zemunu, Grad Beograd organizuje i mnogobrojne besplatne kurseve i obuke iz oblasti pčelarstva i organske proizvodnje hrane.

“Tokom pandemije virusa korona shvatili smo i značaj domaćeg turizma i kojim prirodnim bogatstvima Srbija raspolaže. Sela koja se nalaze na teritoriji grada Beograda svakako su blagodet našeg grada i moramo ih ponuditi stranim i domaćim turistima. Beograd ima izuzetno povoljne uslove za savremenu poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Velika poljoprivredna prostranstva, blizina dvomilionskog grada kao finalnog tržišta za plasman proizvoda, blizina dve plovne reke, auto-put, železnica, aerodrom, sve su to preduslovi koji Beogradu daju ogroman potencijal za razvoj poljoprivrede i agrobiznisa. Zbog ovih preduslova, poljoprivredu i agrobiznis vidim kao značaju privrednu granu, kako za snabdevanje domaćeg tržišta kvalitetnim proizvodima, tako i velikog potencijala za izvoz”, rekao je gradonačelnik.

Energetski portal

Razgovor za koji vam nisu potrebne reči

Foto: Unsplash ( Gori Gogo)
Foto-ilustracija: Pixabay

Davno je to bilo. Možda 2009. godine. Taman sam se prihvatila nekog posla, kad iz dvorišta viče moj ujak: “Mikooo, dođi da vidiš!”

Istrčavam ja brže bolje, spotičući se u za dva broja većim papučama, kad na sred dvorišta stoji on i drži omanju kutiju. “Otvori!”, veli mi ujko.

“Šta li će sad da iskoči odavde”, pomislila sam dok sam polako otvarala kutiju. Kad unutra neka gužvica vate, i na toj vati dva klikera koja me gledaju!

“Šta je, bre, ovo?!” vrisnuh ustuknuvši korak unazad.

“Pa sova, jel vidiš? Beba sova!”

I tako sam se upoznala sa sovom, sa mojom Jucom (ja sam bila kuma). Juca je kao ptić ispala iz gnezda, ali je imala tu sreću da je nađu ljudi koji će da je vole i paze. Ipak, pored sve naše nežnosti i napora da je malo “obuzdamo”, Juca je ljutito i prgavo stvorenje koje je pokušavalo da nas gricne svaki put kad smo je hranili. Ipak smo je, i pored toga, jako zavoleli.

Kroz svega nekoliko nedelja Juca je dobila pravo perje, pa je došlo vreme da se rastanemo, a da Jucika odleti i svije svoje gnezno. Tako je i bilo, Juca je otišla a mi smo je sa ponosom gledali kako leti ka šumi.

Nekoliko dana kasnije, dok sam se spremala za spavanje, na prozoru se začulo grebanje. Ništa novo jer moje mačke, a imala sam ih, verujte, u dvocifrenom broju, stalno to rade da bi ih pustila u sobu.

Otvorim prozor da vidim ko se to usudio da me uznemirava, kad mi se učini da dole na trotoaru čuči mačka sa belom okruglom glavicom, ili sam ja makar tako mislila jer je napolju bio mrak. Kroz nekoliko sekundi, ta “mačka” je pustila krila i nečujno je odletela u noć, a meni je vilica pala do poda. Bila je to Juca. Ne znam zašto je ponovo došla. Možda da kaže “hvala”, možda da nam traži hranu jer još uvek nije naučila da lovi, a  možda samo da nas obiđe i vidi kako smo.

Eto, drago mi je što sam sa vama podelila priču o tome kako nas je divljina neočekivano posetila.

Sada slede pravi heroji ovog bloga.

Ljudi koji su otišli korak dalje

Svako ko je ikada imao kućnog ljubimca ili dodira sa divljim životinjama vrlo dobro zna šta znači kada se sa životinjom povežete i razumete. Za ovaj vid komunikacije nisu vam potrebne reči već nešto iskonsko što leži duboko u nama i podseća nas da ljudi i životinje možda i nisu toliko različiti.

