Home Blog Page 3

Neum i Vojvodina dobiće pomoć EU za procenu klimatskih rizika

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Finansijsku i tehničku podršku, za sprovođenje procene klimatskih rizika (Climate Risk Assessment – CRA) na lokalnom nivou, kroz program CLIMAAX u drugom krugu, dobiće 37 evropskih regija.

Cilj projekta je podržati lokalne zajednice u proceni i razumevanju klimatskih rizika, kao što su porast nivoa mora, ekstremni vremenski uslovi, suše i poplave, te u razvoju efikasnih strategija prilagođavanja.

Kao rezultat dva otvorena poziva, projekat će obezbediti finansijsku i tehničku podršku za 69 regiona koji će zajedno dobiti više od 12 miliona evra od EU Misije za prilagođavanje klimatskim promenama.

Od regiona selektovanih za drugi otvoreni poziv, Albanija, Bugarska, Italija, Portugal, Švedska i Turska imaju najveći broj selektovanih prijava (po tri), dok slede Hrvatska, Francuska, Grčka, Irska, Slovačka i Španija (po dva). Po jedna selektovana prijava došla je iz Bosne i Hercegovine, Kipra, Finske, Nemačke, Crne Gore, Slovenije i Ukrajine. Ako se uzmu u obzir oba otvorena poziva, zemlja koja je najzastupljenija je Grčka (osam), a slede Bugarska, Portugal i Turska (po sedam).

Pročitajte još:

Iz Bosne i Hercegovine, Neum je među izabranim gradovima, dok je iz Srbije odabrana regija Vojvodine.

CLIMAAX (CLIMAte risk and vulnerability Assessment framework and toolboX) je četverogodišnji evropski projekat (2023.–2026.), finansiran kroz program Horizon Europe, a provodi se u sklopu EU Misije za prilagođavanje klimatskim promenama.

Kroz prvi otvoreni poziv, koji je trajao od 8. decembra 2023. do 22. marta 2024, izabrano je 32 regiona koji će zajedno dobiti više od 5,5 miliona evra. Ovi regioni su već počeli sa sprovođenjem svojih procena klimatskog rizika. Sada, drugi otvoreni poziv  je dodao 37 novih članova koji će dobiti više od 6,6 milona evra.

Energetski portal

Užice prednjači na putu energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pexels (Miljan Raševi)

Za mnoge lokalne samouprave u Srbiji zagađenje vazduha jedan je od najvećih izazova, koji zahteva značajna ulaganja i aktivno učešće svih društvenih aktera. Međutim, Užice dokazuje da je moguće napraviti iskorak u zaštiti životne sredine i unapređenju energetske efikasnosti. Ovaj grad već godinama prednjači u sprovođenju konkretnih mera, a rezultati su sve vidljiviji.

O sprovedenim projektima, dosadašnjim rezultatima i budućim planovima, razgovarali smo sa Svetlanom Drakul, rukovodiocem Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Grada Užica.

Pionirski koraci ka održivosti

Dok se većina lokalnih samouprava u Srbiji tek nedavno uključila u projekat „Čista energija i energetska efikasnost za građane”, koji sprovodi Ministarstvo rudarstva i energetike, Užice je još 2015. godine započelo projekte energetske sanacije – i to sopstvenim sredstvima.

Foto: Wikipedia (Peđa Šupurović)

„Počeli smo sa sufinansiranjem mera energetske sanacije još pre devet godina, inicijalno sa četiri miliona dinara. Iz godine u godinu smo povećavali taj iznos i do sada realizovali 3.566 ugovora, ulažući preko 317 miliona dinara”, istakla je Drakul.

Veliko interesovanje građana potvrđuje uspešnost projekta – samo u 2023. godini stiglo je 619 prijava, od kojih je 527 dobilo sredstva za realizaciju sanacija. U 2024. godini, broj zahteva bio je nešto manji, ali su od 265 prijava odobrene 224 subvencije.

„Obično započinjemo sa manjim iznosima, a kada vidimo kolika je zainteresovanost, kroz aneks ugovora povećavamo sredstva. Ove godine, uz podršku ministarstva, obezbedili smo dodatna 34 miliona dinara, omogućivši svim građanima koji ispunjavaju uslove da dobiju subvenciju”, objašnjava Drakul.

Pored unapređenja energetske efikasnosti, projekat je doneo i značajan impuls lokalnoj privredi. Više od 50 odsto izvođača radova dolazi sa teritorije Užica, a među najtraženijim merama sanacije jesu zamena stolarije i ugradnja novih kotlova.

„Najviše interesovanja je za zamenu stolarije jer je to investicija koja se brzo realizuje, a postoji veliki broj privrednih subjekata koji mogu da sprovedu radove”, dodaje Drakul.

U FOKUSU:

Kotlovima do čistijeg vazduha

Užice se godinama suočavalo sa ozbiljnim problemom aero-zagađenja. Međutim, zamena starih kotlova modernijim rešenjima već daje prve rezultate. U poslednjih deset godina, zamenjeno je 1.590 kotlova na gas i 141 kotao na pelet.

„Iako gas nije potpuno ekološki energent, njegove emisije su znatno niže u poređenju sa ugljem i nepravilno korišćenim drvetom”, pojašnjava Drakul.

Rezultati su evidentni – dok je 2018. godine prosečna godišnja koncentracija PM10 čestica iznosila 45,5 µg/m³, do 2023. godine smanjena je na 32,7 µg/m³. Očekuje se da će podaci za 2024. godinu biti još povoljniji. Takođe, značajno je smanjen broj dana sa prekoračenim vrednostima zagađenja, što potvrđuje uspešnost preduzetih mera.

