Home Blog Page 41

Zemljotres izazvao uzbunu širom Pacifika – evakuisana nuklearka Fukušima

Foto-ilustracija: Pixabay (Schäferle)

Zemljotres magnitude 8.8  stepeni po Rihteru koji se dogodio kod obale Kamčatke (Rusija) izvao je cunami koji je pokrenuo upozorenja širom Pacifika, a mnoga priobalna područja su evakuisana.

Cunami je pogodio Rusiju, Japan, Havaje i zapadnu obalu SAD, dok je pokrenuo upozorenja širom Pacifika.

 

Prema Američkom geološkom zavodu (USGS), zemljotres se dogodio na dubini od 19,3 km, a epicentar je bio 126 km jugoistočno od Petropavlovsk-Kamčatskog, grada na obali Avačinskog zaliva.

Duž pacifičke obale Japana naređena je evakuacija više od 900.000 ljudi. Evakuisani su i radnici u nuklearnoj elektrani Fukušima. Kompanija Tokyo Electric Power Company (TEPCO), koja upravlja elektranom, saopštila je da je svo osoblje evakuisano na viši teren i da nema povređenih niti bilo kakvih nepravilnosti u radu postrojenja.

Severo-Kuriljsk, grad u Sahalinskoj oblasti je delimično poplavljen nakon zemljotresa i naknadnog cunamija. Najveći talasi cunamija primećeni su u blizini žarišta, odnosno na obali jugoistočne Kamčatke i Severnih Kurilskih ostrva, gde je visina talasa prelazila šest metara.

Pročitajte još:

„Prema našim rezultatima, u nekim područjima na obali Kamčatke visina cunamija mogla bi da dostigne 10-15 metara”, rekao je Igor Medvedev, šef laboratorije za cunami u Institutu za okeanologiju P. P. Širšova Ruske akademije nauka, prenose Agencije.

Nekoliko ljudi je potražilo medicinsku pomoć, u jednom od vrtića na poluostrvu se srušio zid, a u trenutku incidenta tamo nikoga nije bilo. Prema podacima Ministarstva zdravlja Kamčatke, svi povređeni su u zadovoljavajućem stanju i bez težih povreda.

U brojnim objava na društevim mrežama prozvana je američka voditeljka i glumica Opra Vinfri, koja kako navode nije otvorila svoj privatni put na Havajima, koji bi omogućio ljudima iz priobalnih područja da brzo stignu do viših predela.

Kamčatka i ruski Daleki istok nalaze se na tzv. Pacifičkom vatrenom prstenu, geološki aktivnoj zoni koja je podložna čestim zemljotresima i vulkanskim erupcijama. Japan, koji je deo te seizmički aktivne zone, spada među najpotresnije zemlje na svetu.

Energetski portal

Malezija zatvara vrata otpadu bogatih zemalja

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

Od 1. jula 2025. godine, Malezija je stupanjem na snagu novih propisa odlučno stavila tačku na praksu uvoza plastičnog otpada iz bogatih država. Reč je o izmenama carinskog pravilnika, kojim se zabranjuje uvoz plastičnog otpada iz zemalja koje nisu potpisnice Bazelske konvencije — uključujući Sjedinjene Američke Države.

Nova pravila uvode i dodatne tehničke zahteve, a to je da svaka pošiljka mora prethodno proći zvaničnu inspekciju, dok dozvoljeni prag kontaminacije mora biti izuzetno nizak, uz strogo definisane standarde čistoće materijala. Mere su deo šire strategije kojom Malezija želi da zaštiti svoje stanovništvo i prirodne resurse, te prekine višegodišnju praksu u kojoj je služila kao odlagalište otpada koji razvijene zemlje ne žele da obrade kod kuće.

Pročitajte još:

Situacija se pogoršala nakon što je Kina 2018. godine zabranila uvoz većine plastičnog otpada kroz svoju politiku „National Sword“. Do tada, Kina je primala više od polovine svetske količine plastičnog otpada. Njena zabrana izazvala je lančanu reakciju – tokovi otpada preusmereni su ka jugoistočnoj Aziji, a Malezija je ubrzo postala glavna destinacija. Tako je nastao novi oblik ekološke nepravde, često označen kao „otpadni kolonijalizam“.

Analize su pokazale da je 2020. godine u Maleziji postojao jaz od 2,7 miliona tona između količine otpada koja je uvezena i one koja je zaista obrađena na pravilan način. Osim ekološke štete, masovni uvoz otpada potisnuo je i domaće reciklažne kapacitete, obesmišljavajući ulaganja u održivo upravljanje otpadom. Tokom 2024. godine, iz SAD je stiglo više od 35.000 tona, dok su među vodećim izvoznicima i Japan, Španija i Nemačka.