Jedan primer ove neverovatne komunikacije definitivno je Džejn Godal, sada jedna simpatična bakica koja je svoj život posvetila proučavanju primata koji su nama najsličniji

Reč je o šimpanzama.

Ne samo što smo 99 odsto genetski slični, već nam šimpanze nalikuju po mnogim oblicima ponašanja – koriste prirodne lekove i alate i, što je za ovaj blog najvažnije, mogu da komuniciraju sa nama.

Džejn je među šimpanzama svojevremeno bila veoma popularna pa su je grlili, ljubili i golicali, a njen dugogodišnji rad pokazao je da je komunikacija ovih primata daleko sofisticiranija nego što se isprva mislilo.

Još jedan primer neverovatnog susreta čoveka i divljine odigrao se u Jonskom moru, nedaleko od Sicilije.

Pre nego što je čuveni italijanski ronilac Enzo Majorka zaronio po ko zna koji put, osetio je neko lupkanje po leđima. Kada se okrenuo, imao

Foto-ilustracija: Pixabay

je i šta da vidi – uplašeni delfin pokušavao je nešto da mu kaže, a zatim je brzo zaronio. Enzo nije traćio vreme već je pratio delfina sve dok nisu stigli do ribarske mreže, a u mreži zarobljena ženka delfina. Iskusni ronilac brzo je izvukao nož, rasekao mrežu i ostatak znate – priča ima srećan kraj!

Ne zna se šta je u ovoj priči za veće divljenje – da li herojski čin Majorke ili činjenica da je divlji delfin prepoznao da je čovek neko ko može da mu pomogne i uspeo je da mu jasno prenese poruku “moj prijatelj je u opasnosti!”

A sigurno ste videli i onog ludaka koji se rve sa lavovima, ljubi ih i dopušta im da ga tu i tamo gricnu. Čuveni Kevin Ričardson iz Južnoafričke Republike zasluženo je nazvan “lavlji šaptač”, a trenutno se brine o 30-tak lavova kojima je glavno zanimanje lov na zebre i impale, ali u slobodno vreme pretvore se u prave predeće mazne čupave loptice koje se uvijaju oko Ričardsona kao mačak Džimi oko mojih nogu (obično dok se penjem uz stepenice).

Njegov odnos sa lavovima definitivno je izazvao ogromnu medijsku pažnju i sijaset kontroverzi i kritika, ali Ričardson nas uči koliko je važno da životinju razumete i poštujete upravo takvu kakva jeste – divlju i neukrotivu.

On ne želi da bude vođa čopora ili da vlada lavovima, kako se o njemu u medijima pisalo, već napominje da je lav osećajno biće sa kojim moramo pažljivo razvijati vezu. On svoje lavove poznaje od mladunaca i sa njima je razvio složenu komunikaciju kao i maltene porodične odnose.

E pa, i mi konja za trku imamo! Sećate se onih priloga o mladom monahu Amvrosiju koji živi sam u gorama planine Javor, a u posetu mu je redovno dolazila jedna vučica. I ne samo to, redovno ga je obilazio i divlji gavran – ptica koja je po predanju hranila svetog Iliju. Usamljeni monah, visoko u planinama, nije bio zaboravljen. On je sa svojim životinjama gradio vezu koja odiše ljubavlju i poštovanjem, mada epilog ove priče nije bio sjajan jer je vučica na kraju odvedena u zoološki vrt.

I na kraju da zašećerimo ovu priču jednom medenom pufnastom gorilom za koju ste verovatno već čuli.

Gorila Koko je, zahvaljujući svojoj prijateljici Fransin Peterson, naučila više od 1.000 znakovnih reči koje je koristila baš kao i dete od tri godine. I ne samo to, Koko je ispoljila i smisao za poeziju jer je svoje mače nazvala “Ol Bol” i bila je u stanju da razume preko 2.000 reči engleskog jezika. Ovaj nežna gromada razumela je imenice, glagole i prideve, uključujući i apstraktne pojmove poput „dobro“ i „lažno“, a mogla je čak i da postavlja jednostavna pitanja.

A vi? Kako vi komunicirate sa životinjama oko vas?

I šta vam one govore?

