Home Blog Page 4

Površine pod uljanom repicom uvećane za čak 36,8 odsto u jesenjoj setvi. Koji su razlozi?

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael Schwarzenberger)

U jesenjoj setvi 2024. godine uljanom repicom zasejano je čak 36,8 odsto površina više nego u setvi 2023., pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Pod ovom uljaricom jesenas je zasejano 48.445 hektara. Proverili smo: koji su razlozi uvećanja površina?

Ova biljna vrsta ima najkraći period između žetve i setve i ratarima donosi prve značajnije prihode u vegetacionoj sezoni. Dobra i stabilna cena, kao i mogućnost otkupa ove uljarice, ohrabrili su mnoge poljoprivredne proizvođače da seju ovu ozimu kulturu.

Jedan od glavnih razloga je prošlogodišnja suša kada je žetva soje počela neuobičajno rano i dala niske prinose, te su ratari tokom jeseni imali dovoljno vremena da naprave drugačiju setvenu strukturu.

Usevi u dobroj kondiciji

Pretpostavka je da je deo površina namenjen soji zasejan uljanom repicom, na šta su dodatno uticale relativno stabilne otkupne cene, ali i druge osobine ove biljne vrste koje potenciraju njeno veće gajenje na našim poljima.

Stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, dr Ana Marjanović Jeromela, objasnila nam je da su tokom jeseni kasniji termini setve bili daleko povoljniji s obzirom na to da je bilo više padavina.

„Cena roda je veoma bitna, a ono što ratari ističu i što im je veoma važno jeste činjenica da je ovo prvi novac u godini”, kaže naša sagovornica napominjujući da je usev uljane repice trenutno u dobroj kondiciji, lepo je prezimela, nije bilo ekstremnih temperatura ni golomrazice.

„Tokom prethodnog perioda dobila je dosta vlage koja joj neće smetati ukoliko ne dođe do većih padavina i vodoleža, nekih olujnih vetrova ili grada.”

Kako ističe, većina poljoprivrednih proizvođača je poslušala savete stručnjaka i na vreme su tretirali useve protiv repičinog sjajnika, najzanačnije štetočine ove biljne vrste.

Pročitajte još:

Zahteva pažnju, ali je zahvalna kultura

Ratar iz Bačke Palanke Milan Jovicki godinama unazad sejao je uljanu repicu i među prvima je ovu kulturu počeo da gaji. Imao je njiva gde je kvalitet zemlje bio loš, ali je uprkos tome prinosom upravo tu bio prezadovoljan.

„Uljana repica je usev koji zahteva pažnju, dobru i kvalitetnu osnovnu i predsetvenu pripremu. Ono što je bitno jeste da nakon setve padne kiša, jer tako će seme brže da nikne”, kaže Jovicki.

Usev treba redovno obilaziti dok je u fazi nicanja, kad su temperature malo više od uobičajenih.

„Ukoliko se pojavi buvač, istog dana se mora reagovati. U tom period prskalica mora biti uvek spremna i zakačena za traktor kako bi se odmah reagovalo.”

Ovaj ratar napominje da je osetljiva na loše vreme, jak vetar, grad, pljusak, ali može da donese dobre prinose.

„Pre nekoliko godina sam radio i oglede sa jednom semenskom kućom i bio sam zadovoljan”, kaže on, dodajući da se gotovo svi usevi na području Bačke Palanke nalaze u dobrom stanju i da će veoma brzo sve njive biti žute.

Redovno obilaziti parcele

Kako je napomenuo, bitno je obilaziti parcele i kontrolisati pojavu sjajnika.

„Uvek ću, pored drugih ratarski kultura, ukazati poverenje uljanoj repici. Naravno, poštovaću plodored kako bih izbegao moguće probleme, ali ona prva donosi novac koji je nama ratarima upravo u period žetve preko potreban”, ističe ovaj proizvođač.

Stručnjaci preporučuju ratarima da pregledaju svoje parcele i ukoliko uoče prisustvo sjajnika na nivou praga štetnosti primene insekticide.

Porast pšenice, pad ovsa i raži

Prema podacima RZS, u jesenjoj setvi prošle godine ostvaren međugodišnji rast ukupnih zasejanih površina od 8,5 odsto. Pod pšenicom je zasejano najviše, 590,5 hiljada hektara, što je za 8,6 odsto više nego u 2023. godini. Rast površina u jesenjoj setvi zabeležen je i kod ječma (rast od jedan odsto).

Sa druge strane, kulture koje su ostvarile međugodišnji pad površina u jesenjoj setvi, u odnosu na 2023. godinu, jesu ovas (pad od devet odsto) i raž (pad od 1,7 odsto).

Izvor: Agroklub

Najtoplija godina u istoriji Evrope: izveštaj ESOTC 2024 otkriva sve izraženije posledice klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa je 2024. godine zabeležila najtopliju godinu u svojoj istoriji, sa rekordnim temperaturama koje su pogodile gotovo polovinu kontinenta, pokazuje najnoviji izveštaj o stanju evropske klime (ESOTC 2024), objavljen 15. aprila 2025. godine.

Izveštaj, koji potpisuje oko 100 naučnih saradnika, objedinjuje podatke iz Službe za klimatske promene Kopernikus (C3S), koju sprovodi Evropski centar za srednjeročne vremenske prognoze (ECMVF), kao i podatke Svetske meteorološke organizacije (WMO).

Kako se navodi u izveštaju, tokom 2024. godine zabeležen je izražen kontrast između istoka i zapada Evrope – istok kontinenta je bio pogođen sušom i rekordnim toplotama, dok su zapadne oblasti bile toplije, ali i neuobičajeno vlažne. Skoro trećina rečne mreže premašila je visoke pragove vodostaja, što je izazvalo ozbiljne posledice po infrastrukturu i živote građana. Rezultat su bile razorne oluje i poplave koje su pogodile oko 413.000 ljudi, a život je izgubilo najmanje 335 osoba.

Osim toga, toplotni stres je postao izraženiji nego ikad – više od 60 odsto Evrope suočilo se sa iznadprosečnim brojem dana u kojima je zabeležen jak toplotni stres, što je drugi najveći broj od kada se vode ovakva merenja. Nasuprot tome, hladni ekstremi su u opadanju – površina evropskog kopna sa manje od 90 dana mraza proširila se na rekordnih 69 odsto, u poređenju sa prosečnih 50 odsto u prethodnim decenijama.

Pročitajte još:

Površinska temperatura mora takođe je bila iznad proseka – u evropskom regionu za 0,7°C, dok je u Sredozemnom moru odstupanje iznosilo čak 1,2°C.

Zabrinjava i nastavak gubitka ledenih masa – svi regioni Evrope zabeležili su topljenje glečera, a najveći gubici zabeleženi su u Skandinaviji i na arktičkom arhipelagu Svalbard. S druge strane, šumski požari predstavljaju još jedan alarmantan signal. Samo u septembru, u Portugalu je izgorelo oko 110.000 hektara šuma, što čini četvrtinu ukupno spaljene površine u celoj Evropi tokom 2024. godine. Procene govore da je oko 42.000 ljudi bilo pogođeno ovim požarima.

Uprkos ovim izazovima, zabeležen je i jedan pozitivan pomak – udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Evropi dostigao je rekordnih 45 odsto, što ukazuje na sve snažniji zaokret ka održivijim energetskim rešenjima.

Milena Maglovski

Nemačka smanjuje seču drveta, ali njegova upotreba za energiju raste

Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)

U nemačkim šumama je tokom 2024. godine posečeno ukupno 61,2 miliona kubnih metara drveta – što je pad od 13,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad najvećim delom je rezultat znatnog smanjenja količine oštećenog drveta, koje je ranijih godina bilo posledica suša, jakih vetrova i masovnog napada insekata, uglavnom potkornjaka.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), u 2024. godini je zabeležen četvrti uzastopni pad količine oštećenog drveta, a njegov udeo u ukupnoj seči pao je ispod 50 odsto – prvi put od 2018. godine.

Pročitajte još:

Iako se ukupna seča smanjila, interesantan je podatak da je upotreba drveta u energetske svrhe porasla. Naime, po prvi put od 2006. godine, od kada i se vode statistike, u Nemačkoj je posečeno više drveta za energente (12,5 miliona kubika) nego za potrebe industrije (12,2 miliona).

Ovaj trend ukazuje na rastući značaj biomase u nemačkom energetskom sektoru, s obzirom na to da je njen udeo prvi put od 2014. godine premašio 20 odsto – tačnije, dostigao je 20,5 odsto.

Istovremeno, većina ukupno posečenog drveta i dalje se koristi kao trupci za proizvodnju rezane građe i furnira, pri čemu je u 2024. godini 33,3 miliona kubika (54,3 odsto ukupne količine) otišlo upravo u ovu svrhu.

Energetski portal

Prvo istraživanje o uticaju zračenja električnih vozila na ljudsko zdravlje

Foto: bfs.de

Nemačka Savezna kancelarija za zaštitu od zračenja (BfS) i Savezno ministarstvo za zaštitu životne sredine (BMUV) proveli su istraživanje o uticaju zračenja električnih i hribridnih automobila na ljudsko zdravlje.

Za potrebe istraživanja izmerena su i procenjena magnetska polja na sedištima 11 automobila sa isključivo električnim pogonom, dva hibridna vozila i jednog sa motorom sa unutarnjim sagorevanjem, proizvedenih između 2019. i 2021. godine. Osim toga, električni dvotočkaši takođe su prvi put uključeni u istraživanje, a to su E-skuter, dva laka motocikla i jedan električni motocikl.

Foto: bfs.de

Studija je pokazala da magnetna polja u električnim vozilima nisu jača od onih u klasičnim ili hibridnim automobilima. Iako su u nekim slučajevima zabeležena lokalno jača polja, nisu premašene granice koje bi mogle negativno uticati na zdravlje. Najviša pojedinačna vrednost magetnog polja zabeležena je pri uključivanju hibridnog vozila.

„U pojedinim slučajevima su – lokalno i u kratkom trajanju – zabeležena relativno jaka magnetna polja. Međutim, preporučene granične vrednosti za polja koja se javljaju u telu su u ispitivanim scenarijima bile ispoštovane, tako da se, prema aktuelnim naučnim saznanjima, ne očekuju zdravstveno značajne posledice”, rekla je Inge Paulini, predsednica BfS-a.

Pročitajte još:

Analiza merenja i simulacija pokazala je da su preporučene granične vrednosti za polja izazvana u telu bile ispoštovane u svim ispitivanim scenarijima.

Međutim, detaljna analiza otkrila je razlike: izmerene vrednosti magnetnih polja su varirale između različitih vozila, unutar samih vozila (zavisno od lokacije), kao i u zavisnosti od režima rada.Najjača magnetna polja su se najčešće javljala u predelu stopala ispred sedišta, dok su magnetna polja u predelu glave i trupa uglavnom bila niska.

Nije utvrđena jasna veza između snage motora i magnetnih polja u unutrašnjosti električnih vozila. Veći uticaj od same snage motora imao je stil vožnje. Kod sportske vožnje sa snažnim ubrzanjima i kočenjima, zabeležena su kratkotrajna jača magnetna polja nego pri umerenoj vožnji.

Studija je, prema saznanjima BfS, dosad najveće i najdetaljnije istraživanje o pojavi magnetnih polja u električnim vozilima. Prikupljeni podaci zasnovani su na sistematskim mjerenjima jačine polja u aktuelnim modelima vozila odobrenim za saobraćaj u Njemačkoj, na testiranim valjcima, zatvorenoj testnoj stazi i u realnom saobraćaju.

Jasna Dragojević

Završena montaža svih vetrogeneratora u Kostolcu

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Elektroprivreda Srbije (EPS) završila je montažu svih 20 vetrogeneratora u okviru svog prvog vetroparka u Kostolcu, čime je ovaj značajan projekat ušao u završnu fazu. Vetroturbine, visoke 179 metara, raspoređene su na prostoru nekadašnjih površinskih kopova i odlagališta, čime je ovaj projekat ujedno i primer prenamene eksploatisanih rudarskih površina u energetske kapacitete zasnovane na obnovljivim izvorima.

