Home Blog Page 581

Novi zakon o OIE – i građani će moći da proizvode i prodaju struju

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada bude usvojen novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, omogućiće građanima da proizvode i prodaju zelene kilovate. Zahvaljujući tome, smanjiće potrošnju energije u svojim domaćinstvima i račune za struju i grejanje.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike, novi zakon uvodi tržišne premije umesto dosadašnjih fid-in tarifa, što će proizvođače izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu, a da istovremeno, investitori imaju garantovanu stabilnost i predvidljivost zakonskog okvira.

“Fid-in tarife zadržavaju se samo za mala postrojenja i demonstracione projekte, u skladu sa pravilima državne pomoći EU. I ovi podsticaji će se dodeljivati u postupku aukcija po istim pravilima kao i aukcije za dodelu tržišnih premija, što će smanjiti i cene fid-in tarife”, objašnjavaju za Energetski portal iz ministarstva.

Nacrtom zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije po prvi put je uveden koncept kupac-proizvođač (tzv. Prosumer) koji predstavlja kupca električne energije koji ujedno može da proizvodi električnu energiju za svoje potrebe, a da višak električne energije isporuči u mrežu i umanji račun za utrošenu električnu energiju.  

“U praksi se očekuje postavljanje solarnih panela na krovove objekata, a za ovaj koncept najviše su zainteresovani mali kupci-domaćinstva i industrija. Prvi put domaćinstva i mali kupci, kao i industrijski potrošači priključeni na srednji i visoki napon mogu instalirati na svoje objekte OIE koje će koristiti za snabdevanje sopstvene potrošnje, pri čemu će višak električne energije moći da isporuče u elektroenergetski sistem ili uskladište u sopstvenim skladištima radi kasnijeg korišćenja”, navode iz ministarstva.

Kako kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike građani, koji se odluče za korišćenje OIE imaće direktnu korist – manje račune i dodatan prihod. Pasivni kupac postaje aktivni učesnik na tržištu koji samostalno donosi odluke na osnovu  proizvodnje, potrošnje i uskladištene električne energije. Takođe, veće korišćenje OIE i manja emisija gasova sa efektom staklene bašte u velikoj meri će uticati na očuvanje životne sredine i doprineće ostvarivanju ciljeva povećanja udela obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnji ukupne energije u Srbiji.

Jedan od fokusa novog zakona je da podstakne korišćenje svih obnovljivih izvora energije.

Milica Radičević

Digitalizacija – održivost u sektoru vodosnabdevanja i otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Živimo u društvu koje je sve svesnije uticaja koji imamo na životnu sredinu, posebno mlađe generacije: od njih se očekuje da nastave da prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa tim.

Industrijske kompanije, a posebno sektor voda i otpadnih voda, imaju fundamentalnu ulogu kada je u pitanju rešavanje rastuće potražnje. S tim u vezi, održivost u upravljanju ciklusa vodosnabdevanja podrazumeva optimizaciju energetske efikasnosti, povećanje cirkularnosti kroz povezivanje sa drugim sektorima i pružanje podsticaja za dekarbonizaciju.

Ne zaboravimo da prerada, prepumpavanje, tretiranje i transport vode troši 8 odsto globalne energije, te je pomoć vodoprivrednim preduzećima da efikasno upravljaju svojim energetskim potrebama veliki korak ka održivosti. Stoga, upravljanje energijom, smanjenje potrošnje i bolji uvid u sve aspekte operacija su od suštinskog značaja. Isto tako – smanjenje gubitaka vode, obezbeđivanje kvaliteta vode i optimizacija upotrebe procesne i transportne infrastrukture od ključnog su značaja za održavanje efikasne upotrebe resursa tokom celog ciklusa vodosnabdevanja.

Kako se to može postići? Stubovi koji nose efikasnost i održivost u sektoru voda su energetska tranzicija i digitalna tranzicija. Distribuirana proizvodnja energije kroz obnovljive izvore, mikromreže i skladištenje povećava fleksibilnost i elastičnost objekata i smanjuje emisiju CO2. Sa druge strane, digitalna tranzicija u sektoru voda pokreće kapacitete za postizanje ciljeva održivosti kroz optimizaciju procesa i lanaca snabdevanja, mobilna rešenja, daljinsko upravljanje aktivom i opremom, elektrifikaciju — i samim tim dekarbonizaciju snabdevanja energijom.

Održivost je u srži strategije i misije kompanije Schneider Electric. Kao primer naše posvećenosti, usvojili smo kolaborativni pristup ekološkim rešenjima, razvoju proizvoda, rešenja i usluga koje kompanije iz sektora voda mogu koristiti u bilo kojoj od faza njihovog puta ka održivosti. Štaviše, kreirali smo EcoStruxure, najbolje rešenje za podsticanje energetske i operativne efikasnosti u vodosnabdevanju.

Foto-ilustracija: PIxabay

Digitalizacija sektora vodosnabdevanja i otpadnih voda je sredstvo je za postizanje ciljeva održivog razvoja UN (SDG 6): obezbediti pristup čistoj vodi i sanitarnim uslovima za sve, očuvati resurse, zaštititi javno zdravlje i omogućiti održivi razvoj. Postoji mnogo primera doprinosa Schneider Electric ostvarenju ovog cilja. U oblasti desalinizacije i postojenja za preradu, našu tehnologiju automatizacije i upravljanja energijom, potpomognute digitalnim servisima, koriste najveće svetske građevinske kompanije i operateri: 50 odsto velikih elektrana u svetu je automatizovano sa ovom vrstom rešenja. Ovde treba dodati naše nove digitalne usluge kao što su EcoStruxure Asset Advisor i EcoStruxure Power Advisor za povećanje operativne efikasnosti. Pored toga, omogućavamo uvid u potrošnju resursa u realnom vremenu na nivou preduzeća pomoću EcoStruxure Resource Advisor platforme. Rezultat je voda koja je bezbedna, pouzdana, održiva i efikasna. Tehnologije kao što je „proširena stvarnost“ koju obezbeđuje EcoStruxure Augmented Operator Advisor, omogućavaju operaterima da sve relevantne informacije o procesu imaju u realnom vremenu i nadohvat ruke, čime značajno povećavaju svoju efikasnost. Zahvaljujući digitalnim rešenjima, kao što je EcoStruxure Secure Connect Advisor, moguć je daljinski pristup, programiranje, dijagnostikovanje i upravljanje udaljenim pogonima uz obezbeđivanje cyber-sigurnosti.

Proširili smo našu ponudu usluga održavanja i upravljanja imovinom, sa planovima koji uključuju, između ostalih, konsultantsku stručnu podršku, alate za prediktivnu analizu i daljinsku pomoć stručnjaka koji koriste augmentovanu stvarnost za rešavanje problema, bez potrebe da fizički dolaze na pogon. Što se tiče održavanja, treba napomenuti EcoStruxure Maintenance Advisor, platformu koja pruža rani uvid u abnormalne uslove pogona i njegovih delova, omogućavajući osoblju za održavanje da deluje preventivno, odnosno pre nego što se dogodi kvar.

Da sumiramo, Schneider Electric svojim korisnicima pruža tehnološka rešenja i usluge koje ubrzavaju povezivanje i digitalizaciju, kako bi mogli da poboljšaju svoju efikasnost, usvoje nove procese i dostignu ciljeve strateške održivosti.

U kriznim vremenima, kao što su trenutna, primene mera održivosti i efikasnosti mogu nam pomoći da se nadoknade gubici i imaće veliki pozitivan uticaj na profitabilnost kada se ekonomska situacija vrati u normalne tokove. Dugoročno gledano, svako ulaganje u održivost znači bolju budućnost za sve.

Izvor: Represent

 

 

Izdvojeno 23 miliona dinara za obrazovanje poljoprivredne struke

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Resorni pokrajinski sekretarijat namenio je finansijska sredstva u visini od 23 miliona dinara radi unapređivanja nastave u oblasti poljoprivrede i što boljih uslova za primenu stečenih znanja u praksi, navodi se na sajtu AP Vojvodine.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić uručio je danas 12 ugovora o bespovratnim sredstvima korisnicima koji su ostvarili to pravo u okviru konkursa.

Sekretar Božić je podsetio na značaj konkursa za intenzivnije korišćenje poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu naučnoistraživačke ustanove i srednje poljoprivredne škole. Sekretarijat će uvek podržati  institucije čiji je cilj obrazovanje novih kadrova u poljoprivredi, naglasio je on.

„Predmet konkursa je upravo dodela sredstava za nabavku nove opreme i poljoprivredne mehanizacije, koja će doprineti boljem obrazovanju i sticanju novih znanja u srednjim poljoprivrednim školama i na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu“, naglasio je sekretar Božić.

Ovoga puta sredstva je dobilo 11 srednjih škola i Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Sredstva su opredeljena srednjim stručnim školama u Zrenjaninu, Kanjiži, Somboru, Futogu, Pančevu, Bačkoj Topoli, Baču, Rumi, Irigu, Kuli i Vršcu, a najveće interesovanje vladalo je za nabavku pogonske i priključne poljoprivredne mehanizacije.

Poljoprivredni fakultet dobio je sredstva u visini od tri miliona dinara, što će iskoristiti za nabavku traktora, istakao je dekan ove visokoškolske ustanove,  Nedeljko Tica.

„Ovo je treći traktor koji Poljoprivredni fakultet nabavlja na osnovu podrške Pokrajinske vlade. Ova podrška nam je izuzetno važna jer na taj način omogućavamo da naši studenti imaju najsavremeniju poljoprivrednu mehanizaciju, a sa druge strane, sa ovim traktorom koji ćemo koristiti za intenzivnu voćarsko-vinogradarsku proizvodnju, biće moguća obrada površina koje fakultet koristi po osnovu zakupa, što će kroz spoj nauke i prakse obezbediti našim studentima podizanje znanja na viši nivo“, zaključio je dekan.

Energetski portal

Počelo uklanjanje pruge u Dunavskoj ulici

Foto-ilustracija: Unsplash (Srecko Skrobić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Darius)

Nedavno su započeti radovi na uklanjanju pruge van funkcije u Dunavskoj ulici na Dorćolu koji su u sklopu priprema za izgradnju linijskog parka od 4,6 kilometara.

Glavni urbanista Grada Beograda Marko Stojčić izjavio je da će linijski park umnogome promeniti Beograd, jer će taj prostor prestati da bude prepreka izlasku stanovnika na reke.

“Park će biti integralni deo budućeg centra dunavskog dela Starog grada, tu će u svakom trenutku biti najveći broj građana koji će moći da uživaju u najsavremenijim zelenim površinama, delovima arhitekture i mobilijaru”, istakao je glavni urbanista.

On je dodao da očekuje da će deo radova krenuti na jesen, od Beton hale kroz prostor Kule Nebojša, a da će se početkom sledeće godine nastaviti sa radovima ka Pančevačkom mostu. Dve godine nakon tog roka očekujemo da ćemo imati u celosti izgrađen park”, najavio je Stojčić.

Ministar za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu Tomislav Momirović juče je obišao radove na uklanjanju pruge i tom prilikom je naglasio da je linijski park primer da se ne zaboravljaju ni prostori koji direktno omogućavaju kvalitetniji život građana.

“Ako zaboravimo na svoj kraj, svoj grad, na ono šta se nalazi ispred naše kuće ili na to kako izgleda naša zgrada, uzalud investiramo milijarde evra u novu infrastrukturu i uzalud podižemo ekonomski standard ove zemlje. Kao Beograđanin koji je vezan za Dorćol, smatram da je važno da se izgradi linijski park koji će biti najlepši park u Beogradu a verovatno i u regionu “, istakao je Momirović.

Zahvaljujući izgradnji linijskog parka, svi stanovnici Dorćola, Donjeg Dorćola, naselja 25. maj uskoro će imati potpuno drugačiji kvalitet života na rekama, a ministar je ocenio da će, kada se izgradi park, taj kraj izgledati kao mali Njujork u Beogradu.

Radove je obišao i predsednik opštine Stari grad Radoslav Marjanović koji je ocenio da je izgradnja linijskog parka za tu opštinu jedan od najvažnijih projekata koji je započeo ove godine. On je dodao da će sa linijskim parkom Dorćol dobiti veliki broj novog drveća, pešačke i trim-staze, odnosno više prostora gde će građani moći da provode slobodno vreme.

“Važno je da se deo posla oko imovinsko-pravnih odnosa i pripreme realizacije obavi efikasno i brzo, te da krene da se realizuje dobrom dinamikom. Uklanjanje ostataka pruge je zapravo priprema za realizaciju velikog projekta koji će direktno unaprediti kvalitet života građana, pogotovo Donjeg Dorćola, jer praktično će park čija je dužina preko 4,6 kilometra, sa preko 5.000 novih sadnica, biti zelena oaza u srcu grada”, rekao je Marjanović.

Energetski portal

Usvojen Zakon o klimatskim promenama

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su, većinom glasova, Zakon o klimatskim promenaMinistarka zaštite životne sredine Irena Vujović poručila je da je to prvi korak u odlučnoj borbi protiv klimatskih promena.

“Ono što su poslanici kroz podršku ovom zakonu pokazali, jeste da prepoznaju koliko je važno da se suočimo sa izazovima koji nam donose klimatske promene koje svi osećamo. Klimatske promene su globalni problem koji nas sve ujedinjuje, i zato usvajanjem ovog krovnog akta, Republika Srbija nastavlja da daje svoj doprinos globalnoj borbi i ujedno potvrđuje odgovornost prema našim građanima”, rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da je Srbija među prvim zemljama Zapadnog Balkana usvojila ovakav zakon.

“Kada je reč o klimatskim promenama, Srbija je pokazala da odlučno korača ka Evropskoj uniji. Jedan od prioriteta Zelenog dogovora je usvajanje Evropskog klimatskog zakona, a Evropska komisija je usvojila predlog ovog akta. Usvajanjem zakona Srbija potvrđuje da je na evropskom putu”, poručila je ministarka.

Kako je podsetila, Zakon o klimatskim promenama je osnov za uspostavljanje sistema za ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, što će se pozitivno odraziti na zdravlje građana i privredni razvoj.

Vujović je navela da će među pozitivnim efektima zakona biti veća otpornost društva na neželjene efekte klimatskih promena, a posebno sektora poput zdravstva, vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede.

Navodeći benefite, ministarka je navela i plansko prilagođavanje relevantnih sektora na klimatske promene, uspostavljanje mehanizama za izveštavanje prema međunarodnoj zajednici, odnosno Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime i njenog Sporazuma iz Pariza.

Primena zakona će, kako je rekla, pozitivno uticati  i na privredni rast i razvoj i dodatno će nas približiti standardima i zahtevima evropskog tržišta, kao i članstvu u Evropskoj uniji, navodi se u saopštenju.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Klanica u centru Smederevske Palanke – problem koji je pao u zaborav

Foto-ilustracija: Unsplash (Phoenix Han)
Foto-ilustracija: Pixabay

Stiže leto, a sa letom i veliki problem za Palančane koji žive u Njegoševoj ulici. Mediji su prošle godine pisali o klanici “Mesopromet” koja se nalazi odmah preko puta stambenih objekata, na samo nekoliko stotina metara od samog centra Smederevske Palanke. Ipak, ubrzo je sve palo u zaborav, a problem za stanovnike ovog malog grada je ostao.

Nepodnošljiv smrad oseća se sa velike udaljenosti, a naročito leti kada je i sam prolazak kroz Njegoševu ulicu mučan. Veliki problem su i muve koje se roje oko životinjskog izmeta, a Palančani su već godinama u strahu od zaraze.

Tu su i svakodnevni krici životinja, pa građani izbegavaju ovo naselje u širokom luku, naročito oni sa malom decom. Takođe, nije poznato ni gde se odlaže ogromna količina otpada, jer svakodnevno i po nekoliko kamiona doveze svinje na klanje.

“Ja sam akciju za izmeštanje klanice pokrenula prošlog leta. Nije nam cilj da ovom akcijom ugrozimo naše sugrađane koji rade u klanici, već da zajedno nađemo rešenje na obostranu korist”, kaže Bojana Radosavljević za Energetski portal i dodaje da u vezi sa problemom postoji i onlajn peticija.

Nekada je, prema njenim rečima, plac na kojem se nalazi klanica bio na periferiji grada. Ipak, kako se grad proširio, sada se postavlja pitanje ko mora da napusti Negoševu ulicu, stanari ili klanica.

“Ja sam na sreću uspela da prodam stan, ali čujem da mnogi imaju problem jer niko neće da kupi stan sa pogledom na klancu. Moje dete svakog dana sluša jezive krike svinja, a na terasu ne izlazimo godinama”, kaže jedna od žiteljki Njegoševe ulice za Energetski portal.

Na pitanje da li je bilo reči o uvođenju filtera, skrubera i zvučne izolacije, Bojana kaže da nije upoznata, mada veruje da bi to bila prevelika investicija za “Mesopromet” te da bi im bilo lakše da se presele. Ona dodaje i da je klanici nedavno ponuđen plac za izmeštanje, mada još uvek nije poznato šta su vlasnici klanice na to odgovorili, niti koja je lokacija placa.

“Mislim da je vreme da se ponovo pokrene ovo pitanje, da ne pomisle da se odustalo”, zaključila je Bojana u razgovoru za Energetski portal.

Milena Maglovski

Novi zakon o OIE zabraniće gradnju hidroeletrana u zaštićenim područjima

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Ganahl)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Ganahl)

Kada bude usvojen novi zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) izgradnja svih hidroelektrana u zaštićenim područjima u Srbiji biće zabranjena. Kako je navela ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, u zonama zaštite, bilo da je prva, druga ili treća, neće biti moguća izgradnja hidroelektrane bilo kog tipa ili snage.

Mini hidroelektrane su tema o kojoj se mnogo govorilo, koja je možda trebalo da bude rešena kroz jedan drugi zakon, u nadležnosti jednog drugog ministarstva, ali budući da je to i pitanje obnovljivih izvora energije, rešili smo da to uredimo kroz novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Zaista je bilo mnogo problema sa mini hidroelektranama, pogotovo derivacionim, i nemamo vremena da razmišljamo o prošlosti”, rekla je ministarka.

Kako je objasnila, kao što već postoje velike hidroelektrane u parkovima prirode, kao što je Đerdap, nacrtom zakonoma predviđeno da samo na osnovu odluke vlade može da se razmatra izgradnja hidroelektrane u ovim zonama, ako to predstavlja nacionalni interes, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike za Energetski portal, rekli su da će zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, prvi u ovoj oblasti, omogućiti nove investicije i povećanje učešća OIE u ukupnoj proizvodnji energije. Cilj je da do 2040. godine najmanje 40 odsto energije dolazi iz obnovljivih izvora energije.