Milena Maglovski

 

Od najružnije do najlepše zgrade u gradu

Foto-ilustracija: Unsplash ( Thijs Kennis)

Danska krupnim koracima grabi ka tome da postane ugljenično neutralna država. Mnogo se ulaže u energetske obnove zgrada, kao i u održivu gradnju. Kopenhagen je grad koji u tome prednjači, nakon klimatskog parka, u planu je renoviranje i ozelenjavanje stambenih blokova. Međutim, u još jednom gradu u ovoj državi vredno se radi na rekonstruisanju starih zgrada koje postaju bolja, lepša i kvalitetnija mesta za život.

U gradu Frederiksbergu zgrada Orsted Gardens Apartments, nakon adaptacije, postala je gotovo neprepoznatljiva. Naime, ahitektonska firma Tegnestuen LOKAL od trošne zgrade, možda i najružnije u kvartu, napravila je jednu od najlepših zgrada u ovom gradu u kojoj bi sada svi želeli da stanuju.

Na ovom objektu trebalo je renovirati fasadu kako voda ne bi prodirala unutra, a ujedno je trebalo smanjiti i uticaj buke sa ulice. Najednostavnije rešenje bilo je da se zgrada zastakli, ali arhitekte su, umesto toga, dizajnirale niz trouglastih staklenih terasa na zgradi.

Ovi balkoni postavljeni su sa spoljne strane, stanari imaju privatnost, a prostor ih podstiče da se okupljaju i druže. Stakleni delovi na balkonima mogu da se pomeraju, tako da terase mogu biti otvorene i zatvorene, što znači da se mogu koristiti i tokom zimskih dana.

Male bašte, koje su postavljene na ovim terasama, dodatno utiču na socijalni život stanara, jer svi brižno paze na biljke koje su posađene. Ovako uređeni balkoni doprinose ekologiji i utiču na kvalitet vazduha

Ovu zgrada je krajem 1960-ih godina dizajnirao i izgradio Ole Hagen, njegov rad poznat je po poznoj modernističkoj, pragmatičnoj i visoko racionalizovanoj estetici koja je lišena detalja i izbočina koja je karkteristična za danske arhitekte.

Milica Radičević

Značajan porast lovokrađe u toku pandemije, u Ugandi stradalo šest lavova

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jean Wimmerlin)

Pre nekoliko dana svetski mediji preneli su da je u Ugandi pronađeno šest mrtvih lavova kojima su falili delovi tela, a oko njih su se nalazili i uginuli lešinari. Sve ukazuje na to da su ovi lavovi bili otrovani, jer su i ptice koje su se hranile njihovim ostacima stradale. Sumjna se da su za ovo odgovorni ilegalni trgovoci divljim životinjama, a nadležni za divljinu u Ugandi upozoravaju da bi ovoga moglo biti još, budući da je zabeležen porast lovokrađe u toku pandemije.

Ovog ponedeljka ponuđena je nagrada od 10 miliona dolara za svakoga ko ima bilo kakve informacije o trovačima ovih dragocenih životinja. Ipak, do ove nagrade niko nije došao jer su ubice lavova uhapšene istog dana zahvaljujući zajedničkim naporima vojske, policije i nadležnih za divljinu u sektoru Išaša u jugozapadnoj Ugandi. Četvorica uhapšenih muškaraca priznali su da su odgovorni za trovanje šest lavova u nacionalnom parku Kraljice Elizabete.

Oni su sutradan odveli policiju na mesto gde su pronađene tri lavlje glave sakrivete na drvetu, dok je četvrta bila zakopana zajedno sa 15 odsečenih ekstremiteta. Na obližnjoj plantaži banana pronađene su čak tri boce u kojima se nalazila otrovna hemikalija identifikovana kao Karbofuran – veoma opasan pesticid koji se kod nas koristi u poljoprivredi.

Istočnoafrički poljoprivrednici takođe koriste ovaj pesticid na svojim usevima mada ga pojedinci nažalost koriste kako bu ubili lavove i druge životinje. Na plantaži je takođe pronađen i dvolitarski balon pun lavljeg masnog ulja kojim se trguje kao ilegalnim lekom za razne namene.

