Rezultati pretrage za: Černobilj

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Kako stati na put šumskim požarima?

Šumski požari su globalni, ekološki, ali i ekonomski problem. U svetu se prosečno godišnje registruje više od 50.000 šumskih požara koji unište oko 400.000 hektara šuma. Od ukupnog evidentiranog broja požara u...

Još jedan požar na Fruškoj gori

Na Fruškoj gori ponovo je izbio požar, rečeno je Tanjugu u Nacionalnom parku Fruška gora, a to su prethodno pokazale i fotografije koje su Novosađani objavili na društvenim mrežama. "Požar je izbio u...

Životinje osvajaju Italiju

Dok su Italijani u karantinu, životinje polako počinju da osvajaju gradove, obale i kanale.Kalendarski je stiglo proleće, ali priroda se budi mnogo intenzivnije nego prethodnih godina i zauzima mesto koje joj čovek...

Veštačka fotosinteza – pomak u razvoju obnovljivih izvora energije?

Američka nacionalna laboratorija "Berkli", koja radi pri Departmanu za energetiku, se približava ostvarenju svoje namere da pomoću tzv. veštačke fotozinteze od ugljen-dioksida u atmosferi proizvodi čistu energiju. Njome bi se napajala i...

Kako se „sahranjuju“ nuklearni reaktori?

Procesi "prekrivanja" četvrtog reaktora sa 400.000 m3 betona i 7.300 tona metala i ugrađivanja sistema filtracije su bili okončani pola godine nakon Černobiljske katastrofe. "Monstruozna" građevinska struktura je nazvana sarkofag i njena uloga je bila da zakloni istopljeno jezgro reaktora i da unutar sebe zarobi 740.000 m3 verovatno najopasnijeg otpada koje je čovečanstvo proizvelo tokom 20. veka. S obzirom na to da ju je nagrizao zub vremena, rodila se potreba da bude zamenjena - ili, preciznije rečeno, prekrivena i dodatno obezbeđena.

#throwbackthursday: I bi svetlost! Kako izgleda prva kuća osvetljena pomoću hidroenergije?

Oživljavajući uspomene pod stare dane, Šoov naporni klijent je kazao da je Kregsajd bio njegov život. A kako je to Viljem Armstrong živeo na posedu od 7 kvadratnih kilometara? Svakako neuobičajeno čak i za 21. vek, a kamoli za 19, što potvrđuje stav nekih konzervatora da je Kregsajd "kolevka modernog življenja". Evo zbog čega!

Zatvaranje nuklearnih elektrana moglo bi da nam se obije o glavu i poveća štetne emisije

Električnu energiju dobijamo iz uglja, vetra, vode, biomase, Sunca i nuklearnom fisijom. Svaki od načina dobijanja struje ima svoje prednosti i mane iz perspektive operativnih troškova, uticaja na životnu sredinu, mogućnosti za...

Fukušima: Podzemni ledeni zid kao brana radioaktivnoj vodi

U martu 2011. godine, u Fukušimi, u Japanu, dogodila se nuklearna katastrofa izazvana cunamijem praćenim zemljotresom. I danas, sedam godina kasnije, osećaju se posledice nesreće. Ipak, napredak je primetan. Tokom prošle godine, vlada Japana uložila je oko...

#throwbackthursday: Genetički modifikovana hrana – za i protiv

Ljudi kroz duži vremenski period proučavaju i koriste žive organizme za stvaranje određenih proizvoda. Tradicionalna biotehnologija obuhvata, recimo, proizvodnju alkoholnih pića ili proizvoda od mleka pomoću bakterija i gljivica. Nikome ne smeta da uživa uz čašu vina grickajući sir, čak i kada mu se skrene pažnja da su u nastajanju toga što pije ili jede učestvovali mikroorganizmi. S druge strane, proizvodi dobijeni posredstvom genetički modifikovanih organizama izazivaju burne polemike.

#throwbackthursday: Genetički modifikovana hrana – za i protiv

Ukoliko redovno postavljate svoje fotografije na Instagram ili tvitujete kako ste se iznervirali u prevozu, onda vam fenomen hashtaga nije nepoznanica i slobodno možete da skočite na četvrti pasus ovog članka. Ukoliko, pak, to...

Sarme veća pretnja planeti nego automobili

Možda će vas iznenaditi ali šnicle koje ste potencijalno pojeli za ručak ili one preukusne sarme koje su vam poslužili na slavi, mogle bi da budu veći problem za životnu sredinu od automobila...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas