Home Blog Page 1602

Investicioni bankari iz Londona zainteresovani za ulaganje u Beograd

grbgradabeograda studiob.rs

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić i pomoćnik gradonačelnika Beograda gospodin Borko Milosavljević tokom posete Londonu razgovarali su sa investicionim bankarima. Ovi bankari između ostalog su zainteresovani za ulaganje u fabriku otpadnih voda u Beogradu, deponiju u Vinči, projekte kogeneracije u beogradskim toplanama, ali i projekte energetske efikasnosti.

Pomoćnik gradonačelnika grada Beograda gospodin Borko Milosavljević izjavio je da su upoznali investitore sa investicionim potencijalima Beograda. Dodao je i da su im predložili da animiraju svoje klijente da učestvuju u realizaciji ovakvih projekata.

Prema rečima gospodina Milosavljevića, Beograd je jedna od najpoželjnijih destinacija za ulaganje u Evropi.

Sandra Jovićević

Zeleni zid u Singapuru za Ginisa

Tree House_1 app.singapore.sg

Kompanija CDL (City Development Limited) iz Singapura izgradila je najveći vertikalni vrt na svetu i tako postavila Ginisov rekord.

Ovaj zeleni zid nalazi se u Singapuru, a ima 24 sprata. Njegova površina iznosi preko 24 hiljade metara kvadratnih, a poseduje senzore pokreta koji automatski aktiviraju svetla. Osim toga, njegovi prozori imaju mogućnost da smanjuju toplotu, a s obzirom da zeleni zid apsorbuje toplotu postiže se ušteda energije između 15 i 30 odsto. Zeleni zid apsorbuje i ugljen dioksid iz atmosfere, i tako smanjuje štetne gasove u vazduhu čime doprinosi zaštiti životne sredine.

Projekat je završen 2013. godine, a očekuje se da će doprineti uštedi energije i vode od oko pola miliona dolara godišnje.

Sandra Jovićević

foto: app.singapore.sg

Povećanje energetske efikasnosti prioritet Crne Gore

kavaric vladimir cdm.me

U sredu 12. novembra 2014. godine u Podgorici u Crnoj Gori održana je sednica parlamenta u okviru koje je završena rasprava o Predlogu zakona o efikasnom korišćenju energije. U narednom periodu će biti doneta odluka o usvajanju ovog zakona.

Ministar ekonomije Republike Crne Gore gospodin Vladimir Kavarić izjavio je da će ovim zakonom biti uspostavljen novi nivo standarda u izgradnji objekata. Prema njegovim rečima, biće povećani troškovi izgradnje objekata, ali će se povećanjem energetske efikasnosti investicija višestruko vratiti.

Kako je gospodin Kavarić istakao, Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije samo je nadgradnja Zakona o energetskoj efikasnosti, a to je urađeno zbog usklađivanja zakonodavnog okvira iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom.

On je dodao da je povećanje energetske efikasnosti jedan od glavnih prioriteta kada je reč o energetskom sektoru Crne Gore.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

Nemačka zainteresovana za ulaganje u Srbiju u oblasti energetike

zigmar_gabrijel cdm.me

Nemački kancelar gospodin Zigmar Gabrijel u intervjuu za „Blic“ izjavio je da je Nemačka veoma zainteresovana za ulaganje u Srbiju u oblasti energetike, pre svega energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. On je dodao da je sistem daljinskog grejanja jedna od tema koju imaju u planu da zajedno sa Srbijom razrade.

Gospodin Gabrijel je istakao i da Nemačka podržava izgradnju gasovoda „Južni tok“ jer podstiče diversifikaciju energenata koji povećavaju sigurnost snabdevanja energijom.

Takođe je najavio da će sledeće nedelje tokom njegove posete Srbiji biti razmotreni projekti saradnje između Srbije i Nemačke.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

EBRD odobrila kreditnu liniju za projekte EE i OIE Komercijalnoj banci

Evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je Komercijalnoj banci kreditnu liniju u iznosu od 10 miliona evra. Ova sredstva će biti upotrebljena za realizaciju projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u lokalnim samoupravama i privatnim kompanijama.