Energetski portal

Kako će primena CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine

Foto: Privredna komora Republike Srpske
Foto: Aleksandar Arsenović

Da bi se klimatski ciljevi postigli, potrebne su ne samo dobre namere već i konkretni mehanizmi koji će ih pretočiti u praksu, čak i na carinskim prelazima. Upravo to pokušava da postigne CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini. Reč je o politici koja bi omogućila zemljama Evropske unije da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvezene proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljenika.

Prelazni period za njegovu primenu počeo je 1. oktobra 2023. godine i traje do 31. decembra 2025. godine, što znači da definitivna primena kreće od naredne godine. CBAM treba da ohrabri manje razvijene zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strože ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora.

Na koji način će primena CBAM-a uticati na izvoznike iz BiH, posebno na privrednike orijentisane ka tržištu EU, pitali smo Peru Ćorića, bivšeg predsednika Privredne komore Republike Srpske.

Kako će uvođenje CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine?

– EU je sve više orijentisana na borbu protiv klimatskih promena, dok su u drugim zemljama van EU uglavnom na snazi manje rigorozni ekološki i klimatski propisi. Upravo iz ovih razloga postoji veliki rizik od tzv. curenja ugljenika, tako da privredna društva koja su smeštena u EU mogu premestiti svoje proizvodne pogone koji emituju znatno veću emisiju CO2 u druge zemlje, kako bi iskoristile pogodnije uslove. U ovakvim slučajevima, roba proizvedena van EU mogla bi se naći na tržištu EU, pri čijoj je proizvodnji oslobođena veća količina CO2. Na taj način emisije štetnih gasova bi se samo premestile van EU u druge zemlje. Važno je napomenuti da će našu privredu ova nova carinska politika Evropske unije dodatno opteretiti i da će, prema preliminarnim procenama stručnjaka, izvozna roba poskupeti za skoro 20 odsto, ukoliko privredna društva ne unaprede svoje proizvodne procese i ne podignu njihovu energetsku efikasnost.

U FOKUSU:

Koje će industrije biti najviše pogođene implementacijom CBAM-a?

– Da bi se pružila pravna sigurnost i stabilnost poslovnim subjektima u drugim zemljama, CBAM će se postepeno uvoditi i u početku će se primenjivati samo na robu koja je izložena velikom riziku od „curenja ugljenika”. Dakle, industrije koje proizvode sledeće proizvode biće najviše pogođene: gvožđe, čelik, cement, veštačko đubrivo, aluminijum, vodonik, proizvodnja električne energije. Smatramo da će u Republici Srpskoj najviše biti pogođena proizvodnja električne energije i taj uticaj će se preliti i dodatno pritisnuti proizvođače u sektoru prerade metala, koji, naravno, koriste električnu energiju.

Kako će CBAM uticati na konkurentnost domaće proizvodnje, posebno u energetskim industrijama sa visokim emisijama CO2?

– Kako bi se davanja za CBAM preusmerila u našu zemlju i iskoristila za povećanje energetske efikasnosti, neophodno je doneti legislativu koja je usklađena sa evropskom legislativom – EU ETS, tj. berzom zelenih sertifikata. Ako se ne donese ova legislativa, konkurentnost domaće industrije će se verovatno znatno smanjiti na evropskom tržištu, na koje izvozimo oko 70 odsto naše proizvodnje. Isto tako, uticaj ovog mehanizma na energetski sektor je ogroman – Srpska izvozi električnu energiju i njena cena će zavisiti od učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj ceni električne energije. Za sada ja taj udeo dosta nepovoljan i iznosi oko 60 odsto električne energije koja dolazi od fosilnih goriva.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Otvorene prijave za akciju „Za zeleniji Beograd”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Akcija „Za zeleniji Beograd”, koju JKP „Zelenilo-Beograd” organizuje dvadeseti put zaredom, ima za cilj da motiviše građane da u pozitivnoj atmosferi i zdravoj konkurenciji, estetski i funkcionalno, unaprede svoj životni i radni prostor i doprinesu lepšem izgledu grada u celini.

Prijave za zainteresovane su otvorene do 15. septembra, što građanima ostavlja dovoljno vremena da da svoje cvetne i zelene oaze urede i predstave ih u najlepšem svetlu, navode iz JKP „Zelenilo-Beograd”.

Sugrađani mogu da se takmiče u sedam kategorija: najlepša zelena površina oko stambene zgrade, najlepši balkon, najlepša zelena površina ispred poslovnog objekta, zatim najlepše školsko dvorište, najleše zelenilo oko predškolske ustanove, najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta i najlepša okućnica.

Pročitajte još:

Gradske opštine koje učestvuju u prvom krugu takmičenja jesu Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica.