“Novi zakon uvodi tržišne premije umesto dosadašnjih fid-in tarifa, što će proizvođače izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu, a da istovremeno, investitori imaju garantovanu stabilnost i predvidljivost zakonskog okvira. Fid-in tarife zadržavaju se samo za mala postrojenja i demonstracione projekte, u skladu sa pravilima državne pomoći Evropske unije. I ovi podsticaji će se dodeljivati u postupku aukcija po istim pravilima kao i aukcije za dodelu tržišnih premija, što će smanjiti i cene fid-in tarife”, objašnjavaju iz ministarstva.

Kako navode, uveden je novi koncept kupac-proizvođač (eng. Prosumer) koji predstavlja kupca električne energije koji ujedno može da proizvodi električnu energiju za svoje potrebe, a da višak električne energije isporuči u mrežu i umanji račun za utrošenu električnu energiju. 

Novi zakon će podstaći korišćenje svih obnovljivih izvora energije, a posebno se očekuje da podstakne korišćenje energije sunca, vetra, biomase.

Milica Radičević

 

Lansiranje otpada: genijalna ideja koju nikada nećemo ostvariti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tema je opet – smeće, ali ovoga puta, svemirsko!

Šta mislite da svo ovo đubre koje doslovno guši našu planetu samo elegantno spakujemo u raketu i pravac – Mesec, ili još bolje, Sunce!

Sa stanovišta fizike, moguće je poslati smeće na put bez povratka, ali nemojte se previše uživeti u ovaj naučno-fantastični scenario jer, odmah da vam kažem, slanje otpada u svemir neće se nikada desiti. Evo i zašto.

Cena je da te glava zaboli…

Sigurno već znate da lansiranje svake rakete debelo košta, mada možda niste sigurni koliko tačno.

Pa evo ovako – cena jednog lansiranja je između 60 i 300 miliona dolara, pri čemu težina letelice mora biti što je moguće manja. Sa svakim dodatim kilogramom raste i cena lansiranja, a kada bismo hteli da lansiramo smeće u svemir, to bi nas koštalo 22.000 dolara po kilogramu. Čak i ako bismo nekim čudom uspeli da smanjimo cenu na 1.000 dolara po kilogramu, samo Ameriku bi to koštalo oko 200 milijardi dolara svakog dana!

Neverovatnih 200 miliona dolara košta da se lansira raketa Ariane sa 15.432 kilograma korisnog tereta, a kada bismo želeli da lansiramo smeće koje se proizvede samo jedne godine, bilo bi nam potrebno 33 bilijarde dolara. Verujem da vam je sada sve jasno.

Takođe, pored težine letelice i omraženog smeća, veliki teret predstavljalo bi i gorivo nepohodno za ovaj poduhvat čime cena raste do nezamislivih brojki. I ne samo to, da bismo se usudili da lansiramo čak i zanemarljive količine smeća, bila bi nam potrebna daleko snažnija i veća raketa od onih koje je svet do sada video.

Ipak, sve i da ostvarimo neophodne tehničke uslove kako bismo konačno ispratili otpad u svemir, ovakvim potezom na kocku se stavlja sudbina čitave Planete.

… a rizik je preveliki

Okej, možda ne moramo lansirati tone i tone svakodnevnog otpada, ali hajde makar da se otarasimo radioaktivnog otpada i time malo rasteretimo našu napaćenu Zemlju.

Teško, jer bi bilo potrebno oko 9.000 raketa kako bi se nuklearni otpad uklonio samo iz SAD-a, a i pored prevelike cene, rizik ovog poduhvata jednostavno je previsok.

Svako lansiranje, ma koliko da je raketa pouzdana, može se završiti neuspehom, a kada su u pitanju rakete opterećene nuklearnim otpadom,

Foto-ilustracija: Pixabay

neuspeh bi značio katastrofu – na hiljade tona radioaktivnog otpada nasumično bi se raspršilo svuda po svetu.

Takođe, rizik je ogroman i kada bismo se usudili da lansiramo bezopasno smeće koje svakodnevno u kesama iznosimo iz svojih domova. Ako bi stvari pošle po zlu, đubre bi se moglo naći u zemljinoj orbiti čime bi se u potpunosi onesposobila svemirska putovanja i uništila većina satelita zbog povećanog rizika od sudaranja.

Količina svemirskog smeća koju čine delovi satelita i raketa već je zabrinjavajuća, a  kako se svemirski otpad kreće brzinom od 40.000 km/h, i najmanji komadić može da izazove veliku štetu.

Moguće je i da svemirsko đubre ponovo uđe u zemljinu atmosferu i sruši se na zemlju velikom brzinom, a možda stari televizor, za koje ste mislili da ste ga se otarasili, padne baš u vaše dvorište.

Dakle, bolje da se držimo dalje od ove ideje da ne bismo zagadili svemir na isti način na koji smo ‘udesili’ Zemlju. Umesto da maštamo o letelicama koje odnose đubre sa Zemlje dok hiljade ljudi maše i briše suze radosnice, bilo bi bolje da se vratimo u realnost. Reciklaža, upotreba biorazgradivih materijala i korišćenje višenamenskih ekoloških proizvoda su naša šansa da sačuvamo planetu, a raketama i astronautima puno sreće u istraživanju svemira, mada na taj put neće nositi đubre.

Milena Maglovski

Međunarodni skup stručnjaka za gas biće održan u junu u Opatiji

Foto: Pixabay
Foto: HSUP

Nakon uspešno održanog jubilarnog “35. izdanja Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin”, koji je prošle godine prvi put održan onlajn, vodeća međunarodna konferencija o gasu i izložba u Jugoistočnoj Evropi vraća se svojoj tradicionalnoj lokaciji na Kvarneru – u Opatiju. Opatija je oduvek bila elitno središte najvećih poslovnih događanja: već više od 150 godina zadovoljava potrebe i najzahtevnijih poslovnih skupova i njihovih učesnika.

Učesnici konferencije i Opatija javno se vole već 35 godina pa se radujemo povratku i ponovnom okupljanju uz osiguranje strogog poštovanja epidemioloških mera radi zaštite zdravlja svih prisutnih učesnika. Verujemo da će 2021. biti bolja godina jer će zdravstveno upravljanje pandemijom postati efikasnije, a ekonomija će se oporaviti, navodi se u saopštenju.

“36. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin” ove godine biće održan od 16. do 18. juna u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji.