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji gospodin Mateo Patrone izjavio je da ova kreditna linija predstavlja bitan korak ka podizanju svesti o uštedi energije i zaštiti životne sredine u Srbiji.

Ova sredstva deo su WEBSEFF (Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility) programa Evropske banke za obnovu i razvoj koji je namenjen za investicije privatnih i industrijskih kompanija čiji projekti rezultiraju prihvatljivom i održivom upotrebom energije.

Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj do sada je uložila preko 3,8 milijarde evra u 181 projekat iz oblasti energetike, infrastrukture, trgovine, industrije, poljoprivrede.

Sandra Jovićević

foto: glassrbije.org

Potpisan sporazum o borbi protiv klimatskih promena između SAD i Kine

385725_US-China presstv.ir

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država gospodin Barak Obama i kineski predsednik gospodin Si Đinping potpisali su sporazum o borbi protiv klimatskih promena u Pekingu.

Sporazumom je predviđeno da Sjedinjene Američke Države smanje emisiju štetnih gasova u atmosferu između 28 i 26 odsto do 2025. godine u odnosu na 2005. godinu. NR Kina će do 2030. godine morati da dostigne udeo energije iz obnovljivih izvora od 20 odsto.

Inače, pregovori o ovom sporazumu trajali su devet meseci, a predstavlja osnovu za borbu protiv klimatskih promena jer Sjedinjene Američke Države i NR Kina zajedno emituju oko 45 odsto štetnih gasova u atmosferu.

Sandra Jovićević

foto: presstv.rs

U Leskovcu očišćeno 90 divljih deponija za godinu dana

deponija pressonline.rs

U septembru prošle godine u Leskovcu je počelo čišćenje divljih deponija, a do sada je očišćeno čak njih 90.

Načelnik Gradske uprave za zaštitu životne sredine gospođa Bobana Stošić u intervjuu za „Politiku“ izjavila je da se komunalni otpad odvozi na regionalnu sanitarnu deponiju „Željkovac“, dok se građevinski i biljni odlaže na deponiju u Donjoj Jajini. Prema njenim rečima, do sada je na deponije odloženo oko 16 hiljada tona otpada. Gospođa Stošić je istakla i da postoji veliki problem sa otpadom od pesticida, koji će u narednom periodu pokušati da reše edukujući poljoprivrednike.

Inače, Leskovac je jedan od prvih gradova u Srbiji u kojem je pokrenuta akcija čišćenja divljih deponija ovakvih razmera, ali i jedan od malobrojnih gradova u kojem postoji regionalna sanitarna deponija. Ova deponija u Leskovcu nalazi se u privatnom vlasništvu, a prostire se na oko 80 hektara.

Sandra Jovićević

foto: pressonline.rs

Javno skladište za biootpad za Apatin

biootpad cvijet.info

Prošle nedelje je u opštini Apatin održana treća vanredna sednica gradskog veća na kojoj je, između ostalog, odlučeno da JP „Direkcija za izgradnju“ iz Apatina raspiše javnu nabavku za Projekat izgradnje javnog skladišta za biootpad.

Opština Apatin je od Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine dobila 142,5 miliona dinara za sufinansiranje ovog projekta, dok se njegova ukupna vrednost procenjuje na oko 2,5 miliona evra.

Javno skladište za biootpad trebalo bi da bude izgrađeno u naselju Prigrevica, a biće jedno od pet skladišta koja će biti izgrađena u Vojvodini. Očekuje se da će skladište obezbediti posao za oko 50 radnika, a nakon njegove izgradnje trebalo bi da počne proizvodnja energije iz ove sirovine.

Sandra Jovićević

foto: cvijet.info

Finska kupuje akcije „Gasum“-a

gasum talouselama.fi

Ministar za javne kompanije u Finskoj gospođa Sirpa Patero izjavila je da će Vlada ove zemlje otkupiti akcije gasnog operatera „Gasum“ od kompanija „E.ON“ i „Fortum“. Za ove akcije Vlada Finske izdvojiće oko 510 miliona evra.