Ukupna snaga vetroparka iznosi 66 MW, dok se očekuje godišnja proizvodnja od oko 187 miliona kilovat-časova električne energije. To je dovoljno da se strujom snabdeva približno 30.000 domaćinstava u Srbiji. Svaki vetrogenerator ima snagu od 3,3 MW, a pored njihovog postavljanja, predstoji još izgradnja trafostanice, razvodnog postrojenja i kablovske mreže unutar vetroparka, kako je saopštila Elektroprivreda Srbije (EPS).

Projekat se finansira putem kredita Nemačke razvojne banke KfW u vrednosti od 110 miliona evra, dok je dodatnih 30 miliona evra obezbeđeno preko WBIF fonda. Planirano je da vetropark bude priključen na elektroenergetsku mrežu do kraja ove godine.

Pročitajte još:

Paralelno sa završetkom radova na vetroparku, postavljeni su i svi solarni paneli u solarnoj elektrani „Petka“, koja se takođe nalazi u Kostolcu i čije se priključenje na mrežu očekuje do kraja maja, kako je objasnio generalni direktor EPS-a Dušan Živković za RTS.

Pored ovih projekata, u toku su pripreme za realizaciju još jednog strateškog projekta – izgradnje reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“.

Uz zalihu od 1,7 miliona tona uglja na deponijama termoelektrana i kapacitete akumulacija od 400 GWh, EPS planira dodatno povećanje rezervi u narednih mesec dana, za 10 odsto na deponijama, a za 20 odsto u akumulacijama, kako bi se obezbedila još veća energetska sigurnost, objasnio je Dušan Živković.

Energetski portal

Srbija uvodi evropske standarde za kvalitet peleta i briketa

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Po prvi put u Srbiji usvojen je Pravilnik o čvrstim gorivima iz drvne biomase, kojim se uvodi sistemska regulativa za kvalitet peleta i briketa na domaćem tržištu. Ovim propisom Srbija se usklađuje sa standardima Evropske unije i značajno podiže nivo zaštite zdravlja građana i životne sredine, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Pravilnik precizno definiše tehničke standarde, obavezne laboratorijske analize, pravila za ocenu usaglašenosti i označavanje proizvoda, kao i parametre koji direktno utiču na zdravlje ljudi i kvalitet vazduha.

Od sada, na tržištu će moći da se prodaju isključivo peleti i briketi visokog kvaliteta, koji ispunjavaju stroge zahteve u pogledu fizičkih i hemijskih karakteristika – uključujući veličinu, oblik, postojanost, kalorijsku vrednost, nivo vlage i sadržaj pepela.

Poseban fokus stavljen je na kontrolu prisustva štetnih i toksičnih elemenata, kao što su arsen, kadmijum, hrom, bakar, olovo, živa, nikal, cink, sumpor i azot što predstavlja važan iskorak ka bezbednijem korišćenju drvne biomase kao izvora energije.

Proizvođači i uvoznici drvnih goriva dužni su da obave kontrolu kvaliteta i pribave Izjavu o usaglašenosti od ovlašćenog tela pre stavljanja proizvoda na tržište.

Pročitajte još:

Usvajanje ovog pravilnika rezultat je angažovanja Grupacija za obnovljive izvore energije i primarnu preradu drveta, kao i efikasne inicijative Centra za privredne inicijative i brza rešenja Privredne komore Srbije (PKS).

„Usvajanjem Pravilnika stvaraju se uslovi za zdravu i fer konkurenciju na tržištu, jaču zaštitu potrošača, podsticanje održivog razvoja sektora biomase, najvećeg resursa obnovljivog izvora energije u Srbiji, kao i unapređenje kontrole kvaliteta energetskih materija iz domaćih izvora”, navodi se u saopštenju PKS-a.

Na osnovu inicijative Privredne komore Srbije, Ministarstvo rudarstva i energetike je u junu 2024. godine formiralo radnu grupu za izradu nacrta Pravilnika. U procesu su učestvovali predstavnici nadležnih institucija, struke i privrede, a kroz širok konsultativni proces usvojen je konačan tekst, koji je 11. aprila 2025. godine zvanično objavljen u Službenom glasniku Republike Srbije, broj 31/2025.

Energetski portal

Drugi poziv za kompanije koje žele da proizvode sopstvenu zelenu energiju u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (istvan-hernek)

Ministarstvo energetike Rumunije otvorilo je novu rundu podrške investicijama u projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe, u okviru programa finansiranog iz Fonda za modernizaciju. Reč je o drugom pozivu ovog tipa, a ukupni budžet iznosi 300 miliona evra, namenjenih isključivo kompanijama iz privatnog sektora.

Cilj konkursa jeste da podstakne kompanije, posebno iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, da investiraju u vlastite izvore zelene energije i time doprinesu energetskoj nezavisnosti i održivosti rumunske privrede. Poseban akcenat stavljen je na smanjenje administrativnih prepreka i olakšavanje uslova za pristup sredstvima, a novine su uvedene u skladu sa nedavno usvojenim zakonodavnim izmenama.

Kako bi se ubrzala realizacija projekata, značajno su pojednostavljene procedure. Više nije neophodno posedovati građevinsku dozvolu i dokaz o uklanjanju zemljišta iz poljoprivredne upotrebe prilikom potpisivanja ugovora, već samo u trenutku kada se traži isplata sredstava. Takođe, regulatorni akt iz oblasti zaštite životne sredine neće se zahtevati odmah, već pred prvu uplatu.

Pročitajte još:

Pravo učešća prošireno je i na privredne subjekte sa sekundarnim delatnostima iz oblasti primarne proizvodnje hrane i pića, koji do sada nisu imali mogućnost da konkurišu u drugim šemama podrške.

Maksimalna vrednost bespovratne pomoći po projektu iznosi do 20 miliona evra, uz uslov da najmanje 70 odsto proizvedene električne energije bude namenjeno sopstvenoj potrošnji. Maksimalni iznosi podrške po megavatu instalisane snage razlikuju se u zavisnosti od vrste obnovljivog izvora:

  • Solarna energija:

    • do 5 MW – do 450.000 evra/MW

    • preko 5 MW – do 360.000 evra/MW

  • Energija vetra: do 700.000 evra/MW

  • Hidroenergija: do 1.805.000 evra/MW

Energetski portal

Kompanija Lego otvorila fabriku sa 12.400 solarnih panela na krovu

Foto: LEGO group

Danska kompanija LEGO otvorila je najzeleniju fabriku do sada u provinciji Bin Duong, na jugu Vijetnama.