Oni koji osvoje prva mesta sa svake opštine, učestvuju u takmičenju koje će se održati na nivou celog grada. Na završnoj svečanosti, koja se tradiconalno organizuje u prostorijama JKP „Zelenilo-Beograd”, na Malom Kalemegdanu, biće proglašeni najbolji od najboljih, odnosno najlepše površine u našem gradu u okviru svake od sedam kategorija.

Prijave se podnose poštom, na adresu JKP „Zelenilo-Beograd” Mali Kalemegdan br. 8, 11000 Beograd ili putem e-maila info@zelenilo.rs, sa naznakom Za akciju „Za zeleniji Beograd”. U prijavi je obavezno navesti ime, prezime i kontakt telefon podnosioca, tačnu lokaciju kao i kategoriju na koju se prijava odnosi, a takođe je potrebno dostaviti i fotografije navedene površine.

Energetski portal

Bajatović: Srbija kolateralna šteta, ali ostavljeni uslovi da NIS preživi

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je posle odlaganja sankcija NIS-u za još mesec dana da su dobre vesti što i pored toga što je Srbija kolateralna šteta sankcija, ostavljeni su ipak uslovi da NIS preživi. Govoreći o cenama gasa na evropskom i svetskom tržištu, Bajatović je rekao da je cena pala, ali je ocenio da to nije realno stanje.

Američka administracija je ponovo odložila sankcije NIS-u samo na mesec dana. Vlada Srbije je tražila prolongiranje na šest meseci.

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je da se ne može reći da je očekivano da se opet sankcije NIS-u odlože, jer je za to morala da se bori i srpska vlada i lobisti.

Prema njegovim rečima, ovo su političke sankcije, jer su se zaoštrili odnosi između SAD i Rusije, što otežava okolnosti.

Ističe da su dobre vesti to što, i pored toga što je Srbija kolateralna šteta sankcija, ipak su ostavljeni uslovi da NIS preživi.

„NIS je imao 80 odsto veleprodaje, to sada pada jer postoje neizvesnosti kod njihovih velikih klijenata, ali ima 60 odsto maloprodaje u Srbiji. Bez obzira na opterećenost od 550 miliona evra kreditnih zaduženja, a tu je mnogo pomogla i Vlada i Narodna banka Srbije, pa krediti nisu proglašeni dospelim, a tu vidim i dobru stranu da NIS nastavi da živi”, naveo je Bajatović.

Istakao je da, iako je otežano poslovanje, NIS može da živi, može da diše. Bajatović ne vidi kao problem prerađivačke i tržišne okolnosti u samoj Srbiji, dakle u samoj Naftnoj industriji Srbije.

Pročitajte još:

„Pad vrednosti kapitala NIS-a i slične stvari. To je cilj OFAC-a. Ja se nadam da će u relativno skorom vremenu biti ipak nekih razgovora između Rusa i Amerikanaca, da će biti neki mirovni procesi”, naveo je direktor Srbijagasa i dodaje da očekuje još mesec dana produžetka odlaganja sankcija, a za kasnije će se videti.

Naglasio je da se ne očekuju nestašice, veliki cenovni udari niti bilo kakve špekulativne radnje koje, kako je rekao, ne mogu da spreče Vlada Srbije, NIS i drugi učesnici na tržištu.

Povoljnije cene gasa na berzama

Kada je reč o gasu, nešto su povoljnije cene na evropskim i svetskim berzama.

„Što se tiče berze, u ovom momentu je to palo na 32-33 evra za megavat ili 330 evra za 1.000 metara kubnih i vidim da se svi radujete. Međutim, to nije realno stanje na berzi. Gasa nema dovoljno da bi se on tako kupovao, da bi se pravili veliki ugovori. S druge strane, evropska skladišta su popunjena 64 odsto. Prethodne tri godine u proseku u ovo doba je bilo 83 odsto. Ne možete vršiti snabdevanje tržišta iz skladišta”, naveo je Bajatović.

Kako je rekao, Evropljani su videli da im se kreira lagana nestašica gasa, a svaka nestašica diže i cenu.

„U ovom momentu oni kupuju vrlo ravnomerno, Amerika ne može da isporuči više, oni gledaju da smanje Ruse, videli ste da imaju problem sa Katarom zbog ljudskih prava, ne znam gde možete da nađete demokratski gas”, rekao je Bajatović.

Prema tome, kako je dodao, u ovom momentu evropska potražnja je ujednačena na nivou da ne izazove rast cene gasa, ali se to neće desiti ni tokom zimskog perioda.

Radovi na Banatskom dvoru

Za Srbiju je veoma važno što je počelo proširenje skladišta Banatski dvor.

Govoreći o radovima na tom projektu, Bajatović kaže da je treća bušotina pri kraju, od četiri koje su dogovorene da se urade u toku leta.