Užice ne planira da stane na postignutom – sledeći cilj je podsticanje građana na korišćenje obnovljivih izvora energije. Već je dodeljeno 10 subvencija za toplotne pumpe i 18 za solarne panele, a očekuje se da će interesovanje za ove tehnologije u narednim godinama rasti.  

Međutim, postoji i određeni izazov – nedostatak izvođača za termoizolaciju.

„To je jedna od najvažnijih mera jer donosi najveće energetske uštede. Nažalost, nemamo nijednog prijavljenog izvođača, što predstavlja ozbiljan problem. Veliki projekti na Zlatiboru odvlače radnu snagu, dok se, s druge strane, izvođači žale da je procedura previše komplikovana”, navodi Drakul.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

K2 Systems predstavlja nove fasadne sisteme

Foto: K2 Systems

Jedan od vodećih svetskih proizvođača sistema za montažu fotonaponskih modula, K2 Systems, proširuje svoj portfolio fasadnih sistema i predstavlja novi K2 PerfoRail M.

Foto: K2 Systems

Ovo pametno rešenje omogućava instalaciju PV modula na betonske fasade sa postojećom termoizolacijom bez potrebe za otvaranjem izolacionog materijala. Tu dolazi do izražaja RDS-CA distancioni šraf od Reissera, koji se pouzdano pričvršćuje u beton, kompenzuje neravnine i pogodan je za različite debljine izolacije. Povezivanje se vrši putem K2 PerfoRail M, koji je već perforiran tako da se šraf može lako pričvrstiti. Sistem se dopunjuje K2 InsertionRailom, koji omogućava brzu i jednostavnu instalaciju modula i daje PV sistemu estetski izgled.

Fleksibilna rešenja za različite fasadne materijale

U praksi, instalateri se susreću sa raznovrsnim fasadnim materijalima, od kojih svaki predstavlja različit izazov. Sa WallPV sistemima, sada imaju rešenja za mnoge tipične materijale kao što su beton, sendvič paneli, valoviti i trapezoidni limovi. Zahvaljujući skalabilnim modularnim komponentama, veliki PV sistemi za održivu proizvodnju energije mogu se efikasno implementirati na fasadama industrijskih i komercijalnih zgrada – kako u novim, tako i u postojećim zgradama.

K2 FacadeRail sistem za betonske fasade

Foto: K2 Systems

K2 FacadeRail sistem nudi fleksibilno rešenje za betonske fasade, posebno one sa spoljnim termoizolacionim kompozitnim sistemima (ETICS). Zidni nosači se koriste za montažu montažne šine. Mnogi konzoli dostupni na tržištu su pogodni za povezivanje i omogućavaju kombinovanje sa fasadnim panelima sa ventilacijom: PV moduli se montiraju prema sličnom principu kao paneli i savršeno se uklapaju u fasadu. Srebrni ili crni InsertionsRails pružaju oblikovan ukupni izgled i učvršćuju sistem.

K2 CarrierRail sistem za sendvič panele

Fasade zgrada sa sendvič panelima nude veliki potencijal za vertikalne fotonaponske sisteme. CarrierRail sistem je rešenje za FischerTHERM Carriers® od Fischer Profil GmbH i MONTANATHERM sendvič panela od Montana Bausysteme AG. Zahvaljujući šrafovima koji formiraju navoj i samourezujućim šrafovima i InsertionRail sistemu za module, instalacija se može obaviti velikom brzinom. Šina se montira tankim limenim šrafovima odobrenim od strane nadležnih vlasti, koji se direktno zaptivaju i već su testirani u oblasti krova.

K2 MultiRail sistem za trapezoidne i valovite limene fasade

Foto: K2 Systems

Trapezoidni ili valoviti lim je posebno čest u trgovini ili poljoprivredi kao fasadna obloga. Provereni MultiRail je pravo rešenje za ove materijale, jer pruža instalaterima efikasnu i jednostavnu montažu na zid. Za velike razmere u profesionalnoj komercijalnoj gradnji, srebrni ili crni InsertionsRails mogu se koristiti za stvaranje skladnog i privlačnog izgleda. Ako je potrebna fleksibilnija instalacija za manje sisteme, preporučuje se instalacija sa FacadeClamp modulom.

Novi online trening o fasadnim rešenjima

U novodizajniranom „Knowledge & Training” (Znanje i obuka) servisnom području na K2 Systems web sajtu, planeri i instalateri imaju pristup novim materijalima za obuku o fasadnim sistemima. Na digitalnoj platformi za obuku, pronaći će detaljno osnovno znanje o savetovanju, planiranju i instalaciji sa praktičnim kratkim video zapisima u sekciji „K2 Training”.

Dostupni u bilo koje vreme i bilo gde, zainteresovani mogu nastaviti svoje obrazovanje na nivoima Bronze, Silver i Gold. Kursevi obuhvataju osnove kao i teme kao što su ravni krovovi, krovovi sa pločicama, trapezoidni lim, limeni preklopi, valoviti lim i valoviti vlaknasti cement. Novi dodaci uključuju sadržaj o K2 WallPV, ali i o K2 Base softveru za planiranje, K2 DocuApp i K2 Buddy sistemu za praćenje.

Koristite „Knowledge & Training” besplatno i otkrijte novi sadržaj na ovom linku.

Izvor: K2 Systems

Održiva rešenja za rast digitalne infrastrukture i energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Schneider Electric, globalni lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, održao je susret sa predstavnicima medija u Beogradu gde su predstavljena najnovija rešenja za održivu digitalnu infrastrukturu. Ispred kompanije Schneider Electric, domaćini događaja su bili Jelena Pejković, Secure Power Sales Director Croatia, Slovenia, BH, Serbia, Montenegro i Dušan Ćirić, arhitekta rešenja za data centre.

Digitalizacija je postala preduslov za efikasnije upravljanje resursima, a data centri su srž ove transformacije. Međutim, sa rastom potreba za digitalnim uslugama, raste i njihova potrošnja energije. Trenutno, data centri čine 1.8 odsto globalne potrošnje električne energije, a predviđa se da će do 2030. godine dostići 3.4 odsto. Ovo otvara pitanje održivosti, posebno imajući u vidu da će se kapaciteti centara morati udvostručiti u narednih pet godina.

Pojedine zemlje već uvode ograničenja na izgradnju novih data centara zbog njihove visoke potrošnje energije, što postavlja izazov: kako nastaviti digitalnu transformaciju, a istovremeno smanjiti ekološki otisak? 

Foto: Schneider Electric

„Porast potreba za digitalizacijom, naročito kroz AI tehnologije, zahteva promenu u načinu planiranja infrastrukture. Data centri su deo problema, ali i deo rešenja – ključ je u optimizaciji energetske efikasnosti”, istakla je Jelena Pejković.

Schneider Electric razvija sveobuhvatna rešenja za povećanje energetske efikasnosti u data centrima, uključujući Optimizaciju potrošnje energije kroz napredne softverske sisteme; Precizno hlađenje koje smanjuje energetske gubitke; Liquid cooling – novu generaciju sistema hlađenja prilagođenih AI infrastrukturi.

Kako navodi Dušan Ćirić, energetska efikasnost je ključ za budući razvoj data centara.

„AI tehnologije značajno povećavaju potrošnju energije – prelazimo sa prosečnih 6 kW po racku na čak 100 kW po racku. Tradicionalni sistemi hlađenja više nisu dovoljni, što je razlog prelaska na liquid cooling, koji omogućava efikasnije upravljanje toplotom u high-density okruženjima”, kaže Ćirić. 

Schneider Electric ističe dva ključna faktora za održivu digitalizaciju: dekarbonizaciju i digitalizaciju. Pametnija upotreba resursa kroz digitalna rešenja omogućava smanjenje potrošnje energije, dok inovativni pristupi hlađenju pomažu u savladavanju izazova koje donosi AI.

„Održivost i rast mogu ići ruku pod ruku. Naša misija je da omogućimo digitalnu infrastrukturu budućnosti – energetski efikasnu, skalabilnu i ekološki odgovornu”, zaključila je Jelena Pejković.

Schneider Electric nastavlja da postavlja standarde u industriji, pružajući napredna rešenja koja omogućavaju dalji razvoj digitalne ekonomije uz optimizovanu potrošnju energije i smanjen ekološki otisak.

Izvor: Schneider Electric

Termoelektrana Pljevlja ulazi u završnu fazu ekološke rekonstrukcije

Foto: EPCG

Termoelektrana „Pljevlja“ ulazi u završnu fazu ekološke rekonstrukcije i modernizacije projekta koji predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u energetski sektor Crne Gore. Kako Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) najavljuje, TE „Pljevlja“ će 31. marta 2025. godine privremeno izaći iz pogona kako bi se otpočeli završni radovi na modernizaciji postrojenja.

Rekonstrukcija, vredna gotovo 70 miliona evra (bez PDV-a), ima za cilj produženje životnog veka postrojenja i usklađivanje s evropskim ekološkim standardima. Više od 90 odsto opreme – pretežno kineske proizvodnje – već je dopremljeno i instalirano, dok se preostali materijal očekuje tokom juna. Posebno važna oprema za oblaganje dimnjaka stiže brodom početkom aprila.

Pročitajte još:

Očekuje se angažovanje oko 200 radnika kada bude najpotrebnije na gradilištu. Za vreme sedmoipomesečnog zastoja proizvodnje, nedostajuća energija biće nadoknađena iz uvoza, bez posledica po građane i privredu. Već je ugovorena nabavka 788 GWh električne energije u vrednosti od 81,7 miliona evra, kako se navodi na sajtu EPCG.

Važno je naglasiti da ovaj projekat neće uticati na cene električne energije u narednom periodu. Takođe, sva radna prava zaposlenih u TE „Pljevlja“ ostaju zagarantovana – ni plate ni broj zaposlenih se neće smanjivati.

Uz rekonstrukciju elektrane, paralelno se sprovodi i projekat toplifikacije Pljevalja. Saradnja sa Rudnikom uglja odvija se sinhronizovano, čime se osigurava kontinuitet rada i dugoročna održivost kompletnog energetskog sistema.

Energetski portal

Šta je energetski pasoš, da li sve nekretnine moraju da ga imaju – i zašto je on mnogo više od puke birokratke obaveze

Foto-Ilustracija: Unsplash (Sergey Lapunin)

Obratite pažnju na bilo koji izlog ili sajt agencija za nekretnine u nekoj od evropskih zemalja i videćete nešto što je u Srbiji rezervisano samo za tehniku: uporedno prikazane grafikone sa skalom energetskih razreda za sve vrste nekretnina. 