LEGO Manufacturing Vietnam, šesta fabrika kompanije u svetu i druga na azijskom kontinentu, postavlja visoke standarde kada je reč o zaštiti životne sredine. Krovovi ovog proizvodnog kompleksa prekriveni su sa 12.400 solarnih panela, a u planu je da do početka 2026. godine u potpunosti koristi obnovljive izvore energije.

Osim energetske efikasnosti, ova fabrika ide i korak dalje u pogledu održivih praksi. Umesto dosadašnjih plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, ovde će se koristiti isključivo papirne kese za prethodno pakovanje LEGO kockica, čime se dodatno doprinosi smanjenju plastičnog otpada.

Kao i u svim svojim proizvodnim pogonima, LEGO Group je i ovde postavio cilj da nijedan otpad ne završi na deponiji, a kompletan kompleks već sada nosi prestižne LEED Platinum i Gold sertifikate, koji potvrđuju visok nivo uštede resursa, odgovornog upravljanja otpadom i energetske efikasnosti.

Pročitajte još:

Od 2022. godine, LEGO Group je dodao 22 megavata (MW) solarnih kapaciteta svojim operacijama širom sveta, čime je značajno unapređena energetska efikasnost i udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Među ključnim dostignućima izdvajaju se udvostručenje solarnog kapaciteta u fabrici u Kladnu, u Češkoj Republici, kao i povećanje od 400 odsto u sedištu kompanije u Bilundu, Danska, koje je ostvareno izgradnjom solarnog parka.

Iako solarna energija trenutno učestvuje sa oko četiri odsto u ukupnoj potrošnji energije u okviru poslovanja kompanije, trend rasta kapaciteta je izuzetno dinamičan i usmeren ka snažnijem prelasku na obnovljive izvore.

Planovi za dalji razvoj već su u toku. Do kraja 2025. godine, planirana je izgradnja dodatnih 37,97 MW kapaciteta, što predstavlja povećanje od 72 odsto u odnosu na trenutni nivo. Poseban fokus biće na proširenju kapaciteta u fabrici u Mađarskoj, gde su radovi već započeti.

Energetski portal

Solarni i vetro potencijal Turske u usponu

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Ukupni udeo energije vetra i sunca u proizvodnji električne energije u Turskoj protekle godine iznosio je 18 odsto, navodi se u Emberovom izveštaju Pregled električne energije u Turskoj 2025 koji se objavljuje  četvrtu godinu zaredom i analizira podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije.

Porast instaliranih kapaciteta solarne energije u Turskoj počeo se odražavati i na udeo solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije. Energija vetra ostala je stabilna, dok se proizvodnja iz hidroelektrana i dalje prilagođavala periodima suše.

U 2024. godini, proizvodnja solarne električne energije u Turskoj porasla je za 7,3 TWh, što predstavlja skok od 39 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Taj rast u samo jednoj godini gotovo je dostigao ukupni nivo solarne proizvodnje iz 2018. godine (7,8 TWh).

Izveštaj otkriva da je ključni faktor koji je omogućio ovaj iskorak bilo otvaranje puta za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe. Povećanje solarne proizvodnje od 7,3 TWh pokrilo je 32 odsto ukupnog porasta proizvodnje električne energije.

Najveća proizvodnja ostvarena je tokom juna kada je proizvedeno 3,2 TWh. Udeo solarne energije u proizvodnji električne energije u Turskoj dostigao je 7,5 odsto u 2024. godini, u poređenju sa 5,7 odsto u 2023.

„U poređenju s 20 evropskih zemalja s najvećom potrošnjom električne energije, Turska je u 2024. prestigla Švajcarsku po udelu solarne proizvodnje, ali je ostala iza Rumunije. Rumunija je 2023. godine proizvodila 3,9 odsto električne energije iz sunca, da bi taj udeo udvostručila na 7,8 odsto u 2024.”, navodi se u izveštaju.

Pročitajte još:

U poređenju sa zemljama sa sličnim solarnim potencijalom poput Italije, Španije, Portugala i Grčke – udeo solarne energije u proizvodnji električne energije kreće se između 14 i 22 odsto. Poljska je prošle godine prestigla Tursku po ovom pokazatelju, dostigla je udeo od devet odsto u 2024.

Usporen rast vetroenergije

Proizvodnja električne energije iz vetra porasla je za samo pet odsto u periodu od 2022. do 2024, dok je rast kapaciteta iznosio 13 odsto . Zbog usporene izgradnje novih vetroelektrana i povećane potražnje za električnom energijom, udeo energije vetra u ukupnoj proizvodnji beleži samo minimalan rast – dostigavši 10,7 odsto u 2024. godini, u odnosu na 10,6 odsto u 2023.

Turska i dalje prednjači u odnosu na Norvešku, Italiju i Francusku po udelu vetroenergije u proizvodnji električne energije u 2024. godini.

Inače, Evropa beleži pad novih vetroelektrana, a kao razlog navodi se rast troškova instalacije vetroturbina.

Ciljevi Turske do 2035. godine, predstavljeni tokom COP29, predviđaju učetverostručenje postojećih kapaciteta vetroelektrana i solarnih elektrana. Njihovim ostvarenjem udeo fosilnih izvora u proizvodnji električne energije mogao bi pasti ispod 20 odsto, dok bi udeo energije iz vetra i sunca mogao porasti na 49 odsto.

Energetski portal

Vetroenergija stagnira, javnost sve više veruje u nuklearnu energiju širom Sjedinjenih Država

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Američko tržište vetroenergije doživelo je primetan zastoj tokom 2024. godine, kada je u rad pušteno svega 5,2 GW kapaciteta – što predstavlja najslabiji rezultat u poslednjih deset godina, kako pokazuju podaci američkog Wind Energy Monitor. Kao glavni razlozi izdvajaju se efekti promene poreskih podsticaja i neizvesne regulatorne politike trenutne administracije, koja je privremeno obustavila izdavanje dozvola za offshore vetroelektrane i za projekte na saveznom zemljištu, kako navode svetski mediji. 