„Naručena su četiri kompresora. Moram da kažem da razmišljamo o kupovini još dva. I računamo da ovo neće biti konačno proširenje”, kaže Bajatović i ističe da su svi problemi sa kojima se suočavaju rešivi.

„Praktično za bušotine imamo svu opremu, uradićemo svih 12 bušotina. Konačni minimalni kapacitet će biti 750 miliona metara kubnih. Nadam se da će kompresori će stići na vreme, i jedni i drugi, zato i pravimo rezervu”, rekao je direktor Srbijagasa i najavio razvojne programe.

Izvor: RTS

Tri četvrtine planete u stalnom padu zaliha slatke vode od 2002.

Foto ilustracija: Pixabay

Zemljini kontinenti gube slatku vodu brže nego što se pretpostavljalo – i to tempom koji premašuje posledice otapanja glečera. Studija koju je sproveo Državni univerzitet Arizone otkriva da se svake godine izgubi količina vode jednaka dvostrukoj površini Kalifornije, dok se globalni hidrološki balans opasno narušava. Ovi rezultati, objavljeni u časopisu Science Advances, potkrepljeni su podacima sa satelita GRACE i GRACE-FO koji više od dve decenije prate promene u zalihama vode na kopnu.

Glavni uzroci ovog ubrzanog isušivanja su ekstremne suše, klimatske promene i neodrživo korišćenje podzemnih voda. Naučnici ističu da se suva područja ne samo prostiru sve dalje, već da postaju suvlja znatno brže nego što se vlažna područja obnavljaju vlagom — preokrećući tako dosadašnje obrasce u globalnom ciklusu vode.

Istraživanje je otkrilo formiranje četiri ogromne regije najviše iscrpljenih količina vode, sve locirane na severnoj hemisferi. U jugozapadnoj Severnoj i Centralnoj Americi ugroženi su gradovi poput Los Anđelesa, Meksiko Sitija i Feniksa, ali i ključne poljoprivredne oblasti. Na Aljasci i severu Kanade beleži se intenzivno topljenje glečera i permafrosta, uz sušenje zemljišta u regionima kao što je Britanska Kolumbija. Severna Rusija se suočava sa sličnim trendovima, dok se u širokoj zoni od Bliskog istoka i severne Afrike do Evroazije – uključujući Ukrajinu, severnu Indiju i sever Kine – iscrpljuju i vodeni resursi i agrarni potencijali.

Pročitajte još:

Najveći deo izgubljene vode – čak 68 odsto – potiče iz podzemnih akvifera. Ovaj podatak je posebno zabrinjavajući, jer upućuje na to da se drevne rezerve, koje se u prirodnim uslovima obnavljaju hiljadama godina, troše bez kontrole. U tom svetlu, gubitak podzemnih voda sada više doprinosi porastu nivoa mora nego otapanje leda sa Grenlanda i Antarktika zajedno.

Dodatno zabrinjava podatak da tri četvrtine svetske populacije živi u zemljama koje već više od 20 godina beleže konstantan pad zaliha slatke vode. U uslovima očekivanog rasta stanovništva u narednim decenijama, ovakvi trendovi mogu ugroziti osnovne uslove života — od poljoprivrede i snabdevanja vodom do globalne bezbednosti.

Neophodno je uspostaviti globalne i regionalne strategije održivog upravljanja vodnim resursima, uključujući obnavljanje podzemnih voda tokom vlažnih godina, razmenu satelitskih i terenskih merenja, kao i usvajanje međunarodnih politika za zaštitu preostalih zalihа.

Energetski portal

Finalna runda pregovora o plastici: hoće li svet stati na put globalnom zagađenju?

Foto-ilustracija: Pixabay

Sledeće nedelje u Ženevi se održava peta i završna runda pregovora (INC-5.2) o globalnom sporazumu kojim bi se rešila kriza zagađenja plastikom.

WWF (Svetska fondacija za prirodu) poziva vlade da ispune obavezu iz marta 2022. godine i postignu snažan, pravno obavezujući dogovor koji može zaustaviti rastuće zagađenje plastikom, upozoravajući da bi slab sporazum predstavljao propuštenu šansu i dodatno produžio ovu ekološku krizu.

Iako su raniji pokušaji postizanja dogovora naišli na prepreke, većina zemalja i dalje podržava ambiciozne ciljeve, dok se razmatraju i alternativni mehanizmi odlučivanja mimo konsenzusa.

Pregovori dolaze u trenutku kada se svakog dana čak 30.000 tona plastike uliva u okeane, a posledice po zdravlje ljudi i prirodu su sve teže.