Po nedavno usvojenom Zakonu o planiranju i izgradnji, ovo uskoro treba da postane realnost i u Srbiji: energetski pasoši, koji su već bili obaveza za novu gradnju, sada postaju obaveza za sve nekretnine u zemlji, piše za Klima101, dr Bojana Zeković, Arhitektonski fakultet u Beogradu.

Energetski pasoš, odnosno sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, je dokument kojim se definišu karakteristike jedne zgrade u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Prema usvojenoj metodologiji proračuna i sertifikacije zgrade se kategorizuju u energetske razrede – od „A” do „G”. Same po sebi, oznake razreda nam možda ne znače puno, ali ukupna količina energije koja je na godišnjem nivou potrebna zgradi u direktnoj je korelaciji sa novcem neophodnim za račune za struju i grejanje

Energetski pasoš bi, drugim rečima, trebalo da nam ponudi jasne odgovore na svakodnevna pitanja – o stanju prostora u kojem živimo, o razlozima iza iznosa koje plaćamo za struju i grejanje, kao i o efikasnosti i isplativosti mera obnove koje planiramo.

U narednim godinama, svi bi trebalo da imamo energetski pasoš nekretnine u kojoj živimo

Na pribavljanje energetskog pasoša ne treba gledati kao na samo još jednu formalnost koju treba ispuniti: u pitanju je proces kroz koji će se sagledati sve karakteristike zgrade koje utiču na njenu energetsku (ne)efikasnost, i doći do odgovora na pitanje koji je najbolji način da se stanje popravi. 

Naime, pored detaljne slike aktuelnog stanja, obavezan deo energetskog pasoša je i spisak mera unapređenja energetske efikasnosti, sa procenom njihove isplativosti i očekivanim periodom otplate, što za postojeće zgrade može biti vredan orijentir za planiranje budućih aktivnosti obnove. 

„Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od tri godine, za poslovne pet a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina”, kaže dr Zeković.

Energetski pasoš već je godinama obaveza za nove zgrade, kao i za zgrade koje se rekonstruišu u Srbiji. Kod rekostrukcije ili sanacije, potrebno je dokazati da se predviđenim intervencijama energetski razred zgrade poboljšava makar za jedan nivo. Za nove zgrade, neophodno je da zgrada ostvari barem energetski razred „C”.

Ali najnovije Izmene zakona o planiranju i izgradnji, iz 2023. godine, sadrže odredbe kojima se predviđa obaveza izdavanja energetskih pasoša ne samo za nove zgrade i zgrade koje se rekonstruišu, odnosno energetski saniraju, već za sve zgrade.

To znači da bi u narednim godinama svi trebalo makar da saznamo energetski razred prostora u kojem živimo – naravno, ako se odredbe ovog zakona budu pravilno sprovodile.

Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od tri godine, za poslovne pet a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina.

Pročitajte još:

Šta sve podrazumeva izrada energetskog pasoša – i koliko ona košta?

Foto-ilustracija: Unsplash (daniela legotta)

Osnov za izradu energetskog pasoša je izrada tzv. elaborata o energetskoj efikasnosti zgrade, koji izrađuje posebno licencirani inženjer, a na osnovu kojeg ovlašćena organizacija – koja može biti privredno društvo ili drugo pravno lice – izdaje energetski pasoš. 

Da bi se na pravi način izradio elaborat o energetskoj efikasnosti, potrebno je detaljno sagledati i proceniti ceo objekat: ne samo u smislu geometrijskih i materijalnih katakteristika, već i u pogledu karakteristika tehničkih sistema, režima korišćenja, energenata… Neophodno je izvršiti proračun energije potrebne za grejanje, na osnovu energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka.

Sertifikacija se vrši prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj energiji za grejanje, iskazanoj u kilovat-satima po metru kvadratnom (kWh / m2) korisne grejane površine. 

Nakon proračuna energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka potrebno je analizirati primenjeni sistem grejanja i odrediti njegov stepen efikasnosti, a zatim sagledati i karakteristike energenta, kako bi se odredila finalna, odnosno primarna energija i emisija CO2.

„Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od jedan do četiri evra po metru kvadratnom”, navodi dr Zeković.

Ukratko, u pitanju je nešto nalik zdravstvenom kartonu nekretnine, sa dijagnozama i predlozima tretmana. On treba da nas informiše i osnaži da donosimo bolje odluke o održavanju i unapređenju prostora u kojima živimo. 

Kao što se sam proces razlikuje u zavisnosti od nekretnine, tako mu se razlikuje i cena. Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od jedan do četiri evra po metru kvadratnom. 

Ovo treba shvatiti kao grub orijentir, jer stvarna cena zavisi od konkretnog slučaja, dostupnosti dokumentacije, potrebe za dodatnim merenjima, postojanja složenih tehničkih sistema… 

Prvi korak ka dobijanju energetskog pasoša predstavlja angažovanje licenciranog inženjera za energetsku efikasnost zgrada koji će proceniti kompleksnost same zgrade i formirati cenu za izradu neophodnih proračuna i izdavanje sertifikata. 

Ceo tekst možete da pročitate ovde.

Izvor: Klima101

Evropska komisija pokrenula javnu raspravu o novoj Strategiji za bioekonomiju EU

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska komisija je 31. marta 2025. godine pokrenula javnu raspravu o predstojećoj Strategiji za bioekonomiju Evropske unije, čije je usvajanje planirano do kraja godine.

Bioekonomija je ekonomski model zasnovan na korišćenju obnovljivih bioloških resursa – kao što su biljke, drvo, mikroorganizmi, životinjski otpad i biološki otpad iz industrije i domaćinstava – za proizvodnju hrane, energije, materijala i proizvoda.

