Home Blog Page 5

Hiljade primedbi na Prostorni plan Niša – građani i stručnjaci traže brisanje istražnih polja kod Studene

Foto: Wikipedia (Milorad Dimić MD)

Na nacrt Prostornog plana Grada Niša, oko koga se podigla prašina u javnosti jer predviđa istražna polja za zlato i bakar u blizini vodoizvorišta Studena, primedbe su mogle da se predaju još juče, a prema nezvaničnim informacijama do sada ih je pristiglo oko 3.000, dok je samo juče 4.000 primedbi građana predao „Kreni-Promeni Niš“. Primedbe su podneli građani, studenti, grupe stručnjaka, ekologa, kao i predstavnici opozicije.

Priča o mogućim geološkim istraživanjima u potrazi za bakrom i zlatom na lokalitetu Studena, u samoj blizini vodoizvorišta, opet je aktuelizovana pošto su ova istražna polja ucrtana u Prostorni plan Niša.

Javna sednica Komisije za planove biće održana u subotu, 13. decembra od 11 sati u Oficirskom domu.

Kako saznaju Južne vesti, hiljade primedbi je stiglo na ovaj nacrt, a jednu od njih sastavila je grupa koju čine advokati, ekolozi, biolozi, hemičari i ekološki aktivisti. Oni ističu da je zakoni nedvosmisleno zabranjuju bilo kakvo bušenje, miniranje, upotrebu hemikalija ili teške mehanizacije u zonama koje štite izvore pijaće vode.

„Razlog je jednostavan i zastrašujuće logičan: jedan incident, jedno prodiranje kontaminanata u vodonosnik, jedan nevidljivi prodor hemikalije ili teškog metala kroz karstne pukotine i izvor biva trajno izgubljen. A Suva planina je karstno područje gde se zagađenje širi brže nego bilo gde drugde, nevidljivo, tiho i praktično nepovratno. U takvom terenu, ni najskuplje mere zaštite, ni najmodernija tehnologija ne mogu garantovati da će voda ostati čista” – ističu oni.

Napominju da se često u javnosti pokušava umanjiti opasnost time što se ističe da su u pitanju „samo istraživanja“.

Pročitajte još:

„Međutim, istraživanja na terenu nisu nimalo bezazlena. Ona uključuju bušenje dubokih rupa, upotrebu tehničkih i hemijskih fluida, prolazak teških mašina kroz osetljivi teren, uklanjanje vegetacije i narušavanje strukture zemljišta” – objašnjava ova grupa stručnjaka.

Primedbu je napisala i grupa inženjera Nišavske oblasti, koja je tekst podelila i na društvenim mrežama, te su mnogi građani preuzimali taj tekst i potpisivali sebe. Postoji i poseban sajt sacuvajstudenu.itblokada.org, gde je objašnjena sva problematika i gde je moguće preuzeti 3 verzije teksta primedbe, a potom je potpisati i predati.

Stručnjaci ističu da u planskoj dokumentaciji tačke koje prikazuju planirane lokacije bušenja kompanije Apollo Minerals Limited zadiru u širu zonu sanitarne zaštite sa istočne strane izvorišta, zatim manjim delom ulaze u užu zonu i dolaze gotovo do same neposredne zone zaštite.

Kako je osnovni cilj donošenja planskih dokumenata između ostalog i „racionalno korišćenje, odgovorno upravljanje i zaštita prirodnih resursa u skladu sa njihovim prirodnim i ekološkim svojstvima i usaglašavanje konfilktnih interesa u korišćenju prostora“, neophodno je korigovati granice istražnih polja, odnosno ukinuti šrafuru „Istražno polje – Studena – bakar i zlato u području zona sanitarnih zaštita izvorišta Studena – piše u tekstu primedbe inženjera.

Pokret Kreni-Promeni Niš je organizovao i potpisivanje primedbi i tako su, kako kažu, za četiri dana u prostorijama pokreta građani potpisali oko 4.000 primedbi. Sve te primedbe oni su juče predali.

Tekst u celosti pročitajte OVDE

Ugrinovci: nova trafostanica 400/110 kV do 2027. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (shraga kopstein)

U Ugrinovcima će biti izgrađena nova trafostanica 400/110 kV Beograd 50, koji obuhvata podizanje 400 kV i 110 kV postrojenja, izgradnju transformacije 400/110 kV (2×300 MVA), izgradnju pogonske zgrade, relejnih kućica, postrojenja sopstvene potrošnje, kao i uređenje kompletnog platoa sa pristupnim putem i pratećim objektima.

Ugovor o izgradnji potpisalo je Akcionarsko društvo Elektromreža Srbije (EMS) sa konzorcijumom izvođača, a u planu je da radovi budu završeni 2027. godine.

Oprema ključnih delova trafostanice, koja je u fazi nabavke ili isporuke, uključuje transformatore, sisteme zaštite, lokalno upravljanje, opremu za sopstvenu potrošnju i merenje, telekomunikacioni sistem i visokonaponsku opremu.

Kako se navodi na sajtu EMS-a, TS Beograd 50, zajedno sa planiranim dvosistemskim 400 kV dalekovodom ka području Južnog Banata, predstavlja ključni deo projekta BeoGrid 2025 i jedan od temeljnih stubova budućeg razvoja prenosnog sistema Srbije.

Pročitajte još:

– Radove na gradnji dva jednosistemska 400 kV dalekovoda za potrebe uvođenja DV br. 450 u buduću TS Beograd 50 započeli smo u septembru ove godine. Ukupna vrednost celog projekta BeoGrid iznosi 204 miliona evra (trafostanica, dalekovodi i energetski kabl) – kažu iz EMS-a.