Iako je 2022. godine sektor vetra u SAD zabeležio skok, 2023. i 2024. donose stagnaciju. Sadašnja slika pokazuje 3,9 GW novih kopnenih vetroturbina, 1,3 GW projekata obnove i unapređenja već postojećih, kao i 101 MW instaliranih kapaciteta na moru. Paralelno sa ovim, mnogi najavljeni projekti doživeli su odlaganja, što je analitičare navelo da revidiraju prognoze za narednih pet godina.

I dok potražnja za električnom energijom ne prestaje da raste, jasno je da uvođenje novih promena i moratorijum na zakup određenih federalnih zemljišta investitorima unosi neizvesnost.

Pročitajte još:

Istovremeno, interesovanje javnosti počinje da se okreće nuklearnoj energiji, koja se ponovo pojavljuje kao tema u širim razmatranjima o budućim osnovama američke energetike. Istraživanje koje je sproveo Savanta za kompaniju Radiant Energy Group donosi zanimljive rezultate. Konkretno, 40 odsto ispitanih podržava nuklearke, dok ih 27 odsto odbacuje. Gotovo svaka od tih saveznih država pokazuje „pozitivan rezultat“ u vezi sa daljim korišćenjem atomske energije, s tim da su Teksas, Džordžija i Arizona na samom vrhu lestvice kada je reč o široj društvenoj prihvaćenosti, govore podaci navedeni na sajtu World Nuclear News.

Značajnu pažnju izaziva i istraživanje koje je sproveo Gallup – organizacija za istraživanje javnog mnjenja, sprovedeno na nacionalnom nivou, po kojem 61 odsto svih građana podržava upotrebu nuklearne energije, što je samo za jedan odsto ispod rekordnih 62 odsto zabeleženih 2010. godine. Anketa naglašava da sve veći broj ljudi i u SAD-u, baš kao i u drugim delovima sveta, uviđa i veruje da je nuklearni sektor značajan deo energetske tranzicije.

Energetski portal

Učenje pod krošnjama – Beograđani na radionici o drveću uz Dunav

Foto: EP

Nedeljno popodne na Zemunskom keju proteklo je u znaku prirode, znanja i zajedništva. Beograđani su imali priliku da dan provedu na otvorenom, učeći o drveću koje nastanjuje ovo područje, a radionici je prisustvovao i Energetski portal.

Foto: EP

Prvu radionicu organizovala je Zajednica za Prava Prirode Beograda, s ciljem da građani nauče kako da prepoznaju i mapiraju drveće u svom okruženju. Ideja je da se kroz ovakve aktivnosti postepeno gradi kolektivna svest o važnosti očuvanja gradske prirode, ali i individualna odgovornost svakog pojedinca.

„Da bismo sačuvali prirodu, moramo je najpre upoznati”, poruka je koja se provlačila kroz celu radionicu. U tome je učesnicima pomogao šumarski stručnjak Stefan Vukić iz Inicijative Braničevo, koji ih je upoznao sa najvažnijim vrstama drveća koje rastu duž Zemunskog keja.

Prepoznavanje vrsta nije važno samo radi znanja, već i kao prvi korak ka njihovoj zaštiti. Kako je istaknuto, neka stabla su posebno dragocena i istovremeno ugrožena, bilo zbog urbanizacije, neadekvatnog održavanja, bilo zbog zamene autohtonih vrsta ekonomičnijim hibridima.

Prema Nacionalnoj inventuri šuma iz 2008. godine, Srbija ima oko 30 odsto šumovitosti. Najzastupljenija autohtona vrsta je bukva (40 odsto), zatim hrast (25 odsto), koji se često može naći upravo u priobalnim područjima. Međutim, šume u ovim zonama obuhvataju tek 22.400 hektara – svega 0,001 odsto teritorije Srbije – što ih čini izuzetno retkim i ugroženim. Slična situacija je i s topolama, kojih ima oko 48.000 hektara (0,2 odsto).

Na globalnom nivou, čak 90 odsto autohtonih šuma nalazi se pod određenim stepenom ugroženosti.

Pročitajte još:

Kroz šetnju i praktičan prikaz, učesnici radionice su saznali kako se vrste drveća prirodno raspoređuju od obale reke ka kopnu: uz samu vodu dominiraju bele vrbe, zatim slede topole, pa hrastovi. Među vrstama o kojima se posebno govorilo, istakla se domaća crna topola, prepoznatljiva po izraženim čvorovima.

Foto: EP

„Zovu je još janj toploa ili mazer. Kada vidite po vašarima stolove sa nepravilnim oblicima i šarama, to je upravo od crne topole. Zbog toga je ona posta vrlo ugrožena, a teško se obnavlja u prirodi’’, kaže Stefan.

Nasuprot njoj postoji kanadska topola, hibrid koji je nastao ukrštanjem američke i domaće crne topole. Iako brzo raste i koristi se u industriji za izradu gajbica i paleta, nema značajniju ekološku ulogu i često ugrožava opstanak autohtonih vrsta.

Kada je reč o vrbama i Velikom ratnom ostrvu, najdominantnija u ovom području je bela vrba, zatim krta vrba, a prisutne su i brojne žbunaste forme – rakita, bademasta vrba, iva, barska iva i druge. Posebno je važno što i vrbe i topole imaju fitoremedijaciono dejstvo – sposobnost da prečišćavaju zemljište i unaprede kvalitet životne sredine.

Učesnici su takođe imali priliku da vide i negativne primere upravljanja gradskim zelenilom – odnosno orezivanje tzv. topping metodom. Ova zastarela praksa, gotovo napuštena u svetu, skraćuje životni vek stabala i izlaže ih dodatnom stresu.

Na keju je primećen i sibirski brest, brzo rastuće drvo koje pruža dobru senku i koristi se kao vetrobran, jer može da se sadi gusto.

Radionica je pokazala koliko je važno da se grad upozna sa sopstvenom prirodom – da građani nauče da gledaju, prepoznaju i razumeju ono što raste oko njih. Građani će kroz ove radionice biti obučeni kako da prepoznaju važne vrste drveća na savskom i dunavskom keju, kao i Velikom ratnom ostrvu, kasnije i bare Reve, a sve sa ciljem da se uključe u projekat mapiranja ugrožene prirode u ulozi neformalnih građana naučnika.