Strategija ima za cilj da omogući šire korišćenje inovacija u oblasti bioekonomije, kako bi one brže dolazile do tržišta, generisale „zelena“ radna mesta i doprinele privrednom rastu, kako se navodi na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Predložena strategija biće usklađena sa ključnim politikama EU, kao što su Kompas za konkurentnost, Dogovor o čistoj industriji, Strategija za nauke o životu, Pakt za okeane i Zakon o biotehnologiji.

Jedan od ključnih ciljeva nove strategije biće i stvaranje povoljnog okvira za razvoj preduzetništva u bioekonomiji – uključujući startape, mala i srednja preduzeća i nove poslovne modele zasnovane na obnovljivim biološkim resursima.

Javna konsultacija se odvija putem portala Have Your Say, a svi zainteresovani imaju priliku da doprinesu svojim mišljenjima i predlozima do 23. juna 2025. godine. Pored toga, zainteresovani akteri mogu učestvovati i na posebnim tematskim događajima, kao što su Dijalog o cirkularnoj ekonomiji EU (10. april) i EU Zelena nedelja (3–5. jun).

Energetski portal

Tuzla i Semberija traže zabranu eksploatacije litijuma na Majevici

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

Stanovnici Lopara, Bijeljine, Tuzle, ekološki aktivisti i organizacije oštro se protive otvaranju rudnika litijuma na Majevici. Tuzla je na Gradskom veću ovih dana razmatrala štetnost projekta po ovaj grad, dok se Bijeljina sprema za javni skup u nedjelju protiv rudarenja, koji je već održan u Loparama.

Ekološko udruženje Eko-put iz Bijeljine, Udruženje građana „Čuvari Majevice“ iz Lopara, gradonačelnik i gradska uprava Bijeljina, načelnik opštine i opštinska uprava Lopare su stanovnicima opština Semberije, Posavine, Majevice i šire regije uputili poziv da dođu na Javni skup koji će biti održan u Bijeljini na Trgu kralja Petra I Karađorđevića 6. aprila u 18 časova.

„Zbog podnošenja zahteva za dodelu koncesije za otvaranje rudnika u Loparama dana 14.2.2025. godine Ministarstvu energetike i rudarstva, i javne ponude rasprodaje naše zemlje, vode i vazduha, što svi mi koji živimo ovde, saznajemo putem medija, želimo još jednom da javno istaknemo naš zajednički stav da ne želimo rudnik litijuma i drugih kritičnih mineralnih sirovina na Majevici”, stoji u obrazloženju poziva.

Štetnost projekta

Ključni razlozi za protivljenje su što se potencijalna lokacija rudnika nalazi u neposrednoj blizini naseljih mesta. Kroz područje istraživanja protiču reke Gnjica i Janja, koje pripadaju slivovima reka Save i Drine. Svako potencijalno zagađenje ovih vodotokova izazvano rudarskim aktivnostima predstavljalo bi ozbiljnu i nesagledivu pretnju za prirodu, životnu sredinu, zdravlje stanovništva i biodiverzitet nizvodno.

Tehnologija neophodna za vađenje litijuma, naročito korišćenje sumporne kiseline, nosi ozbiljne rizike po javno zdravlje, prirodu i životnu sredinu.

Park prirode

Majevica bi se trebala naći na listi zaštićenih područja kako bi dobila status parka prirode.

„Građanskom inicijativom je traženo da se donese Odluka o moratorijumu na dodelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS i usvajanja Dokumenta o politici dodele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama RS”, rekla je Snežana Jagodić Vujić, predsednica Udruženja Eko-put za Energetski portal.

Pročitajte još:

Dodaje da su dopunili dokumentaciju na zahtev Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) prošle sedmice, kao i da očekuju ovo pitanje uskoro na dnevnom redu.

Vlasti u Tuzli izrazile su zabrinutost zbog koncesionog postupka za rudnik litijuma na Majevici, koji je kako navode u fazi zaključivanja ugovora sa kompanijom ,,Arcore AG”, kao i zbog sporazuma Republike Srpske sa Mađarskom o rudarenju retkih metala od 3.3.2025. godine.

Gradsko veće zahteva hitno preispitivanje potencijalnih ekoloških posledica ovih projekata po Grad Tuzlu i širu regiju i traži od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Saveta ministara Bosne i Hercegovine da hitno pokrenu postupak procene uticaja na životnu sredinu, uključujući i analizu mogućeg zagađenja podzemnih voda i reka.

„Tuzla je dva kilometra vazdušnom linijom od tog područja, a neki standard za takve projekte jeste da udaljenost naselja bude 40 kilometara. U Evropi ne postoji nijedan aktivan rudnik litijuma u blizini naseljenog mesta. Majevica se ne tiče samo Tuzle, Biljeljine i Lopara, već svih, jer bi bi sve vode bile na udaru”, rekao je Mirnes Ajanović, gradski odbornik u Tuzli, na čiji je predlog (uz Omera Berbića), rasparavljana tačka Ekološka prijetnja s Majevice: Grad Tuzla zahteva hitne mere zaštite životne sredine i građana od eksploatacije litijuma.

Jasna Dragojević

EPCG jača energetski sistem Crne Gore kroz modernizaciju HE „Piva”

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)

Hidroelektrana „Piva” jedan je od najvažnijih energetskih objekata u Crnoj Gori, ključna za stabilnost elektroenergetskog sistema i snabdevanje električnom energijom.