Ova investicija deo je šireg projekta Severni koridor za prenos električne energije i predstavlja novi prenosni koridor koji će omogućiti efikasan plasman energije iz Južnog Banata – regiona sa velikim potencijalom za obnovljive izvore energije. Pored toga, BeoGrid 2025 doprinosi pouzdanijem napajanju korisnika u Sremu i Beogradu.

Energetski portal

Od 4 MW do 16.000 MW: 25 godina energije sa mora u Velikoj Britaniji

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Prvi britanski vetropark na moru pušten je u rad 7. decembra 2000. godine u luci na severoistoku Engleske, čime je započet razvoj jednog od danas najvažnijih segmenata energetskog sistema Ujedinjenog Kraljevstva. U trenutku pokretanja, vetropark je imao svega dve turbine ukupne snage 4 MW i mogao je da snabde oko 3.000 domaćinstava.

Četvrt veka kasnije, energija vetra sa mora učestvuje sa oko 17 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Velikoj Britaniji. U pogonu je 47 offshore vetroparkova sa ukupno 2.878 turbina, koje godišnje proizvode dovoljno električne energije za više od 16 miliona domaćinstava. U ovom sektoru danas je zaposleno oko 40.000 ljudi, od čega je 7.000 novih radnih mesta otvoreno u poslednje dve godine, navodi se u nedavno objavljenom EMBER izveštaju.

Uporedo sa razvojem obnovljivih izvora, britanski elektroenergetski miks je značajno promenjen. Dok je početkom 2000-ih proizvodnja bila dominantno zasnovana na uglju i gasu, proizvodnja električne energije iz uglja u potpunosti je ugašena 2024. godine. Trenutno je u Britaniji instalisano oko 16.000 MW snage iz offshore vetra, dok gasne elektrane raspolažu sa oko 34.000 MW.

Na novim vetroparkovima, poput Moray West, jedna turbina danas proizvodi više energije nego ceo prvi vetropark, dok su površine koje zahvataju lopatice turbina i do deset puta veće nego pre 25 godina.

Pročitajte još:

Razvoj offshore vetra snažno je povezan sa ulaganjima u lučku infrastrukturu. Luke širom britanske obale danas predstavljaju osnovu za izgradnju i održavanje vetroparkova. U sektoru učestvuje više od 2.000 kompanija iz različitih industrijskih oblasti.

Dalji rast je već u toku. Sedam offshore vetroparkova nalazi se u fazi izgradnje, dok je još pet u pripremi. Ukupna snaga ovih projekata iznosi oko 12 GW. Energetski stručnjaci ocenjuju da će dalji razvoj zavisiti od stabilnih investicionih planova, jačanja domaćih dobavljačkih lanaca i razvoja tehnologija za postavljanje turbina u dubljim vodama.

Uprkos snažnim inflatornim pritiscima i poremećajima u globalnoj ekonomiji, britanski sektor vetroelektrana na moru i dalje beleži rast, ali uz jasno vidljive izazove. Poskupljenje materijala, visoke kamatne stope i ograničenja u lancu snabdevanja povećali su troškove projekata, dok su cene novih gasnih turbina prema izveštajima čak tri puta više nego pre tri godine, što potvrđuje da se tržišni pritisci ne odnose samo na obnovljive izvore. Industrija offshore vetra suočava se sa neiskorišćenim domaćim proizvodnim kapacitetima i potrebom za stabilnijim ritmom izgradnje projekata, kako bi se obezbedile redovne porudžbine i očuvala održivost dobavljačkog lanca. Iako se u narednim godinama očekuje stabilizacija tempa izgradnje rekordno velikih vetroparkova, sektor ulazi u fazu u kojoj je konsolidacija standarda i dugoročno planiranje presudno za održiv rast i sigurnost budućih investicija.

Energetski portal

Stanić: EPS garant stabilnosti i u budućnosti

Foto: Elektroprivreda Srbije

Energetska tranzicija za „Elektroprivredu Srbije” predstavlja ne samo obavezu, već i veliku razvojnu priliku, poručio je Radovan Stanić, pomoćnik generalnog direktora EPS za operativne poslove, na panelu „Energetska tranzicija u Srbiji i Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost” u okviru konferencije „ESG Zaokret: Od regulative do kulture”.

Stanić je naglasio da EPS ostaje pouzdan proizvođač i snabdevač električne energije za domaćinstva i privredu, te da će zahvaljujući planiranim investicijama tu ulogu zadržati i u godinama koje dolaze. Prema njegovim rečima, ulaganja u obnovljive izvore energije i diversifikaciju proizvodnje ključni su odgovori na zahteve dekarbonizacije i dostizanje klimatske neutralnosti.

Više zelenih kapaciteta i modernizacija postojećih postrojenja

Tokom ove godine, EPS je svoj portfolio ojačao sa 76 MW iz solarne elektrane „Petka” i vetroparka „Kostolac”, prvog vetroparka u okviru kompanije. Revitalizacijama hidroelektrana obezbeđeno je dodatnih 236 MW, dok naredni koraci uključuju obnovu „Vlasinskih HE”, HE „Bistrica” i „Potpeć”. Kompanija takođe radi na pripremi strateških projekata, među kojima su reverzibilna hidroelektrana „Bistrica” i solarni parkovi ukupne snage 1 GW.

Stanić je poručio da se povećanje udela OIE mora pratiti razvojem balansnih kapaciteta, pametnih mreža i sistema za skladištenje energije

– Ako povećamo solar i vetar, a ne modernizujemo mrežu i balansne kapacitete, rizikujemo stabilnost sistema. Zato energetsku tranziciju moramo da posmatramo kao sveobuhvatan tehnički projekat, ne samo investicioni – istakao je.

Pročitajte još:

Modernizacija termoelektrana i planirano smanjenje upotrebe lignita

Značajna ulaganja usmerena su i u modernizaciju termoenergetskog sektora, posebno u oblasti zaštite životne sredine. U Kostolcu i TENT A uspešno rade postrojenja za odsumporavanje, čime su emisije SO₂ smanjene čak trideset puta.

EPS je pripremio i plan dekarbonizacije koji predviđa da se do 2030. godine upotreba lignita smanji za 25 odsto u odnosu na 2019. godinu. Ipak, Stanić je istakao da termoelektrane ostaju ključni oslonac stabilnosti sistema i glavni izvor bazne energije.

– Svi treba da budemo svesni toga da bi potpuno gašenje termoelektrana „pre vremena” dovelo do ozbiljnog rizika po energetski sistem, privredu i sigurnost snabdevanja. Cilj ne sme da bude trenutno i naglo gašenje, već planska tranzicija i smanjenje udela uglja, uz modernizaciju postojećih kapaciteta, smanjenje emisija, prelazak na manje emisione tehnologije i postepeno smanjenje udela uglja u energetskom miksu – zaključio je Stanić.

Energetski portal

IEA upozorava: broj kvalifikovanih radnika ne prati razvoj energetike

Foto-ilustracija: Pixabay/effortlessly

Energetski sektor na globalnom nivou razvija se velikom brzinom, što dovodi do otvaranja novih radnih mesta – gotovo dva puta brže nego u ukupnoj ekonomiji. Ipak, izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) upozorava da nedostatak kvalifikovane radne snage u ključnim oblastima može ugroziti dalji razvoj sektora.

Izveštaj World Energy Employment 2025 pokazuje da je zapošljavanje u energetici širom sveta u 2024. godini dostiglo 76 miliona ljudi, što je više za preko pet miliona u odnosu na 2019. godinu.

Sektor električne energije predvodi po rastu zaposlenosti, čineći tri četvrtine ukupnog povećanja broja radnih mesta u poslednje vreme. Ključni pokretači rasta su solarni sistemi, dok se u sektoru nuklearne energije beleži brzo širenje zapošljavanja. Zaposlenost u proizvodnji električnih vozila i baterija porasla je za gotovo 800.000 u 2024. godini.

U sektoru fosilnih goriva poslovi u rudnicima uglja oporavili su se u Indiji, Kini i Indoneziji. Uprkos velikim padovima u razvijenim zemljama, ovaj oporavak doveo je do povećanja zaposlenosti u sektoru za osam odsto u odnosu na 2019. Industrija nafte i gasa takođe beleži povratak izgubljenih radnih mesta nakon pada tokom 2020. godine.

Pročitajte još:

Ipak, predviđa se da će rast zaposlenosti u energetici usporiti u 2025. godini zbog nedostatka kvalifikovane radne snage, ali i pojačanih trgovinskih i geopolitičkih tenzija. Izveštaj to potvrđuje i istraživanjem Energy Employment Survey IEA, prema kojem je više od polovine od 700 kompanija, sindikata i obrazovnih institucija prijavilo kritične prepreke u zapošljavanju, koje mogu usporiti izgradnju infrastrukture, odložiti projekte i povećati troškove sistema.

Posebno zabrinjava smanjenje radne snage u ključnim tehničkim zanimanjima, poput električara, radnika na mreži, operatera postrojenja i nuklearnih inženjera. Problem dodatno pogoršava starenje radne snage – u razvijenim zemljama više od dva radnika odlazi u penziju za svakog novog radnika mlađeg od 25 godina.

Da bi se do 2030. smanjio jaz u veštinama, potrebno je povećati broj novih radnika za 40 odsto. To bi zahtevalo dodatnih 2,6 milijardi dolara godišnje za obrazovanje i obuku radnika za veštine potrebne u energetskom sektoru – što je manje od 0,1 odsto svetskih izdvajanja za obrazovanje.

Energetski portal

Od februara 2026. novi sistem upravljanja medicinskim otpadom u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (stefamerpik)

U Srbiji od 1. februara 2026. godine počinje primena novog Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom, koji su doneli Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo zdravlja.

Pravilnik ima za cilj da smanji odlaganje ovog otpada na deponije, kroz uvođenje savremenog, sistemskog i kontrolisanog pristupa upravljanju.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, jedna od najvažnijih novina koju donosi ovaj akt jeste preporuka da se infektivni otpad primarno tretira postupkom insineracije, odnosno spaljivanja.

Pročitajte još:

Kako je istakla, infektivni otpad može da se obrađuje sterilizacijom ili fizičko-hemijskim postupkom, čime se pretvara u neopasan otpad, koji se zatim, uz dozvolu nadležnog organa, spaljuje u postrojenjima.

– Ovim dokumentom uvodi se jasna odgovornost, precizno definisanim ulogama i obavezama u svakoj fazi upravljanja, što doprinosi povećanju stepena bezbednosti. Pravilnik predviđa usklađivanje sa evropskim standardima i podiže nivo institucionalne odgovornosti, a to je u najboljem interesu svih građana Srbije – poručila je ministarka.

Energetski portal

Raspisan javni poziv za subvencije za nabavku nove mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji

Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisala je Javni poziv za ostvarivanje prava na podsticaje namenjene investicijama u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za nabavku novih mašina i opreme u primarnoj biljnoj proizvodnji za 2025. godinu.

Zahtevi se podnose u periodu od 8. do 31. decembra 2025. godine, isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na podsticaje odnosi se na ulaganja koja su u potpunosti realizovana nakon završetka roka za podnošenje zahteva po prethodnom javnom pozivu, odnosno od 9. novembra 2024. godine, pa najkasnije do dana podnošenja novog zahteva.

Maksimalan iznos podsticaja koji jedan korisnik može da ostvari po zahtevu u toku jedne kalendarske godine iznosi do 1,5 miliona dinara.

Tekst javnog poziva i kompletna dokumentacija dostupni su na zvaničnoj internet stranici Uprave za agrarna plaćanja, dok se dodatne informacije mogu dobiti i putem telefona Ministarstva pololjoprivrede svakog radnog dana u periodu od 7.30 do 15.30 časova.

Energetski portal

Đedović Handanović: 51 mesto u Srbiji nema alternativu NIS-ovim pumpama

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je situacija u vezi sa Naftnom industrijom Srbije sve složenija, navodeći da je veliki broj pravnih lica već prešao na nove snabdevače ili aktivno traži alternativna rešenja.

Upozorila je i na dodatni izazov zbog činjenice da se na NIS-ovim pumpama primenjuje subvencionisana cena goriva za poljoprivrednike.

Osim toga, u Srbiji trenutno postoji 51 mesto koje nema alternativu u snabdevanju gorivom osim NIS-ovih benzinskih stanica. Među njima su Žitkovac kod Aleksinca, Pivnice i Silbaš kod Bačke Palanke, Bačko Petrovo Selo kod Bečeja, Mrčajevci, Preljina i Sokolići kod Čačka, Čoka, Crna Trava, Mokrin i Rusko Selo kod Kikinde, kao i Kostolac.

– Među mestima koja imaju samo NIS-ove pumpe su i Ušće kod Kraljeva, Crvenka i Sivac kod Kule, Šopići i Stepojevac kod Lazarevca, Predejane i Vučje kod Leskovca, Mali Zvornik, Medveđa, Futog, Kisač kod Novog Sada, Kolovrat kod Prijepolja, Prnjavor kod Šapca, Adaševci i Erdevik kod Šida, Stapar kod Sombora, Krnješevci i Stari Banovci kod Stare Pazove, Svrljig, Stopanja kod Trstenika, Žitorađa i druga mesta. Trudićemo se da ove izazove rešimo – naglasila je Đedović i poručila da će država nastaviti da povećava svoje rezerve, što je činila i u prethodne tri godine.

Pročitajte još:

Država povećava rezerve naftnih derivata

Prema rečima ministarke, dodatne količine od 49.000 tona dizela i 38.000 tona benzina stižu u decembru i januaru, a mazuta ima dovoljno za čitavu grejnu sezonu.

Dodala je i da je u stalnoj komunikaciji sa svim učesnicima na tržištu – kako domaćim, tako i stranim kompanijama, koje su već značajno uvećale svoj uvoz, ali su spremne da puste deo obaveznih robnih rezervi naftnih derivata na tržište kako bi povećali snabdevenost i omogućili da ona bude što ravnomernija.

– Ono što građani treba da znaju jeste da smo učinili sve što su ruski partneri od nas tražili, da smo se složili da razgovaraju sa kim žele da bi prodali svoj udeo i da smo to odobrili na nivou države. Ne treba da zaboravimo da su ove sankcije uvedene od strane Sjedinjenih Američkih Država i da smo mi mala zemlja koja samo želi da vodi svoju neutralnu politiku. Država će, ako bude trebalo, da donosi i određene teške odluke kako bi zaštitila energetsku sigurnost i bezbednost Srbije, jer građani ne smeju da trpe štetu zbog nesuglasica velikih sila – zaključila je ministarka.

Đedović Handanović je zahvalila građanima na razumevanju i strpljenju, naglasivši da su sve nadležne institucije maksimalno angažovane i da država preduzima neophodne mere kako bi se očuvala bezbednost snabdevanja energentima.

Energetski portal

Šta donosi novi Zakon o porezu na emisije GHG od 2026.

porez
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Od januara 2026. godine u Srbiji počinje primena Zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG), kako bi se uspostavio fiskalni mehanizam za sistemsko smanjenje industrijskih emisija i podstaklo usvajanje tehnologija sa nižom emisijom. Na ovaj način obezbeđuju se i sredstva u budžetu Republike Srbije koja mogu da se iskoriste za podsticanje investicija u vezi sa zelenom tranzicijom, navodi se u Zakonu.

Novi zakon predstavlja deo obaveza Srbije u procesu usklađivanja sa evropskim klimatskim politikama i mehanizmom CBAM, čija primena takođe počinje od 1. januara 2026. godine. Pored toga, zakon ima za cilj da uspostavi princip emiter/zagađivač plaća, čime se troškovi zagađenja uvode u privredne aktivnosti.

Zakon o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) uvodi porez koji se obračunava i plaća na oporezivu količinu GHG koju poreski obveznik emituje u toku poreskog perioda, u skladu sa ovim zakonom.

Obveznik poreza je pravno lice ili preduzetnik koji, prema zakonima o klimatskim promenama, mora da poseduje dozvolu za emisiju gasova sa efektom staklene bašte. To se odnosi na one koji upravljaju postrojenjima ili delovima postrojenja za koje je dozvola obavezna.

Porez se odnosi na postrojenja koja se bave jednom ili više od sledećih delatnosti:

  • Proizvodnja veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja
  • Proizvodnja cementa
  • Proizvodnja sirovog gvožđa, čelika i ferolegura
  • Proizvodnja aluminijuma
  • Proizvodnja električne energije

Kako se obračunava porez na GHG?

U Zakonu se navodi da se poreska osnovica utvrđuje kao količina emisija GHG koju obveznik emituje u toku poreskog perioda iz svih pojedinačnih postrojenja, umanjena za količinu emisija koja je referentna za određeni proizvodni proces, odnosno aktivnost.

Objašnjenje:

porez
Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)

Poreski period je obično cela kalendarska godina, osim ako postrojenje tek počinje da radi ili prestaje sa radom – tada se period računa od početka do kraja rada u toj godini.

Ukupne emisije su ona količina emisija GHG koju obveznik emituje u toku poreskog perioda. Ona se utvrđuje na osnovu verifikovanih izveštaja koje obveznik dostavlja nadležnom organu u skladu sa propisima koji uređuju klimatske promene.

Referentna emisija može da se jednostavno objasni kao minimalna količina gasova koju je nemoguće potpuno eliminisati tokom proizvodnje, čak i kada se koristi najsavremenija tehnologija i postignuta je maksimalna efikasnost.

Poreska osnovica dobija se kada se od ukupnih emisija oduzme referentna. To je preduslov za dobijanje ukupnog iznosa poreske obaveze.

Pročitajte još:

Kako se izračunava iznos poreske obaveze?

Poreska osnovica izražava se u tonama CO2. Za emisije koje nisu ugljen-dioksid koristi se CO2 ekvivalent, što znači da se njihova količina preračunava tako da ima isti efekat zagrevanja kao CO2. Tako dobijena vrednost se potom množi sa iznosom poreza od 4 evra po toni, izraženim u dinarskoj protivvrednosti po kursu Narodne banke Srbije.

Primer obračuna poreza na emisiju GHG:

Recimo da preduzeće tokom godine emituje 600 tona CO2, a referentna emisija za njegove proizvodne procese iznosi 360 tona.

  1. Poreska osnovica dobija se oduzimanjem referentne emisije: 600 – 360 = 240 tona.

  2. Poreska osnovica množi se sa iznosom poreza od 4 evra po toni, preračunatim u dinare: 240 × 4 evra = 960 evra u dinarskoj protivvrednosti.

Poreski kredit

Poseban član Zakona predviđa poreski kredit, što znači smanjenje poreza za firme koje ispunjavaju određene uslove.

  1. Kredit mogu koristiti samo firme čija je glavna delatnost proizvodnja električne energije, odnosno ako najmanje 80 odsto prihoda dolazi od proizvodnje struje.
  2. Kredit se daje ukoliko firma ulaže u aktivnosti i mere koje smanjuju GHG. Firma dobija 20 odsto uloženog novca, što znači da se za taj iznos smanjuje porez na GHG.
  3. Kredit ne može smanjiti porez više od 80 odsto ukupne poreske obaveze.
  4. Firma mora da vodi evidenciju i čuva račune i dokaze o uloženim sredstvima dok traje rok za naplatu poreza, a Vlada propisuje koje aktivnosti se priznaju za korišćenje kredita.

Podsticaji za dekarbonizaciju

Zakon propisuje da firme mogu da dobiju finansijsku pomoć iz budžeta Srbije za projekte koji smanjuju emisije i ubrzavaju zelenu transformaciju, što uključuje ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, inovativne niskougljenične tehnologije, zelenu gradnju i drugo. Vlada određuje uslove, kriterijume i način dodele sredstava, kao i način i rokove izveštavanja o trošenju sredstava.

Zakon će se primenjivati od 1. januara 2026. godine, dok će se odredbe Zakona koje se odnose na poreski kredit i podsticaje za dekarbonizaciju primenjivati deset godina, počev od dana početka primene ovog zakona.

Više o poreskoj prijavi i plaćanju poreza pročitajte ovde.

Energetski portal

Energetska situacija u Srbiji pod kontrolom – postoji alternativa

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Imajući u vidu trenutnu situaciju sa sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS), predsednik Vlade, prof. dr Đuro Macut, rekao je da je energetska situacija u zemlji trenutno potpuno stabilna i pod kontrolom i poručio da neće biti nestašica.

Prema njegovim rečima, situacija se stalno analizira, a ukoliko ne dođe do neposrednog razrešenja trenutne situacije, postoji alternativno rešenje koje će biti primenjeno ako se iscrpe sve druge mogućnosti.

Za RTS je rekao da postoje određeni rokovi i planovi koji se tiču transformacije vlasništva i budućnosti NIS-a, odnosno njegove infrastrukture.

Pročitajte još:

– Problematika se ne odnosi samo na rafineriju u Pančevu, već i na distributivne centre, odnosno proces distribucije energenata. Reč je o veoma složenom i kompleksnom sistemu koji je, s jedne strane, trom, ali s druge, upravo takva struktura obezbeđuje neophodnu pouzdanost i sigurnost – istakao je premijer.

Kako se navodi na sajtu Vlade Srbije, očekuje se da će rešenje situacije sa Naftnom industrijom Srbije biti poznato do januara.

Premijer je istakao da Srbija očekuje i izdavanje licence od strane OFAC-a, dodajući da očekuje povoljan ishod.

Energetski portal

Objavljen javni poziv za energetsku sanaciju domaćinstava u Čajetini

Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Čajetina raspisala je Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na svojoj teritoriji za 2025. godinu, u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane”, koji se realizuje uz podršku Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

Poziv je objavljen na osnovu važećih zakonskih i podzakonskih akata, kao i odluke Opštinskog veća od 28. novembra 2025. godine. Cilj programa je unapređenje energetske efikasnosti stambenih objekata, smanjenje potrošnje energije i troškova grejanja, kao i poboljšanje kvaliteta života građana.

Krajnji rok za podnošenje prijava socijalno ranjivih građana je 19. januar 2026. godine, odnosno 45 dana od dana objavljivanja poziva, a prijave ostalih građana takođe će se primati do 19. januara 2026. godine ili do utroška raspoloživih sredstava, navedeno je u saopštenju Opštine Čajetina.

Pročitajte još:

Prijave se mogu podneti od desetog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, s tim što se dan objavljivanja ne računa u rok. Sve prijave koje budu podnete pre 15. decembra 2025. godine neće se uzimati u razmatranje, osim prijava građana iz posebno definisane kategorije socijalno ranjivih lica.

Popunjen, potpisan i odštampan prijavni obrazac sa pratećom dokumentacijom dostavlja se u zatvorenoj koverti, sa jasno naznačenom svrhom prijave i punom adresom pošiljaoca. Svaki podnosilac može podneti samo jednu prijavu, lično.

Za dodatne informacije građani se mogu obratiti putem telefona 064/3106-993 ili elektronske pošte na adresu tijana.micic@cajetina.org.rs. Sva pitanja i odgovori, kao i kompletna dokumentacija, biće dostupni na zvaničnom sajtu Opštine Čajetina, na adresi www.cajetina.org.rs.

Opština poziva sve zainteresovane građane da blagovremeno pripreme dokumentaciju i iskoriste ovu priliku za unapređenje energetske efikasnosti svojih domaćinstava.

Energetski portal

Životinjske skulpture na dalekovodima – inovacija u austrijskoj mreži

Foto: apg.at

Tradicionalni dizajni dalekovoda u Austriji nisu izazvali željeni nivo prihvatanja javnosti za nove projekte elektroenergetske mreže, pa je inicijativa Austrian Power Giants osmislila projekat koji preobražava električne dalekovode u simbole harmonije između tehnologije i prirode.

Koncept dalekovoda u obliku skulptura životinja mogao bi snabdevati energijom svih devet saveznih pokrajina Austrije: Burgenland, Koruška, Donja Austrija, Gornja Austrija, Salzburg, Štajerska, Tirol, Vorarlberg i Beč.

Na primer, roda simbolizuje Burgenland, gde se ove ptice svake godine vraćaju, dok jelen predstavlja Donju Austriju, odražavajući šumovite alpske obronke te regije. Ova dva dalekovoda prethodno su testirana statistički i elektrotehnički kako bi se proverila njihova tehnička izvodljivost.

Ovaj pristup, inspirisan prirodom, ima za cilj da učini elektroenergetsku infrastrukturu pristupačnijom i prihvatljivijom javnosti. Transformacijom funkcionalnih struktura u regionalne simbole, Austrian Power Giants nastoje promovisati održivu infrastrukturu, jačati lokalni identitet i povećati poslovne i turističke potencijale širom zemlje.

Pročitajte još:

Koncept Austrian Power Giants naišao je i na odobravanje u međunarodnoj dizajnerskoj zajednici: ugledno međunarodno žiri nagradio je projekat u Singapuru Red Dot Award 2025 za koncept dizajna u kategoriji Elektrifikacija i dekarbonizacija.

Minijaturni modeli Austrian Power Giants biće izloženi u Red Dot Design Museum u Singapuru do oktobra 2026., omogućavajući posetiocima da izbliza iskuse inovativnu fuziju dizajna, tehnologije i prirode.

Ovo je koncept dizajna koji trenutno postoji samo kao idejno rešenje i za sada nije planirana njegova konkretna realizacija na terenu.

Energetski portal

Bioplastični film – Održive zgrade sa pasivnim hlađenjem

Foto-ilustracija: Unsplash (Nguyen Phan Nam Anh)

Održive i klimatski otporne zgrade sve više primenjuju principe pasivnog hlađenja, smanjujući potrošnju električne energije i oslanjajući se na konvencionalne rashladne sisteme samo kada je potrebno. Naučnici sa Univerziteta u Džengdžouu u Kini i Univerziteta Južne Australije razvili su jednu takvu inovaciju – bioplastični film za hlađenje (bioplastic cooling metafilm – BPCM).

Zahvaljujući svojoj tanjoj i laganoj strukturi, kao i jednostavnosti postavljanja, film se lako prilagođava različitim površinama – od krovova i fasada do ugradnje u građevinske materijale. Iako se ovakve inovacije najčešće vezuju za novogradnju, njegove karakteristike mogu biti izuzetno korisne i za starije objekte, gde su veće građevinske intervencije teško izvodljive ili neisplative. Pored toga što doprinosi hlađenju, film smanjuje opterećenje elektroenergetske mreže tokom vrelih meseci, što je značajno za prevenciju nestašica struje i ublažavanje efekta urbanih toplinskih ostrva, kada zgrade dodatno zagrevaju gradove.

Dodatna vrednost filma je i u njegovom biorazgradivom materijalu, što ga čini ekološki prihvatljivim i doprinosi smanjenju plastičnog zagađenja, budući da ne sadrži plastiku na bazi nafte. Film je napravljen od biorazgradive plastike PLA – polilaktične kiseline, dobijene iz obnovljivih izvora poput kukuruznog skroba. Posebno je konstruisan da sadrži mikroskopske kristale i pore koje pomažu u reflektovanju sunčeve svetlosti i oslobađanju toplote.