Na ovom susretu učestvovaće brojni stručnjaci za gas i energetiku, 60 uglednih predavača i znatan broj izlagača iz više od 20 zemalja Evrope i sveta. Uticajan skup gasne struke u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne gasne unije (IGU), i Centra za plin Hrvatske činiće 10 aktuelnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i sekcija o temama koje obuhvataju celi lanac prirodnog gasa, primenu novih tehnologija, kao i ključne izazove koji će odrediti razvoj gasnog sektora i energetike u budućnosti.

Autori stručnih radova mogu se prijaviti ovde.

U celom svetu gasni sektor ima važnu pozitivnu ulogu na globalnim energetskim tržištima, kao i pri energetskoj tranziciji, pa je cilj ove konferencije da osigura razumevanje i prihvatanje ključne uloge gasa i gasnog sektora u budućnosti s malenim udelom ugljenika

Foto: Promo

“Zadovoljstvo nam je što imamo mogućnost da najavimo predavanje g. Andree Steghera, višeg potpredsednika poslovne jedinice Energetska tranzicija italijanske kompanije Snam i budućeg predsednika Međunarodne gasne unije (IGU) u mandatu od 2025. do 2028. te trenutnog potpredsednika IGU-a (od 2021. do 2025.) koji će predstaviti budućnost gasa i gasne infrastrukture s osvrtom na Evropsku uniju.

Dr. sc. Ariel Cohen, viši saradnik Atlantskog veća i direktor Programa za energiju, rast i sigurnost ITIC-a (International Tax and Investment Center), osnivač i generalni direktor preduzeća International Market Analysis Ltd. održaće uvodno predavanje o temi zaustavljanja bušenja na saveznom zemljištu SAD-a, što će znatno smanjiti količine proizvedenog gasa u ovoj zemlji. On će pokušati da odgovori na pitanja je li ovo kraj gasa iz škriljaca, koje bi mogle biti posledice ove uredbe za severnoamerički, globalni i evropski gasni sektor i kako će to uticati na cene gasa globalno i u Evropi, piše u saopštenju.

Kako najavljuju organizatori, biće i nekoliko zanimljivih predavanja o uticaju Strategije Evropske unije za smanjenje emisija metana na sektor prirodnog gasa, budućoj ulozi gasova iz obnovljivih izvora, kao i o spremnosti postojećih gasnih mreža za nove gasove. Važan deo ovog skupa biće prezentacije nekoliko stručnih radova o regulatornom okviru istraživanja i proizvodnje gasa, novim projektima i posticajima za investicije u istraživanja i proizvodnju prirodnog gasa.

Treća tematska celina predstaviće trenutno stanje i budući tok razvoja strateške gasne infrastrukture u Evropi kao što su Transjadranski gasovod, Jonsko-jadranski gasovod, novoizgrađeni LNG terminal na ostrvu Krku i otpremni gasovod Zlobin – Omišalj, čime je Hrvatska dobila novi pravac koji joj garantuje energetsku stabilnost i sigurnost snabdevanja gasom. Prošlogodišnjom izgradnjom kompresorske stanice omogućen je dvosmerni protok gasa između Hrvatske i Mađarske, a rekonstrukcijom gasovoda Rogatec – Zabok između Hrvatske i Slovenije zadovoljeni su svi uslovi za transport gasa s LNG terminala prema zemljama središnje i jugoistočne Evrope. Time je hrvatski gasni transportni sastav integrisan u evropske protoke gasa. LNG terminal i transportni cevovod Zlobin – Omišalj najsloženiji su objekti gasnog transportnog sastava čija je realizacija uspešno dovršena uprkos izazovima koji su uzrokovani pandemijom. U okviru pete tematske celine biće prikazani razvojni potencijali LNG terminala i njihova uloga u budućoj gasnoj infrastrukturi Evrope.

Foto: HSUP

Zanimljivije prezentacije predstaviće primenu pametnih tehnologija u gasnim i energetskim sistemima, inovacije i tehnologije transfera i njihovu ulogu u ekonomiji gasa, a biće održano nekoliko predavanja i panel diskusija o stanju i trendovima na tržištu prirodnog gasa i budućim očekivanjima.

Na konferenciji će se razgovarati o razvoju održivog transporta napajanog komprimovanim prirodnim gasom, tečnim prirodnim gasom (LNG) i tečnim naftnim gasom. U okviru osme teme učesnici će steći uvid u trenutno stanje i potencijal razvoja upotrebe biogasa u energetskom, poljoprivrednom i transportnom sektoru. Brojni domaći i strani stručnjaci izložiće radove na teme transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa sa stanovišta efikasnosti i bezbednosti gasnog sistema.

Predstojeći sastanak obuhvatiće i novine u zakonskim propisima, tehničkim propisima i pravilima struke za bezbednu i efikasnu upotrebu gasa i njihovu primenu u praksi. Zbog velikog interesovanja energetskih subjekata, ove godine će se u okviru programa konferencije održati poster sekcija, na kojoj će biti predstavljeni radovi brojnih stručnjaka iz različitih oblasti upravljanja gasom i energetike.

Paralelno sa konferencijom biće održana i izložba gasne opreme i tehnologije, na kojoj će brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviti napredna tehnička rešenja za gasnu industriju i energetiku.

Sponzorisanje skupa pruža kompanijama jedinstvenu priliku da ojačaju svoj položaj, pokažu stručnost i nova tehnička rešenja za prevazilaženje izazova gasne industrije.

Ciljane tematske jedinice i prepoznati govornici su karakteristike koje okupljaju nauku, obrazovanje, profesiju i preduzeća koja aktivno učestvuju u gasnoj industriji. Mobilna aplikacija dostupna pre otvaranja sastanka i društvenih događaja u Opatiji pružit će dovoljno vremena za interaktivno umrežavanje i stvaranje novih poslovnih prilika.

Kako se prijaviti za izložbu pogledajte ovde, a kako za učešće vidite ovde.

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)

Kompanija „Behtel“ zainteresovana za projekte u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Photo-illustration: Pixabay

Predstavnici američke kompanije „Behtel“ zainteresovani su za ulaganja u obnovljive izvore energije u našoj zemlji, kao i za saradnju u oblasti energetike, navodi se na sajtu Vlade.

Juče je održan razgovor ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović sa predstavnicima “Bahtela” pri čemu su ocenili da odličnu saradnju koja je započeta u sektoru infrastrukture i saobraćaja treba nastaviti i na polju energetike.

Ministarka je istakla da je za Srbiju važno da sarađuje sa jednom od najboljih svetskih kompanija kako bi realizovala projekte u energetskom sektoru. Ona je dodala da je resorno ministarstvo pripremilo nove zakone kako bi se stvorilo povoljno poslovno okruženje i otvorilo tržište za nove investicije.

“Ovo je važna godina za energetski sektor, pripremamo nacionalni plan za energetiku i klimu, radićemo na dekarbonizaciji, a hoćemo da povećamo proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i unapredimo energetsku efikasnost, pri čemu su nam vaše znanje, iskustvo i primena novih tehnologija dobrodošli”, poručila je Mihajlović prilikom razgovora sa predsednikom „Behtela“ za Zapadni Balkan Stu Džonsom.

Džons je naveo da je ta kompanija zainteresovana da radi u Srbiji i na projektima vezanim za obnovljive izvorie energije jer smatra da naša žemlja treba da ulagaže u nove tehnologije u ovoj oblasti.

“Srbija može da prednjači u regionu kada su u pitanju vetroparkovi, solarna energia i korišćenje zelenog vodonika“, uveren je Đžons.

Ambasador SAD-a u Srbiji Entoni Godfri izrazio je zadovoljstvo zbog dosadašnje uspešne saradnje, naglasivši da je „Behtel“ svetski priznata kompanija koja je zainteresovana za projekte u energetskom sektoru u Srbiji.

Energetski portal

Gimnazijalci iz Novog Sada učestvovaće na Evropskom samitu mladih o klimi

Photo-illustration: Unsplash (Brooke Cagle)
Foto-ilustracija: Pixabay

Učenici gimnazije „Svetozar Marković” iz Novog Sada učestvovaće na Evropskom samitu mladih o klimi, koji će se održati preko interneta 18. i 19. marta 2021. godine.

Ovaj događaj organizuje Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC), a pratiće model Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP).

Učenici iz 33 srednje škole širom Evrope će se sastati da razgovaraju o najboljim načinima zaštite životne sredine, koristeći slogan “Naša klima, naša budućnost!” („Our climate, our future!”).

Tokom uvodne sesije 18. marta učesnici će imati priliku da razgovaraju sa Fransom Timermansom, potpredsednikom Evropske komisije za Evropski zeleni dogovor, i predsednicom EESC, Kristom Šveng. Potpredsednik EESC i aktivista zelene ekonomije Silijan Lohan će predsedavati plenarnoj sednici samita.

Za učešće u ovoj inicijativi odabrano je 33 škola pomoću elektronskog alata za odabir imena, žrebom koji je održan 27. novembra 2019. u Briselu. Po jedna škola je odabrana iz svake od 27 zemalja članica EU, jedna iz Ujedinjenog Kraljevstva i pet iz zemalja kandidata za članstvo (Albanija, Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska). Svaku školu će predstavljati po tri učenika uzrasta 16-18 godina, u pratnji nastavnika. Skoro 800 škola se prijavilo za ovogodišnje izdanje.

Cilj događaja je da se čuju sjajne ideje učenika za rešavanje postojeće klimatske krize i da se približimo postizanju našeg cilja da postanemo klimatski neutralni do 2050. godine. Od učenika će se tražiti da predstavljaju jedan sektor, industriju ili blok zemalja i da međusobno pregovaraju. Pod nadzorom i usmerenjem mladih moderatora, učenici će razmatrati svoje predloge sledeći model Konferencije članica (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, navodi se u saopštenju.

Učenici će se sastati sa predstavnicima međunarodnih organizacija mladih, koji će im pomoći da svoje ideje i predloge pretoče u konkretne preporuke. Te preporuke će EESC dostaviti međunarodnim kreatorima politike zaštite životne sredine i razmatraće se na konferencijama širom Evrope tokom godine.

U okviru pripreme za debate, član EESC će posetiti svaku školu učesnicu, bilo fizički ili putem video konferencije, da razgovara o EU i EESC i onome što oni rade za mlade ljude, kao i da objasni strukturu događaja i šta će se očekivati od škole.

Izvor: EU Info centar Novi Sad

Kragujevac dobija kanalizacionu mrežu i regionalnu deponiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

U okviru projekta “Čista Srbja” predviđeno je i intenzivno ulaganje u izgradnju kanalizacionih mreža i regionalnih deponija širom Srbije.

Za grad Kragujevac ove investicije su od neprocenjivog značaja budući da će se sa izgradnjom regionalne deponije ovaj grad konačno rešiti jednog od gorućih ekoloških problema. Postojeća deponija je već dve decenije spremna za zatvaranje, a datira još iz 1968. godine, navodi se na sajtu grada Kragujevca.

Predviđena je i izgradnja kanalizacione mreže kao i spalionice za otpad, a povodom predstojećih ulaganja juče je održan sastanak ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislava Momirovića i gradonačelnika Kragujevca Nikole Dašića.

“Očekujemo da bi radove u Kragujevcu mogli da pokrenemo na jesen. Izuzetno sam zadovoljan sastankom sa gradonačelnikom Dašićem i dogovorenom dinamikom. U centru Šumadije, za prostor gde živi preko 200.000 stanovnika, gradićemo kanalizacionu mrežu od 260 km i novu regionalnu deponiju sa spalionicom“, istakao je ministar.

Nedavno je potpisan i ugovor sa kineskom građevinskom korporacijom CRBC kojim će biti omogućeno projektovanje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica u 65 lokalnih samouprava na 73 lokacije, kao i sanacija ili izgradnja regionalnih deponija na šest lokacija.

“Investicija je ukupne vrednosti 190 miliona za izgradnju kanalizacije i tri postrojenja za preradu, u Stragarima, Batočini i samom Kragujevcu. Za izgradnju nove regionalne deponije na tom području, opredelili smo 118 miliona evra, a investicija obuhvata i novo postrojenje za spaljivanje otpada“, naveo je ministar Momirović nakon potpisivanja ugovora sa direktorom kineske kompanije Džang Sjaojuenom.

Pored pomenutih 260 kilometara kanalizacione mreže,  značajno će biti unapređena i infrastruktura što će dodatno doprineti poboljšanju kvaliteta života u Kragujevcu.