U ovom trenutku, sprovode se procesi njene modernizacije i unapređenja. U toku je zamena blok transformatora i visokonaponskih kablova na agregatu A1, dok je remont na agregatu A2 uspešno završen tokom 2023. godine. Uskoro se očekuje i početak radova na transformatoru agregata A3, navodi se na sajtu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Pored toga, u narednom periodu sprovešće se zamena sistema za gašenje požara na generatorima, a očekuje se i završetak sistema ventilacije i protivpožarne zaštite, kao i izgradnja novog magacinskog prostora i izrada Studije o mratinjskom klizištu, što će doprineti stabilnosti i dugoročnoj operativnoj sigurnosti hidroelektrane.

Pročitajte još:

Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG, istakao je značaj ovih ulaganja ne samo za energetiku, već i za lokalnu zajednicu. Nedavno su potpisana četiri ugovora vredna 9,48 miliona evra, kojima će se znatno unaprediti saobraćajna infrastruktura i modernizovati radni procesi u opštini Plužine, čime će EPCG ispuniti obaveze preuzete još tokom izgradnje hidroelektrane.

Uprkos nepovoljnim hidrološkim prilikama, HE „Piva” i ove godine održava izuzetnu pogonsku spremnost. Trenutno stanje akumulacije iznosi oko 176 GWh, što je 64 GWh iznad planiranog.

Ovi radovi i unapređenja dolaze u godini kada HE „Piva” obeležava 49 godina rada.

Energetski portal

Od 1. aprila nove granice prihoda za energetski ugrožene kupce

Foto-ilustracija: Pixabay

Od 1. aprila na snagu stupaju nove granice mesečnih prihoda na osnovu kojih domaćinstva mogu steći status energetski ugroženog kupca.

Prema izmenama objavljenim u Službenom glasniku, pravo na ovu olakšicu zavisi od ukupnog mesečnog prihoda domaćinstva i broja članova, a iznosi su određeni u skladu sa vrednošću minimalne potrošačke korpe za tročlano domaćinstvo.

Tako domaćinstva sa jednim članom mogu ostvariti pravo na ovaj status ako im mesečni prihod ne prelazi 24.768,09 dinara, dok je za dvočlana domaćinstva granica 39.255,97 dinara, a za tročlana 53.743,85 dinara. Za domaćinstva sa četiri člana prag je 68.231,73 dinara, dok za petočlana iznosi 82.719,61 dinara, a za šest članova 97.207,49 dinara, uz dodatnih 14.487,88 dinara za svakog člana preko ovog broja.

Pročitajte još:

Pored prihoda, u obzir se uzima i imovno stanje domaćinstva, pri čemu je ključno da ono ne poseduje drugu stambenu jedinicu osim one čija površina ne prelazi maksimalno dozvoljene granice.

Jednočlana domaćinstva mogu imati stambeni prostor do 40 m², dvočlana do 58 m², tročlana do 66 m², četvoročlana do 74 m², dok je za petočlana domaćinstva granica 87 m², a za šest i više članova 96 m².

Seosko domaćinstvo može steći status energetski ugroženog kupca ukoliko poseduje samo jednu stambenu jedinicu, pri čemu njena površina nije ograničavajući faktor.

Takođe, domaćinstva čiji članovi primaju novčanu socijalnu pomoć, uvećanu socijalnu pomoć, dečji dodatak ili uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica automatski ostvaruju pravo na ovaj status na osnovu odluke nadležnog organa.

Energetski portal

U toku isplata podsticaja poljoprivrednim proizvođačima

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

U toku je ekspedicija velikog broja rešenja i isplata sredstava poljoprivrednim proizvođačima koji su ostvarili pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2025. godini, saopštila je Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije.

Kako se navodi u saopštenju, poljoprivredni proizvođači treba da redovno proveravaju svoje eSanduče na portalu eUprave kako bi prihvatili i preuzeli rešenja.

Nakon prihvatanja rešenja, potrebno je da se korisnici odreknu prava na žalbu saglasno Uputstvu za odustanak od žalbi – na taj način rešenja postaju pravosnažna i izvršna, a sredstva će biti brže isplaćena na korisnički račun prijavljen u elektronskom Registru poljoprivrednih gazdinstava.

Uputstvo za odustanak od žalbi – ePodsticaji mogu se preuzeti ovde.

Pročitajte još:

Za dodatne informacije korisnici se mogu obratiti na kontakt telefone Uprave za agrarna plaćanja: 011/30-20-100, 011/30-20-101, 011/30-20-118 ili 0800/106-107, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova.

Takođe, sve informacije dostupne su i na veb-prezentaciji Uprave za agrarna plaćanja i na veb-prezentaciji eAgrar.

Energetski portal

Prve cevi za Vertikalni gasni koridor stigle u Bugarsku

Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)

U bugarsku luku u grad Burgas, isporučeno je prvih 4.000 cevi namenjenih izgradnji budućeg gasovoda u okviru projekta Vertikalnog gasnog koridora. Cevi su fabrički izolovane sa spoljne i unutrašnje strane i imaju predviđen vek trajanja od 60 do 70 godina. Već su otpočele isporuke ka svih sedam lokacija na trasi budućeg gasovoda, a očekuje se da će sve cevi stići na svoje pozicije do Uskrsa. Prva faza gradnje planirana je za maj ove godine, kako je saopšteno na sajtu Ministarstva energetike.

„Realizacija projekta Vertikalnog gasnog koridora garantuje da Bugarska nikada neće ostati bez prirodnog gasa i da će biti dobro snabdevana iz svih pravaca. Projekat donosi dodatne prihode koji će kroz dividende državnih preduzeća ući u državni budžet i na taj način doći do opština i svakog građanina“, izjavio je ministar Stankov.

Pročitajte još:

Izgradnja će započeti na pravcu od Kulate do tačke povezivanja sa postojećim gasovodom kod Kresne. Već u prvoj fazi, kapacitet prenosa gasa biće povećan za 50 odsto – sa 2,3 milijarde na 3,6 milijardi kubnih metara godišnje. Druga deonica, Rupča–Vetrino, čije cevi su takođe već isporučene, omogućavaće tranzit i do 10 milijardi kubika gasa ka Rumuniji, što je dvostruko više u odnosu na trenutni kapacitet. Novi segment biće povezan i sa kompresorskom stanicom u Petriču, koja će moći da šalje gas u oba smera – kako da prima iz Grčke, tako i da pumpa gas ka toj strani.

Vertikalni gasni koridor predstavlja strateški projekat koji obezbeđuje sigurnost snabdevanja prirodnim gasom i pristup diverzifikovanim izvorima za Bugarsku, ali i za ceo region Jugoistočne Evrope. Projekat predviđa povećanje kapaciteta za prenos gasa iz pravca juga ka severu, uključujući i tečni prirodni gas, sa mogućnošću tranzita od Grčke preko Bugarske, Rumunije, Mađarske i Slovačke, pa sve do Moldavije i Ukrajine.

Energetski portal

Slovenija uvodi novi zakon kojim marketima zabranjuje bacanje hrane

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)

Ministarstvo poljoprivrede Slovenije priprema novi set zakona koji će značajno uticati na poljoprivredni sektor. Nove zakonske promene predstavljaju značajan korak prema modernizaciji i održivosti poljoprivrednog sektora s naglaskom na zaštitu životne sredine, dobrobit životinja i smanjenje bacanja hrane.

Između ostalog, predviđen je novi Zakon o hrani prema kojem će marketi svu hranu koja je pred istekom roka trajanja morati da doniraju humanitarnim organizacijama. Slovenija će, nakon Francuske, postati druga evropska zemlja koja će zabraniti trgovačkim lancima bacanje hrane.

Zakon će regulisati i procese doniranja hrane, omogućavajući besplatnu distribuciju hrane. Pratiće se količina i kvalitet donirane hrane, a uvodi se i sertifikat za smanjenje otpada od hrane. Sve prodavnice sa površinom većom od 400 m²  biće obavezne da doniraju hranu.

Pročitajte još:

Sistemi kvaliteta biće strože nadzirani, a uvodi se i novi sistem za uzgoj životinja na način koji je prilagođen njihovoj dobrobiti. Zakon predviđa bolja obeležavanja proizvoda, ali i strože sankcije za prekršioce.

Kako su naveli iz resornog ministarstva, prvi put je razmatran čitav lanac, od poljoprivrednika do potrošača, u okviru jednog ministarstva, a koji će poboljšati kvalitet, sledljivost i transparentnost agroprehrambenog lanca.

Izmene Zakona o poljoprivredi omogućiće efikasnije praćenje klimatskih promena, stanja zemljišta i potrošnje energije u poljoprivredi. Predlog posebnog člana o područjima sa prirodnim ograničenjima za poljoprivredu u ovom zakonu predviđa utvrđivanje i zaštitu područja gde poljoprivredna aktivnost nailazi na prirodne prepreke, kao što su nepovoljni klimatski uslovi, loš kvalitet zemljišta, planinske oblasti i slično. Ako bude usvojen, ovaj član bi obezbedio uravnotežen pristup između očuvanja prirode i podsticanja poljoprivredne proizvodnje u ovim područjima.

Predlozi seta zakona nalaze se na javnoj raspravi do 10. aprila, a zainteresovana javnost može dati komentare i primjedbe.

Jasna Dragojević

Najveći solarni sistem na stadionu u Nemačkoj: 11.000 panela i baterijsko skladište od 3,4 MWh

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannes Kocholl)

Na stadionu Signal Iduna Park u Nemačkoj, u planu je instalacija najvećeg solarnog sistema na krovu stadiona u zemlji. Ovaj stadion već poseduje solarni sistem, ali je sada pokrenut novi projekat koji obuhvata modernizaciju i proširenje postojećeg sistema.

Kako prenose svetski mediji, nemački fudbalski klub Borussia Dortmund i jedna od najvećih energetskih grupacija u zemlji, RWE, udružuju snage kako bi stvorili najveći solarni sistem ove vrste u Nemačkoj, koji će biti četiri puta efikasniji od prethodnog.

Novi sistem će obuhvatiti 11.000 solarnih panela, a sa kapacitetom od 4,2 MW, značajno će doprineti energetskoj efikasnosti stadiona.

Pročitajte još:

Pored toga, sistem će biti opremljen baterijskim skladištem kapaciteta 3,4 MWh, što će omogućiti stabilno napajanje čak i tokom dana kada je sunce slabije. Ovaj dodatak pruža sigurnost u snabdevanju energijom, čime se osigurava održivost stadiona tokom cele godine.

U okviru ove saradnje, nedavno je završen i solarni sistem na krovu objekta Borussia Dortmund Fan World, koji je posebno dizajniran za navijače kluba. Višak energije proizvedene iz ovog sistema takođe se prosleđuje u elektroenergetsku mrežu, čime projekat dobija širi značaj, ne samo za sam klub, već i za energetsku stabilnost u regionu.