Pročitajte još:

„Naša planeta je preplavljena plastičnim otpadom i to utiče na sve i svakoga ko ovu planetu naziva domom. Na početku ovih pregovora, globalna zajednica se kolektivno složila da je dosta bilo, sada je trenutak da se ujedinimo kako bismo pronašli put napred”, rekla je Erin Sajmon, potpredsednica i šefica Odeljenja za plastični otpad i poslovanje u WWF-u.

WWF naglašava da dogovor mora uključiti konkretne, obavezujuće mere – zabrane najštetnijih plastičnih proizvoda i hemikalija, standarde za dizajn proizvoda, kao i podršku zemljama u razvoju kako bi se osigurala efikasna primena i dalji razvoj sporazuma.

Završni pregovori u Ženevi smatraju se ključnim korakom u borbi protiv globalne plastične krize i WWF apeluje da svet iz ovog procesa izađe sa jasnim i odlučnim planom za delovanje.

Energetski portal

Vožnja za klimu – biciklistički događaji u Belgiji i Poljskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (renategranade0)

Sportske aktivnosti sve češće postaju snažan alat za promociju održivih vrednosti i podizanje svesti o klimatskim promenama. Holandska neprofitna organizacija Cycling 4 Climate (C4C) upravo kroz takve aktivnosti doprinosi razvoju svesti o važnosti borbe protiv klimatskih promena – organizujući biciklističke događaje širom Evrope.

Kako prenosi WindEurope, koji podržava rad ove organizacije, C4C događaji imaju dvostruku ulogu – podstiču fizičku aktivnost i ohrabruju ljude da preduzmu konkretne korake ka smanjenju sopstvenog uticaja na klimu.

Učesnici se obavezuju da procene svoj karbonski otisak koji nastaje kao posledica svakodnevnih aktivnosti, kao i da daju klimatsku zakletvu – odnosno, da će uvesti promene u svakodnevni život koje manje doprinose klimatskim promenama. Na kraju, prihvataju izazov da u jednom danu pređu dugu biciklističku rutu, što simbolizuje kolektivni napor koji je neophodan kako bi se klimatski izazovi uspešno rešavali.

Pročitajte još:

U septembru će biti održana dva C4C događaja. Prvi je zakazan za 6. septembar u Briselu, u Belgiji, a drugi za 13. septembar u Šćećinu, u Poljskoj.

U okviru belgijskog događaja predviđene su dve trase – 60 i 150 kilometara, koje prolaze kroz zaštićena prirodna područja u Briselu, Valoniji i Flandriji. Sav prihod biće usmeren ka dvema najvećim belgijskim mrežama za očuvanje prirode – Natagora i Natuurpunt.

Drugi događaj u Poljskoj uključuje trase duge 50 i 100 kilometara, koje prate tok reke Odre – reke koja je, nakon ekološke katastrofe iz 2022. godine, postala simbol upozorenja o krhkosti prirodne sredine i važnosti odgovornog upravljanja vodnim ekosistemima.

Energetski portal

Godišnjica Poziva na akciju protiv ekstremne vrućine u jeku toplotnih talasa i požara

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Ekstremna vrućina postaje sve hitniji globalni izazov koji pogađa zdravlje, ekonomiju, životnu sredinu i infrastrukturu. Povodom prve godišnjice Poziva na akciju protiv ekstremne vrućine, Globalna mreža za informacije o toploti i zdravlju (GHHIN), zajedno sa Svetskom meteorološkom organizacijom (WMO) i Kancelarijom UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), pokrenuli su nove resurse kroz svoju zajedničku inicijativu.

Cilj je unaprediti međunarodnu i međusektorsku koordinaciju u smanjenju rizika od ekstremne toplote, pomažući državama i zajednicama da se bolje pripreme za porast temperatura.

Toplotni talas sa „ekstremnim rizikom od vrućine” očekuje se da će pogoditi više od 20 miliona ljudi na jugoistoku SAD, prema američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi. Indeks „osećaj kao” (koji kombinuje temperaturu i vlažnost) biće između 43 i 46 °C i trajaće do početka avgusta.

Evropa je imala najtopliji juni u istoriji merenja. Veliki toplotni talasi pojačani visokim temperaturama mora u zapadnom delu Mediterana doveli su do „vrlo jakog toplotnog stresa” u velikim delovima zapadne i južne Evrope.

„Mediteranski region i Balkan trpe treći toplotni talas ovog leta, koji remeti rad na otvorenom, poljoprivredne aktivnosti i radnu snagu, sa značajnim uticajem na zdravlje. Ekstremna vrućina je izazvala razorne šumske požare koji su odneli ljudske živote i pogoršali kvalitet vazduha”, navodi Svetka meteorološka organizacija.

Pročitajte još:

Turska je zabeležila novi nacionalni temperaturni rekord, dok su temperature na drugim obližnjim lokacijama dosezale skoro 50 °C. Kipar je zabeležio rekordnu temperaturu za juli od 44,6 °C.

Ekstremna vrućina u Grčkoj, Italiji i Španiji dovela je do zatvaranja popularnih turističkih atrakcija.

Na globalnom nivou, juni 2025. bio je treći najtopliji ikada zabeležen, prema podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) i Evropske službe za klimatske promene Kopernikus.

„Ekstremna vrućina se ponekad naziva tihim ubicom, ali uz današnju nauku, podatke i tehnologije, tišina više nije opravdanje. Svaka smrt usled ekstremne vrućine je sprečiva”, rekla je Ko Baret, zamjenica generalnog sekretara WMO.

Vrućina u Skandinaviji

Finska je imala više od 15 dana s temperaturama iznad 30 °C. Norveška i Švedska takođe su pogođene neuobičajeno visokim temperaturama, što je dovelo do upozorenja o ekstremnom riziku od šumskih požara.

Energetski portal

EPCG se priključila regionalnom projektu digitalne podrške zelenoj tranziciji MSP

Foto-ilustracija: Unsplash (jakub zerdzicki)

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) uključila se u regionalnu inicijativu usmerenu na digitalnu podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u procesu dekarbonizacije i usklađivanja sa evropskim regulativama.  Inicijativu vodi Globalna alijansa za tržišne mehanizme dekarbonizacije i održivog finansiranja (DSMDA), uz podršku američke neprofitne organizacije Data Foundation. Fokus inicijative je razvoj savremene digitalne platforme koja MSP-ovima omogućava precizno i automatizovano praćenje emisija, unapređenje energetske efikasnosti i pristup mehanizmima zelenog finansiranja.

Digitalna platforma – alat za MSP i održivost

Tokom nedavne radne posete Crnoj Gori,  Ketrin Etkin, suosnivačica DSMDA, predstavila je buduću digitalnu platformu crnogorskim privrednicima.

Reč je o alatu koji omogućava automatsko prikupljanje i analizu podataka o potrošnji energije i emisijama CO₂, čime se preduzećima olakšava ispunjavanje obaveza predviđenih evropskim propisima poput CSRD direktive i CBAM mehanizma. Platforma koristi otvorene podatke i omogućava povezivanje sa finansijskim institucijama, otvarajući vrata zelenim kreditima i fondovima.

Crna Gora ima priliku da bude među prvim zemljama u regionu koje će testirati novu digitalnu platformu. Prva faza projekta trajaće do kraja 2025. godine.

Energetski portal

Vlada usvojila program pomoći za poljoprivrednike pogođene požarima

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima olakšalo otklanjanje posledica požara koji su u junu i julu ove godine zahvatili više opština i gradova u Srbiji, Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju državnog programa pomoći registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i građanima.

Uredbom je predviđena dodela bespovratnih novčanih sredstava do 1,5 miliona dinara, kao i pomoć u naturi – u vidu dodele određenih materijalnih dobara za štetu nastalu na usevima i zasadima na poljoprivrednom zemljištu, odnosno za gubitak grla domaćih životinja, uključujući i košnice pčela.

Mere će se sprovoditi u delovima teritorije Srbije koji su pogođeni požarima, uključujući gradove Prokuplje, Kruševac, Čačak, Kragujevac i Bor, kao i više opština među kojima su Bojnik, Ivanjica, Rača, Blace i druge.

Pročitajte još:

Sredstva u iznosu od 80 miliona dinara obezbeđena su iz budžeta Republike Srbije, a realizaciju programa sprovode Ministarstvo za javna ulaganja, Ministarstvo poljoprivrede i jedinice lokalne samouprave.

Oštećeni poljoprivrednici pomoć mogu ostvariti uz ispunjenje propisanih uslova i dostavljanje potrebne dokumentacije, a celokupan tekst uredbe i detalji o načinu prijave dostupni su ovde

Energetski portal

Zagađenje vazduha povezano sa povećanim rizikom od demencije, pokazuje analiza 29 miliona ljudi

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Nova sveobuhvatna analiza koja obuhvata gotovo 30 miliona ljudi širom sveta ukazuje na snažnu vezu između zagađenja vazduha i povećanog rizika od demencije, uključujući i Alchajmerovu bolest. Istraživanje, koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Kembridžu, objavljeno je 24. jula u uglednom časopisu The Lancet Planetary Health.

Demencija trenutno pogađa više od 57 miliona ljudi globalno, a očekuje se da će se taj broj gotovo utrostručiti – na 152,8 miliona – do 2050. godine. Novi dokazi ukazuju na to da izduvni gasovi automobila i drugi zagađivači vazduha igraju značajnu ulogu u tom rastu.