“Imajući u vidu da je izvođač izabran i obezbeđena sredstva, očekujem da će Kragujevac biti prvi grad u Srbiji koji će krenuti sa realizacijom projekta Čista Srbija“, zaključio je gradonačelnik Dašić.

Energetski portal

Platforma charge&GO

Photo: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Prema podacima Međunarodnog saveta za čist transport (ICCT) drumski saobraćaj u globalnom zagađenju učestvuje oko 20 odsto. Zagađenje vazduha je postalo univerzalni problem i sve više zemalja intenzivno radi na njegovom smanjenju i potpunom neutralisanju. Kako bi na neki način smanjile emisije štetnih gasova koji nastaju kao posledica saobraćaja, države donose zakone kojima žele da ograniče kupovinu automobila sa SUS motorima (motori sa unutrašnjim sagorevanjem).

Tako Velika Britanija, Nemačka, Irska i Holandija imaju zacrtanu strategiju da do 2030. godine zabrane prodaju novih automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem. Norveška ima veoma ambiciozan plan – da potpunu tranziciju na čistije vidove prevoza završi do 2025. godine, dok se najviše očekuje od Kine, koja će po nekim predviđanjima napraviti nagli prelaz ka potpunoj elektrifikaciji saobraćaja do 2035. godine.

Subvencijama i mnogim pogodnostima podstiče se kupovina vozila na električni i hibridni pogon, a brojne vlade širom sveta pokušavaju da na ovaj način poboljšaju kvalitet vazduha i zaštite životnu sredinu.

Srbija polako počinje da prati svetske trendove. Za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila naša Vlada je za 2020. godinu izdvojila 120 miliona dinara, a na našim ulicama sve češće se mogu videti vozila na elektropogon. Kako bi vozači ovih automobila mogli neometano da funkcionišu u saobraćaju, bez brige da će im se „baterije isprazniti”, potrebno je obezbediti dovoljno punjača.

Čelni ljudi kompanije MT-KOMEX uvideli su da bi kao najbolju uslugu vozačima električnih automobila mogli da ponude umrežene punjače za električna vozila kako bi oni na brz i lak način našli idealno mesto za dopunu svojih automobila. Platforma charge&GO je sve ono što je potrebno vlasniku automobila na električni pogon.

To je prva regionalna digitalna platforma i aplikacija za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila, koja je nastala u partnerstvu sa globalnim sistemom Virta iz Finske. Sistem charge&GO osmišljen je tako da vozačima automobila na e-pogon pruža mogućnost da jednostavno i brzo pronađu punjačko mesto, autorizuju se, priključe vozilo, kada je to potrebno, zaustave punjenje i nastave svoje putovanje.

Ovu platformu mogu da koriste registrovani i neregistrovani korisnici, na raspolaganju su im, osim punjača u Srbiji, i više od 100.000 punjača u 28 zemalja. Ovaj sistem pruža mogućnost da korisnici iz inostranstva vide punjače u Srbiji, dok korisnici registrovani u našoj zemlji, kroz partnersku mrežu mogu da vide punjače koji su u sistemu, a nalaze se van partnerske mreže.

„Platforma charge&GO umrežila je vozače električnih automobila i vlasnike punjača, a mi smo operatori ove mreže. Pomoću platforme možemo upravljati energijom i potrošnjom na samim sistemima stanica, a daljinska povera svakog punjača takođe je jedna od mogućnosti

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

našeg sistema”, objašnjava Miloš Kostić iz kompanije MT-KOMEX.

Korisnici platforme mogu brzo i lako da pune električna vozila i da pri tom imaju potpuni nadzor nad čitavim procesom punjenja, bilo da su neregistrovani ili registrovani korisnici. Ceo sistem punjenja je veoma jednostavan – prvi korak je pronaći punjačko mesto pomoću platforme ili mobilne aplikacije. Na mapa.chargego.rs odmah dobijate informaciju koja stanica je slobodna. Na punjačkom mestu, potrebno je autorizovati se, pomoću RFID kartice ili mobilnog telefona, bilo skeniranjem QR koda ili upisivanjem ID broja punjača.

Sesija punjenja počinje onog trenutka kada priključite kabl na odabrano punjačko mesto. Punjenje možete pratiti na platformi ili pomoću aplikacije, a kada želite da završite proces, potrebno je završiti punjenje na isti način na koji ste ga i započeli. Poslednji korak je da skinete kabl i nastavite svoje putovanje.

Ukoliko sistem koristite bez registracije potrebno je da punjenje započnete skeniranjem QR koda ili ukucavanjem ID broja stranice na stranici platforme punjenje.chargego. rs. Kada to uradite dobićete jasan prikaz cena po minutu i uslove za korišćenje. Imate mogućnost promene jezika, a zatim se otvara stranica za unos podataka sa kreditne kartice. Na kraju birate tip priključka, dobijate informacije o količine energije i trajanju sesije, a na imejl vam po završtku sesije punjenja stiže elektronski račun.

„Vlasnici vozila na električni pogon koji izaberu opciju da se registruju na sistem charge&GO dobijaju niz pogodnosti, kao što su bolja cena za punjenje, kako kod nas, tako i u partnerskoj mreži i mogu da izaberu pripejd i postpejd opciju. Uobičajeno je da fizička lica koriste pripejd opciju, dok korporativni korisnici imaju mogućnost da naše usluge plaćaju na mesečnom i tromesečnom nivou”, dodaje Kostić.

Proces registracije na sistem charge&GO veoma je lak i može se uraditi jednostavnom registracijom na portalu ili instaliranjem mobilne aplikacije. U mejlu dobrodošlice dobijate link za verifikaciju naloga, a kad ga potvrdite, možete pristupiti daljim koracima. Aplikacija ili platforma će vas voditi, unesite sve tražene podatke i vaš put u električnu budućnost može da počne!

Pomoću charge&GO aplikacije na svom pametnom telefonu možete pronaći najbliže mesto za punjenje električnih automobila sa različitim snagama električnih punjača. Pomoću korisničkog naloga, koji ste kreirali, možete njime upravljati i pregledati istorije svih sesija punjenja. U svakom trenutku na mapi punjača možete proveriti stanje punjača, a aplikacija vam olakšava sve dalje korake – da pokrenete punjenje, pratite vreme punjenja na svom telefonu i zaustavite sesiju kada je to potrebno. Korisnici platforme imaju mogućnost da koriste roming mrežu sa više od 100.000 punjača, a važno je znati da na interni roming Virta platforme imaju pravo svi korisnici i to bez dodatne naknade.

Kada je reč o eksternim roming stanicama Hubjet i Gireve, punjenje vozila može se nesmetano obaviti, ali uz dodatni trošak. Partner sistema charge&GO je kompanija ABB, ispred čijeg sedišta u Beogradu se nalazi punjač od 50 kW koji je integrisan u sistem charge&GO. U mreži su takođe nalaze i mesta za punjenje na benzinskim stanicama kompanije Gazprom u Starim Banovcima, Velikoj Plani i Novom Sadu, kao i ispred sedišta kompanije Termovent u Kladovu, a na usluzi je i pet punjača u tržnom centru Plaza Kragujevac.

Isti broj punjača vozači električnih automobila imaju na raspolaganju u tržnom centru Promenada Novi Sad. Uskoro će biti integrisano u sistem charge&GO i šest punjača u LEDI habu u Starim Banovcima.

„Naši korisnici mogu biti potpuno sigurni u naše usluge jer u svakom trenutku na raspolaganju imaju tehničku pomoć, korisnički centar sa dežurnom linijom i mobilne timove za hitnu tehničku podršku. Osim toga, na sajtu charge&GO postoji i stranica Podrška/Česta pitanja gde možete naći veliki broj korisnih informacija, kao i svu dokumentaciju sa uputstvima”, dodaje Kostić.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u novom broju magazina Energetski portal PAMETNI GRADOVI decembar 2020. – februar 2021.

 

Pokrenut postupak protiv Srbije zbog neispunjavanja ograničenja NERP-a

Foto ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Danas je Sekretarijat pokrenuo postupke za rešavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije i Srbije zbog neispunjavanja ograničenja koje je postavio NERP (Nacionalni planovi za smanjenje emisije), prema izveštaju iz 2018. i 2019. godine.

NERP-ov instrument predstavljaju direktive za velika postrojenja sa sagorevanjem fosilnih goriva a cilj im je smanjenje emisije sumpor-dioksida, azotnih oksida i prašine za postrojenja, u zavisnosti od njihovog domena.

U slučaju Srbije, najveći izazov predstavlja poštovanje gornje granice za sumpor-dioksid, dok za Severnu Makedoniju najveći problem predstavlja poštovanje ograničenja za sumpor-dioksid i prašinu. Bosna i Hercegovina i Kosovo  nisu ispunili gornje granice za sva tri zagađivača.

Slanjem otvorenih pisama, Sekretarijat je pokrenuo preliminarni postupak, čija je svrha pružanje dotičnim ugovornim stranama mogućnosti da reaguju na navode o nepridržavanju zakona Energetske zajednice u roku od dva meseca. Ovim će se i Sekretarijatu omogućiti utvrđivanje potpune pozadine slučaja.

Prema članovima 7 i 17 poslovnika o rešavanju sporova, zainteresovanim stranama može biti odobren pristup spisima predmeta i mogu podneti pismena zapažanja o ovom slučaju Sekretarijatu tokom trajanja postupka.

Izvor: Energy Community

Eko tim: Evropska komisija neće odobriti dodatne sate za TE “Pljevlja”

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)
Foto: EPCG

Evropska komisija potvrdila je grupi nevladinih organizacija da ni ona, a ni Sekretarijat Energetske zajednice nemaju mandat da produže 20.000 sati dodeljenih Termoelektrani “Pljevlja”, kao šansu da se završi ekološka rekonstrukcija postrojenja i emisija štetnih gasova svede u propisane evropske standarde, prenosi RTCG.

Kako objašnjavaju u Eko timu, shodno derogativnom mehanizmu i opt-out opciji TE “Pljevlja” je dodeljeno izuzeće od poštovanja graničnih vrednosti emisija, kao i to da nakon što 20.000 sati istekne, termoelektrana treba da se zatvori ili radi u skladu sa graničnim vrednostima emisija za nova postrojenja koje su definisane Direktivom o industrijskim emisijama.

“S obzirom da projekat ekološke rekonstrukcije nije realizovan, TE “Pljevlja” još uvek radi bez potrebnih ekoloških standarda ne poštujući granične vrednosti emisija predviđene Direktivom o industrijskim emisijama. Sekretarijat Energetske zajednice, koji je odgovoran za praćenje napretka u ugovornim stranama odgovoran je za preduzimanje svih potrebnih koraka, uključujući pokretanje prekršajnog postupka kada se uslovi za to ispune”, navodi se u saopštenju Eko tima.

Kako podsećaju, Elektroprivreda još nije objavila zvaničnu informaciju o broju potrošenih sati tokom 2020. godine. Nakon što ta informacija bude zvanična, pretpostavlja se da će Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuti prekršajni postupak protiv Crne Gore.

“Na Vladi je da se izjasni o ovom vrlo kompleksnom pitanju, prvenstveno opstanku sektora uglja i odluči u kom će se smeru kretati dalji energetski razvoj naše zemlje”, navodi se u saopštenju.

Zagađenje koje se trenutno emituje iz TE “Pljevlja” čini ovaj grad jednim od najzagađenijih u Evropi. Trend koji postoji ponavlja se decenijama unazad, a rezultat su degradirana životna sredina, ugroženo zdravlje i povećana smrtnost stanovništva uzrokovana lošim kvalitetom vazduha

Energetski portal

 

 

Ne davimo Beograd pokrenuo peticiju “Za park na Slaviji”

Foto: Promo
Foto: Promo

Inicijativa Ne davimo Beograd pokrenula je peticiju “Za park na Slaviji” u kojoj poziva sugrađane da potpisom podrže ideju da park na Slaviji ostane zelena površina.

Naime, kako navode iz Ne davimo Beograd, gradske vlasti imaju ideju da na prostoru takozvane “Mitićeve rupe” izgrade komercijalno-stambeni kompleks površine 9.000 kvadratnih metara. Ovaj prostor obuhvata deo između Beogradske, Kralja Milana, Svetozara Markovića i Njegoševe ulice.

Zahtevamo da se “Mitićeva rupa” sačuva od najavljene gradnje i doprinese zdravom životu svih nas. Ne davimo Beograd želi da se naši parkovi, šume, obale i druga prirodna i javna dobra čuvaju, održavaju i uvećavaju kako bismo mogli da živimo u zdravom i bezbednom okruženju”, navodi se u saopštenju ove inicijative.

Peticiju možete potpisati ovde.

Energetski portal