Ubuduće, grupa građana naučnika bavila bi se, zajedno sa pokretačima inicijative, mapiranjem vodenih zajednica, a učestvovali bi i u izradi akcionih planova za njihovu zaštitu i izlečenje. 

Za više informacija, pogledajte ovde.

Katarina Vuinac

Otpor gradnji mini-hidroelektrane – meštani Ušća brane Studenicu

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U Ušću kod Kraljeva održan je skup građana povodom planirane gradnje mini-hidroelektrane na Studenici. Iz inicijative „Spasimo Studenicu”, koja je sazvala zbor, kažu – i pored višegodišnjeg otpora meštana, investitor je na pragu dobijanja građevinske dozvole.
Zabrana gradnje mini-hidroelektrane „Gradina S4” i brisanje svih lokacija na slivu Studenice koje su prostornim planom Kraljeva predviđene za izgradnju mini-hidroelektrana – to traže građani u Ušću. 

„Reka pripada svima nama i ne možemo dozvoliti pojedincima da je uzurpiraju radi vlastitih profitnih interesa. Svedoci smo da su mnoge reke u našem kraju nakon izgradnje mini-hidroelektrana nestale iz svojih rečnih korita”, upozorila je Snežana Ruštić Garić iz Ušća.
Sandra Petrović poručuje da želi da Studenica ostane u stanju u kakvom je sada i da je, kako kaže, kao takvu pamte i njena deca.

Zbor je sazvan jer je, prema informacijama koje je prenela inicijativa “Spasimo Studenicu”, Republička reviziona komisija odbila sve primedbe upućene na javnoj prezentaciji urbanističkog projekta i sada je, kažu, investitor na korak od građevinske dozvole.

Podsećaju da je 2021. predsednik države meštanima poručio da će nadležni razgovarati sa investitorom kako bi obustavio gradnju i da ne treba da brinu jer će država sačuvati reke.

Pre dve nedelje RTS je uputio pitanje Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole, dokle se stiglo sa procedurom i da li se odustalo od inicijative iz 2021. godine. Isto pitanje upućeno je i predstavnicima Vlade Srbije, ali odgovora nije bilo.

Pročitajte još:

Iscrpljena sva domaća pravna sredstva

Protivnici gradnje tvrde – iscrpljena su sva domaća pravna sredstva. Zato su se obratili, između ostalih, Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Kao argument navode da, iako bi se hidroelektrana nalazila izvan Rezervata biosfere Golija–Studenica koji je zaštitio Unesko, planirana brana široka 100 metara i visoka 30 metara ugrozila bi autohtone vrste u reci Studenici u celom slivu, a stradala bi i staništa na obalama.

„Tražili smo od Stalnog komiteta Bernske konvencije da otvori naš slučaj, da zatraži od vlasti Republike Srbije da zaustave ovaj projekat, da zaštite staništa i vrste koje podležu zaštiti po osnovu konvencije i terensku posetu nezavisnog tima stručnjaka”, navodi Strahinja Macić, pravnik u organizaciji „Polekol”.

Goran Nikolić iz inicijative „Spasimo Studenicu” tvrdi da neki državni službenici nisu spremni da odbrane zakone Srbije i prostorni plan za reku Studenicu, gde je, kako ukazuje, predviđena treća zona zaštite celog sliva te reke.

Ostalo je da se još nadamo da će nam možda pomoći neke evropske institucije i zadnja nada je narod”, ističe Nikolić.

Nedavno je više od 200 naučnika izrazilo zabrinutost i protivljenje gradnji mini-hidroelektrane na Studenici i podržalo zahtev građana i organizacija da se zaštiti ceo tok reke.

Izvor: RTS

Beograd bogatiji za više od 11.000 stabala – Završena još jedna sezona sadnje drveća

Foto-ilustracija: Pixabay (Phuongo)

Beograd je bogatiji za 11.316 novih stabala, čime je uspešno zaokružena još jedna serija sadnje u organizaciji JKP „Zelenilo–Beograd“. Sadnja je obavljena u skladu sa pravilima, u periodu mirovanja vegetacije – od novembra do kraja marta, koji je ove godine zbog ranijeg buđenja vegetacije završen nešto ranije nego prethodne godine.

Osim sadnje predviđene redovnim Programom održavanja javnih zelenih površina, akciji ozelenjavanja Beograda priključile su se i društveno odgovorne kompanije, koje su donirale sadnice. Kroz različite oblike donatorskih aktivnosti u sezoni jesen–zima 2024/2025 posađeno je dodatnih 1.646 stabala.

Pročitajte još:

Iz JKP „Zelenilo–Beograd“ izražavaju zahvalnost svim donatorima koji su prepoznali značaj ulaganja u uređenje zelenih površina i odabrali da važne datume i jubileje obeleže upravo sadnjom stabala. Na taj način, kako simbolično poručuju, donatorske kompanije su se upisale na listu onih koje su direktno doprinele stvaranju zelenijeg, čistijeg i lepšeg Beograda.

Stabla u urbanom prostoru ne samo da oplemenjuju izgled grada, već imaju i brojne praktične koristi, od obnavljanja kiseonika u atmosferi, apsorbovanja štetnih gasova i čestica prašine, ona podstiču građane na kretanje, boravak u prirodi i međusobno druženje.

Energetski portal

BYD dodatno snizio cenu najpovoljnijeg električnog vozila

Foto: BYD

Vodeći kineski proizvođač električnih vozila (EV) objavio je da je na domaćem tržištu smanjio cenu električnog automobila kako bi pokazao „posvećenost inovacijama i održivosti” kompanije.

Reč je o kompaniji BYD, koja je tokom aprila dodatno snizila cenu svog najpovoljnijeg modela, Seagull EV, na 56.800 juana (manje od 8.000 dolara). Ovo sniženje se odnosi na verziju modela Seagull 2025 bez Smart Driving funkcija, koja je prethodno koštala 69.800 juana (9.500 dolara).

Model je lansiran prošle godine, a sličan je manjim automobilima poput Fiata 500e. Dimenzije vozila su 3,78 metara dužine, 1,715 metara širine i 1,540  visine. Dolazi u tri varijante sa opcijama baterije od 30,1 kWh ili 38,9 kWh, koje nude domet od 305 i 405 km prema CLTC standardu (China Light-duty Vehicle Test Cycle).