U okviru sistematskog pregleda i meta-analize, istraživači su analizirali 51 studiju, uključujući podatke iz Severne Amerike, Evrope, Azije i Australije. Od toga, 34 studije su uključene u meta-analizu, koja je pokazala jasnu i statistički značajnu povezanost između demencije i izloženosti česticama PM2.5, azot-dioksidu (NO₂) i čađi.

Pročitajte još:

Rezultati pokazuju da se za svakih dodatnih 10 mikrograma PM2.5 po kubnom metru vazduha rizik od demencije povećava za 17 odsto. Kod NO₂, isti porast koncentracije povećava rizik za tri odsto, dok porast čađi za jedan mikrogram po kubnom metru dovodi do povećanja rizika za 13 odsto.

Naučnici navode da zagađivači vazduha mogu izazvati upalu u mozgu i oksidativni stres – mehanizme koji su već poznati kao faktori u razvoju neurodegenerativnih bolesti. Ove čestice mogu dospeti u mozak nakon što se apsorbuju u plućima.

Dok neka istraživanja ukazuju na pad učestalosti demencije u pojedinim razvijenim zemljama, globalna slika i dalje izaziva zabrinutost. Naučnici pozivaju na hitne mere za smanjenje zagađenja i dodatna istraživanja kako bi se preciznije razumele veze između životne sredine i zdravlja mozga.

Energetski portal

Poljoprivredni sektor EU: Izazovi i prilike za leto 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Darla Hueske)

Cene hrane u Evropi rastu umerenim tempom, ali neki proizvodi koji su prethodnih godina beležili veliki skok cena sada pokazuju tendenciju pada. Ipak, inflacija hrane u 2025. mogla bi ostati iznad opšte inflacije, što upućuje na ograničene izglede za rast potražnje za hranom u EU, navodi se uz izveštaju Evropske komisije  pod nazivom Kratkoročna prognoza poljoprivrednih tržišta EU – leto 2025.   

Geopolitičke nestabilnosti, klimatski izazovi i promene u trgovinskim politikama ključnih globalnih aktera poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine predstavljaju pretnju stabilnosti globalnih i evropskih tržišta.                                                                           

Zabeležena je povećanja proizvodnja žitarica, oporavak proizvodnje maslinovog ulja, kao i stabilna isporuka mleka.                                                                                              

Cene maslinovog ulja u EU značajno su pale do juna 2025, kao posledica oporavka proizvodnje od 37 odsto. 

Očekuje se da će proizvodnja žitarica u EU u sezoni 2025/26 porasti za 4,1 odsto, što će poboljšati trgovinski bilans – izvoz bi trebao porasti za 26 odsto, dok bi uvoz mogao pasti za 19 odsto.

Pročitajte još:

Proizvodnja uljarica u EU mogla bi zabeležiti rast od 12 odsto, podstaknuta povećanom proizvodnjom uljane repice i suncokreta. U sezoni 2024/25, proizvodnja belog šećera u EU porasla je za 6,5 odsto, zahvaljujući širenju proizvodnih površina. Međutim, potencijalni pad proizvodnje od osam odsto u 2025/26 mogao bi uzrokovati porast uvoza.

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, proizvodnja jabuka u 2024/25. mogla bi pasti za četiri odsto, zadržavajući visoke cene, dok bi proizvodnja breskvi i nektarina mogla pasti za 5,8 odsto, uz rekordne uvoze. Suprotno tome, klimatski uslovi pogoduju proizvodnji narandži, koja bi mogla porasti za 4,6 odsto u odnosu na rekordno nisku prethodnu sezonu, pri čemu će većina proizvodnje biti usmerena ka preradi.

Razlike u industrijskim cenama električne energije i gasa između EU i njenih trgovinskih partnera ostale su veće nego pre 2022., a u kombinaciji s jačanjem evra u odnosu na američki dolar, to bi moglo negativno uticati na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU i na trgovinsku bilansu EU. Prirodni gas je i dalje skoro tri puta skuplji nego u SAD-u, iako je u 2024. zabeležen određeni napredak u odnosu na prethodnu godinu.

Energetski portal

Francuska i Belgija udružuju snage za jačanje nuklearne saradnje

Foto-ilustracija: Unsplash (wim-van-t-einde)

Francuska i Belgija potpisale su 23. jula 2025. u Parizu zajedničku deklaraciju o nameri da prodube međusobnu saradnju u oblasti nuklearne energije. Deklaraciju su potpisali belgijski savezni ministar energetike i francuski ministar zadužen za industriju i energetiku.

Zajednička deklaracija dolazi nakon što je Belgija ranije ove godine odlučila da odustane od politike postepenog ukidanja nuklearne energije, čime je otvorila vrata daljoj upotrebi i razvoju nuklearnih kapaciteta. U maju je belgijski parlament velikom većinom ukinuo zakon iz 2003. godine koji je predviđao zatvaranje svih nuklearnih elektrana i zabranjivao izgradnju novih reaktora.