U FOKUSU:

Kako funkcioniše inovacija

Budući da je reč o pasivnom sistemu, film ne koristi električnu energiju za rad – deluje samostalno. Umesto da upija sunčevu svetlost i dozvoljava joj da prodire u unutrašnje prostorije, film je reflektuje nazad u svemir, stvarajući prirodan efekat hlađenja. Bioplastični film ima izuzetnu reflektujuću sposobnost od 98,7 odsto, što znači da odbija većinu sunčeve svetlosti, dok visoka toplotna emisivnost od 96,6 odsto omogućava da toplota koja se nakupi bude efikasno oslobođena u svemir, dodatno hladeći zgradu. Mikroskopske strukture unutar filma omogućavaju da toplota iz objekta bude oslobođena kroz infracrvene zrake koji prolaze kroz atmosferu i direktno odlaze u svemir.

Kako je navedeno u studiji objavljenoj u časopisu Cell Reports Physical Science, njegova struktura omogućava da zgrade budu do devet stepeni Celzijusa hladnije od spoljne temperature u najtoplijem delu dana, dok prosečno dnevno hlađenje iznosi oko 5–6,5 stepeni. Čak i nakon dugog izlaganja UV zračenju i kiselinama, film zadržava efikasnost, što ga čini dugovečnim i pouzdanim.

Simulacije su pokazale da film može smanjiti godišnju potrošnju energije za hlađenje u toplim gradovima i do 20 odsto. Trenutno, klima-uređaji i drugi sistemi hlađenja troše oko 15 odsto globalne električne energije i doprinose emisiji ugljen-dioksida, pa bi ovakva inovacija mogla znatno doprineti smanjenju tog uticaja.

Kroz ovu tehnologiju, pasivno hlađenje više nije samo naučni eksperiment – ono postaje praktično rešenje za svakodnevni život, koje štedi energiju, novac i prirodne resurse, dok istovremeno čini gradove prijatnijim za život.

Iako film još nije široko komercijalno dostupan, prvi korisnici u Feniksu i Las Vegasu zabeležili su smanjenje troškova hlađenja od oko 15-18 odsto tokom najtoplijih perioda leta. Iako sam film ne može potpuno zameniti sve rashladne sisteme, u kombinaciji sa obnovljivim izvorima energije, poput solarnih panela na krovu, predstavlja održivo rešenje za budućnost.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Dve trećine najvećih zagađivača bez integrisane dozvole, država menja zakon posle 20 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)

Ministarstvo zaštite životne sredine priprema izmene Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, koji bi trebalo da utiče na smanjenje zagađenja iz industrije. Konsultacije o Nacrtu zakona će trajati do 15. decembra. U analizi primene zakona donetog još pre dvecenije Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu utvdio je da u Srbiji dve trećine najvećih zagađivača posluje bez integrisane dozvole i da je neadekvatna kaznena politika prema zagađivačima.

Kroz negativni efekat na zdravlje stanovništva industrijsko zagađenje negativno utiče na produktivnost i na ekonomiju.

– Ono što je za Evropu dobijeno da taj eksterni trošak zagađenja koje pravi industrija dostiže čak do 2 odsto BDP godišnje. Prevedeno na Srbiju to je 1,5 do 2 milijarde evra ako bismo uzeli iste te parametre da se gubi upravo kroz ovaj kanal. Niža produktivnost, niži privredni rast a na kraju te troškove kompanije ne snose jer se zakon ne primenjuje – kaže Slobodan Minić iz Fiskalnog saveta.

Integrisana dozvola je odobrenje koje država izdaje velikim postrojenjima ako primenjuju najbolje dostupne tehnologije koje ispunjavaju stroge uslove zaštite životne sredine. Objedinjava sve što je važno za zaštitu vazduha, vode, zemljišta, zaštitu od buke, kontrolu odlaganja otpada i sprečavanje udesa. Zakon koji je donet pre 20 godina više puta je menjan i pomerani su rokovi kada je industrija dužna da pribavi integrisanu dozvolu.

Pročitajte još:

– Po poslednjem i još uvek važećem zakonu sva postrojenja koja su obveznici integrisanih dozvola su bila dužna da pribave dozvolu do 31. decembra 2024. Oko 150 postrojenja to nije učinilo. Ono što smo mi utvrdili u ovoj analizi jeste da je pre svega zatajio inspekcijski nadzor. Mi smo utvrdili da je od isteka tog roka, dakle u 2025. inspekcija je sprovela 25 nadzora i to kod onih operatera koji imaju integrisanu dozvolu. A nije otišla kod onih koji dozvolu nemaju – kaže Mirko Popović iz Repulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu.

Najveći zagađivači su termoelektrane, hemijska industrija, veliki rudarski kompleksi, cementare, velike farme, proizvođači hrane… U analizi primene zakona ukazano je na nedovoljan broj inspekcijskih kontrola i blage kazne za zagađivače.

– Prva stvar koju bi trebalo uraditi jeste insistirati na adekvatnom nadzornom mehanizmu. To znači da treba inspekcija da ode kod svih tih operatera, da utvrdi da oni nezakonito posluju i naloži određene mere da se te nezakonitosti otklone. Nakon toga podnese prijave tužilaštu koje bi potom trebalo da postupa i da adekvatno sankcioniše zagađivače. Nažalost, u praksi imamo samo jednu odluku kada je zagađivač kažnjen zbog poslovanja bez integrisane dozvole. U pitanju je kompanija „Srbija Ziđin Koper” koja je za to kažnjena 250.000 dinara – kaže pravni savetnik RERI Hristina Vojvodić.

U nacrtu zakona je i načelo „zagađivač plaća”. To znači da je, ukoliko zbog poslovnih aktivnosti dođe do ugrožavanja životne sredine, zagađivač dužan da snosi troškove uklanjanja štete i vraćanja lokacije u zadovoljavajuće stanje posle zatvaranja postrojenja. To se do sada uglavnom nije događalo.