Kompanija „Fortum“ poseduje 31 odsto akcija gasnog operatera „Gasum“, dok kompanija „E.ON“ poseduje 20 odsto akcija.

Kupovinom ovih akcija država će imati udeo od 75 odsto u kompaniji „Gasum“.

Sandra Jovićević

foto: talouselama.fi

Projekat povećanja EE u zgradarstvu

Foto: srbija.gov.rs

zorana mihajlovic1

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović izjavila je danas na skupu „Jačanje nacionalnih kapaciteta za održivo stanovanje“ da se mora obezbediti kvalitetna i održiva gradnja za sve građane. Ona je istakla da se mora povećati energetska efikasnost u zgradarstvu jer se iz energetski neefikasnih objekata gubi do 40 odsto energije. Takođe je dodala da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture učestvovalo u izradi Ženevske povelje Ujedinjenih nacija, a koja će biti usvojena u aprilu 2015. godine.

Koordinator Ujedinjenih nacija u Republici Srbiji gospođa Irena Vojackova-Solorano rekla je da sve zemlje u regionu moraju unaprediti modele stanovanja, a Ujedinjene nacije će im pomoći u ovom projektu.

Skup „Jačanje nacionalnih kapaciteta za održivo stanovanje“ održan je u Klubu poslanika Srbije u organizaciji Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih nacija (UNECE) i Programa za ljudska naselja Ujedinjenih nacija (UN – Habitat).

Skupom je obeležen početak projekta za unapređenje stanovanja u Republici Srbiji. Projekat će trajati tri godine, a omogućiće da se podigne energetska efikasnost u zgradarstvu i omogući održivo stanovanje.

Sandra Jovićević

foto: nspm.rs

Preduzeću „Srbijagas“ kompanije i opštine duguju oko milion evra za snabdevanje gasom

Foto: Srbijagas

srbijagas bizlife.rs

Predsednik sindikata kompanije „Srbijagas“ gospodin Veljko Milošević izjavio je da dug za gas Srbije Rusiji predstavlja samo 20 odsto duga domaćih kompanija i lokalnih samouprava kompaniji „Srbijgas“. On je istakao da kompanija „Srbijagas“ duguje oko milion evra, ali kada bi naplatila sve dugove bila bi na nuli.

Jedan od najvećih dužnika kada su u pitanju preduzeća je „Azotara“ sa 330 miliona evra, dok je najzaduženija toplana „Energetika Kragujevac“ sa 29 miliona evra.

Predsednik Udruženja toplana Srbije gospodin Milovan Lečić izjavio je da je jedan od najvećih problema spor oko visine kamata jer oko polovina duga odlazi na kamate.

Pored navedenih dužnika, velike dugove prema kompaniji „Srbijagas“ imaju i „HIP Petrohemija“, „Železara Smederevo“, kao i opštine Jagodina i Zrenjanin.

Sandra Jovićević

foto: bizlife.rs

Završeni konkursi Pokrajinskog sekretarijata za sufinansiranje energetski održivih farmi i štedljive javne rasvete

psemr

U petak 7. novembra 2014. godine završeni su konkursi za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi i štedljive javne rasvete.

Pravo učešća na konkursu za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi imali su zemljoradničke zadruge, registrovana poljoprivredna gazdinstva, privredna društva i preduzetnici registrovani za uzgoj životinja na teritoriji AP Vojvodine. Ova sredstva se mogu iskoristiti za nabavku i montažu kotlova na biomasu i adaptaciju postojećih sistema za grejanje koji proizvode toplotnu energiju iz fosilnih goriva i dodavanje novog kotlovskog postrojenja za primarno korišćenje biomase u energetske svrhe.

Sredstva koja će biti dodeljena za sufinansiranje realizacije projekata štedljive javne rasvete mogu se iskoristiti za zamenu postojećih svetiljki sa štedljivim izvorima svetlosti i zamenu ili nabavku i montažu sistema za upravljanje javnom rasvetom u jedinicama lokalne samouprave na teritoriji AP Vojvodine.