Pročitajte još:

U 2025. godini, prodaja novih energetskih vozila BYD-a premašila je milion vozila. I to  416.388 električnih vozila što predstavlja povećanje prodaje za 39 odsto i 569.710 plug-in hibrida, koje znači povećanje prodaje za 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prodaja njihovim vozila ide uzlaznom putanjom i na inostranim tržištima, gde su u ovoj godini već ostvarili 206.000 prodanih vozila.

Početna cena ovog modela u Evropi, ipak nije tako jeftina ali je dobra opcija za one koji traže pouzdan ekološki transport. Naime, Seagull EV-a u Evropi je oko 26.000 dolara, što ga čini atraktivnim za kupce sa ograničenim budžetom.

Sada je poznato da kineski automobilski div stiže u Hrvatsku 23. aprila, a za prvi salon, od nekoliko planiranih, izabran je Zagreb.

Energetski portal

Izazovi i prilike za Crnu Goru na putu ka cirkularnoj ekonomiji

Foto-ilustracija: Pixabay (pixelRaw)

Zemlje regiona ulažu značajne napore u implementaciju cirkularne ekonomije (CE), koja je ključna za smanjenje zavisnosti od primarnih resursa, povećanje konkurentnosti i očuvanje životne sredine. Sa Milenom Rmuš, sekretarkom Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Privrednoj komori Crne Gore, razgovarali smo o tome na koji način Crna Gora postepeno implementira cirkularne principe, suočava se sa specifičnim izazovima, ali i razvija ključne strategije i inicijative za postizanje održivog razvoja.

Kako biste opisali napredak Crne Gore u procesu tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji? Koji su ključni izazovi na ovom putu, a šta je najvažnije postignuto do sada? Koja su fokusna područja?

Foto: ljubaznošću Milene Rmuš

– Crna Gora je u procesu tranzicije ka CE ostvarila određene pomake, ali se suočava sa nizom strukturnih izazova koji usporavaju njenu implementaciju. Usklađivanje sa evropskim regulativama predstavlja okvir za dalje reforme, ali se suštinska transformacija privrednog sistema i poslovnih modela odvija postepeno. Glavne prepreke uključuju nedovoljno razvijenu infrastrukturu za upravljanje otpadom i reciklažu, dok su kapaciteti za preradu sekundarnih sirovina ograničeni, što otežava zatvaranje materijalnih tokova i povećava zavisnost od uvoza primarnih resursa. Takođe, Crna Gora generiše značajnu količinu komunalnog otpada, koji uglavnom završava na deponijama, dok su stope reciklaže ispod evropskog proseka.

Finansijska ograničenja, naročito za mala i srednja preduzeća, otežavaju implementaciju cirkularnih poslovnih modela, pri čemu su mehanizmi podsticaja i dostupnost zelenog finansiranja na veoma niskom nivou. Dodatno, svest privrede i građana o koristima cirkularne tranzicije još uvek je na nezadovoljavajućem nivou. Nedostatak edukacije, ograničen pristup informacijama i slaba promocija CE doprinose ovom problemu. Kako bi se ovaj izazov prevazišao, neophodno je sprovođenje ciljanih kampanja i integracija principa CE u obrazovne programe.

Uprkos navedenim izazovima, Crna Gora je ostvarila pomake kroz unapređenje zakonodavnog okvira u oblastima upravljanja otpadom, energetske efikasnosti i smanjenja emisija, čime je postavljen temelj za dalji razvoj CE. Pored toga, aktivna regionalna saradnja u okviru Zelene agende za Zapadni Balkan omogućila je razmenu znanja i iskustava. Fokusna područja za CE u Crnoj Gori obuhvataju sektore sa visokim potencijalom za implementaciju cirkularnih praksi, kao i horizontalne politike koje omogućavaju efikasnu integraciju cirkularnih principa u ekonomske tokove. S obzirom na specifičnosti nacionalne ekonomije, područja koja zahtevaju posebnu pažnju i akciju jesu sektor poljoprivrede, turizma i građevine.

Sektor turizma ima značajan udeo u BDP-u, ali i generiše velike količine otpada, potrošnje resursa i emisija CO2. Inicijative za održivost koje su sprovedene u proteklom periodu poboljšale su imidž turističkih destinacija i privukle sve veći broj turista, dok su hoteli stekli prestižne Green Key sertifikate. Uvođenjem pametnih tehnologija za praćenje i optimizaciju resursa, kao i korišćenjem obnovljivih izvora energije, sektor turizma je postao važan pokretač CE. Nadalje, poljoprivredno-prehrambeni sektor ima veliki potencijal za uvođenje cirkularnih rešenja, posebno jer crnogorsku ekonomiju karakteriše visok uvoz prehrambenih proizvoda i sirovina. Fokus je na proizvodnji organske, lokalne i zdrave hrane sa ekološki prihvatljivim praksama, kao i valorizaciji bio-otpada. Građevinski sektor u Crnoj Gori suočava se sa izazovima u vezi sa visokim emisijama CO2, niskim nivoom energetske efikasnosti objekata, kao i nesistematizovanim upravljanjem građevinskim otpadom, zbog čega je neophodno dalje raditi na implementaciji održivih građevinskih praksi.

U FOKUSU:

Kako biste opisali značaj Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji iz 2022. godine i Nacionalne strategije cirkularne ekonomije Crne Gore do 2030. godine?

– Mapa puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji iz 2022. godine prvi je dokument koji stvara okvir za integraciju cirkularnih principa u ekonomske, regulatorne i institucionalne procese, usklađujući ih sa EU politikama. Njena implementacija omogućava smanjenje zavisnosti od uvoza sirovina, razvoj tržišta sekundarnih sirovina, kreiranje podsticajnog regulatornog okvira i jačanje konkurentnosti privrede. Dokument daje smernice za prioritetne sektore i predlaže dalje korake, s naglaskom na javne politike i poslovne modele. Za efikasniju primenu CE, neophodno je razvijati sektorske i lokalne mape puta koje će precizno identifikovati izazove i prilike u specifičnim industrijama i regionima.

Na osnovu preporuka iz Mape puta, Vlada Crne Gore usvojila je 2022. godine Nacionalnu strategiju cirkularne ekonomije do 2030. godine, zajedno sa Akcionim planom za 2023-2024. Ovaj sveobuhvatni okvir integriše CE u nacionalne razvojne politike, redefiniše resursnu politiku, industrijsku proizvodnju i upravljanje otpadom, a za cilj ima stvaranje otpornog, konkurentnog i ekonomski održivog sistema. Akcionim planovima definišu se konkretne mere i alokacija resursa kako bi tranzicija bila merljiva, prilagodljiva i usklađena sa tržišnim i regulatornim promenama. Strategija identifikuje ključne sektore za primenu cirkularnih principa, uključujući poljoprivredno-prehrambeni, šumski, građevinski sektor i turizam, dok se jačaju horizontalne politike u oblastima obrazovanja, inovacija i energetske efikasnosti.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Razbijanje mitova o hrani – kako da ne bacamo hranu?

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Malim promenama svakodnevnih navika u pripremi i čuvanju hrane svako od nas može mnogo da učini, kako za lični budžet, tako i za ukupnu održivost, zaključak je radionice „Razbijanje mitova o hrani” koju su organizovali projekat EU4Green i Evropska kuća Novi Sad u Francuskom insitututu.

Na radionici je bilo reči o najčešćim zabludama i greškama koje dovode do bacanja hrane, a koje svakodnevno pravimo prekomernom kupovinom, često i konzumiranjem hrane, kao i njenim neadekvatnim čuvanjem. Posetioci su iz prve ruke saznali koji su to mali koraci koje svaki pojedinac može da napravi, kako da se oslobodimo loših navika i bacanja hrane, a da uštedimo i zaštitimo životnu sredinu.

„Bacanje hrane je globalni problem sa dalekosežnim posledicama, to nije samo problem Srbije, Balkana ili Evrope. U svetu se baci jedna trećina proizvedene hrane, a to doprinosi gladi, ekonomskim gubicima i degradaciji životne sredine”, rekla je Karina Broneder, stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju Agencije za životnu sredinu Austrije, koja se na radionicu uključila video pozivom. Ona smatra da je prevencija bacanje hrane ključni deo cirkularne ekonomije i kaže da je bačena hrana odgovorna za oko 10 odsto ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou.

Kroz podršku Srbiji i Zapadnom Balkanu u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, projekat EU4Green je podržao Ministarstvo zaštite životne sredine u ažuriranju Plana prevencije stvaranja otpada, ključnog strateškog dokumenta koji je usvojila Vlada Republike Srbije. Plan ima za cilj smanjenje nastanka otpada i podsticanje razvoja cirkularne ekonomije, kroz uvođenje konkretnih mera na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Kroz interaktivni dijalog naučnice su posetiocima ponudile praktična rešenja za smanjenje otpada od hrane koje svako može da primeni.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Vladimirov)

„U svetu ograničenih resursa i brzo rastuće populacije nedopustivo je bacati hranu. Proizvodnja hrane je ogroman pritisak na životnu sredinu jer trošimo tlo, pitku vodu, energiju, krčimo šume i otimamo površine prirodi za dobijanje proizvoda koje na kraju ne konzumiramo, a koje smo platili. Dodatno, nastaje otpad koji emitira vrlo štetne gasove staklene bašte koji zagađuju vazduh, vodu i tlo. Dobra vest je da se otpad od hrane može značajno smanjiti planskim upravljanjem hranom, pre svega racionalnim kupovanjem i pripremom, pravilnim čuvanjem i iskorištavanjem ostataka obroka za nova jela. Važno je potrošiti sve namirnice koje već imamo u domaćinstvu, a kupiti samo one neophodne”, kaže Branka Ilakovac, stručnjakinja za prevenciju otpada od hrane i koordinatorka za komunikacije na EU4Green projektu.

Projekat EU4Green pomogao je Ministarstvu u reviziji podataka, definisanju mera i indikatora za efikasnu prevenciju otpada, kao i u izradi vremenskog okvira za sprovođenje Plana. Ta inicijativa usko je povezana sa širim ciljevima održivosti, uključujući odgovornu potrošnju, prevenciju otpada od hrane i podizanje svesti javnosti.

„Poverenje u hranu koju konzumiramo temelji se na znanju. Ovom radionicom želimo edukovati građane naučno utemeljenim informacijama i kritičkim alatima kako bi mogli samostalno prepoznati i odbaciti mitove o hrani koji mogu ugroziti njihovo zdravlje, a pri tome i smanjiti vlastiti otpad od hrane”, kaže Darja Sokolić, stručnjakinja za bezbednost hrane, Evropska agencija za sigurnost hrane

Prisutni su imali priliku da čuju kako otpad od hrane utiče na životnu sredinu, na koji način svaki pojedinac može da promeni svoje navike i prestane da baca hranu, kako da se namirnice bezbedno čuvaju i skladište i mogu li prinicipi cirkularne ekonomije da se primene i u kuhinji.

Projekat EU4Green podržava region Zapadnog Balkana u sprovođenju Zelene agende, a finansiraju ga Evropska unija i Austrijska agencija za razvoj (ADA), a sprovodi ga Agencija za životnu sredinu Austrije.

Izvor: EU4Green 

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Toto4d Toto4d Paito Hk
ts77casino
situs toto
slot bola
bola slot
Toto Slot
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
slot maxwin
slot bola
slot bola
Toto Slot
slot88 gacor
toto slot
Toto Slot
slot gacor
Slot Toto
situs toto
Agen Slot Toto
Slot Demo
Toto Slot
Situs Toto
situs toto
toto gacor
Slot Online
slot qris
situs toto
https://himmahnw.id/
situs toto
situs toto
slot toto
slot gacor
paito togel login
scatter hitam
situs slot online
situs slot online
pg soft mahjong 2
situs slot
situs slot
asia toto slot Toto Slot Gacor Akun Toto Akun Toto Toto Slot Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Situs Toto Akun Toto Akun Toto slot gacor slot gacor slot gacor slot gacor
Toto SLot Toto SLot Toto SLot Togel Slot Togel Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot
Toto SLot Toto SLot