Izvor: RTS

Poziv na panel: Energetske zajednice građana nakon godinu dana – U potrazi za procedurom

Foto-ilustracija: Unsplash (jubbar-j)

Centar za unapređenje životne sredine organizuje panel diskusiju koja će otvoriti najvažnija pitanja oko razvoja energetskih zajednica građana u Srbiji, godinu dana nakon što je njihovo formiranje zakonski omogućeno. Događaj će biti održan u četvrtak, 11. decembra, od 18.00 do 19.30 časova, u Prostoru Miljenko Dereta (Dobračina 55, Beograd).

Iako su izmenama Zakona o energetici krajem 2024. godine uvedeni mehanizmi koji bi trebalo da omoguće kolektivnu proizvodnju i potrošnju energije, u praksi ti procesi i dalje nisu zaživeli. Energetske zajednice građana – koncept koji u Evropskoj uniji okuplja hiljade učesnika i beleži brzu ekspanziju – u Srbiji još uvek čekaju jasne procedure i tehnička rešenja koja bi omogućila njihovo stvarno funkcionisanje.

Ovaj model posebno je značajan za građane koji žele da učestvuju u proizvodnji ili pametnijem korišćenju energije, ali nemaju sopstvenu solarnu elektranu, odgovarajući krov ili finansijske kapacitete za individualna ulaganja.

Učešće je besplatno, ali zbog ograničenog broja mesta neophodna je prijava putem registracionog linka.

Govornici su:

  • doc. dr Jelena Stojković-Terzić, Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Beogradu

  • Dunja Grujić, ekspertkinja za energetiku, Flaner d.o.o

  • Ana Džokić, predsednica skupštine Energetske zadruge Elektropionir

  • Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine

Diskusiju moderira Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Događaj će biti dostupan i putem direktnog prenosa na Facebook stranici GreenFest

Energetski portal

Kako Švajcarska namerava da koristi e-vozila i pumpe u energetskoj strategiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Fleksibilno korištenje toplotnih pumpi i električnih automobila može smanjiti potrebu za uvozom struje i stabilizovati ciene, pokazala je studija predvođena Švajcarskim federalnim institutom za tehnologiju u Cirihu (ETH Cirih).

Istraživanje je vodio konzorcijum koji finansira Švajcarska savezna kancelarija za energiju kroz program „Sweet”, a pokazao je da bi uz hidroenergiju upravo toplotne pumpe i električni automobili mogli biti ključni izvori fleksibilnosti za švajcarski elektroenergetski sistem.

Švajcarska planira da bude ugljenično neutralna do 2050. godine, pri čemu se predviđa povećanja potražnje za električnom energijom sa oko 56 TWh godišnje danas na oko 75 TWh godišnje. Ovu energiju nameravaju obezbediti iz obnovljivih izvora poput fotonaponskih sistema, vetroenergije i biomase.

Istraživanje pokazuje da će ovaj cilj biti lakše ostvariti zahvaljujući fleksibilnoj potrošnji energije u toplotnim pumpama i električnim vozilima (EV).

Ako se toplotne pumpe i električni automobili koriste ili pune u skladu s opterećenjem mreže, izbegava se preopterećenje i optimalno iskorištava dostupna energija. Na primer, pametno upravljane toplotne pumpe mogu se pri spoljnim temperaturama od 0°C isključiti i do deset sati u zgradama sa visokim energetskim standardima, a da temperatura u prostorijama ostane stabilna. Električni automobili često su priključeni na mrežu duže nego što je potrebno, što omogućava njihovo punjenje u optimalnim vremenskim periodima, kada je struja dostupna i mreža manje opterećena.

Fleksibilne tehnologije mogle bi smanjiti neto uvoz električne energije za oko 20 odsto tokom cele godine, prvenstveno zbog većeg izvoza u proleće i leto, što odgovara godišnjoj potrošnji oko 500.000 švajcarskih domaćinstava.

Ako se toplotne pumpe i električni automobili koordinišu i upravljaju fleksibilno na nacionalnom nivou, Švajcarska bi 2050. mogla imati oko 4 odsto više obnovljive električne energije.

— Većinom je to solarna energija u proleće i leto, koja bi se na taj način efikasnije iskoristila — kaže Šivan Paule, istraživačica na ETH Cirih.

Pročitajte još:

Studija takođe pokazuje da bi fleksibilno upravljanje ovim tehnologijama moglo smanjiti veleprodajne cene električne energije, posebno u zimskim mjesecima (januar-mart), kada bi cene mogle biti niže i do šest odsto. Procenjuje se da bi sistem podržan fleksibilnim pumpama i električnim vozilima imao oko četiri odsto niže ukupne troškove od sistema bez ovih izvora fleksibilnosti.

Analiza 50 mrežnih područja u Švajcarskoj pokazala je da fleksibilno upravljanje može smanjiti vršna opterećenja u naseljima, čime se odgađa ili smanjuje potreba za skupim proširenjem distributivne mreže. Da bi tehnologije doista služile kao izvori fleksibilnosti, moraju biti opremljene odgovarajućom tehnologijom za upravljanje i komunikaciju, zbog čega autori preporučuju da subvencije ubuduće budu dodjljivane samo za pametne i fleksibilne sisteme.

Pored toga, korisnike treba motivisati da promene navike grejanja i punjenja, na primer uvođenjem dinamičkih tarifa koje nagrađuju fleksibilnu potrošnju, iako velike lokalne razlike u tarifama i otkupnim cenama struje mogu otežati primenu ovih mera.

Jasna Dragojević