Svi zainteresovani mogli su konkurisati samo sa jednim projektom, a prema različitim kriterijumima vršiće se bodovanje na osnovu kojeg će biti dodeljena podsticajna sredstva.
Ukupan iznos podsticajnih sredstava za projekat energetski održivih farmi iznosi 20 miliona dinara, dok je za projekat štedljive javne rasvete opredeljeno skoro 10 miliona dinara.

U narednom periodu Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine objaviće rezultate konkursa.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Otvoren Naučni centar izuzetnosti za nauku i tehnologiju u Hrvatskoj

centar hrvatska vijesti.hrt.hr

Ministar nauke, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske gospodin Vedran Mornar na sednici Nacionalnog saveta za nauku, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj proglasio je sedam naučnih centara izuzetnosti. Jedan od centara je i Naučni centar izuzetnosti za nauku i tehnologiju – integracija Mediteranske regije (STIM) koji će voditi prof. dr sci. gospođa Vlasta Bonačić-Koutecky.

U ovom centru između ostalog će biti razvijana nanotehnologija koja će razvijati nove materijale za solarne i gorive ćelije. Osim ovoga, centar će biti fokusiran i na zaštitu životne sredine i vode, uticaje klimatskih promena, kao i morske bioresurse za bioekonomiju. Očekuje se da će istraživanja omogućiti rešavanje pitanja iz oblasti energije, zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Naučni centar izuzetnosti za nauku i tehnologiju biće deo Univerziteta u Splitu, a finansijski će ga podržavati Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta, kao i fondovi Evropske unije. Očekuje se da će početi sa radom u toku ove nedelje.

Sandra Jovićević

Saradnja Crne Gore i Hrvatske u oblasti zaštite životne sredine

cg i hrvatska zžs rtcg.me

Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore gospodin Branimir Gvozdenović i ministar zaštite životne sredine i prirode Hrvatske gospodin Mihail Zmajlović potpisali su 11. novembra 2014. godine Sporazum o saradnji u oblasti zaštite životne sredine između Vlade Crne Gore i Republike Hrvatske.

Gospodin Branimir Gvozdenović izjavio je da je Crna Gora posvećena očuvanju životne sredine i da će saradnja sa Hrvatskom u ovoj oblasti doprineti primeni dobre prakse i iskustava iz regiona.

Gospodin Mihail Zmajlović istakao je da će ovim sporazumom biti postignuta efikasnija zaštita vazduha, zemlje, biljnog i životinjskog sveta što će doprineti povećanju kvaliteta života građana.

Sporazum o saradnji u oblasti zaštite životne sredine obavezuje Crnu Goru i Hrvatsku da sarađuju u oblastima zaštite mora i podmorja, upravljanja balastnim vodama i obalnim područjem, upravljanja otpadom. Osim toga, obavezna je saradnja i u oblasti zaštite vazduha i klime, prekograničnog sprečavanja zagađenja voda. Takođe će sarađivati i u postupku približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, pristupu informacijama i obrazovanju u oblasti zaštite životne sredine, kao i na zajedničkim projektima.

Sandra Jovićević

Biomasa kao energent za grejanje ove sezone u Kladovu

biomasa

Pomoćnik direktora proizvodnje JKP „Beogradske elektrane“ gospodin Petar Vasiljević u intervjuu za „eKapiju“ izjavio je da će opština Kladovo od ove grejne sezone početi probno da koristi biomasu umesto mazuta za daljinsko grejanje.

Direktor JP „Jedinstvo“ iz Kladova gospodin Goran Petrović za „eKapiju“ je istakao da bi ove grejne sezone u opštini Kladovo biomasa mogla da se koristi za grejanje. Kako je naveo, procenat iskorišćenja ovog energenta iznosio bi između 30 i 50 odsto, u zavisnosti od temperature. On je dodao da će se koristiti kotlovi na ugalj, ali i da su potrebne mašina za drobljenje i mašina za transport koje bi trebalo da budu obezbeđene u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Inače, 14. februra ove godine održan je Javni dijalog na temu „Grejanje u Srbiji – individualno i daljinsko grejanje“, gde je gospodin Petar Vasiljević predstavio rang listu najisplativijih projekata prelaska daljinskog grejanja na biomasu po gradovima, a to su Zrenjanin, Negotin, Bajina Bašta, Trstenik, Šabac, Priboj, Čačak i Jagodina. Međutim, ni jedna od ovih opština do sada nije realizovala projekat daljinskog grejanja na biomasu.