Energetski portal

Ziđin otkrio novo nalazište zlata i bakra u istočnoj Srbiji

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)

Kineska firma Ziđin majning otkrila je novo nalazište zlata i bakra na projektu Timok u istočnoj Srbiji. Nalazište se zove Malka Golaja i na njemu je potvrđeno ležište od oko 150 miliona tona rude, objavila je kompanija „EMX Royalty”, partnerska korporacija Ziđina.

Na oko sedam kilometara od rudnika Čukaru Peki kod Bora, potvrđeno je novo nalazište zlata i bakra u Srbiji. Reč je o lokaciji nazvanoj Malka Golaja, blizu mesta Nikoličevo, u takozvanom timočkom mineralnom kompleksu. Potvrdu nalazišta objavila je kineska kompanija Ziđin majning u godišnjem izveštaju za 2024, a u javnost iznela partnerska firma „EMX Royalty”.

„Prema preliminarnim procenama, potvrđeno je ležište od oko 150 miliona tona rude. Sadrži 2,81 milion tona bakra sa prosečnim sadržajem od 1,87 odsto i 92 tone zlata sa prosečnim sadržajem od 0,61 gram po toni. Pored toga, ležište ostaje otvoreno na periferiji, što ukazuje na značajan potencijal za istraživanje minerala”, navodi se u saopštenju kompanije „EMX Royalty”.

Predrag Mijatović, zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije ukazuje da potvrda ovog ležišta zlata i bakra u Srbiji ima veliki značaj, jer će povećati rezerve ovih sirovina i otvoriti mogućnost njihove dalje eksploatacije, te da će, s druge strane, doprineti povećanju zlatnih rezervi Srbije.

Pročitajte još:

„U suštini ovo ležište koje je potvrđeno je još ranijim geofizičkim radovima iz osamdesetih godina obeleženo kao prostor velikog novog ležištta, ista je situacija bila i sa prethodnim ležištem koje je otkriveno – Čukaru Peki”, dodaje Mijatović.

Rudnik Čukaru Peki otvoren je 2021., nakon više od 15 godina istraživanja i pripreme. Zato stručnjaci objašnjavaju da sada potvrđene rezerve na nalazištu Malka Golaja ne moraju biti i konačne, niti znači da će tu i biti rudnik.

„Od tih teorijskih rezervi do eksploatacije šta će se dobiti iz tog ležišta proći će duži vremenski period, a te tolike rezerve zlata, bakra i srebra, pitanje je da li se mogu izvaditi, pošto bi procenat iskorišćenja bio bi nešto više od 50 odsto”, navodi Predrag Mijatović, zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije.

Procenjuje se da Srbija raspolaže sa oko 700 do 1.000 tona rezervi zlata. Među najvećim nalazištima su rudnici – Čukaru Peki, Čoka Rakita kod Žagubice i lokacija na Rogozni kod Novog Pazara, na kojoj se još rade istraživanja.

Izvor: RTS

Naftovod Mađarska-Srbija: Usvojen Prostorni plan za infrastrukturni koridor

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Vlada je donela Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora naftovoda granica Mađarske – Novi Sad sa elementima detaljne regulacije.

Granica teritorije koja obuhvata Prostorni plan nalazi se na delovima teritorija opština Kanjiža, Senta, Ada, Bečej, Žabalj i grada Novog Sada.

Granica Prostornog plana posebne namene određena je prema planiranoj trasi naftovoda i prateće infrastrukture – blok stanica, čistačke stanice, merne stanice i sistema katodne zaštite. Obuhvata pojas širine oko 200 metara sa obe strane cevovoda, uključujući zaštitni pojas (200 metara), užu zaštitu (30 metara) i radni pojas (pet metara sa svake strane), duž ukupno 120 kilometara.

Trasa naftovoda utvrđena je na osnovu tehničke dokumentacije i uslova relevantnih institucija, što je dovelo do korekcije prvobitno definisane granice Prostornog plana. Preliminarna granica, određena prilikom donošenja odluke o izradi plana, smatrana je širim područjem posmatranja i prikazana je na referentnim kartama.

Pročitajte još:

Ukupna površina obuhvaćena Prostornim planom iznosi 4535,43 hektara.

Ovaj Prostorni plan donosi se u cilju energetske sigurnosti radi stvaranja uslova za realizaciju nacionalnih interesa u oblasti energetske infrastrukture i diversifikacije pravaca snabdevanja sirovom naftom Republike Srbije, navodi se u dokumentu.

Naftovod počinje na granici sa Mađarskom kod Horgoša 2.

Prisećanja radi, Srbija i Mađarska su 20. juna 2023. godine, u okviru prve sednice Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske, potpisale Memorandum o razumevanju o izgradnji Naftovoda Mađarska–Srbija.

Energetski portal

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HKe Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Toto4d Toto4d Paito Hk
Slot Dana
Taruhan Bola
slot bola
bola slot
Toto Slot
rujak bonanza
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
slot gacor
slot demo
slot demo
slot bola
slot bola
Toto Slot
situs slot gacor
slot dana
slot88 gacor
live draw
live draw
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto slot
Slot Toto
toto slot
Agen Slot Toto
Slot Demo
Toto Slot
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto gacor
slot qris
toto gacor
Slot Online
slot qris
situs toto
https://himmahnw.id/
slot pulsa
situs toto
slot toto
slot gacor
Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Toto Slot Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto
Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Slot Bandar Togel Slot