Deklaracija predviđa jačanje saradnje u nekoliko ključnih oblasti: produženju rada postojećih reaktora, razvoju novih projekata, uključujući male modularne reaktore (SMR), istraživanju i inovacijama, strateškim lancima snabdevanja, kao i obrazovanju i stručnom osposobljavanju kadrova, kako navodi World Nuclear News.

Pročitajte još:

Obe zemlje podržavaju evropsku energetsku strategiju zasnovanu na tehnološkoj neutralnosti, suverenitetu u snabdevanju energijom i dekarbonizaciji. Francuska i Belgija su takođe deo Evropske nuklearne alijanse – saveza koji uključuje zemlje poput Poljske, Rumunije, Mađarske, Češke i drugih, a kojem su Belgija i Italija nedavno pristupile kao posmatrači, iako ni Italija nema trenutno aktivnih nuklearnih elektrana.

Belgijska odluka da produži rad svojih poslednjih reaktora – Doel 4 i Tihange 3 – za dodatnih deset godina, kao i povratak nuklearne energije u svoj energetski miks, jasno pokazuju novi kurs zemlje kada je reč o energetskoj politici, a s obzirom i na dešavanja u drugim zemljama, menja se stav celokupne Evrope kada je reč o nuklearnim reaktorima.

Energetski portal

Zagreb modernizuje upravljanje otpadom kroz više od 2.200 novih polu-podzemnih kontejnera

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U zagrebačkoj gradskoj četvrti Trnje do sada su postavljena 24 polu-podzemna kontejnera za reciklabilni otpad, a u planu je postavljanje još nekoliko na dodatnim lokacijama. Ova aktivnost deo je šireg projekta modernizacije sistema upravljanja otpadom u glavnom gradu Hrvatske, kojim je do sada u različitim delovima grada završena ugradnja ukupno 144 kontejnera na 48 lokacija.

Radovi su trenutno u toku na još 18 lokacija, gde se postavlja dodatnih 54 kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu Grada, polu-podzemni kontejneri zauzimaju manje javne površine u poređenju sa klasičnim kontejnerima, imaju veći kapacitet i omogućavaju tiše i efikasnije pražnjenje. Namenjeni su za reciklabilnu ambalažu, dok se ostale vrste otpada nastavljaju sakupljati putem postojećih rešenja unutar zgrada ili u reciklažnim dvorištima.

Pročitajte još:

Do kraja 2027. godine, planirano je da bude ugrađeno ukupno 2.256 polu-podzemnih kontejnera za papir, plastiku i staklo – po tri na svakoj od 752 lokacije širom grada. Projekat, vredan oko 15 miliona evra, u potpunosti se finansira iz gradskog budžeta.

Cilj projekta je unapređenje komunalne infrastrukture, smanjenje vizuelnog zagađenja u urbanim sredinama, kao i povećanje efikasnosti reciklaže i kvaliteta života građana.

Energetski portal

U Vranju se stanje sa požarima stabilizuje – nema novih, aktivni se gase

Foto Ilustracija: Pixabay

Na teritoriji Srbije i dalje je veliki rizik od požara, a najugroženije lokacije su u okolini Niša, Vranja, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca. Spaseno je više od 10 osoba. U Vranju gde je proglašena vanredna situacija, stanje se stabilizuje, nema novih požara, a aktivni se gase.

Izgorelo 100. 000 sadnica crnog bora i bagrema

Nedelju dana na području Pčinjskog okruga aktivni su požari. Izgoreo je deo šume i u državnom i u privatnom vlasništvu.

„Mi smo uspeli da za ove tri godine saniramo i pošumimo negde oko 100.000 sadnica bagrema i crnog bora. Međutim, požar se pojavio opet ove godine i sve te mlade sadnice su opet stradale, tako da ćemo morati pristupiti ponovnom pošumljavanju. U 95 posto slučajeva je pojava šumskog požara ljudske nemarnosti. Nenamerno ili slučajno prenošenje vatre sa poljoprivrednih površina na šumu je najčešći uzrok šumskih požara”, kaže Nikola Novković, direktor Šumskog gazdinstva u Vranju.

U Mečkovcu kod Vranja je bilo najkritičnije, tu požar gasi i helikopterska jedinica, ali nisu ugrožene kuće.

U toku je lokalizacija tog i drugih požara, ali vetar otežava situaciju.

I u ostatku zemlje borba sa stihijom ili ostacima požara.

Ministar policije navodi da je MUP dobio brojne poziv iz zemalja zahvaćenih požarima za pomoć, ali da zbog kritične situacije u Srbiji, naše jedinice sada nisu u mogućnosti da odgovore na te pozive.

Izvor: RTS