Mediji su preneli i da su u kući jednog od osumnjičenig pronađena koplja, mačete i lovačke mreže, a da će se okrivljeni vrlo brzo naći na sudu kako bi pravda za nastradale lavove bila zadovoljena. Prema zakonu Ugande, ove lovokradice sada se suočavaju sa mogućim doživotnim zatvorom budući da su lavovi klasifikovani kao kritično ugrožena vrsta.

Nadležni su istakli da će učiniti sve kako bi se bezbednost lavova u nacionalnom parku Kraljice Elizabete povećao, a posebnu pažnju obratiće na lovokradice koje su u vreme pandemije još aktivnije nego do sada, prenose svetski mediji.

Nedaleko od ovog mesta zločina odvija se još jedna drama – čuvari pokušavaju da zaštite jedina dva preostala severna bela nosoroga na svetu. Nažalost, ono što je nosoroge stavilo na metu krivolovaca jesu njihovi rogovi za koje se veruje da su moćan afrodizijak, premda su naučnici dokazali da se rog nosoroga sastoji od keratina – istog onog proteina koji sadrže naši nokti i kosa.

Polako se opraštamo od severnog belog nosoroga jer su obe preostale jedinke ženke – majka i ćerka. Poslednji mužijak uginuo je u martu 2018. godine, a kako su severni i južni beli nosorog genetski različiti, za severnog džina više nema nade. Ovo nam je velika opomena da ne dopustimo da se išta slično desi još nekoj vrsti.

Milena Maglovski

Za zaštićena područja 253 miliona dinara

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)

Ministarstvo zaštite životne sredine tokom ove godine sufinansiraće zaštićena područja sa 253 miliona dinara. Takođe, intenzivno se radi na unapređenju kvaliteta vazduha, kao i na zaštiti prirode.

Priroda je naše najveće bogatstvo i ona ne može da čeka. Naša je obaveza da brinemo o zaštićenim područjima i mi tu obavezu ozbiljno shvatamo. U ovoj godini su potpisani ugovori sa 35 upravljača, na osnovu kojih će im resorno ministarstvo dodeliti 253 miliona dinara za brigu o ovim zonama tokom 2021. godine”, rekla je ministarka Irena Vujović.

Subvencije Ministarstva zaštite životne sredine se odnose na finansiranje radova i drugih troškova, na poslovima koji su definisani odredbama Zakona o zaštiti prirode, navodi se u saopštenju.

Ova sredstva biće korišćenja, između ostalog, za sufinansiranje uređenja prostora i održivo korišćenje prirodnih resursa, zatim izradu i sprovođenje programa i projekata uređenja prostora, razvoj seoskog i eko-turizma, organske poljoprivrede, korišćenje obnovljivih izvora energije, očuvanje i unapređenje kulturnog nasleđa i agrobiodiverziteta. Posebna pažnja biće posvećena uređenju i  izgradnji  pristupnih i internih saobraćajnica i parkinga, staza za šetnju, biciklističkih i drugih staza, vidikovaca, odmorišta, kao i uređenje park šuma, parkova, drvoreda i zelenih površina, navodi se na sajtu ministarstva.

Predviđeno je, takođe, da se iz ovih sredstava sufinansira i čuvanje, održavanje i prezentacija i promocija zaštićenih područja, zatim organizovanja obrazovnih i istraživačkih kampova, škola u prirodi, ili izgradnja i održavanje vizitorskih centara, nabavka katamarana, drugih sredstava za prevoz posetilaca i druge aktivnosti kojima je cilj unapređenje, očuvanje i briga o zaštićenim područjima.

Pod zaštićenim područjima u Srbiji nalazi se: 5 nacionalnih parkova, 18 parkova prirode, 21 predeo izuzetnih odlika, 70 rezervata prirode, 6 zaštićenih staništa, 315 spomenika prirode, 36 područja od kulturnog i istorijskog značaja koja su zaštićena na osnovu ranijeg Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o zaštiti spomenika kulture, kao i 1784 strogo zaštićenih divljih vrsta i 860 zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Energetski portal