Sandra Jovićević

PREDSTAVLJAMO Hotel „Euro Gaj“

hotel euro gaj

Nadomak Kragujevca, na raskrsnici puteva za Kraljevo i Čačak nalazi se hotel „Euro Gaj“. Objekat je izgrađen 40-ih godina prošlog veka kao vojna bolnica Svetog oca Nikolaja, zadužbina Danice i Koste Šamanovića. Nakon tridesetak godina namena objekta promenjena je iz bolnice u hotel u državnom vlasništvu. Hotel je bio u lošem stanju jer poslednjih decenija nije bilo ulaganja u objekat, sve dok ga 2004. godine nije zakupio gospodin Miodrag Nikolić.

Kako je u razgovoru za Energetski Portal istakao predstavnik hotela „Euro Gaj“ gospodin Tomislav Nikolić, ovaj hotel se od ostalih razlikuje po iskorišćenju obnovljivih izvora energije. Hotel ima instalirane toplotne pumpe, kotao na pelet i solarne kolektore.

U periodu od 2009. do 2011. godine parcijalno je postavljeno osam toplotnih pumpi tipa voda-voda. Svaka od topolotnih pumpi ima snagu od 16kW, dok je izlazna snaga 32kW, a temperatura u izmenjivaču toplote iznosi između 18 i 25 stepeni Celzijusa. Izlazna temperatura vode iznosi oko 55 stepeni Celzijusa. Ovih osam toplotnih pumpi koristi se za zagrevanje i hlađenje hotela, kao i za dogrevanje sanitarne vode. Ušteda energije koja se postiže toplotnim pumpama u hotelu „Euro Gaj“ iznosi oko 60 odsto.

Osim toplotnih pumpi, u hotelu su instalirani i solarni kolektori. Solarni kolektori postavljeni su 2011. godine, a njihova snaga iznosi 186kW. Njima se zagreva topla sanitarna voda i voda bazena i to kroz dva odvojena sistema, a postiže se ušteda energije do 90 odsto.

Kotao na pelet postavljen je 2012. godine, a njegova izlazna snaga iznosi 290kW. Osim peleta, ovaj kotao može koristiti i mlevene koštice voća. Kotao na pelet postavljen je zbog toga što toplotne pumpe nemaju dovoljno snage da zagrevaju oko 2000 kvadratnih metara hotela (Kristalnu salu, restoran, kafanu, kuhinju, preko 30 soba i oko 10 apartmana). On se koristi samo kada je potrebno zagrejati kompletnu površinu hotela zbog proslava ili u slučaju kada je spoljna temperatura ispod minus 7 stepeni Celzijusa.

Osim što su u hotelu postavljene toplotne pumpe, solarni kolektori i kotao na pelet, hotel je kompletno renoviran spolja i iznutra. Urađena je kompletna izolacija termomineralnom vunom, postavljena su termostakla, zamenjena je kompletna stolarija, a promenjene su i električne i vodovodne instalacije.

S obzirom da je pre renoviranja i postavljanja toplotnih pumpi, solarnih kolektora i kotla na pelet objekat bio zagrevan uz pomoć dva kotla na električnu energiju snage po 80kW, ukupna ušteda energije u ovom objektu sada iznosi preko 50 odsto.

Sve radove izvodila je kompanija „Feman“ d.o.o. iz Jagodine, koja je ujedno i nosilac projekta i investitor.

Vrednost opreme koja je postavljena u hotelu „Euro Gaj“ iznosi više od 100 hiljada evra dok su ukupna ulaganja mnogo veća.

Ovaj hotel jedan je od retkih hotela u Srbiji koji za zagrevanje i hlađenje prostorija koristi obnovljive izvore energije. Njihovim iskorišćenjem, osim što ostvaruje velike uštede, hotel doprinosi i očuvanju i zaštiti životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs